ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
ŠKOLSKI LEKSIKON BIOLOGIJE s pitanjima za maturu i - Hinus
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>ŠKOLSKI</strong> <strong>LEKSIKON</strong> <strong>BIOLOGIJE</strong> ____________________________________________________<br />
razvije se iz embrija mlada paprat (diploidni<br />
sporofit). U hrvatskoj flori ima svega<br />
oko 50 vrsta paprati. Rastu u sjenovitim i<br />
vlažnim šumama (oslad, jelenak), polušpiljama<br />
(gospin vlasak). Naša najveća paprat<br />
je bujad (listovi dosegnu visinu i preko 2<br />
m). Ljekovite paprati su oslad i slezenica.<br />
Paprati većinom žive u vlažnim tropskim<br />
krajevima ili kao epifiti.<br />
odrasla<br />
paprat<br />
mlada<br />
paprat<br />
embrio<br />
oplodnja<br />
arhegonij<br />
( jaje)<br />
anteridij<br />
( muška gameta)<br />
sporofit (2n)<br />
gametofit (n)<br />
104<br />
sorusi sa<br />
sporangijama<br />
mejo<strong>za</strong><br />
spore<br />
klijanje<br />
spore<br />
protalij<br />
PAPRATNJAČE, prve prave kopnene biljke<br />
jer imaju korijen, stabljiku i list. Vegetativno<br />
tijelo je snažni sporofit, dok je<br />
gametofit nježna i mala biljčica, ali je<br />
samostalna, t.j. prehrambeno neovisna o<br />
sporofitu. Za vrijeme oplodnje pokretnim<br />
spermatozoidima potrebna je voda. Spore<br />
su većinom istovrsne (izospore) pa im je<br />
gametofit jednodoman. Samo su neke papratnjače<br />
s različitim sporama te imaju<br />
dvodomni gametofit. npr. selaginela. Današnje<br />
papratnjače su zeljaste biljke, trajnice<br />
s podzemnom stabljikom (podankom) i<br />
s adventivnim korijenjem. Dijele se na<br />
preslice, crvotočine i paprati. Izumrle su<br />
drvenaste paprati, koje su imale dvojake<br />
spore, preci golosjemenjača. Do danas su<br />
se pojedine drvenaste papratnjače sačuvale<br />
kao fosili koje nalazimo u naslagama kamenog<br />
ugljena (geološko razdoblje karbon).<br />
PAPUČICA (Paramecium caudatum), v.<br />
trepetljikaši i praživotinje.<br />
PARAPATRIJSKA SPECIJACIJA, specijacija<br />
kada se dvije populacije samo dotiču<br />
i tako imaju nepreklapajući prostorni<br />
kontakt. Isp. specijacija.<br />
PARAPODIJ (bataljica), izdanak sa strane<br />
svakog kolutića kod mnogočetinaša.<br />
Služe pri pokretanju. Iz njih izlaze četine<br />
ili hete. Na njima su i škrge.<br />
PARASIMPATIKUS, dio autonomnog ili<br />
vegetativnog živčanog sustava čija živčana<br />
vlakna nadziru rad većine unutarnjih organa.<br />
Djelovanje parasimpatikusa je suprotno<br />
djelovanju simpatikusa, npr. simpatikus<br />
ubr<strong>za</strong>va rad srca dok ga parasimpatikus<br />
usporava.<br />
PARATHORMON, hormon kojega izlučuju<br />
nuzštitne žlijezde, a važan je <strong>za</strong> regulaciju<br />
prometa kalcija u tijelu.<br />
PARAZITI, v. nametnici.<br />
PARENHIM, v. osnovno staničje.<br />
PARENHIMULA, v. spužve.<br />
PARENTALNO KRIŽANJE, križanje<br />
početne roditeljske (parentalne) generacije<br />
kojim nastaje prva generacija potomaka<br />
(filijalna) F1 generacija.<br />
PARTENOGENEZA; razvitak <strong>za</strong>metka<br />
iz neoplođene jajne stanice. Partenogenezu<br />
susrećemo kod mnogih kukaca i drugih<br />
bezkralježnjaka, ali i kod nekih riba, vodozemaca<br />
te nekih guštera.
Change language