ZDRAVLJE IZ VILENJAKOVE APOTEKE - WordPress.com
ZDRAVLJE IZ VILENJAKOVE APOTEKE - WordPress.com
ZDRAVLJE IZ VILENJAKOVE APOTEKE - WordPress.com
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
2<br />
<strong>ZDRAVLJE</strong> <strong>IZ</strong> <strong>VILENJAKOVE</strong> <strong>APOTEKE</strong><br />
„SAMO ONO ŠTO JE PRENIJETO S KOLJENA NA<br />
KOLJENO, SAČUVANO JE OD ZABORAVA“<br />
dr Nedeljko Dražić
3<br />
UZ PRIRODU, A I NJENE MOĆI,<br />
VILENJAK ĆE UVEK VAM POMOĆI.<br />
S KOLJENA NA KOLJENO,<br />
ZNANJE SE PRENOSI,<br />
VILENJAK VAM SVESRDNO<br />
TO ZNANJE DONOSI.<br />
VILENJAK JE ČOVJEK,<br />
BOGOM ODABRAN,<br />
LJEPOTU ŽIVLJENJA,<br />
DAJE VAM NA DAR.<br />
BIO DJETE,ČOVJEK,SIROMAŠAN ILI CAR,<br />
VILENJAKOVA APOTEKA,VAMA JE NA DAR.<br />
<strong>IZ</strong>LIJEČIVA SAD JE BOLEST SVAKA<br />
<strong>IZ</strong> <strong>APOTEKE</strong> VAŠEG VILENJAKA.
Godinama su se ljudi trudili i pokušavali da napišu knjigu, gde će na jednom mestu<br />
biti sakupljeni i objedinjeni svi narodni recepti.<br />
Nije im to pošlo za rukom.<br />
Videći da takva knjiga nedostaje, dr Nedeljko Dražić je napisao knjigu „Lečenje<br />
lekovitim biljem“ i objavio je 2005.godine.<br />
Knjiga je bila u ograničenom tiražu i vrlo tražena.<br />
Vilenjak sa Beverli Hilsa, kako doktora popularno zovu u SAD-u, je odlučio da<br />
pokloni narodu novu knjigu, knjigu koja će obuhvatiti sve ono što je najbitnije da se<br />
sačuva zdravlje, da se izleče bolesti.<br />
Svoje bogato iskustvo, koje je počeo da stiče još kao bosonogi dečak u krševitoj<br />
Hercegovini, idući sa svojom babom i lečeći ljude, iskustvo koje je prenošeno petstotina<br />
godina sa kolena na koleno, doktor je upotpunio ličnim iskustvom, stečenim<br />
u amazonskim šumama, afričkim džunglama, sibirskim tajgama, australijskim i<br />
američkim prostranstvima.<br />
Družeći se sa amazonskim šamanima, afričkim i australijskim vračevima, tibetanskim<br />
lamama, i mnogima drugim vračevima, dr Nedeljko Dražić je upotpunio svoje<br />
znanje o prirodnom lečenju i to svoje bogato iskustvo je rešio da pretoči u reč, u<br />
kmjigu „Zdravlje iz vilenjakove apoteke“ i da je pokloni narodu.<br />
Kombinujući svoje znanje doktora interne medicine i narodnog, tradicionalnog lečenja,<br />
doktor Nedeljko Dražić, je u knjizi „Zdravlje iz vilenjakove apoteke“ dao na dar<br />
čovečanstvu jedno nesvakidašnje bogatstvo, nemerljivo, jer zdravlje je najbitnije.<br />
Samo zdrav čovek može da pokrene čovečanstvo ka boljitku.<br />
Skromnost, a veliko znanje, kao i spremnost da uvek pomogne ljudima, otvorili su<br />
vrata,doktoru Nedeljku Dražiću, kako kod predsednika SAD-a i Rusije, bogatih šeika<br />
sa bliskog istoka, tako i kod običnih ljudi širom sveta.<br />
Srdačan i dobrodušan, „doktor sa kamena“ je postao omiljen širom sveta.<br />
Znajući da, i pored svih svojih moći, fizički ne može da stigne do svih onih kojim je<br />
potreban, svoju energiju i pozitivizam, je uneo u ovu knjigu i poklonio je čovečanstvu.<br />
4<br />
Slobodan Lj. Živković
GRČ SRCA (ANGINA PEKTORIS)<br />
Pod grčem srca podrazumijevamo bolove u predjelu srca, koji su karakteristični po<br />
svojoj jačini i smjeru širenja. Ti su bolovi tako specifični da ih.bolesnici i sami<br />
razlikuju od svih drugih bolova u tom području tijela. lako bol nije uvijek posebno<br />
jaka, bolesnik je preplašen i osjeća smrtni strah — zbog toga što ga steže i guši u<br />
prsima. Početak, tj. napad boli dolazi uslijed napora i uzbuđenja. Bol obično počinje<br />
u predjelu srca iza prsne kosti i širi se preko lijevoga ramena i lijeve ruke sve do vrha<br />
prstiju. Bol traje relativno kratko vrijeme, otprilike 5 minuta, a rijetko duže. Ako bol<br />
traje duže vremena, možete biti gotovo sigurni da se ne radi o toj bolesti.<br />
Osnovni uzrok bolesti leži u zakrečenju koronarnih krvnih žila. Obložene<br />
krečnjakom, krvne žile su znatno sužene pa je prema tome protok krvi kroz njih<br />
slabiji. To uvjetuje nedovoljnu opskrbu srčanog mišića kisikom.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g vrbove kore (ovogodišnji prirast)<br />
40 g hrastove kore (donje bijele)<br />
40 g listova maline<br />
40 g stabljike preslice<br />
40 g islandskog lišaja<br />
40 g stabljike gorušice crne<br />
40 g imele bijele<br />
30 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
30 g listova i cvjetova krasuljka<br />
30 g korijena, stabljike i listova zečjeg trna<br />
30 g korijena slatke paprati<br />
30 g stucana lanenog sjemena<br />
20 g stabljike odoljena<br />
20 g vrijeska — plavoga cvijeta<br />
20 g stabljike — zlatice s kamena<br />
20 g samljevenih žila i korijena lincure<br />
20 g listova muške bokvice<br />
20 g konjogriza<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1/2 litre proključale vode staviti 5 g mješavine trava<br />
i kuvati poklopljeno 1/2 minute. Hladiti poklopljeno, zatim procijediti u bocu i piti 8<br />
puta dnevno po 1/2 dcl u jednakim vremenskim razmacima. Poslije 4 napitka uzima<br />
se srednja kašika meda s limunovim sokom, a nakon druga 4 napitka uzima se ista<br />
6
kašika rafiniranog maslinovog ulja s malo svježe ocijeđena limunovog soka. Važno je<br />
naglasiti da se taj čaj kuva svaki dan, a limunov sok svaki put se priprema posebno.<br />
Med s limunovim sokom i maslinovo ulje s limunovim sokom uzimaju se<br />
naizmjenično, a to znači: poslije prvog napitka slijedi med s limunovim sokom,<br />
poslije drugog napitka rafinirano ulje s limunovim sokom, pa med itd., sve do osmog<br />
napitka.<br />
Osim toga, za vrijeme liječenja, uz obroke, ili neposredno poslije obroka, uzima se 3<br />
puta dnevno po 35 kapi mješavine koja se priprema na slijedeći način:<br />
2 g sjemena čička<br />
2 g sjemena konoplje<br />
2 g sjemena divlje djeteline<br />
2 g suhog kopitnjaka (više listova)<br />
2 g korijena salepa<br />
2 g korijenja i žila lincure<br />
2 g imele bijele<br />
2 g krasuljka (površinski dio sa cvijetom)<br />
Pripremanje i primjena:<br />
Mješavina trava stavi se u 4 dcl prokuvane rakije lozovače i odmah skloni s vatre.<br />
Poklopi se i hladi. Hladna tekućina procijedi se u tamnu bocu i čvrsto začepi.<br />
Bolesnici koji ne mogu podnositi gorčinu kapljica, iste mogu miješati s hranom.<br />
Ishrana se provodi kao u ateroskleroze. Obavezno je vršiti lagane tjelesne vježbe, i to<br />
ujutro i navečer. Umjesto jutarnje vježbe, u proljeće, ljeti i u jesen preporuča se<br />
hodati bos po rosnoj travi, samo što se ne smije stati. Hoda se otprilike 1/2 sata.<br />
Bolesnicima je potrebno često se kupati, s time da temperatura vode ne iznosi više od<br />
25' do 27'C. Inače, kod ove bolesti, kao i kod srčanog udara, preporučuje se što više<br />
šetati se na svježem zraku, kao i lagana vožnja biciklom po ravnom zemljištu.<br />
7
HRONIČNE REUMATSKE BOLESTI SRCA<br />
Hronične reumatske bolesti srca mogu slijediti preboljelu reumatsku groznicu. Od tih<br />
bolesti bolesnici boluju nekoliko, pa i desetak godina.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g stabljike preslice<br />
40 g listova i cvjetova kunice (hajdučke trave)<br />
40 g stabljike (bez listova) konjogriza<br />
40 g stabljike ivanjskoga cvijeća<br />
40 g stucane smrekove cme bobe<br />
30 g listova vinove loze<br />
30 g listova i cvjetova miloduha<br />
30 g stabljike vrijeska — plavoga cvijeta<br />
30 g stucane smrekove crvene bobe<br />
30 g listova lopoča<br />
30 g cvjetnih vrhova potočnjaka<br />
30 g listova kadulje<br />
20 g stabljike ive trave<br />
20 g stucana žira<br />
20 g šipurike (stucati ili samljeti plodove)<br />
20 g hrastove kore (donje bijele)<br />
20 g hrastovih mladih listova<br />
20 g crvotočine<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i zajedno smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g<br />
mješavine trava, kuvati poklopljeno 1 minutu i poklopljeno hladiti. Zatim procijediti<br />
u bocu i piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Poslije svih napitaka prije jela,<br />
uzima se srednja kašika rafiniranog maslinovog ulja, a nakon napitaka što se piju<br />
poslije jela, uzima se srednja kašika mješavine jednakih količina meda i limunova<br />
soka. Za svaku priliku to se posebno priprema. Boluje li bolesnik od šećerne bolesti,<br />
umjesto meda treba da uzima maslinovo ulje.<br />
Obavezno grijati čitavo tijelo, a posebno vrat i zglobove. Sve ostalo kao i za liječenje<br />
akutne reumatske groznice.<br />
Kao dopunsko liječenje uzima se 4 puta dnevno po 1 srednja kašika napitka koji se<br />
priprema tako da se u 3 dcl umjereno pripremljenog čaja od kupinovih i maslinovih<br />
listova, ili šipka stavi:<br />
8
40 g samljevena šipka<br />
40 g limunova soka<br />
40 g meda<br />
1 kašika rakije lozovače<br />
Mješavina se promiješa i stavi poklopljena na vatru. Čim provri, skida se s vatre i<br />
hladi poklopljeno. Hladno procijediti u tamnu bocu i čuvati na hladnom i tamnom<br />
mjestu jer je mješavina sklona kvarenju.<br />
Osim toga, potrebno je 2 puta dnevno piti po 1 dcl limunade koja se priprema od<br />
prokuvane i ohlađene vode i svježe ocijeđena limunovog soka i listića ružmarina.<br />
Limunada se priprema dan prije upotrebe tako da se na 2 dcl prokuvane vode doda<br />
nepuna kašika meda i 12 sitno iskidanih listića ružmarina te sok od 1 lununa iz kojega<br />
središnjeg dijela se prethodno izreže kriška koja će poslužiti kao poklopac. Prije<br />
nzimanja limunade, tj. slijedećeg dana, kriška-poklopac se iscijedi, ružmarin izbaci i<br />
pije se, kao što je rečeno, ujutro i naveče po 1 dcl. Inače, krišku-poklopac treba<br />
postaviti na ružmarin.<br />
9
UPALA OSRČJA<br />
Osrčje obavija srce poput vreće te je posebnim listom usko sraslo sa srčanim<br />
mišićem.<br />
Upala osrčja obično je povezana s drugim bolestima koje su nastale prije nje.<br />
Najčešće dolazi nakon upale zglobova (reumatizma u zglobovima). I zarazne bolesti<br />
izazivaju upalu osrčja, a u nekim slučajevima se i ne zna pravi uzrok i razlog<br />
nastanka. Upalu osrčja može pratiti i izljev tekućine u osrčje, koja znatno otežava rad<br />
srca. Bol je uglavnom najjača kad bolesnik leži na leđima pa tada diše teže.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
50 g stabljike kunice (hajdučka trava)<br />
50 g stabljike potočnjaka<br />
50 g stabljike preslice<br />
50 g stabljike plućnjaka<br />
40 g koprive (više korijena)<br />
30 g stabljike vrijeska — plavoga cvijeta<br />
30 g islandskoga lišaja<br />
30 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
20 g hrastove kore (s mlađih grana)<br />
20 g vrbove kore (s mlađih grana)<br />
20 g imele bijele<br />
20 g stucana lanenog sjemena<br />
20 g stucana sjemena od divlje djeteline<br />
20 g korijena iđirota<br />
20 g listova kadulje<br />
20 g stabljike ive trave<br />
20 g žila i korijenja lincure<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
20 g samljevena korijena srčanika<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Sve trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Hladiti poklopljeno, procijediti u bocu i piti 3 puta<br />
dnevno po 1 dcl prije jela i poslije jela. Poslije svih napitaka uzima se srednja kašika<br />
rafiniranog maslinovog ulja.<br />
Uzimati 3 puta dnevno srednju kašiku meda i svježe cijeđenoga limunovog soka —<br />
za svaku priliku posebno pripremiti. To se uzima s vodom u kojoj se nalazi 12 kapi<br />
sirćeta od domaćeg crnog vina. Svako jutro umivati se hladnom vodom, osobito vrat,<br />
10
grudi i ispod ruku. Postupak vremenski treba da bude kratak, a nakon toga se brzo<br />
istrljati i obući.<br />
Ako se radi o težem stepenu oboljenja i o bolesti kod gojaznih ljudi, opisani čaj<br />
potrebno je uzimati još dva puta, i to oko 10 i 16 sati.<br />
U ishrani odbaciti sve što uzrokuje gojaznost, posebno slatkiše i pečenja. Svu hranu,<br />
inače, podesiti kao kod bolesti ateroskleroze. Isto i zabrane. U potpunosti izbaciti<br />
cigarete i alkohol.<br />
Lijek za jačanje srčanog mišića<br />
Pored specifičnog liječenja koje je prikazano uz bolesti srca i osrčja, za jačanje<br />
srčanog mišića neobično je koristan lijek koji se priprema u vidu tinkture:<br />
10 g listova kadulje<br />
10 g stabljike preslice<br />
10 g cvjetova i listova kunice (hajdučka trava)<br />
10 g listova i cvjetova plućnjaka<br />
10 g listova miloduha<br />
10 g listova i cvjetova vrijeska — plavog cvijeta<br />
10 g usitnjena korijena srčanika<br />
10 g listova i cvjetova timijana<br />
10 g listova i cvjetova majčine dušice<br />
10 g listova bokvice muške<br />
10 g listova bokvice ženske<br />
10 g isjeckanih žila lincure<br />
10 g listova crvotočine<br />
10 g stabljike komorača<br />
10 g listova omana<br />
10 g stabljike rusomače<br />
10 g žila pirevine<br />
10 g listova limuna<br />
Pripremanje i primjena tinkture:<br />
Sve trave jako usitniti i staviti u staklenu posudu od 4 litre. Na mješavinu naliti 3 litre<br />
rakije lozovače jačine 40 do 45 vol.% alkohola, začepiti i ostaviti da stoji 24 sata.<br />
Nakon toga tinkturu procijediti u drugu staklenu posudu ili bocu. U preostale trave<br />
može se još jednom dodati 3 litre rakije lozovače i ponoviti postupak, s time da u<br />
drugom postupku staklenka bude začepljena 48 sati. Procijeđena tinktura drži se na<br />
tamnom mjestu. Uzima se 3 puta dnevno po 18 do 20 kapi na kocki šećera ili uz<br />
srednju kašiku meda.<br />
Osim tinkture, za jačanje srčanog mišića veoma je koristan i lijek koji se priprema od<br />
1/2 litre brezova soka,<br />
11
1/2 litre rakije lozovače jačine 40 do 45 vol.% alkohola i<br />
3 dcl umjereno pripremljenog čaja od hrastove kore (hrasta lužnjaka).<br />
To se dobro izmiješa i zatim se doda 1/2 kg meda i svježe iscijeđeni sok od 1 limuna.<br />
Ponovo promiješati i uzimati po 4 puta dnevno jednu supenu kašiku, a nakon toga<br />
popiti 1/2 dcl umjereno pripremljenog čaja od mješavine jednakih količina majčine<br />
dušice i imele bijele.<br />
12
PROBADANJE SRCA<br />
Javlja se jakom boli na lijevoj strani prsa. Bol izlazi iz srca i širi se na okolne dijelove<br />
tijela. Bol se očituje u vidu srčanog grča koji zahvata osobito lijevu ruku. Bolovi su<br />
često vrlo jaki i mučni i bolesnika dovode do očaja. Disanje je jako otežano što kod<br />
bolesnika uzrokuje strah od gušenja. Organi za disanje rade slobodno, ali bolno srce<br />
sprečava disanje. Bolovi i njihovo trajanje vrlo su različiti. Bolest se obično vuče<br />
godinama, a katkad se duže vremena ne javlja. Javlja se pretežno u poodmakloj dobi i<br />
to češće kod muškaraca nego kod žena, a razlog je jače uživanje alkohola i duvana.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g stabljike odoljena<br />
40 g hrastove kore (donje bijele)<br />
40 g cvjetova gloga<br />
20 g listova i cvjetova kunice<br />
20 g stabljike preslice<br />
20 g listova i cvjetova lavandule<br />
20 g cvjetova lipe<br />
20 g listova matičnjaka<br />
20 g listova divlje nane<br />
20 g listova šumske jagode<br />
20 g korijena srčanika<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava,<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Hladno preliti u bocu i piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije<br />
jela i 1/2 dcl poslije jela. Poslije svih napitaka, i prije i poslije jela, uzima se po 1/4<br />
dcl mješavine jednakih količina vinskoga sirćeta, svježe ocijeđena limunovog soka,<br />
meda i vode.<br />
Obavezno raditi lagane tjelesne vježbe i barem 3 puta dnevno poprskati se hladnom<br />
vodom po prsima, ispod pazuha te zahvatiti malo i slabine. Brzo se posušiti i obući.<br />
Ishrana, zabrane i druge upute kao kod ateroskleroze.<br />
13
BOLESTI NEDOVOLJNOG I NEUREDNOG NAPAJANJA SRČANOG MIŠIĆA<br />
Pod tim bolestima podrazumijevamo stanje hroničnog oštećenja koronarnih arterija<br />
čija je posljedica djelomičan zastoj u napajanju, odnosno ishrani krvlju pojedinih<br />
dijelova srčanog mišića. Bolest se najčešće pojavljuje na osnovi aterosklerotičnih<br />
promjena koronarnih arterija. Zapuštena ili neizliječena bolest nedovoljnog i<br />
neurednog napajanja srčanog mišića dovodi do srčane kapi (infarkta) i angine<br />
pektoris. Poznata je činjenica da od te bolesti umire velik dio savremenog,<br />
civiliziranog čovječanstva. Posljednjih godina i u našoj zemlji te bolesti dolaze sve<br />
više do izražaja.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja za blaži oblik bolesti:<br />
40 g hrastove kore (donje bijele)<br />
40 g imele bijele<br />
40 g stabljike odoljena<br />
40 g listova matičnjaka<br />
30 g listova kadulje<br />
30 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
30 g listova pelina<br />
20 g listova i cvjetova kantarije ženske<br />
20 g cvjetova i listova ruže penjačice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti, zajedno smiješati i u 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine.<br />
Zatim kuvati poklopljeno 1/2 minute i hladiti poklopljeno. Hladan čaj preliti u bocu i<br />
piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije jela i 1/2 dcl poslije jela. Poslije svih napitaka prije<br />
jela, uzima se srednja kašika naribanih kiselih jabuka s malo meda. Osim toga, 2 puta<br />
dnevno, oko 10 i 16 sati, piti po 1/2 dcl čaja od listova matičnjaka. Taj se čaj kuva<br />
kao običan čaj, a to znači samo da provri.<br />
Uz te čajeve potrebno je piti 4 puta dnevno u jednakim vremenskim razmacima po 1<br />
srednju kašiku napitka što se priprema od 2 1/2 g odoljena i 2 kašike meda, na što se<br />
doda 2 dcl čaja od listova matičnjaka. To sve zajedno provri. ohladi se poklopljeno, i<br />
pije. Ne smije se uzimati više nego kako je gore rečeno, tj. 4 puta dnevno po 1<br />
srednju kašiku. Preporučuje se jednoličan med. od bagrema, ili kadulje, ili vrijeska.<br />
Livadski med ne dolazi u obzir.<br />
Ishranu je potrebno uskladiti kao za liječenje ateroskleroze. Isto je i sa zabranama,<br />
tjelesnim vježbama i dr.<br />
Sastav čaja za teži oblik bolesti:<br />
14
50 g cvjetova kunice<br />
50 g stabljike preslice<br />
30 g listova divlje nane<br />
30 g hrastove kore (donje bijele, bjelohrasta)<br />
30 g vrbove kore (prošlogodišnji prirast)<br />
30 g listova matičnjaka<br />
30 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
20 g listova ribiza crvenoga<br />
20 g imele bijele<br />
20 g odoljena (korijena ili stabljike)<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Poklopljeno hladiti, zatim procijediti u bocu i piti 3 puta<br />
dnevno po 1 dcl prije jela i po 1/2 dcl poslije jela. Poslije svih napitaka prije jela,<br />
uzima se supena kašika naribanih kiselih jabuka s malo meda od kadulje, vrijeska ili<br />
bagrema. Umjesto vode piti lagani čaj od jednakih količina listova i cvjetova vrijeska<br />
i listova matičnjaka, ili od samog odoljena. Čaj se priprema tako da se na 1/2 litre<br />
proključale vode stavi prstovet mješavine trava. Čaj se može piti u neograničenim<br />
količinama, a dolazi kao zamjena za vodu. Ishrana i sve drugo kao u liječenju bolesti<br />
u blažem obliku.<br />
15
SRČANA KAP (INFARKT)<br />
Bolest nastaje kao posljedica potpunoga prekida krvotoka u jednoj grani koronarke,<br />
ili njezina začepljenja. Kod srčane kapi ili infarkta u predjelu srca osjeti se snažna,<br />
iznenadna i dugotrajna bol. Ona traje najmanje pola sata a često i po nekoliko sati, za<br />
razliku od boli kod angine pektoris, koja traje do 5 minuta. Za bolesnika su<br />
najopasnija prva 24 sata. Onaj dio srca koji nije dobivao krv, propada i umire. Na<br />
mjestu izumrlog dijela stvara se ožiljak što slijedi otprilike 6 nedelja nakon udara.<br />
Tek tada bolesnik smije ustati.<br />
Sastav čaja:<br />
40 g hrastove kore (donje bijele)<br />
40 g stabljike preslice<br />
40 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
40 g listova i cvjetova vrijeska — plavoga cvijeta<br />
40 g konjogriza (cijele biljke bez listova)<br />
40 g stabljike miloduha<br />
30 g samljevena lanenog sjemena<br />
30 g listova i cvjetova arnike<br />
20 g listova vinove loze<br />
20 g listova divlje nane<br />
20 g stucane smrekove crne bobe<br />
20 g stucane bobe borovnice<br />
20 g listova matičnjaka<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i zajedno smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g<br />
mješavine trava, kuvati poklopljeno 1 minutu i ohladiti. Hladan čaj procijediti u bocu<br />
i piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i po 1/2 dcl poslije jela. Poslije svih napitaka prije<br />
jela, uzima se, jedan dan, srednja kašika jednako smiješanih količina svježe ocijeđenoga<br />
limunova soka i meda, a drugi dan, srednja kašika naribane mrkve pouljene<br />
rafiniranim maslinovim uljem.<br />
Svu hranu pripremati na biljnom ulju i bez zaprške. Što više jesti raskuvano povrće.<br />
Preporučuje se jesti češće a manje obroke. Ne do zasitosti. Gojazne osobe treba da<br />
uzimaju što manje količine hrane kako bi smršavili, a time djelomično rasteretili<br />
srčani mišić.<br />
Kod srčane kapi posebno je važan postupak koji se radi pri samom udaru, tj. u<br />
trenutku kad bolesnik prema simptomima bolesti osjeća bolove u grudnom košu.<br />
Prije svega, potrebno je bolesnika staviti na leđa, raskopčati sve sveze, steznike i<br />
slično, i s pravim vinskim sirćetom rnasirati najprije ispod nosa, pri čemu bolesnik<br />
treba da diše na nos, a ako je to nedovoljno, i na usta. Zatim, masirati sljepoočnice,<br />
16
uši, grudi i ispod pazuha. Nakon toga nastaviti mirno ležati uz duboko disanje. (U<br />
početku liječenje se provodi na intenzivnoj njezi.)<br />
Za vrijeme liječenja strogo je zabranjeno pušiti cigarete, piti alkohol, crnu kavu, jesti<br />
govedinu, plavu ribu, konzervirane prerađevine, slan sir, zapržena jela i svu hranu<br />
koja nadima.<br />
17<br />
Slana, masna današnja ishrana<br />
odrazi se ipak jednog dana.<br />
Šta uradih jao, jao, jao,<br />
jer dovoljno, jadan nisam znao.<br />
I ko pića mnogo konzumira<br />
srcu, jetri proces revidira.<br />
Koronarne arterije slabe<br />
zadebljaju i na kraju rabe.<br />
Još kad dodaš životinjske masti<br />
arterije naše upropasti.<br />
Tad suženje nastaje posvuda,<br />
i ne plači više nema kuda,<br />
infarkt prijeti, a život se gasi.<br />
Tu te ništa ne može da spasi.<br />
Piće, duvan, masno i slatkiši,<br />
život krati, polako otpiši.
SRČANE NEUROZE<br />
Pod srčanom neurozom podrazumijevaju se bolesti srca koje dolaze kao posljedica<br />
neuro-vegetativnih poremećaja, budući da i srce radi izravno pod utjecajem neurovegetativnog<br />
sistema kao i drugi organi. U njemu je veliko rnnoštvo nervnih<br />
vlakanaca i stanica koje regulišu rad srca, a bez utjecaja naše volje. U neuroze srca<br />
ubrajamo bolesti kao što je lupanje srca i probadanje srca (obično u mladih osoba).<br />
LUPANJE SRCA<br />
Lupanje srca pojavljuje se najčešće u malokrvnih i slabunjavih ljudi jer im je neurovegetativni<br />
sistem slabo otporan. Osnovni uzroci ovoj bolesti su preveliki duševni<br />
napor, bljedobolja, pretjerano polno upražnjavanje, oporavak poslije teških bolesti i<br />
sl.<br />
Pojedini nastupi bolesti vremenski traju različito: od nekoliko trenutaka do nekoliko<br />
sati, i dana. Nastupi bolesti počinju, uglavnom, posebnim osjećajem u predjelu srca.<br />
Mnogi bolesnici u vrijeme napada bolesti osjećaju potištenost i gušenje. Bolesnike<br />
hvata vrtoglavica i nesvjestica, a po čelu ih oblijeva hladan znoj. Ti napadi nisu<br />
uvijek podjednako jaki. Pretežno su srednje jačine, ali zato veoma neprijatni. Poslije<br />
napada bolesnika obično obuzima umor. Inače, nema neugodnih posljedica po samo<br />
srce, osim u vrlo retkim slučajevima.<br />
Liječenje<br />
Kod liječenja ove bolesti razlikuju se dva postupka: za lakši i teži oblik bolesti.<br />
Sastav čaja za lakši oblik bolesti:<br />
50 g cvjetova gloga<br />
50 g listova i cvjetova vrijeska<br />
50 g stabljike preslice<br />
40 g cvjetova crnog tma<br />
30 g listova i cvjetova matičnjaka<br />
30 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
20 g imele bijele<br />
20 g suhih listića ružmarina<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 12 dcl proključale vode staviti 10 g mješavine trava,<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu i hladiti poklopljeno. Hladno preliti u bocu i piti 3 puta<br />
dnevno po 1 dcl prije jela i 1/2 dcl poslije jela. Poslije svih napitaka prije i poslije jela<br />
uzima se srednja kašika meda i svježe ocijeđenog limunovog soka, što se za svaki put<br />
18
posebno priprema.<br />
Ishrana, zabrane i ostalo kao u bolesti ateroskleroze.<br />
Sastav čaja za teži oblik bolesti:<br />
40 g cvjetova cmoga traa<br />
40 g cvjetova gloga<br />
40 g cvjetova i listova kantarije muške<br />
30 g stabljike vrijeska — plavoga cvijeta<br />
20 g hrastove kore (donje bijele)<br />
20 g stabljike timijana<br />
20 g stabljike ive trave<br />
20 g listova kadulje<br />
20 g listova mišjakinje<br />
20 g listova ružmarina<br />
10 g listova i cvjetova plućnjaka<br />
10 g stabljike odoljena<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 12 dcl proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
poklopljeno kuvati 1 minutu. Hladiti poklopljeno, zatim preliti u bocu i piti 3 puta<br />
dnevno po 1 dcl prije jela, a 1/2 dcl poslije jela. Poslije svih napitaka uzima se<br />
srednja kašika meda i limunova soka, kao i u lakšeg oblika bolesti.<br />
Osim čaja, dva puta dnevno, i to u 10 i 16 sati, uzima se po 1 dcl limunade koja se<br />
priprema na slijedeći način:<br />
u 2 dcl prokuvane i ohlađene vode stavi se nepuna žlica meda,<br />
15 listića ružmarina, koje je potrebno prethodno iskidati,<br />
3 listića kadnlje i<br />
sok od jednog limuna,<br />
iz kojega se iz središnjeg dijela prethodno izvadi okrugla tanka kriška za poklopac.<br />
Tim poklopcem poklopi se mješavina. Limunadu pripremati dan prije upotrebe. Prije<br />
same upotrebe kriška limuna, koja je služila kao poklopac, iscijedi se, a listići<br />
ružmarina i kadulje izbace.<br />
Ishrana, zabrane i druge upute kao u lakšeg oblika oboljenja. Za vrijeme napada<br />
bolesti potrebno je mirno ležati na leđima, lagano disati na nos i stavljati hladne<br />
obloge (od hladne vode) od prsne kosti do lijevog bubrega. Obloge se drže po 12<br />
minuta. Stanka traje 5 minuta. Kad prestane lupanje srca. obloge se ne stavljaju. Isto<br />
tako, potrebno je tijelo trljati hladnom rukom (koju smo prethodno namočili u hladnu<br />
vodu), nešto više leđa i bubrege. To činiti 10 puta dnevno.<br />
19
20<br />
Srce moje mnogo si mi važno,<br />
samo kucaj jako, a i snažno,<br />
i napajaj moju svaku venu,<br />
žlijezdu, mišić i kičmenu stijenu.<br />
U mom tijelu zadaću izvrši,<br />
svaku bolest otjeraj, rasprši.<br />
Pruži otpor svakom napadaču,<br />
ne daj tijelo kada ga zaskaču.<br />
Za današnja oboljenja razna,<br />
budi snažan to je njima kazna.<br />
Ja ću tebi zato snagu dati,<br />
prah šareni, kada trava cvati,<br />
što ga pčela skuplja kada roji,<br />
i podmladak, svoje jato goji.<br />
Tim ću srcu, hranu dopuniti<br />
da se može snažno oduprijeti,<br />
da pravilno u grudima radi,<br />
bolest ne smije da ga iznenadi.<br />
Srce snažno a tijelo zdravo,<br />
i drži ga kao jablan pravo.
BJELOKRVNOST (LEUKEMIJA)<br />
Bjelokrvnost ili leukemija je krvna bolest kod koje se stalno smanjuje broj crvenih, a<br />
povećava broj bijelih krvnih tjelašaca. U normalnim prilikama odnos tih tjelašaca<br />
iznosi 1:600, tj. na jedno bijelo dolazi otprilike 600 crvenih krvnih tjelašaca.<br />
Međutim, kod ove bolesti taj se omjer mijenja tako da u razvijenijoj fazi iznosi 1:10<br />
pa čak i 1:2. Bolest nalikuje na jaku malokrvnost, ali je od nje daleko teža zbog<br />
komplikacija koje nastaju na krvotvornim organima. Tada dolazi do jakog oteknuća<br />
slezene i limfnih žlijezda, koje mogu narasti do veličine šake. Popratna pojava<br />
leukemije je krvarenje koje može nastati u svim dijelovima tijela, kako u unutarnjim<br />
tako i u vanjskim. Krvarenje može biti tako jako da se jedva može zaustaviti.<br />
U pogledu uspješnosti liječenja, važno je napomenuti da se ta bolest može liječiti u<br />
samom početku njezina nastanka, tj. u početnom stadijumu. (Hronični oblici danas se<br />
relativno uspješno liječe ambulantno i u bolnici odgovarajućim lijekovima.)<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja 1:<br />
30 g stabljike dinjice<br />
30 g listova amike<br />
30 g stabljike dubčaca<br />
30 g stucane smrekove crne bobe<br />
30 g stucanih žirova<br />
20 g stabljike brđanke<br />
20 g islandskoga lišaja<br />
20 g stabljike komorača<br />
20 g cvjetova lipe<br />
20 g korijena i žila koprive<br />
20 g stucanoga lanenoga sjemena<br />
20 g stucana sjemena borovih šišarki<br />
20 g listova divlje murve<br />
sastav čaja 2 :<br />
20 g pelena<br />
30 g koprive<br />
20 g razgona<br />
30 g izdanaka zove<br />
15 g kantariona<br />
25 g ivanjskog cveća<br />
30 g nevena<br />
15 g korena maslačka<br />
21
25 g hajdučke trave<br />
30 g ruse<br />
25 g suručice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i pomiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine,<br />
kuvati poklopljeno 1 rninutu i zatim poklopljeno hladiti. Hladni čaj izliti u bocu i 3<br />
puta dnevno piti po 1 dcl prije jela i po 1/2 dcl poslije jela. Poslije svih napitaka<br />
uzima se srednja kašika jednako izmiješanih količina meda i limunova soka, što se<br />
svaki put posebno priprema.<br />
U vrijeme ručka i večere, jedan dan, jesti po 2 kašike naribane mrkve pouljene<br />
maslinovim uljem, a drugi dan naribane kisele jabuke zaslađene medom s malo<br />
svježe ocijeđena limunovog soka.<br />
Dnevno 3 puta piti po 1 dcl zašečerene turšije od tmina. Dnevno 2 puta piti po 1 dcl<br />
(nešećerene) turšije od divljih krušaka ili takiša. Po 1 kašiku pekmeza od crnih<br />
murava (šanduda) jesti 2 puta dnevno.<br />
Općenito je potrebno jesti što bolju hranu, osobito prženu jetru i slezenu. Sve vrste<br />
hrane su dopuštene. Pušiti je strogo zabranjeno. Obavezno je što više šetati se po<br />
čistome zraku, a preporučuje se i lagani rad.<br />
Turšija od crnih tmina priprema se tako da se na 1 kg zgnječenih tmina ulije 1/2 litre<br />
vode i sve zajedno pusti da stoji 24 sata poklopljeno. Nakon toga ulije se 1 litra<br />
prokuvane ali ohlađene vode i 1/4 kg šećera ili meda. Sve se dobro promiješa,<br />
poklopi i stavi na laganu vatru da provri. Nakon što je mješavina provrila, procijedi<br />
se i začepljena pohranjuje na hladno mjesto. Kad se gnječi tmina valja paziti da se ne<br />
zdrobe koštunice. Turšija od tmine može se pripremati i u većim količinama, ali valja<br />
imati na umu isti omjer tmine, vode i šećera, odnosno meda.<br />
Turšija od divljih krušaka priprema se tako da se u manju kacu stavi 10 kg divljih<br />
krušaka, 1 litra vode, 2 kg meda ili 2 kg šećera. Mješavinu valja pustiti dok ne provri.<br />
Da bi se vrenje pospješilo, potrebno je češće promiješati. Od turšije se koristi sve.<br />
Kruške se jedu, a tekućina pije. Ukoliko se dogodi da turšija ne provri, ipak se može<br />
upotrijebiti tako da se kruške skošu i jedu.<br />
Osim svega iznijetog, za liječenje se preporuča istrljati grudni koš, plećke i ramena<br />
podjednako izmiješanom količinom vinskog (domaćeg) sirća i vode. Nakon što ste se<br />
protrljali, dobro se posušite i umjereno utopljeni treba da ležite u prozračnoj sobi.<br />
Kad god vam se ukaže prilika, grickajte borove iglice, po mogućnosti da su što<br />
mlađe.<br />
22
MALOKRVNOST ILI BLJEDOBOLJA (ANEMIJA)<br />
Malokrvnost je veoma rasirena bolest, a od nje boluju naročito žene. Ova bolest<br />
očituje se smanjenjem crvenih krvnih tjelašaca, odnosno hemoglobina kojega je<br />
glavni sastojak gvožđe. U zdravu čovjeku postoji 4 do 5 litara krvi. U jednom<br />
kubnom milimetru krvi u muškarca nalazi se oko 5 milijuna crvenih krvnih tjelašaca<br />
(eritrocita), a u krvi žene otprilike 4 1/2 milijuna. Glavni zadatak crvenih krvnih<br />
tjelešaca je da pomoću hemoglobina na sebe vežu kiseonik i ugljen-dioksid. Kiseonik<br />
raznose po tijelu i na povratku do pluća donose ugljen-dioksid koji se zatim izlučuje<br />
disanjem.<br />
Do malokrvnosti dolazi najčešće nakon velikog i jakog krvarenja;<br />
no bolest može nastupiti i postupno, usilijed neznatnog ali trajnog krvarenja,<br />
nedovoljne i loše ishrane, te u slučaju kada se crvena krvna tjelašca prekomjerno<br />
razaraju. Sama po sebi bolest nije opasna, ali ako se zanemari, mogu nastati teške<br />
posljedice kao što su opšta slabost, ubrzanje srčanog rada i sl.<br />
Bolesnici su izrazito blijedi, osjećaju se umorno, udovi im otežaju tako da gube svaku<br />
volju za rad. Često ih boli glava, srce im jače udara, osobito kad hodaju ili kad se<br />
uspinju, nemaju apetit i tuže se na bolove u želucu i na tvrdu stolicu.<br />
Liječenje<br />
U liječenju ove bolesti razlikuju se blaži i teži oblik. U oba slučaja za preventivno<br />
liječenje pije se 3 puta dnevno u vrijeme jela po 1 del umjereno pripremljenog čaja od<br />
listova koprive i plućnjaka. Čaj se priprema tako da se u 1 litru proključale vode stavi<br />
5 g mješavine trava i kuva poklopljeno 1 minutu, a zatim hladi poklopljeno. Hladni<br />
čaj procijediti u bocu i čvrsto začepiti.<br />
Liječenje blažeg oblika bolesti<br />
Sastav čaja:<br />
40 g vrbove kore<br />
40 g listova i cvjetova kunice<br />
40 g listova divlje nane<br />
40 g stabljike dubčaca<br />
30 g listova vinove loze<br />
30 g listova gaveza<br />
30 g hrastove kore (donje bijele)<br />
30 g listova i cvjetova vrijeska — plavog cvijeta<br />
20 g stabljike ive trave<br />
20 g stabljike (više listova) celera<br />
20 g stabljike timijana<br />
20 g listova kadulje<br />
23
20 g stabljike preslice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine, kuvati poklopljeno 1 minutu i<br />
hladiti poklopljeno. Hladni čaj uliti u bocu i piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije jela i po<br />
1 dcl poslije jela. Isti čaj uzimati između obroka, oko 10 sati i 16 sati — po 1/2 dcl.<br />
Poslije napitka uzetog prije jela, uzimati po 1 supenu kašiku rafiniranog maslinovog<br />
ulja sa 5 do 6 kapi limunova soka. Ukoliko se ne može dobiti rafinirano, može se<br />
koristiti i domaće maslinovo ulje, samo pod uslovom da nije staro i kiselo. Poslije<br />
napitka uzetog poslije jela, uzimati po 1 supenu kašiku mladog masla i meda<br />
(jednakih količina) s malo limunova soka. Poslije napitka oko 10 i 16 sati, uzimati 1<br />
supenu kašiku jednakih količina mladog masla, meda i svježe iscijeđena limunova<br />
soka.<br />
Ishrana treba da bude što bolja i jače kalorična. Jesti što više raskuvano povrće sa<br />
suvim i svjž`im mesom te jetru i slezenu pripremljenu na žaru. Obavezno uzimati<br />
supu s dosta povrća u kojoj treba da bude celera i luka, prženoga na ploči od<br />
štednjaka. Ako se jetra i slezena ne mogu pripremiti na žaru, onda je dobro i na ulju<br />
(nikako na masti).<br />
Potrebno je što više kretati se na čistom zraku te vršiti umjereno težak fizi~ki rad i<br />
tjelesne vježbe. Pušiti nije dopušteno.<br />
Liječenje težeg oblika bolesti.<br />
Sastav čaja:<br />
40 g vrbove kore<br />
40 g cvjetova i listova kunice<br />
40 g stabljike dubčaca<br />
40 g listova divlje nane<br />
40 g listova i cvjetova vrijeska — plavoga cvijeta<br />
30 g sitno isjeckane hrastove kore<br />
30 g listova kadulje<br />
30 g stabljike preslice<br />
30 g stabljike ive trave<br />
30 g listova pelina<br />
20 g stabljike timijana<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
20 g listova celera<br />
10 g listova peršuna<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
24
Pripremanje, uzimanje i druge upute iste su kao kod liječenja lakšeg oblika bolesti, s<br />
time što se preporučuje uzimati nešto više dobrog domaćeg crnog vina i jaču hranu s<br />
manje tijesta. Za vrijeme liječenja zabranjeno je pušiti cigarete i piti crnu kafu.<br />
Obavezno je uzimati svježi sok od cvekle i rajčice s dodatkom meda. Med se ne<br />
preporučuje ukoliko bolesnik boluje od šećerne bolesti.<br />
U ishrani koristiti što više zelja, po mogućnosti divljega zelja, te svježe voće i povrće,<br />
a osobito mladi crveni luk.<br />
Što više vremena provoditi šetajući na čistom zraku, koristeći visinske razlike. U toku<br />
dana naizmjenično ići na više i niže predjele.<br />
25<br />
Malokrvnost, dovoljno je reći<br />
krv otanča i nije u redu,<br />
ovu bolest, najlakše je steći,<br />
liječite se život vam na kredu.<br />
Tu prethodi uzročnika dosta,<br />
kad se krv izgubi previše,<br />
transfuzija jedino vam osta,<br />
jer inače loše vam se piše.<br />
Ne može se bez krvi da živi,<br />
organizam od hrane je stvara,<br />
zato jedi i drugog ne krivi,<br />
čvrsta volja i bolest obara.
ČIŠĆENJE KRVNE PLAZME<br />
Usko vezano za bolesti krvi, te bolesti srca i krvnih žila, kao preventivno liječenje<br />
javlja se neophodna potreba da se čisti, odnosno pročišćava krvna plazma, čime se<br />
odstranjuju suvišna masnoća i drugi štetni sastojci. Ovaj zahvat, tj. liječenje potrebno<br />
je poduzeti odmah čim se pokažu nenormalna stanja u sastavu krvi, a to znači da se<br />
ne smije čekati da se razvije neka bolest koje je osnova u poremećajima odnosa u<br />
sastavu krvne plazme.<br />
Sastav čaja:<br />
40 g hrastove kore (donje bijele)<br />
40 g listova i cvjetova kunice<br />
40 g stucane smrekove cme bobe<br />
40 g listova pitome nane<br />
40 g cvjetova zovine<br />
30 g stabljike dubčaca<br />
30 g vrijeska — plavoga cvijeta<br />
30 g cvjetova gloga<br />
30 g stabljike komorača<br />
30 g listova kunice<br />
20 g listova i cvjetova pasje ruže<br />
20 g listova vinove loze<br />
10 g stabljike ive trave<br />
10 g listova kadulje<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine, kuvati poklopljeno 1 minutu i<br />
hladiti poklopljeno. Pije se 3 puta dnevno po 1 dcl prije jela i po 1/2 dcl poslije jela.<br />
Pored toga čaja, u toku dana, umjesto vode pije se čaj pripremljen od jednako<br />
smiješanih količina hrastove kore (donje bijele) i mlade vrbove kore. Taj se čaj<br />
priprema na slijedeći način: u staklenku uliti 4 litre vode, zatim 30 g hrastove i 30 g<br />
vrbove kore. Pustiti da odstoji potopljeno 24 sata. Nakon toga voda se procijedi u<br />
emajlirani lonac i stavi na vatru da provri. Nakon što je voda proključala, stavlja se<br />
ranije izvađena kora i sve se zajedno kuva 15 sekundi. Uvarak se hladi poklopljen, a<br />
nakon što se ohladio, procijedi se u boce i čvrsto začepi. U toku dana, umjesto vode.<br />
kako je rečeno, popiti najmanje 5 dcl toga čaja.<br />
Za vrijeme liječenja 3 puta dnevno uzima se srednja kašiku meda i svježe ocijeđena<br />
limunovog soka. Isto tako, 2 puta dnevno pije se uvarak od krompira. Uvarak se<br />
priprema tako da se u 1/2 litre proključale vode stavi 2 poveća krompira s korom te se<br />
potpuno skuvaju. Krompir treba da bude dobro opran i isječen na kolutiće. U toku<br />
dana pije se 2 dcl, a ostalo se baci.<br />
26
U pogledu ishrane, u toku liječenja ne postoje nikakva ograničenja, osim što je<br />
zabranjeno uzimati zaprženu hranu. Isto tako, za vrijeme liječenja potrebno je<br />
odbaciti alkohol i cigarete. Ako dopuštaju prilike, preporuča se jesti što više mladog<br />
maslačka pripremljenog sa crvenim lukom i rižom na biljnom ulju.<br />
Ukoliko je bolesnik »šećeraš«, ili, pak, naginje šećemoj bolesti, ne uzima med i<br />
limunov sok, kako je to gore preporučeno. Ti bolesnici, uz čaj koji uzimaju umjesto<br />
vode, treba da uzimaju 3 puta po 8 kapi tinkture za srce.<br />
27
POVIŠENI KRVNI PRITISAK<br />
Pod povišenim krvnim pritiskom podrazumijevamo povišenje dijastoličnog krvnog<br />
pritiska iznad 12,7 kPa (95 mm Hg). Od te bolesli obično obolijevaju ljudi u dobi<br />
iznad 35 godina. Bolest je jako raširena u svijetu i u nas.<br />
Povišeni krvni pritisak pogoduje razvoju zakrečenja krvnih žila (aterosklerozi) te<br />
drugim komplikacijama.<br />
Dokazano je da tjelesno deblji ljudi lakše obolijevaju od te bolesti, zatim, kafa i<br />
alkohol također pogoduju njegovu razvoju. Pretpostavlja se da postoje i neke<br />
nasljedne sklonosti prema toj bolesti. Isto tako,postoje pretpostavke da razne psihičke<br />
napetosti dovode do bržeg razvoja bolesti. Uz navedeni povišeni dijastolički<br />
kivni pritisak, važan je i povišeni sistolički krvni pritisak, koji se obično kreće od 165<br />
do 240 mm Hg (rijetko je viši).<br />
Bolest povišenog krvnog pritiska obično počinje postupno i neprimjetno. Prvi<br />
simptomi bolesti su nervoza, glavobolja u zatiljnom dijelu glave, umor i sl. U<br />
razvijenijoj fazi bolesti slijede pogoršanja na bazi ateroskleroze, koronarne<br />
skleroze, proširenja lijeve srčane klijetke, razne aritmije i smetnje u napajanju<br />
srčanog mišića, angina pektoris,infarkt, moždana kap i sl. Osim toga, mogu se<br />
pojaviti simptomi oštećenja bubrega.<br />
Bolest bubrega, inače, može dovesti do povišenog krvnog pritiska. S druge strane,<br />
povišeni krvni pritisak može prouzrokovati zakrečenje kapilara u bubrezima, a time i<br />
teška oboljenja bubrega.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g listova masline<br />
30 g svile od kukuruza<br />
30 g stabljike preslice<br />
30 g konjogriza<br />
30 g listova i cvjetova matičnjaka<br />
30 g cvjetova gloga<br />
30 g imele bijele<br />
30 g listova divlje nane<br />
20 g vrbove kore (uzrasta vrbe od 3 do 4 godine)<br />
20 g listova kupine (starije)<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Ohladiti i procijediti u bocu. Piti 6 dcl dnevno, u<br />
jednakim vremenskim razmacima, nezavisno o obrocima jela.<br />
28
Hranu pripremati na biljnom ulju, sa što više povrća, bez zapržavanja i jako<br />
raskuvanu.<br />
Navedeni čaj postiže puni uspjeh u liječenju ako se prethodno izvrši liječenje<br />
predviđeno za aterosklerozu. Isto tako uspješno se liječi lakši oblik bolesti u njezinu<br />
početku.<br />
Sastav čaja za teži oblik bolesti:<br />
40 g listova masline<br />
40 g cvjetova kunice<br />
30 g konjogriza<br />
40 g korijena koprive<br />
40 g cvjetova gloga<br />
40 g imele bijele<br />
40 g listova divljeg šimšira<br />
30 g listova medveđeg grožđa<br />
30 g listova matičnjaka<br />
20 g pirevine (podzemni dio)<br />
20 g kupinovih listova<br />
20 g imele obične<br />
20 g pirike (površinski, puzavi dio)<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Način pripremanja i uzimanja čaja, zatim ishrana i drugo, potpuno je isto s liječenjem<br />
lakšeg oblika bolesti, s time što je u liječenju težeg oblika bolesti obavezno jesti hleb<br />
načinjen od mješavine pšenice, ječma, kukuruza i raži.<br />
Hleb se priprema s prirodnim kvasom, a nipošto s kvascem. Taj je režim ishrane<br />
obavezan još najmanje dvije godine nakon liječenja. Osim toga, preporučuje se jesti<br />
što više bijeloga luka te obične,zelene salate (što mlađe) i rajčica, ali bez soli.<br />
Za vrijeme liječenja zabranjeno je pušiti cigarete, piti crnu kafu i alkohol, jesti<br />
zapržena jela, konzervirane prerađevine, govedinu, sve vrste pečenja, plavu ribu,<br />
tvrdo kuhana jaja, slani sir i sl. Preporučuje se, inače, jesti hranu sa što manje soli.<br />
Vršiti tjelesne vježbe i šetati se na čistom zraku.<br />
29
30<br />
Kad odebljaš i dobiješ kile,<br />
trpe srce a i krvne žile,<br />
masna hrana zatvara nam vene,<br />
protok smanji, sve nam loše krene.<br />
Taloženje nastaje posvuda,<br />
poremećaj dolazi otuda,<br />
od obilne, svakodnevne hrane,<br />
dolaze nam tegobe i mane.<br />
Srce trpi, jetra i bubrezi,<br />
poslije jela nikada ne lezi,<br />
tijelo treba aktivnosti malo<br />
gdje god možeš, radom skidaj salo.
ZAKREČENJE ŽILA KUCAVICA (ATEROSKLEROZA)<br />
Do oboljenja obično dolazi uslijed upale stijenke krvnih žila, koja se može razviti na<br />
raznirn mjestima i granama glavne,velike žile kucavice i njezinim najsitnijim<br />
izdancima. Zdrave i normalne žile kucavice su veoma elastične, što omogućuje<br />
normalno cirkuliranje krvi u ljudskom organizmu. Do upale na unutarnjoj strani<br />
stijenke žile kucavice dolazi dijelom uslijed starosti, a djelimice uslijed bolesnih<br />
pojava. Upale prolaze razne stepene od kojih je najvažniji i najteži zakrečenje. Ono<br />
slijedi kao posljedica taloženja krečnjačkih soli na upaljenom mjestu. Do zakrečenja<br />
velike žile kucavice dolazi često u njenom grudnom i trbušnom dijelu.<br />
Uopšteno gledajući, zakrečenje žila možemo smatrati staračkom pojavom, ali katkad,<br />
iznimno, i ranije nastupa. Prema tome, pored prirodnih postoje i drugi uzroci koji<br />
zakrečuju krvne žile. Primjerice, na razvoj bolesti djeluju uživanje nikotina i<br />
alkohola,polna razuzdanost, sifilis, razne zarazne bolesti, trovanje kao npr. ulovom i<br />
sl. Posljedice bolesti su različite, zavisno od vrste zakrečenja i stepena bolesti.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja za lakše oboljenje:<br />
40 g vrbove kore<br />
40 g listova i cvjetova pčelinje ljubice<br />
30 g imele<br />
30 g listova i izdanka maline<br />
30 g listova kupine<br />
30 g islandskoga lišaja<br />
30 g stabljike timijana<br />
20 g stabljike konjogriza<br />
20 g listova ribiza crvenog<br />
20 g listova breze<br />
20 g gladišike<br />
20 g korijena koprive<br />
20 g listova i cvjetova vrijeska — bijeloga cvijeta<br />
20 g listova vinove loze<br />
20 g gladišike (stabljike sa cvjetovima)<br />
10 g stabljike maćuhice<br />
10 g korijena i žila lincure<br />
10 g listova i cvjetova (latica) vrtne ruže<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i zajedno smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g<br />
mješavine trava, kuvati poklopljeno 1 minutu i hladiti poklopljeno. Hladno procijediti<br />
31
u bocu i piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Poslije svih napitaka prije jela,<br />
uzimati srednju kašiku meda, a nakon napitaka poslije jela, istu kašiku limunova<br />
soka. Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti ne uzimaju med, nego u oba slučaja<br />
uzimati limunov sok, koji je potrebno za svaku priliku posebno ocijediti. Pored<br />
navedenog čaja, koji se uzima kao osnovni lijek, preporuča se tinktura za jačanje<br />
srca, tj. srčanog mišića, koja se, po 6 kapi ujutro i uvečer, uzima s kockom sećera,<br />
vodom ili čajem. Hranu pripremati na biljnom ulju i bez zaprški, sa što više povrća i<br />
raskuvanu. Ugojene osobe trebaju smršaviti, pa zbog toga valja pripaziti na količinu<br />
hrane.<br />
Za vrijeme liječenja zabranjeno je pušiti cigarete, piti alkoholna pica, jesti zapržena<br />
jela, konzervirane prerađevine, govedinu,sve vrste pečenja, slatkiše u većoj mjeri,<br />
zatim vršiti naporan rad i sl. Zabranjeno je, također, izlaziti oznojen na vjetar.<br />
Preporučuje se pranje hladnom vodom, i to ujutro od struka prema glavi. Svaki dan<br />
obavezno vršiti tjelesne vježbe barem 1 sat i što više hodati na čistom zraku. Vježbe<br />
možete zamijenili i plivanjem, samo što voda ne smije biti ni suviše topla ni suviše<br />
hladna,što znači negdje između 20 i 25*C.<br />
Sastav čaja za hroničnu bolest:<br />
40 g hrastove kore (donje bijele)<br />
40 g listova maline<br />
40 g gladišike<br />
40 g listova breze<br />
30 g listova crnoga ribizla<br />
30 g cvjetova lipe<br />
30 g stucane smrekove crne bobe<br />
30 g listova i stabljike divlje nane (bez cvjetova)<br />
30 g stabljike preslice<br />
30 g stabljike gorušice<br />
30 g stabljike mažurana<br />
20 g konjogriza<br />
20 g stabljike timijana<br />
20 g stabljdke rusomače<br />
20 g imele bijele<br />
20 g vrijeska — plavog cvijeta<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i zajedno smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g<br />
mješavine trava, kuvati poklopljeno 1 minutu a zatim hladiti poklopljeno. Hladan čaj<br />
procijediti u bocu i piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela,zatim oko 10 sati, 16<br />
sati i prije nego što legnete spavati. Prije svih napitaka, jedan dan, uzima se srednja<br />
kašika mješavine jednakih količina limunova soka i meda, a drugi dan, uzima se<br />
32
velika supena kašika naribanih kiselih jabuka s malo meda ili šećera. Treći dan<br />
limunov sok i med, pa naribane jabuke itd. Preporučljivo je da med bude od kadulje<br />
ili vrijeska. Umjesto vode, jedan dan. piti čaj pripremljen od jednakih količina Ijusaka<br />
grahove mahune i korijena podbijela (dakle, uz limunov sok i med), a drugi dan<br />
posebno pripremljen čaj od vrbove kore (dakle, uz naribane kisele jabuke). Taj se čaj<br />
priprema tako da se 15 g vrbove kore namoči u 5 Litara vode (u vremenu od 24 sata),<br />
nakon čega se kuha, s time da ključa 1 minutu poklopljeno i pusti da se ohladi.<br />
Ishrana, zabrane, tjelesne vježbe kao kod liječenja lakšeg oblika bolesti.<br />
33
SNIŽENI KRVNI PRITISAK<br />
Pod tom bolesti podrazumijeva se stanje arterijskog krvnog pritiska ispod redovitog<br />
stanja. Kao donja granica redovitog stanja dijastoličkog pritiska za odrasle uzima se<br />
oko 70 mm Hg. Kod djece su te granice često niže. Bolesnici koji boluju od te bolesti<br />
u većini slučajeva imaju simptome omaglice i opšte slabosti.<br />
Sastav čaja:<br />
40 g stabljike dubčaca<br />
40 g stabljike preslice<br />
40 g kunice (što više cvjetova)<br />
40 g listova i cvjetova kantarije ženske<br />
40 g listova i cvjetova miloduha<br />
30 g listova i cvjetova vrijeska — plavog cvijeta<br />
30 g stabljike timijana<br />
30 g listova divlje nane<br />
30 g listova breze<br />
30 g listova i cvjetova vrijeska — bijelog cvijeta<br />
30 g amike (nešto više listova)<br />
20 g korijena bijeloga sljeza<br />
20 g listova kadulje<br />
20 g stabljike peršuna<br />
20 g stabljike ive trave<br />
Pripremanje i primjena čaja<br />
U 1 litru proključale vode staviti 10 g usitnjene mješavine trava. Kuvati poklopljeno<br />
1 minutn i hladiti poklopljeno. Hladan čaj procijediti u bocu i piti 3 puta dnevno po 1<br />
dcl prije i poslije jela. Osim toga, pije se po 1 dcl u 10 i 16 sati.<br />
Poslije svih napitaka prije jela, nzima se jedaća kašika rafiniranoga maslinova ulja, a<br />
poslije napitaka nakon jela, uzima se 1 supena kašika naribanih kiselih jabuka, jedan<br />
dan, zaslađenih medom, a drugi dan, šećerom.<br />
Režim ishrane kod liječenja ove bolesti je bez ograničenja; no ne treba pretjerivati u<br />
duvanu, kafi i alkoholu. Jedino nije dopušteno uzimati hranu s mnogo soli.<br />
34
BOLESTI BUBREGA<br />
U bubrezima nastaje mokraća. Štetne materije su uglavnom mokraćna kiselina i sama<br />
mokraća. U jednoj minuti kroz bubrege proteče 1 litra do 1 1/2 litra krvi, koju<br />
pročiste, tako da se štetne materije odvoje a sve ostale vrate u krvotok. Bubrezi mogu<br />
prestati vršiti svoju funkciju najviše 2 do 3 sata a da ne naškode organizmu.<br />
Da bi normalno tekao proces razmjene materije u organizmu, čovjeku je dnevno<br />
potrebno otprilike 2 1/2 litre tekućine. Najveći dio tekućine unosi se u obliku čiste<br />
vode, ili neke druge tekućine, dok se određene količine unose putem hrane. Od te<br />
količine u vidu mokraće izluči se do 1 1/2 litra, a preostala količina izlučuje se<br />
znojenjem kroz kožu ili disanjem.<br />
AKUTNA UPALA BUBREGA<br />
Bolest se najčešće pojavljuje u djetinjstvu i kod mlađih osoba. Starije osobe ne<br />
obolijevaju često. Akutnoj upali bubrega gotovo redovito prethodi upala ždrijela ili<br />
upala krajnika, tj. angina. Upali bubrega mogu prethoditi šarlah i difterija.<br />
Akutna upala bubrega raspoznaje se po otečenim vjeđama i gležnjevima. Mokraća je<br />
mutna i tamna, a kadšto izrazito krvava. Bolesnik osjeća podmuklu bol u predjelu<br />
bubrega, koja se širi prema mjehuru. Uz to se osjeća umornim te gubi apetit. Kasnije<br />
se javlja žestoka glavobolja. U slučaju težeg oblika oboljenja dolazi do oticanja<br />
cijeloga tijela. Uz to se pojavljuje mučnina i poremećaj vida, teško se diše i povraća.<br />
Upalu bubrega često prati povišeni krvni pritisak. Mokraća se izlučuje u smanjenim<br />
količinama.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja za lakši oblik bolesti:<br />
40 g svile od kukuruza<br />
40 g stabljike preslice<br />
40 g stabljike rusomače<br />
40 g listova nane pitome<br />
40 g listova i cvjetova kantarije ženske<br />
40 g stabljike timijana<br />
40 g stucane smrekove crne bobe<br />
20 g listova celera<br />
20 g listova bokvice muške<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine i<br />
kuvati poklopljeno 1 1/2 minutu. Kad se čaj ohladi, procijedi se u tamnu bocu, začepi<br />
35
i drži na tamnom mjestu. Pije se 3 puta dnevno po 1 dcl prije jela te između obroka,<br />
svakih 2 sata po 1/2 dcl. Poslije napitaka koji se uzimaju prije jela, pojesti 1 supenu<br />
kašiku rafiniranog maslinovog ulja, a poslije drugih napitaka uzima se srednja kašika<br />
meda s nekoliko kapi ocijeđena limunovog soka. Maslinovo ulje može se uzimati<br />
pomiješano s hranom. Bolesnici koji ujedno boluju od šećerne bolesti med<br />
zamjenjuju narandžinim sokom.<br />
Hranu pripremati isključivo na biljnom ulju i s vrlo malo soli, ili bez soli jako<br />
raskuvanu hranu, čorbastu i sa što više zeleni.<br />
Bolesnik treba da živi u prozračnoj sobi s ujednačenom temperaturom. Ujutro i<br />
uvečer mlakom mješavinom maslinova ulja i rakije lozovače namazati leđa, slabine,<br />
područje bubrega i ispod trbuha. Poslije toga odjenuti se toplo i ležati u toploj<br />
prostoriji. Preporučuju se lagane šetnje na čistom zraku.<br />
Za vrijeme liječenja bolesti zabranjeno je: meso i mesne prerađevine, slano jelo,<br />
alkohol i veće količine slastica, crna kava, cigarete, fizički rad.<br />
Sastav čaja za teži oblik bolesti:<br />
40 g koprive<br />
40 g stucane smrekove crne bobe<br />
40 g svile od kukuruza<br />
40 g stabljike preslice<br />
30 g stabljike timijana<br />
30 g stabljike majčine dušice<br />
30 g stabljike nane divlje<br />
30 g korijena bijeloga sljeza<br />
30 g listova peršuna<br />
20 g stabljike kilavice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Pripremanje čaja, način upotrebe i sve druge upute iste su kao i kod lakšeg oblika<br />
akutne upale bubrega, s time što se u ovom slučaju uzima lagani čaj od mješavine<br />
jednakih količina majčine dušice i glogova cvijeta. Ne uzimati suviše tekućine.<br />
36<br />
Kad bubrezi naglo vas zabole,<br />
pijte čaja po receptu mome,<br />
i ne dajte da vam hranu sole,<br />
a i dijetu držite, dabome.<br />
Upala je bubrega opaka,<br />
bilje, trave tu su efikasne.<br />
Ova bolest nikom nije laka,<br />
bolesnici ne smiju da kasne.
BUBREŽNI KAMENCI<br />
Bubrežni kamenci stvaraju se iz otpadnih materija i soli što se nalaze u mokraći. Što<br />
je manje mokraće, to je u njoj više otpadnih materija i soli. Kamenci uglavnom<br />
nastaju u jednom bubregu. Isto tako, najčešće se javlja jedan kamenac, dok su rijetki<br />
slučajevi kad istodobno u bubregu postoji nekoliko kamenaca. Bolest pogađa najviše<br />
muškarce u dobi od 25 do 45 godina. U djece i ljudi u dobi iznad 45 godina kamenci<br />
nastaju uglavnom u mokraćnom mjehuru. Toj su bolesti skloni ljudi koji se pri radu<br />
mnogo znoje i gube mnogo tekućine, zatim oni koji veoma malo mokre — a malo<br />
mokre jer ne uzimaju veće količine tekućine.<br />
Glavni znak bolesti je jaka bol u predjelu bubrega, koja se širi uzduž odvodne<br />
mokraćne cijevi do prepone. Uz bol osjeća se mučnina i povraćanje. Bol nastupa u<br />
vidu napada koji postupno popušta pa se opet ponavlja. To su tzv. bubrežne kolike.<br />
Nastaju iznenada, a izazivaju ih vožnja po neravnom putu, kad čovjek skače ili trči i<br />
sl. Do tada je kamenac mirovao u svojem ležištu; međutim, vanjskim utjecajem<br />
pokreće se i zatvara otjecanje mokraće. Jakim stezanjem bubrežne zdjelice ili<br />
mokraćovoda organizam pokušava istisnuti kamenac, a to uzrokuje žestoke bolove.<br />
Poslije svakog napada pri kraju mokrenja primjećuje se nešto malo krvi, a često je<br />
sva mokraća krvava. Krv dolazi otuda što je kamenac oštetio odvodni kanal.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g stabljike kilavice<br />
40 g listova medveđeg grožđa<br />
40 g žila zečjeg tma<br />
30 g stucanog ploda šipurike<br />
30 g listova breze<br />
30 g listova i cvjetova kunice<br />
20 g koprive<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 2 litre vode preko noći namočiti 15 g mješavine<br />
trava. Ujutro staviti na tihu vatru i kad prokuva držati na vatri 1 minutu. Ohladiti<br />
poklopljeno, procijediti u boce i dodati svježi limunov sok (iz 1 limuna). Čaj piti<br />
umjesto vode, s time da se dnevno popije najmanje 1 1/2 litra. Osim toga, za vrijeme<br />
jela 3 puta dnevno popiti po 1/2 dcl slabijeg čaja pripremljenog od žila i stabljike<br />
ježovine (bodljikave veprovine).<br />
Hranu pripremati sa što manje soli, čorbastu, jako raskuvanu i jesti mlaku. Ne piti<br />
svježu vodu. Vodu najprije prokuvati i ohladiti, i tek onda piti. Isto tako, zabranjeno<br />
je piti mineralne vode, jesti masniju hranu i konzervirane prerađevine. Umjesto<br />
37
navedenog čaja, u liječenju pijeska u bubrezima može poslužiti čaj od slijedećih<br />
trava:<br />
60 g listova breze<br />
60 g pirevine (podzemni dio)<br />
40 g stabljike preslice<br />
40 g samljevenog ploda šipurike<br />
20 g stabljike timijana<br />
Čaj se priprema i uzima kao u prvoj recepturi.<br />
38
KAMENCI U MOKRAĆNOM MJEHURU I MOKRAĆNIM KANALIMA<br />
Kamenac rijetko kada nastaje u samom mokraćnom mjehuru. Nastaje uglavnom u<br />
bubrezima a kroz mokraćovod dolazi u mjehur gdje ostaju i vremenom se povećaju<br />
daljnjim taloženjem otpadnih materija iz soli iz mokraće. Kamenac stalno trlja<br />
sluznicu mjehura zbog čega nastaju upale mjehura.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
50 g pirevine (podzemni dio)<br />
50 g listova breze<br />
50 g listova medveđeg grožđa<br />
40 g korijena i plodova ježovine<br />
20 g stabljike preslice<br />
10 g stabljike majčine dušice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 2 litre proključale vode staviti 15 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 3 minute. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u boce i dodati mu 1<br />
supenu kašiku svježeg limunovog soka. Popiti dnevno 2 litre čaja umjesto vode.<br />
Druge upute iste su kao kod liječenja bubrežnog kamenca.<br />
39
HRONIČNA UPALA BUBREGA<br />
Bolest nastupa kao posljedica neizliječene i zapuštene akutne upale bubrega. Dakle,<br />
svakoj hroničnoj upali bubrega prethodi akutna upala bubrega. Najučestaliji i<br />
najraniji znak bolesti je često mokrenje noću, koje prekida san. Bolesnici su<br />
blijedožute boje, a tuže se na pomanjkanje apetita i umor. U mokraći se nalazi krv,<br />
pojavljuju se jake glavobolje a krvni pritisak obično poraste. Nakon nekoliko godina<br />
bolesti, pojavljuje se jako oticanje kao znak znatnog slabljenja bubrega.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
50 g pirevine (podzemni dio)<br />
50 g stabljike preslice<br />
40 g listova i cvjetova kunice<br />
40 g stucane smrekove cme bobe<br />
30 g stucana ploda šipurike<br />
30 g stabljike timijana<br />
30 g stabljike majčine dušice<br />
30 g listova bokvice muške<br />
30 g lanenog sjemena<br />
30 g listova gaveza<br />
20 g korijena odoljena<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Sve je isto kao i kod liječenja akutne upale bubrega, s time što se umjesto vode pije<br />
lagani čaj pripremljen od mješavine jednakih količina kunice, kilavice, medveđeg<br />
grožđa i preslice. Bolesnici ga mogu zasladiti medom, ukoliko ne boluju od šećerne<br />
bolesti. Piti hladan čaj s malo limunova soka. Ujutro i uvečer mlakom rakijom<br />
lozovačom namazati leđa, krsta i slabine, jako utrljati da se posuši. Poslije toga,<br />
lanenu ili pamučnu krpu natopiti maslinovim uljem i obložiti rakijom namazana<br />
mjesta, te umotati suvom lanenom ili pamučnom krpom.<br />
Osim navedenih lijekova i uputa, za sve oblike bolesti bubrega neobično su korisne 3<br />
recepture koje se pripremaju od svježih trava. Liječenje traje samo 15 dana.<br />
Sastav čaja (1):<br />
20 g listova bokvice muške<br />
20 g listova bokvice ženske<br />
20 g listova i cvjetova kunice<br />
10 g stabljike majčine dušice<br />
40
10 g listova peršuna<br />
10 g listova celera<br />
10 g stabljike timijana<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave oprati u hladnoj vodi i na čistom platnu posušiti. Zatim ih usitniti i stucati u<br />
stupi (avanu). Stucanoj masi dodati 250 g svježeg soka kisele jabuke, sve pomiješati i<br />
kroz trostruku prozirnu tkaninu (gazu) stiskanjem iscijediti u emajliranu posudu.<br />
Iscijeđenom soku dodati 500 g prirodnog meda i dobro umiješati. Posudu jako<br />
zatvoriti i držati na hladnom mjestu. Uzimati 8 puta dnevno po 1 supenu kašiku<br />
mješavine sa 1/2 dcl prokuvane i ohlađene vode.<br />
Ishrana i druge upute kao u liječenju akutne upale bubrega.<br />
Sastav čaja (2):<br />
20 g listova i cvjetova kunice<br />
20 g kantarije muške (nešto više cvjetova)<br />
20 g listova nane pitome<br />
20 g timijana (nešto više cvjetova)<br />
20 g stabljike bijele gorčice<br />
20 g korijena i žila gaveza<br />
Pripremanje čaja i primjena kao u prethodne recepture.<br />
Sastav soka:<br />
1/2 dcl soka cvekle<br />
1/2 dcl soka rotkve<br />
1/2 dcl soka kisele jabuke<br />
1/2 dcl soka kupusa<br />
Pripremanje i primjena soka:<br />
Mješavini sokova dodati 1/2 kg prirodnog meda. Sve pomiješati, jako začepiti i držati<br />
na tamnom i hladnom mjestu. U jednakim vremenskim razmacima uzima se 12 puta<br />
dnevno po 1 supena kašika sa 1/2 dcl umjereno pripremljenog čaja od mješavine<br />
jednakih količina majčine dušice i pirevine.<br />
Druge upute kao u prethodnim recepturama.<br />
41
42<br />
Svaka bolest pobijedit se može,<br />
kad se s voljom liječi u začetku,<br />
o ishrani vodit brigu strože,<br />
i ne tražit spasa na svršetku.<br />
Sve je vrijeme i na vrijeme strogo,<br />
bolesti se nikad ne predaji,<br />
jer bez volje malo ko bi mogo,<br />
sa liječenjem i nada se gaji.
LIJEK PROTIV MOKRENJA U KREVET<br />
Ukoliko bolesnik mokri u krevet treba da pripremi i pije jedan od dva preporučena<br />
čaja<br />
.<br />
Sastav čaja (1):<br />
40 g stabljike rusomače<br />
40 g stabljike maćuhice<br />
40 g koprive<br />
30 g listova i cvjetova kantarije ženske<br />
30 g listova bokvice muške<br />
20 g stabljike preslice<br />
20 g hrastove kore<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine i kuvati<br />
poklopljeno 2 minute. Ohladiti poklopljeno, procijediti u bocu i piti umjesto vode 7<br />
do 8 dcl dnevno.<br />
Hrana treba da bude što raznovrsnija i manje slana.<br />
Sastav čaja (2):<br />
100 g sjemena zobi<br />
80 g sjemena ječma<br />
30 g lanenog sjemena<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Mješavinu kuvati u 2 litre vode, s time da vri poklopljeno 45 minuta. Nakon toga<br />
dodati 5 g mješavine jednakih količina preslice, kunice i ženske bokvice. Ohladiti<br />
poklopljeno. U jednakim vremenskim razmacima piti po 1 dcl čaja, a dnevno popiti 6<br />
do 7 dcl. Nakon svakog napitka prožvakati i pojesti po 1 supenu kašiku žita i sjemena<br />
od kojih je pripremljen napitak.<br />
Sve drugo kao i kod prve recepture.<br />
Napomena:<br />
kod liječenja bilo kojeg oboljenja bubrega, osim strogog ograničavanja soli iz<br />
jelovnika, potrebno je izbaciti masnoće životinjskog porijekla i sve vrste<br />
konzerviranih prerađevina.<br />
43
TUBERKULOZA BUBREGA<br />
Uz pluća, od tuberkuloze najčešće obolijevaju bubrezi. Tuberkuloza bubrega nastaje<br />
kao posljedica primarne zaraze tuberkulozom što se bila prividno smirila<br />
zakrečenjem žarišta. Međutim, zbog slabljenja organizma i smanjenja otpornosti,<br />
bacili tuberkuloze ponovo se aktiviraju i krv ih raznosi po tijelu. Kohovi bacili dolaze<br />
do bubrega, ugnijezde se i izazivaju bolest.<br />
Bolest nastaje između 20. i 40. godine života. Bacili se ponajprije smjeste u kori<br />
bubrega ispod same njegove površine. Tu mogu ostati godinama a da se ne jave<br />
znakovi bolesti. Zahvaljujući otpornosti organizma često dolazi do spontanog<br />
izlječenja. Međutim, kad se zaraza proširi, dolazi do središta bubrega, što uzrokuje<br />
upalu bubrega, raspadanje i stvaranje kaverne, kao u plućima. Odatle se zaraza može<br />
veoma lako proširiti na zdjelicu bubrega, mokraćovod i mokraćni mjehur.<br />
U početku tuberkuloza ne pokazuje posebne simptome po kojima bi se razlikovala od<br />
drugih bolesti bubrega. Prvi znak bolesti je često mokrenje i pojava krvi u mokraći.<br />
Uz to se pojavljuje povišena tjelesna temperatura, no to ne mora biti redovito. Bol u<br />
predjelu bubrega javlja se dosta često.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
50 g stabljike preslice<br />
50 g konjogriza<br />
50 g pirevine (podzemni dio)<br />
30 g stabljike timijana<br />
30 g stabljike vrijeska<br />
20 g stabljike bijele gorčice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine i<br />
poklopljeno kuvati 1 rninutu. Ohladiti poklopljeno i procijediti u bocu. Sav<br />
pripremljen čaj piti u jednakim vremenskim razmacima po 1 dcl. Dnevno popiti 1<br />
litru čaja. Poslije napitka popiti po 1 supenu kašiku maslinova ulja.<br />
Hranu pripremati isključivo na ulju, sa što više povrća i zeleni, posebice divljega<br />
zelja. Jesti jaču, kaloričniju i raznovrsniju hranu, koju treba jako raskuvati (čorbasto).<br />
Za vrijeme liječenja zabranjeni su: crna kafa, alkohol, cigarete, jako slana hrana,<br />
zapržena hrana, konzervirane prerađevine i naporan fizički rad. Obavezno jako<br />
utopliti leđa, slabine i trbuh.<br />
Ukoliko bolesnik teže mokri, dobro je 3 puta dnevno, ponajbolje uz jelo, uzeti po 1<br />
dcl umjereno pripremljenog čaja od kunice i listova peršuna.<br />
44
Za liječenje te bolesti može poslužiti slijedeći čaj:<br />
100 g pirevine (podzemni dio)<br />
60 g stabljike preslice<br />
50 g bijele imele<br />
40 g stabljike vrijeska<br />
40 g korijena odoljena<br />
20 g listova muške bokvice<br />
20 g listova ženske bokvice<br />
Čaj se priprema i uzima kao u prethodnoj recepturi.<br />
45
46<br />
Bubrezi su svakom mnogo važni,<br />
i naglo se oznojen ne hladi,<br />
brišite se dok ste jošte vlažni,<br />
utopli ih, to prvo uradi.<br />
U sred ljeta popij vrućeg čaja<br />
da poravnaš tjelesnu toplotu,<br />
da se ne bi za sitnicu kaja<br />
jer bi mogo doživjeti strahotu.<br />
Svako tkivo koje naglo steže<br />
zatim lako i upala stiže.<br />
Bolesnika za postelju veže,<br />
protok slabi u bubregu reže.<br />
Koga nisu pratile te muke<br />
preskupe su naivne odluke<br />
negativno bolest se odrazi.<br />
Pazite se bubrežnih repriza<br />
teška bolest iza toga slijedi<br />
lako dođe krvna dijaliza<br />
onda život baš ništa ne vrijedi.
TUBERKULOZA MOKRAĆNOG MJEHURA<br />
Tuberkuloza mokraćnog mjehura nastupa kao posljedica tuberkuloze bubrega.<br />
Tuberkuloza mokraćnog mjehura počinje jakim bolovima u samom mjehuru,<br />
posebice prilikom mokrenja. Kod svake upale mokraćnog mjehura sluznica je<br />
osjetljiva i razdražljiva. Kod upala brzo se smiruje, međutim, kad je riječ o<br />
tuberkuloznoj upali, bolovi ne popuštaju. Osim toga, za vrijeme te bolesti mjehur ne<br />
može zadržati nimalo mokraće, a to izaziva stalnu potrebu za mokrenjem. Kod<br />
razvijenijeg oblika bolesti mokraća je ponajviše krvava i sama izlazi iz mokraćne<br />
cijevi.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g stabljike timijana<br />
40 g stabljike majčine dušice<br />
40 g listova i cvjetova kunice<br />
40 g stucanog lanenog sjemena<br />
30 g stabljike ive trave<br />
30 g listova kadulje<br />
20 g hrastove kore<br />
20 g svile od kukuruza<br />
20 g listova breze<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 2 litre proključale vode staviti 15 g mješavine trava i<br />
kuvati na tihoj vatri poklopljeno 3 minute. Ohladiti poklopljeno, procijediti i piti 3<br />
puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Preostalu količinu čaja popiti između obroka.<br />
Poslije svih napitaka prije jela, uzimati supenu kašiku maslinova ulja, a poslije<br />
napitaka nakon jela, uzimati srednju kašiku mješavine jednakih količina meda i<br />
svježeg limunova soka.<br />
Hranu pripremati kao pri liječenju tuberkuloze bubrega, s time da u hrani bude što<br />
više zeleni uz dodatke većih količina komorača i peršuna, primjerice, za 5 osoba<br />
dodati po 10 g komorača i peršuna. U toku dana češće jesti što više bijeloga luka s<br />
neslanom suhom slaninom.<br />
Za liječenje tuberkuloze mokraćnog mjehura može korisno poslužiti slijedeći čaj:<br />
40 g listova breze<br />
40 g listova i cvjetova crvotočine<br />
40 g listova i cvjetova kunice<br />
47
40 g stabljike majčine dušice<br />
30 g stabljike ive trave<br />
30 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
30 g žila ježovine (bodljikave veprovine)<br />
30 g zečjeg tma<br />
Čaj se priprema i uzima kao u prethodnoj recepturi.<br />
48
UPALA MOKRAĆNIH KANALA<br />
Uretra ili mokraćovod je mokraćni kanal kojim se iz bubrega u mokraćni kanal<br />
odvodi mokraća. Čim se u bubrežnoj zdjelici nakupi mokraće, ona se odmah isprazni.<br />
To se vrši ritmičkim stezanjem i rastezanjem mokraćovoda, a mokraća se u<br />
mlazovima istjeruje u mjehur.<br />
Upala mokraćovoda nastupa gotovo uvijek kao posljedica upale bubrega, jer se klice<br />
izlučuju s mokraćom i zaraze mokraćovod. Do upale mokraćnih kanala dolazi osobito<br />
onda kad u mokraćovodu nastupi neko suženje koje izaziva zastoj mokraće. Često<br />
mokraćovod oboli od tuberkuloze pri čemu odeblja i suzi se.<br />
Mokraća se iz mjehura odvodi mokraćnom cijevi koja je kod muškaraca dugačka<br />
otprilike 20 cm, a kod žena otprilike 4 cm. Do upale mokraćne cijevi kod muškaraca<br />
dolazi oboljenjem žlijezde prostate ili zbog kapavca. Zbog toga što je mokraćna cijev<br />
kratka, kod žena nastupaju često upale mokraćne cijevi i to zbog toga što se u<br />
neposrednoj blizini mokraćne cijevi nalazi otvor debelog crijeva. Upala se javlja<br />
jakim bolovima oko mokraćne cijevi i pri mokrenju.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g stabljike preslice<br />
40 g listova nane pitome<br />
40 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
40 g listova bokvice muške<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
20 g bijele gorčice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g rnješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno na tihoj vatri 1 1/2 minutu. Ohladiti poklopljeno, a zatim<br />
procijediti u bocu, jako začepiti i držati na tamnom i hladnom mjestu. Piti 3 puta<br />
dnevno po 1 dcl prije i 1/2 dcl poslije jela. Prvi dan, poslije svih napitaka uzeti<br />
srednju kašiku maslinova ulja, a drugi dan, malu kašiku svježeg limunova soka.<br />
Ishrana, upute i zabrane kao kod liječenja upale mokraćnog mjehura. U toplo odjenuti<br />
krsta, slabine i donji dio trbuha.<br />
49
UPALA MOKRAĆNOG MJEHURA<br />
U gotovo 80 posto slučajeva nzročnik upale mokraćnog mjehura su koli-bacili što se<br />
nalaze u debelom crijevu, gdje razgrađuju hranu. U debelom crijevu koli-bacili su<br />
korisni, no kad prodru u mokraćne kanale i mokraćni mjehur, izazivaju teške upale.<br />
Dakle, u debelom crijevu su ti bacili korisni i neophodni, a u mjehuru i mokraćnim<br />
kanalima štetni i opasni. U normalnim je prilikama mokraćni mjehur otporan na<br />
zarazu izvana. Izlučivanjem mokraće mjehur se ispire od prispjelih bakterija. Do<br />
zastoja u izlučivanju mokrače može doći uslijed suženja odvodne mokraćne cijevi što<br />
nastaje poslije raznih upala ili zbog tumora u mjehuru. U starijih muškaraca do<br />
zastoja mokraće dolazi povećanjem žlijezde prostate.<br />
Upala mokraćnog mjehura učestalija je u žena nego u muškaraca zbog toga što je<br />
mokraćna cijev, kroz koju prodiru bakterije, u žena mnogo kraća. Zaraza rjeđe nastaje<br />
putem krvi ili silaznim putem iz bubrega. Upala bubrega je, inače, stalan pratilac<br />
kamenca u mjehuru.<br />
Kad nastupi bolest, najveće su poteškoće u mokrenju. Bolesnik ima stalnu potrebu da<br />
mokri, a mokraću teško ispušta. Ta se potreba javlja svakih desetak minuta, po danu i<br />
noći. Bolesnik teško počinje mokriti, nužda dugo traje a popraćena je bolovima. Za<br />
nekoliko kapi bolesnik se namuči. Mokraćna cijev jako peče, a u težih upala mjehura<br />
mokraća je pri kraju krvava. Bolest ne prati povišena temperatura tijela. Ako se<br />
pojavi, to je znak da je upala zahvatila gornje mokraćne kanale sve do bubrega.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
60 g stabljike preslice<br />
60 g stucanoga ploda šipurike<br />
50 g listova i cvjetova kunice<br />
20 g hrastovih listova<br />
10 g stabljike majčine dušice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 1/2 minutu. Ohladiti poklopljeno i procijediti u bocu, jako<br />
začepiti i držati na hladnom imnom mjestu. Piti svakih 1/2 sata po 1/2 dcl čaja. Osim<br />
toga, za vrijeme liječenja 3 puta dnevno prije jela piti 1/2 dcl bijeloga ne suviše jakog<br />
vina u kojemu je kuvan bijeli luk. Taj se napitak priprema tako da se 250 g<br />
neoguljenih česana bijeloga luka kuva u 1 litri dobroga bijeloga vina 30 minuta<br />
(poklopljeno i na tihoj vatri). Kad se ohladi, napitak procijediti u tamnu bocu, jako<br />
začepiti i držati na sobnoj ternperaturi.<br />
Rakijom lozovačom potrebno je jako masirati slabine i područje ispod pupka, jako<br />
50
utrljati da rakija ishlapi i, naposljetku, previti lanenom ili pamučnom krpom. Hranu<br />
pripremati na biljnom ulju. Koristiti što više povrća i voća. Hranu jesti svježe<br />
pripremljenu. Zabranjeno je uzimati:<br />
konzervirane prerađevine, jako slano jelo, masnoću životinjskog porijekla, alkoholna<br />
pića i hladne napitke.<br />
51
UREMIJA<br />
Uremija je najteži oblik hronične upale bubrega. Bolest nastupa kad je bubreg tako<br />
oslabio i popustio da teško izlučuje štetne sastojke putem mokraće.<br />
Prvi simptomi bolesti su duševna potištenost i umor kojega uzrok bolesnik ne može<br />
ustanoviti. Bolesnik često mokri i danju i noću, a mokraća je kristalno bistra. Nema<br />
apetita, odvraća se od jela, a uz to se pojavljuju proljevi i povraćanje. Uz prve<br />
znakove bolesti javlja se glavobolja i nesanica. Bolesnik se osjeća kao u polusnu iz<br />
kojega se budi na najmanji šum. Postaje bezvoljan i zbunjen. Nastaju trzaji u<br />
mišićima, koji često prelaze u grčeve, a diše duboko i ubrzano. Na koži se pojavljuje<br />
svrabež, često i s prvim znacima oboljenja.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g cvjetova zovine<br />
30 g kunice<br />
30 g vrijeska<br />
20 g listova šumske jagode<br />
20 g listova nane pitome<br />
20 g pčelinje ljubice<br />
10 g kilavice<br />
10 g solomunovog pečata oblog<br />
10 g bokvice ženske<br />
10 g solomunovog pečata uglastog<br />
10 g smrekove cme bobe<br />
10 g svile od kukuruza<br />
10 g nastrugane hrastove kore (donje bijele)<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine,<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu i ohladiti poklopljeno. Hladan čaj procijediti u bocu,<br />
začepiti i držati na hladnom mjestu. Piti svaki sat po 1/2 dcl. Svaki drugi sat piti čaj<br />
zaslađen medom. Umjesto vode piti tekućinu od kompota suvih šljiva i suvih<br />
smokava. Skuvane šljive i smokve, također, pojesti. Kompot ne sladiti.<br />
Hranu jesti raskuvanu, kašastu i mlaku bez soli. Jesti što više zeleni, posebice divljeg<br />
zelja.<br />
Sto više mirovati i ležati u prozračenim prostorijama. Dopušteno je lagano se šetati.<br />
Svaki rad je zabranjen.<br />
Uz navedene upute liječenje traje 6 mjeseci. Zatim se nastavlja još 3 mjeseca s time<br />
da se čaj priprema od 5 g mješavine trava (umjesto prethodnih 10 g).<br />
52
UPALA DUŠNIKA (BRONHIJALNI KATAR, BRONHITIS)<br />
Katar dušnika i njegovih ogranaka na oba plućna krila jedno je od najčešćih<br />
oboljenja.<br />
Razlikujemo akutni i hronični bronhitis.<br />
Prvi traje nekoliko dana i nedjelja, a drugi po 3 ili više mjeseci tokom nekoliko<br />
godina, čak i tokom cijelog života.<br />
Za razvoj i tok bolesti važno je u kojim se ograncima razvila upala.<br />
Katar većih dušnikovih ogranaka većinom je neopasan, a tok mu je normalan.<br />
Opasnost nastaje kada se upale finiji ogranci dušnika. Uzrok opasnosti je taj što<br />
sluznica jako otekne i što se nakupi mnogo sluzi, čime se sprečava ulazak vazduha u<br />
pluća. Ako ie oboljeli dio proširen, u čestim slučajevima upala može poprimiti<br />
karakter upale pluća. To se osobito događa kod djece.<br />
Katar dušnika nastaje, uglavnom, kod prehlade, a može nastati udisanjem prašine ili<br />
oštrih podražavajućih gasova. Često dolazi i poslije nekih infekcijskih bolesti, kao što<br />
su ospice, šarlah, hripavac (rikavac) i sl.<br />
AKUTNI BRONHIJALNI KATAR (AKUTNI BRONHITIS)<br />
Bolest se vidi u jakom kašljanju i osjećaju da se iza prsne kosti nalazi rana. U početku<br />
bolesti izlučivanje sluzi je vrlo slabo. Kasnije se povećava. U samom početku sluz se<br />
oteže, zatim postaje tekuća, a naposljetku završava sluzavom masom. Kod jakog<br />
zapaljenja ima i tragova krvi. Početak zapaljenja dušnika može se raspoznati<br />
pištanjem iz prsa, koje kasnije prelazi u glasno hroptanje. Obično se javlja mala<br />
groznica, a opšte tjelesno stanje dosta neprijatno.<br />
Upala na finijim i sitnijim dušnikovim ograncima javlja se posebno kod djece, starih<br />
ljudi i tjelesno slabih ljudi, a nastavlja se obično na upalu debljih ogranaka. Ta je<br />
vrsta upale uvijek povezana s jakom grozni<strong>com</strong> i kašljem. Često prelazi u upalu<br />
pluća.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g korijena bijeloga sljeza<br />
40 g cmoga sljeza<br />
40 g listova dunje<br />
40 g listova gaveza<br />
40 g korijena zečjeg trna<br />
Trave jako usitniti i smiješati zajedno. Pripremiti umjeren čaj, a to znači u 1 litru<br />
proključale vode staviti 5 g mješavine trava i poklopljeno kuvati 1 minutu; hladiti<br />
poklopljeno. Čaj se pije mlak, zaslađen medom, u jednakim vremenskim razmacima<br />
53
6 puta dnevno po 1 dcl. Ujutro, u podne i uveče, na kocku šećera nacijediti kafenu<br />
kašiku soka od bijeloga luka i odmah pojesti. Poslije toga popiti 1/2 dcl medom<br />
zaslađenog čaja.<br />
U pogledu ishrane, jesti mlaku i čorbastu hranu sa što više raskuvanoga povrća i<br />
divljeg zelja.<br />
Za vrijeme liječenja potrebno je potpuno ostaviti cigarete, izbjegavati zagušljive<br />
prostorije i ne uzimati hladne napitke. Isto tako, veoma je opasno izlaziti van kuće<br />
oznojen.<br />
54
PROŠIRENJE DUŠNIKA (BRONHIEKTAZIJA)<br />
Pojavljuje se poslije hroničnog zapaljenja dušnika, ili nakon upale pluća ili porebrice,<br />
uslijed kojih dušnici gube svoju rastegljivost i otpornost. Ukoliko se nakupi veća<br />
količina sluza u tako promijenjenim dijelovima, ili ako jaki kašalj izaziva preveliki<br />
pritisak na tim mjestima, ona se prošire pa se uslijed pomanjkanja rastegljivosti ne<br />
mogu više vratiti, odnosno skupiti. Na taj način, postupno nastaju nakupine u obliku<br />
vrećica raznih oblika, koje su obložene bolesnom sluzni<strong>com</strong>, mjestimice skvrčenom i<br />
ispunjene sluzavom masom.<br />
Glavni simptomi proširenja dušnika su napadno i obilno iskašljavanje sluzi. Preko<br />
dana bolesnici ne kašlju mnogo, ali kada zakašlju tada im sluz teče na usta i nos. Čest<br />
je slučaj da se tekućem izbacivanju pridružuje i povraćanje. Napadi kašlja pojavljuju<br />
se, uglavnom, ujutro, jer su se za noći u proširenim dušnicima skupile znatne količine<br />
sluzi. Izbačena sluz staložena je u 3 sloja: gornji sloj sastoji se od pjenaste mase,<br />
srednji od zelene mutne tekućine, a donji sloj od gnoja. Izbačene mase su obično<br />
neprijatnog mirisa, a često su slatkastog i smrdljivog zadaha. Taj se smrdljivo-gnojni<br />
bronhitis javlja uglavnom onda kada uzročnici truleži dospu u proširene dušnike i tu<br />
se razviju u sluznicama. Osim tih glavnih pojava bolest posve nalikuje hroničnoj<br />
upali dušnika, te ostaje takva dok ne nastupe komplikacije. Nerijedak je slučaj da se<br />
na proširenje dušnika nadovezuje i tuberkuloza.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
50 g islandskoga lišaja<br />
50 g korijena bijeloga sljeza<br />
50 g stabljike bijele gorčice<br />
40 g listova gaveza<br />
40 g listova podbijela<br />
30 g stabljike timijana<br />
30 g stabljike ive trave<br />
20 g listova pelina<br />
20 g listova peršuna<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru prokuvane i ohlađene vode uvečer staviti 10 g<br />
mješavine trava da se moči do jutra. Ujutro staviti na laganu vatru da provri i kuha 1<br />
minutu. Hladan čaj procijediti u tamnu bocu koju je zatim potrebno držati na<br />
hladnom i tamnom mjestu. Čaj, osjetno medom zaslađen, piti svakih 1/2 sata po 1/2<br />
dcl. Umjesto vode uzimati kompot od raznog voća, a najbolje od divljega voća.<br />
Kompot zasladiti medom.<br />
55
U pogledu ishrane, jesti kaloričnu hranu. Koristiti masnoću životinjskoga porijekla.<br />
Ukoliko se može nabaviti, veoma je korisno kozje mlijeko i meso. Inače, u ishrani<br />
koristiti: ječam, pirinač, krompir, i što više zelja. Hranu jesti dobro kuvanu i mlaku.<br />
Dva puta nedeljno pripremiti i jesti obrok koji se priprema od:<br />
100 g kozjeg loja ili iste količine sala od ćurana,<br />
100 g crvenoga luka,<br />
200 g oguljenog i na kockice izrezanog krompira,<br />
100 g ječmenog ili pšeničnog brašna.<br />
Na to se doda 1/2 litre vode i umjereno posoli. Sve se dobro izmiješa i peče na<br />
umjerenoj vatri. Jede se mlako. Ako prilike dopuštaju, pije se mlako kozje mlijeko.<br />
Inače, dobro je poslije svakog obroka popiti po 1 dcl crnoga vina, kuvanog sa<br />
šećerom.<br />
Cigarete potpuno odbaciti. Izbjegavati nagle vremenske razlike i vlagu.<br />
56
HRONIČNI BRONHIJALNI KATAR (HRONIČNI BRONHITIS)<br />
Nadovezuje se na akutni katar, ili na bolesti koje dovode do jakog zastoja krvnog<br />
protoka. Gotovo uvijek javlja se kod srčanih grešaka. U lakim slučajevima ispoljava<br />
se u jutarnjem kašljanju i izbacivanju rastegljive, ljepljive sluzi. uz koju se često<br />
pojavljuju pomiješane male količine krvi. Pred veče kašalj se pojačava. Ukoliko<br />
bolest traje veoma dugo, ponekad se događa da se zbog promjene vremena katar<br />
naglo pogorša, što izaziva ponestajanje daha i gušenje, zbog čega bolesnici moraju po<br />
cijelu noć prosjediti u krevetu. Izbacivanje sluzi čas je neznatno čas obilno. Kod<br />
iskašljavanja pojavljuju se dva sloja — donji je gnojan, a gornji sluzast i pjenast.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g komorača<br />
40 g stabljike majčine dušice<br />
40 g stabljike prilipa<br />
40 g stabljike piskavice<br />
30 g listova plućnjaka<br />
30 g korijena zečjeg trna<br />
20 g listova i cvjetova kunice<br />
20 g korijena bijeloga sljeza<br />
20 g listova kadulje<br />
20 g žila i podanka pirevine<br />
10 g stabljike ive trave<br />
10 g listova pelina<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru prokuvane i ohlađene vode uveče staviti 10 g<br />
mješavine trava i pustiti da se namoči do jutra. Ujutro staviti na laganu vatru da<br />
provri i da se poklopljeno kuva 1 minutu. Hladiti poklopljeno. Hladan čaj procijediti<br />
u tamnu bocu koju je potrebno držati na tamnom i hladnom mjestu. U jednakim<br />
vremenskim razmacima piti 6 puta dnevno po 1 dcl. Prije tih napitaka pojesti 5 do 6<br />
česana bijeloga luka s medom. Bijeli luk očistiti, jako stucati i dodati srednju kašiku<br />
meda — za svaki obrok posebno se priprema. Sve ostalo, tj. ishrana i zabrane, isto je<br />
kao kod liječenja akutnog bronhitisa. Lijek (čaj) uzima se otprilike 40 dana, a u težim<br />
slučajevima i 2 do 3 mjeseca. Za vrijeme liječenja bolesnik može obavljati sve lagane<br />
poslove koji se ne vrše na promaji, vlazi i sličnim uvjetima.<br />
Preporučuje se umjereno utopljen šetati se što više po čistom vazduhu. Pušiti je<br />
potpuno zabranjeno. Ukoliko je bolesnik ujedno i dijabetičar, zabranjuje se jelo<br />
sladiti medom.<br />
57
ASTMA<br />
Pod astmom (zaduhom) podrazumijeva se naglo nestajanje daha. Neposredan uzrok<br />
tome je grč prstenastih mišićnih vlakanaca u finim i sitnim ograncima dušnika, koji<br />
se javlja zajedno s otečenom sluzni<strong>com</strong>. Zbog toga nastaje toliko suženje da se zrak<br />
ne može više povlačiti. Uglavnom je spriječeno izdisanje, zbog čega se zrak u<br />
plućima proširi, a plućni mjehurići jako rastegnu. Napuhnuta pluća opet pritisnu<br />
ogranke dušnika čime se, iako su pluća prepuna zrakom, javljaju posljedice<br />
zagušenja.<br />
Astma nastupa ili naglo, ili raznim predznacima, kao što su glavobolja, umor,<br />
povraćanje, proljev i dr. Nastupi se javljaju, uglavnom, po noći i to obično u prvim<br />
satima poslije ponoći. Katkada dolaze u određene dane i sate. Nekad dolaze vrlo<br />
često i gusto, a zatim iščeznu na dugo vremena. Kada astma nastupi, bolesnik se budi<br />
sav slomljen i gotovo sa strahom da će se ugušiti. Što su jače i napornije kretnje<br />
disanja, to se jače javlja osjećaj neugasive potrebe za zrakom. U prsima se čuje<br />
pištanje i šumovi, a to su, u stvari, znakovi sluzi u ograncima dušnika. Ponekad je to<br />
tako jako da odzvanja po cijeloj sobi. Cijelo se tijelo bori da bi skratilo to mučno stanje.<br />
Postepeno grč popušta, disanje postaje slobodnije, a pištanje u prsima mijenja se<br />
u vlažno hroptanje jer je gusta sluz postala tekućom. Jaki kašalj izaziva izbacivanje<br />
sluzavo gnojnih masa. Kod nekih bolesnika javlja se povraćanje, štucanje i<br />
podrigivanje.<br />
Napad astme može potrajati nekoliko minuta, čak i sati. Nakon toga bolesnik se<br />
osjeća umornim i utučenim. Život je rijetko kada u opasnosti iako cijela stvar izgleda<br />
opasnom.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g cvjetova zovine<br />
40 g stucane zovine bobe<br />
30 g stucane bobe borovnice<br />
30 g stabljike komorača<br />
30 g stucanoga lanenog sjemena<br />
20 g stabljike timijana<br />
20 g listova i stucanoga sjemena trbulje<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
20 g listova muške bokvice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
poklopljeno kuvati 1 minutu. Hladiti poklopljeno. Hladno procijediti i dodati 10<br />
58
kafenih kašičica meda. Dobro promiješati i u jednakim vremenskim razmacima piti 6<br />
puta dnevno po 1 dcl. Prije toga svaki put pojesti po 4 češnja očišćenog i stucanog<br />
bijelog luka pomiješanog s jednakom količinom meda.<br />
Kod jačeg oboljenja za pripremanje čaja koristiti istu mješavinu trava, s time da se<br />
prethodno trave namoče. To se radi tako da se u 1 1/2 litru prokuvane i ohlađene vode<br />
uveče stavi 10 g mješavine i moči do jutra. Ujutro se kuha 3 minute, tj. potrebno je da<br />
3 minute ključa poklopljeno. Hladiti poklopljeno, procijediti i dodati 10 kafenih<br />
kašičica meda. Promiješati i u toku dana popiti 1 litru čaja, uzimajući u 10 navrata po<br />
1 dcl u jednakim vremenskim razmacima.<br />
Prije svih napitaka uzeti srednju kašiku soka iscijeđenog iz bijeloga luka. Sok se<br />
priprema tako da se bijeli luk stuca i kroz krpu procijedi. Za svaki obrok posebno<br />
pripremiti.<br />
59<br />
Dve-tri česni od luks češnjaka,<br />
svako jutro sažvaći sa medom,<br />
i progutaj kad je astma jaka,<br />
deset dana tako, i zaredom.<br />
Češnjak čisti i pluća i ždrijelo,<br />
ko ga troši taj i lakše diše,<br />
da bi astmu kao metlom smeo,<br />
ti učini kako ovde piše.
PLUĆNA NADUTOST (EMF<strong>IZ</strong>EM)<br />
Do oboljenja dolazi uslijed proširenja plućnih mjehurića koji su vrlo maleni i<br />
međusobno odijeljeni nježnun stijenkama. Stijenka između mjehurića nestaje tako što<br />
se spojeni mjehurići nadmu. Takve promjene mogu napasti cijela pluća ili samo jedan<br />
dio. Emfizem se često pojavljuje na rubovima pluća koji izgledaju kao da su osuti<br />
mjehurićima ispunjeni zrakom i to u veličini lješnjaka ili golubova jajeta. To je znak<br />
da bolest postoji već dugo vremena.<br />
Plućna nadutost uglavnom je bolest poodmakle starosti. U mlađih je ljudi veoma<br />
rijetka. Često se javlja kod muškaraca i to određenog zanimanja, kao što su trubači,<br />
pjevači, puhači stakla i sl. Najučestaliji povod za tu bolest su hronične upale finih i<br />
sitnih dušnica i starost. Jaki i česti kašalj prenapunjuje plućne mjehuriće zrakom i<br />
dugo ih ostavlja u napetom stanju. Time pluća postupno gube svoju elastičnost i<br />
rastegljivost i ne mogu se više dovoljno stisnuti. Plućna nadutost primećuje se već i<br />
vanjskim znacima kao što je širok i neobično dubok grudni koš koji ima oblik bačve.<br />
Takav grudni koš nastaje zbog toga što su rebra trajno u položaju udisanja (pluća su<br />
neelastična i naduta).<br />
I pored poteškoća do kojih dolazi, ta bolest sama po sebi nije opasna. No posljedice<br />
mogu biti opasne zbog toga što dio pluća ne sudjeluje u disanju čime nastaje jak<br />
poremećaj u cirkulaciji krvi, a nerijetko se razvija srčana slabost, koja, pak, izaziva<br />
druge posljedice. Mogu, na primjer, uslijediti bolesti bubrega. Izgledi za poboljšanje i<br />
ozdravljenje nisu veliki jer se propali dijelovi pluća ne mogn regenerirati. I pored<br />
toga, ne postoji nikakva opasnost, sve dok ne nastupi pogoršanje. Ljudi koji se znaju<br />
čuvati, mogu doživjeti duboku starost.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g listova i cvjetova miloduha<br />
40 g stabljike piskavice<br />
40 g korijena bijeloga sljeza<br />
40 g cvjetova lipe<br />
30 g stabljike ive trave<br />
20 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
20 g konjogriza<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
20 g listova muške bokvice<br />
20 g stucanoga čičkova sjemena<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava,<br />
60
kuvati poklopljeno 1 do2 minuta. Hladiti poklopljeno. Hladno procijediti u bocu. U<br />
jednakim vremenskim razmacima piti u toku dana po 1 dcl, da se popije cijela litra<br />
čaja. Čaj sladiti medom, ukoliko se ne radi o bolesniku koji boluje od šećerne bolesti.<br />
Ti bolesnici piju čaj nezaslađen.<br />
Osim čaja, preporuča se kozjim lojem ili maslinovim uljem namazati grudni koš i dio<br />
ispod rebara i dobro se utopliti. Preporuča se, također, šetati čistim zrakom, a<br />
ponajbolje crnogoričnom šumom.<br />
Odbaciti cigarete, alkohol, naročito žestoka i obojena pića. Ukoliko se radi o poslu<br />
koji je štetan za organe za disanje, obavezno promijeniti radno mjesto.<br />
61
PLUĆNI EDEM (VODENA PLUĆA)<br />
Plućni edem je bolest kod koje se plućni mjehurići i fine, sitne dušnice napune<br />
pjenastom tekućinom koja pritiče iz krvnih sudova. Pluća se mogu ispuniti vodom<br />
potpuno ili djelimično. Ta bolest posljedica je zastoja u krvnom protoku koji nastaje<br />
uslijed grešaka srčanih zalizaka, zatajivanja srčanog mišića, ili kod jake upale pluća.<br />
Rijetko se događa da se razvije iz nepoznata uzroka. Znaci plućnog edema očituju se<br />
onda kada oboljeli plućni dijelovi ne sudjeluju u izmjeni vazduha, zbog čega je,<br />
ovisno o proširenju edema, spriječeno ili sasvim obustavljeno primanje kiseonika i<br />
izbacivanje ugljen-dioksida. Posljedice toga su: jako ponestajanje daha, naporno i<br />
hripavo disanje, glasni i vlažni hropci u prsima te obilne izlučevine. Iskašljana masa<br />
upravo napadno je rijetka i pjenasta, često s tragovima krvi. Katkad izgleda kao<br />
modro-crvena pjenasta voda.<br />
Akutni edem pluća zahtijeva hitnu ljekarsku pomoć.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
50 g listova peršuna<br />
40 g listova ženske bokvice<br />
40 g listova majorana<br />
30 g listova muške bokvice<br />
30 g listova pelina<br />
20 g stabljike timijana<br />
20 g korijena zečjeg trna<br />
20 g stabljike komorača<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Hladiti poklopljeno, procijediti i piti 3 puta dnevno prije<br />
i poslije jela po 1 dcl. Poslije svih napitaka uzeti srednju kašiku rafiniranog<br />
(filtriranog) maslinova ulja. Dva puta dnevno, između obroka, uzeti po srednju kašiku<br />
meda i svježe ocijeđena limunovog soka, a uz to popiti i malo čaja.<br />
U ishrani koristiti što više voća, povrća i, po mogućnosti, divljega zelja. Pripremljena<br />
hrana treba da bude što manje slana i sa što manje tečnosti. Cigarete potpuno<br />
odbaciti. Isto tako, odbaciti jaka alkoholna pića i jake začine. Slobodno vrijeme<br />
provoditi na prozračnim mjestima s manje vlage u zraku.<br />
62
TUBERKULOZA PLUĆA<br />
Tuberkuloza pluća najčešći je oblik tuberkuloze. Od svih tuberkuloznih oboljenja na<br />
tuberkulozu pluća otpada 80 posto. Uzročnik tuberkuloze je Kochov bacil i do zaraze<br />
najčešće dolazi disanjem. Bolest nastupa pritajeno i lagano se širi. Kochov bacil<br />
izaziva u plućima laku upalu samo oko mjesta do kojega je dopro. Bacili se<br />
neprestano razmnožavaju, sve dok ih organizam ne svlada. Isto tako, na mjestu u<br />
plućima do kojega su doprli Kochovi bacili dolazi do upale. Ukoliko se ta upala na<br />
vrijeme ne otkrije i ne liječi, na tom mjestu može doći do gnojenja. Bolest se širi oko<br />
tog mjesta i kad dođe u vezu s malim bronhom, sva se ta gnojna masa iskašlje i u<br />
plućima se stvara šupljina koja se naziva kavernom. Stvaranje kaverne za organizam<br />
predstavlja veliku opasnost zbog toga što se bacili šire na okolinu. Za vrijeme same<br />
upale pluća, bolesnik ne izbacuje veće količine Kochovih bacila ili ih uopšte ne<br />
izbacuje. Međutim, kad dođe do stvaranja kaverne, bolesnik postaje izvor zaraze.<br />
Kaverna je opasna i za samog bolesnika jer se bacili dišnim cijevima (bronhijama)<br />
mogu spuštati u niže dijelove pluća te ih na taj način zaraziti. Gutajući vlastitu<br />
pljuvačku bolesnik može zaraziti i crijeva. Ako kroz kavernu prolazi neka krvna žila,<br />
bolest i nju može nagristi, pri čemu dolazi do jakog izbacivanja krvi na usta.<br />
Bolesnik uglavnom nema apetit, a temperatura mu je nešto povišena (do 37,4'C),<br />
osobito poslije podne. Noću dolazi do jakog znojenja. Na razvijenom stepenu bolesti<br />
bolesnik slabi, mršavi, suši se — otuda i naziv sušica za tu bolest. U ispljuvku postoji<br />
nešto malo krvi, no bolest može buknuti i naglim krvarenjem. Nakon smirivanja<br />
može ponovo buknuti, što se, obično, događa u jesen. Svaki čovjek koji kašlje duže<br />
vremena mora pripaziti da nije slučajno obolio od tuberkuloze pluća i odmah zatražiti<br />
odgovarajući pregled i liječenje.<br />
Liječenje<br />
Za liječenje tuberkuloze pluća preporučujemo dva čaja od ljekovitog bilja.<br />
Sastav čaja:<br />
30 g crvotočine<br />
30 g korijena bijeloga sljeza<br />
30 g stabljike vodene trbulje<br />
30 g listova gaveza<br />
30 g listova muške bokvice<br />
30 g stabljike timijana<br />
20 g stabljike piskavice<br />
20 g stucane smrekove cme bobe<br />
20 g listova kadulje<br />
20 g stucana lanenog sjemena<br />
63
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 2 litre proključale vode staviti 15 g mješavine trava i<br />
30 g pšeničnih mekinja. Poklopljeno kuvati na tihoj vatri 3 minute i pri tome paziti da<br />
ne uskipi. Zatim hladiti poklopljeno, procijediti i dodati 1/2 dcl svježe iscijeđena<br />
limunovog soka i 5 kafenih kašičica meda. Sve to dobro promiješati i, po mogućnosti,<br />
u toku dana popiti svu pripremljenu tekućinu u približno jednakim vremenskim<br />
razmacima. Za idući dan pripremiti novi čaj. U toku dana pojesti 100 g kuvane<br />
pšenice i zobi. U tu skuvanu mješavinu dodati čajnu kašičicu narendanog rena i 4<br />
supene kašike meda, po mogućnosti od kadulje.<br />
Isto tako, u toku dana grgljati grlo s umjereno pripremljenim čajem od kadulje i to 5<br />
do 6 puta, pri čemu 1/2 gutljaja pustiti (progutati) niz grlo.<br />
Sastav čaja:<br />
50 g stabljike plućnjaka<br />
50 g listova i cvjetova kunice<br />
50 g listova muške i ženske bokvice<br />
40 g stabljike timijana<br />
30 g listova divlje nane<br />
30 g listova pelina<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i zajedno smiješati. U 1 litru prokuvane vode preko noći namočiti<br />
10 g mješavine trava. Ujutro staviti na tihu vatru da prokuva i kuvati 4 minute<br />
poklopljeno. Hladiti poklopljeno. Hladnom čaju dodati 6 supenih kašika meda i to<br />
sve dobro promiješati. Kroz cjediljku procijediti u tamnu bocu i popiti svu količinu u<br />
jednakim vremenskim razmacima po 1 dcl. Prije svih napitaka uzeti po 1 kafenu<br />
kašičicu sirupa koji se priprema na slijedeći način:<br />
u 1/2 litre umjereno pripremljenog ovoga čaja dodati 7 dcl čistoga cmog vina, 150 g<br />
jako usitnjene pirevine i 250 g meda. Promiješati i staviti poklopljeno na tihu vatru<br />
dok napola ne ukuva. Zatim procijediti i kad se ohladi dodati 500 g cikorije kafe (što<br />
sitnije samljevene), 250 g čistog meda, zajedno sa saćem, i 250 g svježe iscijeđena<br />
soka iz kaktusa aloja. Sve dobro umiješati i čvrsto zatvoriti.<br />
Bez obzira na to koju će recepturu bolesnik primijemti, neophodno je provoditi jaču<br />
ishranu, s masnoćom životinjskog porijekla. Poželjno je da u ishrani što više bude<br />
zastupljeno divlje zelje. Sto više jesti kozje meso, a u nedostatku i ovčetinu s lojem.<br />
Uz to jesti što više crvenoga luka. U toku dana obavezno jesti bijeli luk (najmanje 2<br />
česna dnevno). Umjesto vode piti lagani čaj od listova kadulje i majčine dušice<br />
(površinski dio). S tim čajem ujutro i uveče ispirati usta i grgljati grlo.<br />
64
UPALA POREBRICE (PLEURITIS)<br />
Porebrica je glatka koža kojom je obložena unutarnja strana rebara i oba plućna krila.<br />
Upala ove kožne prevlake naziva se upalom porebrice ili pleuritis. Bolest se javlja u 2<br />
oblika: kao suha i kao tekuća (vlažna) upala. Najčešći joj je uzrok prehlada, ali može<br />
preći i sa susjednih organa, osrčja i pluća. Isto tako, upalu porebrice mogu izazvati<br />
razne zarazne bolesti, kao što su ospice, šarlah, reumatizam zglobova, difterija,<br />
tuberkuloza i sl. Upala porebrice skoro uvijek počinje osjećajem nelagodnosti i<br />
umora. Zatim se, odjednom, javlja jaka drhtavica kao znak groznice. Poslije toga<br />
odmah se javlja kašalj, probadanje u prsima, otežano disanje kao i kod upale pluća.<br />
Kašalj je suh i mučan, a izlučevine teške i rastegljive.<br />
SUHA UPALA POREBRICE<br />
Suha upala porebrice prepoznaje se uglavnom po bolovima i izrazitim šumovima u<br />
vidu pucketanja kod disanja. Šum nastaje zato što se oba lista porebrice, koji su<br />
obloženi vlaknastom materijom, međusobno trljaju i dodiruju.<br />
Liječenje<br />
Piti čaj od jedne mješavine trava.<br />
Sastav čaja:<br />
50 g stabljike bijele gorčice<br />
50 g listova gaveza<br />
30 g stabljike preslice<br />
30 g listova i cvjetova podbijela<br />
30 g listova i cvjetova kunice<br />
20 g stabljike komorača<br />
20 g listova muške bokvice<br />
10 g stabljike timijana<br />
Sastav čaja (2):<br />
20 g listova gaveza<br />
20 g žila koprive<br />
20 g listova i sjemena komorača<br />
20 g korijena konjogriza<br />
20 g stabljike preslice<br />
20 g stabljike timijana<br />
20 g žila zečjeg trna<br />
20 g listova peršuna<br />
65
Pripremanje i primjena čajeva:<br />
Trave jako usitniti i smiješati zajedno. U 1 1/2 litru proključale vode staviti 10 g<br />
mješavine trava i poklopljeno kuhati 1 minutu. Hladiti poklopljeno a zatim preliti u<br />
bocu i piti zaslađen medom ili šećerom 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela.<br />
Ostatak popiti između obroka umjesto vode.<br />
Jesti čorbastu hranu sa što više divljeg zelja (tušta). Hrana treba da bude kalorična i<br />
manje slana. U ishrani koristiti što više crvenoga i bijeloga luka. Obroci češći, a<br />
količinom manji.<br />
Od drugih sredstava koristiti rakiju za lagano masiranje grudi i ispod rebara nakon<br />
čega se posušuje toplim ručnikom. Zatim namazati mlakim kantarion uljem ili<br />
neslanom svinjskom mašću. Utopliti pamučnim krpama i leći. Kada se tijelo masira,<br />
valja paziti na ujednačenost toplote tijela, prostorije i sredstava za masiranje.<br />
Zabranjeno je pušiti cigarete, piti alkohol i uzimati hladne napitke.<br />
VODENA UPALA POREBRICE<br />
Liječenje vodene upale porebrice provodi se istom mješavinom trava kao i za<br />
liječenje suhe porebrice. Čaj se priprema na isti način, samo što u toku dana treba<br />
popiti 4 dcl čaja u osam navrata po 1/2 dcl u jednakim vremenskim razmacima.<br />
Umjesto vode piti umjereno pripremljen čaj od jednako smiješanih količina listova<br />
peršuna, korijena iđirota i puzave paprike. Čaj se pije ohlađen na sobnu temperaturu s<br />
malo svježe ocijeđena limunovog soka.<br />
Neslanorn svinjskom mašću namazati donju polovicu grudnog koša i ispod rebara te<br />
utopljen ležati u toploj prostoriji.<br />
Jesti bolju hranu s manje tečnosti.<br />
Odbaciti cigarete, alkohol, slanu hranu i hladne napitke.<br />
66
GNOJNA UPALA PLUĆA<br />
Bolest je koja obično slijedi kao nastavak zapuštene vlažne (vodene) upale porebrice<br />
kod koje se pored vodene iscjedine pojavljuje i gnoj. Međutim, gnojna upala pluća<br />
može nastati i putem krvi, kada oboli neki drugi organ. Uzročnici bolesti mogu<br />
kolanjem krvi stići u pluća i izazvati gnojnu upalu. Do gnojne upale pluća često<br />
dolazi kada čovjeku u usta uleti neki strani, i najmanji predmet. To se najčešće<br />
događa u besvjesnom stanju, posebno pri povraćanju, pri čemu se sadržina slijeva u<br />
dušnik pa u pluća. Ispljuvak iz zagnojenog dijela pluća jako zaudara. Bolest se, inače,<br />
liječi antibioticima.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g stabljike timijana<br />
30 g stabljike majčine dušice<br />
30 g stabljike preslice<br />
20 g stabljike rosopasa<br />
20 g listova muške i ženske bokvice<br />
20 g cvjetova zovine<br />
20 g korijena koprive<br />
10 g listova kadulje<br />
10 g listova pelina<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine i<br />
kuhati poklopljeno na tihoj vatri 2 minute. Hladiti poklopljeno, zatim procijediti u<br />
bocu i piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela.<br />
Kuvati kompot od suvih šljiva, smokava i dunja. Tečnost iz kompota piti umjesto<br />
vode. Kompot zasladiti medom.<br />
Ishrana, posebna njega i zabrane kao i kod liječenja porebrice.<br />
67
ZAČEPLJENJE PLUĆA (PLUĆNA EMBOLIJA)<br />
Kao u slučaju infarkta srčanog mišića, otkinuti tromb iz širih krvnih sudova može,<br />
nošen krvnom strujom, dospjeti u neki ogranak plućne kucavice. Tada se u plućnoj<br />
krvnoj žili kucavici stvori krvno ognjište, veliko kao lješnjak, a može se protegnuti i<br />
na cio plućni režanj. Ako takav čep (tromb) sadrži i zarazne materije, stvaraju se<br />
žarišta napunjena gnojem. U pluća mogu dospjeti ne samo talozi krvi (krvne<br />
tekućine) nego i mast. Začepljenja mašću nisu baš rijetka. Nastaju kao posljedica<br />
slomljenih kostiju, za jakog prignječenja potkožnog masnog tkiva ili poslije operacije<br />
na kostima. Iz koštane moždine mast ulazi u otvorene krvne sudove te, nošena<br />
krvnom strujom, dospijeva u pluća.<br />
Svako začepljenje pluća može biti smrtonosno, osobito ako je veći dio pluća<br />
zatvoren. Začepljenje glavne plućne kucavice može odmah izazvati smrt, tzv. smrtnu<br />
kap. Uzrok čestim smrtnim slučajevima nastaje kad bolesnici, nakon uspješne<br />
operacije, kad je već i rana zacijelila, ustaju i misle da su ozdravili. Začepi li se manji<br />
krvni sud, naglo se javlja nestašica daha i probadajuća bol, a izbaci se i nešto krvi na<br />
usta.<br />
Liječenje<br />
Liječenje se sastoji u dijetalnoj ishrani i umjerenom životu. Umjesto vode potrebno je<br />
piti slab čaj pripremljen od jednako pomiješanih količina vrbove kore i lincure.<br />
Dopušteni su svi svježe ocijeđeni voćni sokovi bez zaslađivanja i uz dodatak 1<br />
srednje kašike svježe ocijeđena limimovog soka.<br />
Iz jelovnika izbaciti zaprške, konzervirane prerađevine, jaku hranu i masti<br />
životinjskog porijekla. Odbaciti, također, cigarete, alkohol i crnu kafu.<br />
Vrijeme provoditi na prozračenom mjestu i što više ležeći.<br />
68
UPALA PLUĆA (PNEUMONIJA)<br />
Upala pluća je bolest koja se pojavljuje u svakom godišnjem dobu, ali je ipak<br />
najčešća u jesen i zimi. Kada zavladaju prehlade i upale bronha, nastupa i upala pluća<br />
koju uzrokuju bakterije. Upala pluća nije prijemčiva bolest, iako su njezini uzročnici<br />
bakterije. Naime, neke bakterije žive u ljudskom organizmu i nisu opasne sve dok se<br />
na neotpornom tlu ne razmnože. Upala, inače, zahvata uglavnom samo jedan dio<br />
pluća. Bolest obično počinje prehladom. Ukoliko je bolest zahvatila plućno tkivo<br />
bliže površini, redovito dolazi do lakog nadražaja plućne maramice.<br />
Upala pluća najčešće počinje iznenada, i to jakom drhtavi<strong>com</strong>. Temperatura doseže i<br />
više od 40'C. Uz to slijedi otežano disanje i bol u prsima. Bol se očituje u vidu<br />
probadanja, a popraćena je kašljem. Ispočetka je kašalj težak i naporan, što jako muči<br />
bolesnika. Ispljuvak je ljepljiv, pjenušav, a često i s tragovima krvi. Ako se upala<br />
pluća ne liječi, povišena temperatura obično traje sedam dana. Nakon toga<br />
temperatura padne. To se prije nazivalo krizom. Pad temperature znači da je bolest<br />
krenula na bolje. Djeca i mlađi ljudi imaju veće temperature, a iznemogli starci niske,<br />
što ne znači da je kod starih ljudi bolest u blažem obliku. Naprotiv, kod njih se bolest<br />
pojavljuje redovito u težem obliku. Danas se pneumonija uspješno liječi<br />
antibioticima.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g koprive<br />
30 g cvjetova zovine<br />
30 g stabljike plućnjaka<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
20 g stabljike timijana<br />
20 g listova muške bokvice<br />
20 g stabljike jagorčevine<br />
20 g listova i cvjetova podbijela<br />
20 g stabljike bijele gorčice<br />
20 g imele<br />
20 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti, zajedno smiješati i u 1 litru proključale vode staviti 10 g<br />
mješavine trava, zatim, kuvati poklopljeno 2 minute i poklopljeno hladiti. Hladan čaj<br />
procijediti u bocu i zaslađen medom piti po 1 dcl u jednakim vremenskim razmacima,<br />
a ukupno dnevno popiti 1 litru čaja.<br />
Kod teže upale pluća čaj pripremiti tako da se u 1 1/2 litru prokuvane i ohlađene vode<br />
69
stavi 20 g iste mješavine i namoči preko noći. Ujutro tome dodati 10 supenih kašika<br />
meda i kuvati na tihoj vatri 2 minute. Hladiti poklopljeno, procijediti u bocu, dodati<br />
svježe iscijeđeni sok iz 1 limuna srednje veličine i svakih 1/2 sata piti po 1/2 dcl.<br />
Tri puta dnevno, uglavnom uz drugo jelo, jesti po 1 supenu kašiku meda i mladog<br />
masla (maslaca). To se može namazati na hleb i tako jesti. Jesti, inače, što više<br />
crvenog luka (glavica) i to svježe kuvanog ili pečenog. Češće jesti kaloričnu hranu.<br />
Između glavnih obroka jesti slaninu s bijelim lukom.<br />
Od struka do vrata, nešto više grudi i ispod rebara, tijelo namazati s malo vinskog<br />
sirćeta i jako trljati kako bi se posušilo. Nakon toga tijelo namazati neslanim kozjim<br />
lojem, ili neslanim svinjskim salom, tj. mašću, i to dobro utrljati i utopliti se.<br />
Prostorija u kojoj se bolesnik zadržava treba da bude prozračena i umjereno topla.<br />
70
GRIP (INFLUENCA)<br />
Grip se ubraja u bolesti disajnih organa jer zahvata uglavnom disajne organe. To je<br />
akutna virusna bolest, što znači da je uzrokuju virusi influence. Bolest se pojavljuje i<br />
u vidu epidemija i pandemija, kada oboli po nekoliko miliona ljudi. Do sada su<br />
najteže pandemije u svijetu bile 1890, 1918 (»španjolka«) i 1957. godine kada je obolevalo<br />
na stotine miliona ljudi (»azijski grip«).<br />
Zaraza gripe širi se kapljicama i to, uglavnom, od bolesnika u prvim danima<br />
oboljenja. Zarazu obično šire naoko zdravi ljudi. Grip se najčešće javlja zimi, zbog<br />
toga sto su ljudi često nagomilani zajedno i zatvoreni u kućama pa je širenje zaraze<br />
pošljedica izravnih dodira. Od trenutka zaraze do prvih znakova bolesti obično prođe<br />
2 dana. Bolest počinje naglo s osjećajem slabosti, glavoboljom i bolovima po čitavu<br />
tijelu. Temperatura se kreće od 39 do 41'C. Kod normalnog toka bolesti tako visoka<br />
temperatura traje obično 2 do 3 dana, nakon čega počinje padati, a nakon 6 do 7 dana<br />
dolazi u prirodno stanje. Nakon 3 do 4 dana trajanja bolesti, pojavljuje se pojačano<br />
izlučivanje iz nosa, začepljenje nosa, promukli glas, grebenje u grlu i suhi kašalj.<br />
Ukoliko ne dođe do komplikacija. bolest traje otprilike desetak dana.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja :<br />
20 g koprive<br />
20 g stabljike kunice<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
20 g stabljike preslice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati zajedno. Kuvati umjeren čaj, što znači u 1 litru<br />
proključale vode staviti 5 g mješavine i kuvati poklopljeno 1 minutu. Hladiti<br />
poklopljeno. Pripremljenu količinu od 1 litre čaja popiti u toku dana, po 1 dcl u<br />
jednakim vremenskim razmacima. Na svaki decilitar čaja dodati 1 srednju kašiku<br />
svježe ocijeđena limunovog soka. Čaj zasladiti medom, ukoliko bolesnik ujedno ne<br />
boluje od šećerne bolesti.<br />
U toku dana pojesti 1/2 litre kisela mlijeka, a na svaki 1 dcl kisela mlijeka dodati 3 do<br />
4 česna bijeloga luka, koji se prethodno očisti, stuca i svaki put posebno priprema.<br />
Ako bolesnik traži više tečnosti, potrebno je da pije uvarak od zobi i to najviše do 4<br />
dcl dnevno. Uvarak se priprema tako da se u 2 litre proključale vode stavi 1/2 kg zobi<br />
i kuha poklopljeno na tihoj vatri 30 minuta.<br />
Inače, preporuča se što češće brisati znoj toplim peškirima. Bolesnika odvojiti od<br />
zdravih osoba, a posebno od djece.<br />
71
Sastav čaja:<br />
30 g sitno samljevenog ploda šipurike<br />
30 g listova nane pitome<br />
30 g listova bokvice<br />
20 g korijena bijeloga sljeza<br />
20 g listova nane divlje<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati zajedno. Sve ostalo kao i kod prve recepture, s time što<br />
se umjesto uvarka od zobi uzima kompot pripremljen od jednakih količina dunja,<br />
jabuka i smokava. Kompot se, inače, ne zaslađuje.<br />
U liječenju gripa preporučuje se temeljito preznojavanje uz brzo brisanje znoja toplim<br />
peškirima. Potrebno je često mijenjati znojno rublje.<br />
Navedene recepture su za odrasle osobe. Međutim, mogu se koristiti i za djecu, s time<br />
da se količine trava smanje na polovinu.<br />
72
KIJAVICA<br />
Kijavica je najpoznatija i najčešća bolest nosa. To je, u stvari, upala nosne sluznice.<br />
Srž oboljenja sastoji se u tome da sluznica jako otekne i zacrveni se. Ujedno je<br />
izlučivanje sluzi jako pojačano. Cijeli tok upale zove se katarom. Kijavica je nosni<br />
katar koji se javlja u većini slučajeva u lakom obliku, ali kadšto je i ozbiljna bolest<br />
zbog koje cijeli organizam znatno oslabi. Kijavica izaziva slijedeće tegobe: jako<br />
začepljenje nosa, snažni poticaj na kijanje, tupu bol u glavi, uglavnom u predjelu<br />
čela, te neugodno osjećanje i malaksalost. Sve su to posljedice oteknute sluznice<br />
nosa. Nosni otvori su jako suženi zbog čega kroz njih veoma teško prolazi zrak. To je<br />
razlog što prehlađeni ljudi često otvaraju usta (dišu na usta). Kada se nosni katar<br />
potpuno razvije, upaljena sluznica izlučuje velike količine sluzi koja može teći<br />
danima. Suzne žlijezde očnih šupljina također su jako podražene i miješaju svoju<br />
slanu izlučevinu s nosnom sluzi. Svojom oštrinom te izlučine nagrizaju kožu gornje<br />
usnice koja također postaje ranjiva i crvena te lako puca. Izlučivanje sluzi postupno<br />
prestaje i zdravlje poprima normalan tok.<br />
Prehlada je uzrok kojavici. Međutim, tu bolest mogu prouzrokovati podražavajuči<br />
gasovi, prašina te mnoge zarazne bolesti, kao što su ospice, šarlah i hripavac<br />
(rikavac).<br />
Liječenje<br />
Za liječenje toga oboljenja daju se dva lijeka u vidu čaja, a bolesnik može koristiti<br />
lijek koji mu bolje odgovara.<br />
Sastav čaja (1):<br />
20 g morača (nešto više mladih izdanaka)<br />
20 g korijena bijeloga sljeza<br />
20 g listova podbijela<br />
20 g majčine dušice (nešto više cvijeta)<br />
20 g listova bokvice (muške i ženske)<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i zajedno smiješati. U 1 litru prokuvane i ohlađene vode uvečer<br />
staviti 10 g mješavine i močiti do jutra. Nakon toga staviti na vatru i kuhati<br />
poklopljeno 1 minutu, zatim poklopljeno hladiti. Hladnom čaju dodati 6 kašičica<br />
meda i miješati otprilike 2 minute. Procijediti u bocu i piti 6 puta dnevno po 1 dcl uz<br />
dodatak svježe ocijeđena limunovog soka. Ako se radi o starijoj osobi, uz limunov<br />
sok može se dodati i jedna supena kačika rakije i to u svaki drugi napitak; znači,<br />
dnevno se mogu uzeti 3 supene kašike rakije.<br />
73
Sastav čaja (2):<br />
20 g šipurike (tucane ili mljevene)<br />
20 g majčine dušice<br />
20 g plodova divlje drače<br />
20 g korijena i stabljike divljeg sljeza<br />
20 g cvjetova trna (bijelih ili crnih)<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine i<br />
poklopljeno kuvati 1 minutu, zatim poklopljeno hladiti. Hladan čaj procijediti u bocu<br />
i u toku dana piti svaka 2 sata po 1 dcl. Po želji čaju se može dodati med ili šećer, a<br />
jače osobe u 1 dcl čaja mogu dodati kafenu kašiku rakije.<br />
U toku liječenja, bez obzira koristi li se prvi ili drugi lijek, svakog dana potrebno je 3<br />
puta dnevno poslije jela pojesti po 1 češanj bijeloga luka. Hrana treba da bude nešto<br />
tečnija i mlaka. Ukoliko je bolesnik pušač, mora odmah odbaciti duvan; inače, ne<br />
smije se zadržavati u prostoriji u kojoj se puši.<br />
Izbjegavati hladne napitke i promaju.<br />
74
ALERGIJSKO ZAPALJENJE SLUZNICE NOSA<br />
Pod ovim se oboljenjem podrazumijeva naglo zapaljenje sluznice nosa, očnog trakta,<br />
ždrijela, grla i dušnika. Bolest se javlja u vrijeme cvatnje trava, žitarica i ostaloga<br />
bilja, dakle, uglavnom od četvrtog do sedmog mjeseca u godini, a izaziva je cvijetni<br />
prah.<br />
Čest je slučaj da bolest počinje naglo, s neobično jakom kijavi<strong>com</strong> i podražajem na<br />
kijanje, upalom očnog kapka, otečenim očnim kapcima i mučnim bolovima u licu i<br />
glavi. Tome se pridružuju grebenje i paljenje u ždrijelu, otežano gutanje, a to je znak<br />
da je bolest zahvatila i donje dijelove dišnih organa. Vrlo često nastupaju mučne<br />
dišne zaduhe koje potpuno nalikuju izrazitim nastupima zaduhe ili astme.<br />
Liječenje<br />
Za liječenje te bolesti mogu se koristiti dva čaja:<br />
Sastav čaja (1):<br />
20 g cvjetova divizme<br />
20 g listova i sjemena vodene trbulje<br />
20 g timijana (nešto više listova i cvjetova)<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i zajedno smiješati. S 1/2 litre vode preliti 5 g mješavine,<br />
promiješati, poklopiti i poklopljeno ohladiti. Hladan čaj procijediti i dodati 4 supene<br />
kašike meda i miješati dok se med rastopi. U jednakim vremenskim razmacima<br />
uzimati 8 puta dnevno po 1 supenu kašiku čaja. Uz to se preporučuje piti slabi čaj od<br />
kamilice i kupinova lista.<br />
Sastav čaja (2):<br />
10 g cvjetova zovine<br />
10 g cvjetova cmoga ribiza<br />
10 g cvjetova majčine dušice<br />
10 g Ustova maline<br />
10 g listova kupine<br />
10 g korijena slatke paprati<br />
10 g crvene smrekove bobe<br />
10 g cvjetova lipe<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
75
Trave jako usitniti i smiješati. Od mješavine pripremiti umjeren čaj, a to znači: u 1<br />
litru vode staviti 5 g mješavine, kuvati poklopljeno 1 minutu i ostaviti da se hladi<br />
poklopljeno. Čaj se pije mlak, zaslađen medom s malo svježe ocijeđena limunovog<br />
soka,svakih pola sata po 1 dcl.<br />
Za vrijeme liječenja bolesnika je potrebno smjestiti u prozračenu sobu umjerene<br />
topline. Za vrijeme bolesti potrebno je izvoditi lagane tjelesne vježbe, što znači da ne<br />
treba biti vezan za postelju.<br />
Inače, bez obzira na lijek koji se koristi, potrebno je 3 puta dnevno grgljati grlo<br />
umjereno pripremljenim i mlakim čajem od kadulje. Grgljanje se vrši uzastopce 6<br />
puta, s time da se u posljednjem navratu niz grlo pusti manji gutljaj.<br />
Za vrijeme liječenja potrebno je jesti nešto jaču hranu. što više uzimati crvenoga i<br />
bijeloga luka. Zabranjeno je piti hladne napitke. Ako je bolesnik dijabetičar, čaj se,<br />
dakako, ne zaslađuje.<br />
76
KRVARENJE <strong>IZ</strong> NOSA<br />
Krvarenje iz nosa nije izravna bolest, tj. bolest koja sama od sebe nastaje, nego je,<br />
uglavnom, posljedica promjena u drugim područjima tijela. Primjerice, krvarenje iz<br />
nosa pojavljuje se za vrijeme kijavice, polipa u nosu, srčanih grešaka, zgrčenih bubrega,<br />
kao i uz zarazne bolesti.<br />
Malokrvni ljudi naginju čestom krvarenju iz nosa. Osobito često krvare iz nosa djeca<br />
u doba puberteta i to nakon jakog brisanja nosa ili nekog naglog ili brzog gibanja. U<br />
starijih ljudi krvarenje iz nosa nastaje zbog proširenja vena koje se nalaze u sluznici<br />
nosa, povišenog krvnog pritiska te lako prokrvare za pojačanog kolanja krvi, ili<br />
nakon nekog uzbuđenja ili prevelikog napora.<br />
Krv pretežno teče iz prednjeg dijela nosa i to u kapljicama. To krvarenje prestaje<br />
samo od sebe. No katkada gubitak krvi može biti toliko velik da zbog toga oslabi<br />
čitavo tijelo.<br />
Liječenje<br />
Kod liječenja krvarenja iz nosa razlikujemo: liječenje u neiscrpljenih osoba, liječenje<br />
u bolesnika s povišenim krvnim pritiskom i srčanim smetnjama i liječenje kod<br />
iscrpljenih osoba.<br />
Liječenje krvarenja iz nosa kod iscrpljenih osoba vrši se umjereno pripremljenim<br />
čajem od mješavine jednakih količina plodova šipka i hrastova lista. Čaj se pije u<br />
jednakim razmacima 8 puta dnevno po 1/2 dcl.<br />
Bolesnika je potrebno smjestiti u provjetrenu sobu da leži na leđima sa malo<br />
podignutom glavom i grudima. Uz to lagano disati na nos. Ako se radi o krvarenju<br />
prouzrokovanom prehladom i ako bolesnik nije ujedno i dijabetičar, čaju se dodaju<br />
med i svježe ocijeđeni limunov sok.<br />
Ako se krvarenje i dalje nastavi, zaustavlja se laganim stiskom prednjeg dijela nosa<br />
palcem i kažiprstom ili tamponima.<br />
Krvarenje iz nosa kod jačih neiscrpljenih osoba nije potrebno odmah zaustavljati.<br />
Dobro je pustiti da isteče 1/2 dcl krvi. Kao lijek te osobe treba da uzimaju dnevno 3<br />
dcl umjereno pripremljenog čaja od slijedeće mješavine:<br />
10 g bijele imele<br />
10 g rosopasa običnog<br />
10 g rusornače<br />
10 g kunice<br />
10 g listova kupine<br />
Kod krvarenja iz nosa kod bolesnika koji imaju povišen krvni pritisak. oštećenje srca<br />
ili anginu pektoris, priprema se umjeren čaj od mješavine slijedećih trava:<br />
10 g crvotočine<br />
77
10 g listova petoprste<br />
10 g stabljike preslice<br />
10 g stabljike rusomače<br />
10 g listova šumske jagode<br />
10 g listova vinove loze<br />
Priprema čaja:<br />
Čaj se pije 8 puta dnevno po 1/2 dcl s dodatkom od 10 do 15 kapi svježe ocijeđena<br />
limunovog soka. Osim toga, bolesnici treba da koriste propisani lijek namijenjen<br />
liječenju povišenog krvnog pritiska.<br />
Za vrijeme liječenja zabranjeno je uzimati cigarete, crnu kafu, alkohol, jako slano<br />
jelo, konzervirane prerađevine, te vršiti naporan fizički rad i hodati na suncu.<br />
Krvarenjem iscrpljeni bolesnici treba da jedu što više voća i povrća, jetru<br />
pripremljenu na žaru te sok od cvekle s dodatkom meda i naribanih kiselih jabuka<br />
(bez kore). Za te bolesnike hranu pripremati kao za bolesnike koji boluju od čira na<br />
želucu.<br />
78
NOSNI POLIPI<br />
Među bolestima nosa važno mjesto zauzimaju izrasline tkiva, koje su opšte poznate<br />
pod imenom polipi. To su većinom sluzni polipi koji imaju sluznicu, te su isto građeni<br />
kao i oni. Rijeđe nastaju tvrdi polipi, koji se sastoje iz vlaknastog veziva. Svi su<br />
polipi puni krvnih sudova i zbog toga naginju krvarenju.<br />
Nosni polipi nastaju obično zbog hroničnog nosnog katara. Pojavljuju se pojedinačno<br />
ili u skupinama. Znakovi toga oboljenja su hronična kijavica i začepljenje nosa. Ljudi<br />
koji imaju nosne polipe dišu na usta, jako dišu i govore kroz nos. U mnogim<br />
slučajevima uz to se pojavljuje i nesnosna glavobolja i neuralgija na licu (bol živaca<br />
lica).<br />
Liječenje<br />
Prije svega, polipe je potrebno ukloniti operativnim putem, a ako to ne uspije, načiniti<br />
čaj od slijedeće mješavine trava:<br />
20 g korijena bijelog sljeza<br />
20 g korijena koprive<br />
20 g listova matičnjaka<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru prokuvane i ohlađene vode uvečer staviti 5 g<br />
mješavine i namočiti do jutra. Nakon toga staviti na tihu vatru da provri. Ohladiti<br />
poklopljeno, zasladiti medom ili šećerom i u jednakim vremenskim razmacima piti<br />
čaj 6 puta dnevno po 1 dcl. Uz taj čaj, bolesnici s jače razvijenim polipima, koji teže<br />
govore, treba da uzimaju medom zaslađen kompot od neoguljenih kiselih jabuka.<br />
Za liječenje polipa korisno je i udisanje pare (inhalacija).<br />
Udisanje pare vrši se prije spavanja u trajanju od 20 minuta, poslije čega je dobro<br />
ostati još 1 sat u toploj prostoriji. Nakon udisanja pare, u nosnice ukapati po 4 kapi<br />
kantarion ulja i istim uljem namazati sa spoljne strane cijeli nos. Mazati lagano, da<br />
koža upije što više ulja.<br />
Izbjegavati zagušljive i vlažne prostorije. Vrijeme provoditi u zračnim i provjetrenim<br />
prostorijama.<br />
79
AKUTNA REUMATSKA GROZNICA<br />
Bolest se očituje u vidu upale koja zahvata velike zglobove, tj. koljena, laktove,<br />
gležnjeve i ramena, a često srčane zaliske i sam srčani mišić. Od bolesti boluju<br />
pretežno djeca u dobi od 5 do 15 godina. Obolijevaju i mladi ljudi, uglavnom do<br />
dvadesete godine starosti.<br />
Akutna reumatska groznica počinje u vidu angine, zapaljenja usne šupljine ili<br />
bronhitisa. Taj oblik infekcije traje 3 do 4 dana, i duže, tj. od 5. do 14. dana<br />
bolesnicima se povisuje temperatura tijela te osjećaju bolove u velikim zglobovima.<br />
Budući da su bolovi u zglobovima veoma jaki, bolesnici su prisiljeni leći u krevet.<br />
lako bolesnici ne osjećaju jače smetnje u predjelu srca, računa se da je najmanje<br />
polovici bolesnika zahvaćeno i srce. Oni koji su jednom preboljeli tu bolest, poslije<br />
lakše ponovo obolijevaju. Ukoliko se bolest ne smiri, najdalje u roku od 3 do 6<br />
mjeseci prelazi u hronično stanje. Reumatska groznica veoma je ozbiljna bolest s<br />
teškim posljedicama te zbog toga, ukoliko se radi o bolesnu djetetu ili mlađem<br />
čovjeku s bolovima u zglobovima i povišenom temperatnrom tijela, potrebno je imati<br />
na umu ovu bolest i brzo se liječiti. (U početku liječi se u bolnici.)<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g stabljike preslice<br />
40 g cvjetova i listova kunice<br />
40 g stabljike konjogriza<br />
40 g stabljike ivanjskoga cvijeća<br />
40 g listova lopoča (vodene ruže)<br />
40 g zvjezdana (rožaste djeteline, površinski dio)<br />
40 g cvjetnih vrhova potočnjaka<br />
40 g žila zečjeg trna<br />
40 g stabljike zečjeg trna<br />
20 g listova ribiza crvenoga<br />
20 g listova kadulje<br />
20 g ive trave<br />
20 g listova divlje nane<br />
20 g korijena iđirota<br />
20 g plodova drača<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Travu jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava,<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu i hladiti poklopljeno. Zatim procijediti u bocu i piti 3<br />
80
puta dnevno po 1 dcl prije jela i po 1/2 dcl poslije jela. Poslije svih napitaka uzima se<br />
srednja kašika rafiniranog maslinovog ulja.<br />
Djeca do 12 godina starosti taj čaj treba da piju dnevno 6 puta, po 1/2 dcl prije jela i<br />
1/2 dcl poslije jela. Prema tome, djeca toga uzrasta dnevno trebaju uzimati i 6<br />
laganijih obroka jela. Iza svih napitaka uzima se, također, srednja kašika rafiniranog<br />
maslinovog ulja.<br />
Bolesnik treba da boravi u osvetljenoj i provjetrenoj prostoriji, a da ne bude hladna.<br />
Potrebno je umjereno grijati oboljela mjesta i izbjegavati močenje hladnom vodom.<br />
Sva hrana priprema se na biljnom ulju i bez zaprški. Jesti čorbastu i jako raskuhanu<br />
hranu sa što više miješanog povrća. Nije dopušteno jesti konzervirane prerađevine,<br />
govedinu, slani sir, plavu ribu, tvrdo kuhana jaja i suhomesnate proizvode.<br />
Osim navedenoga, potrebno je bolesna mjesta, tj. zglobove namazati mlakom<br />
mješavinom biljnog ulja, rakije lozovače i malo naribane mrkve. Obloge nositi stalno,<br />
a obnavljati prije spavanja. Obloge stavljati neprekidno 12 dana, a mijenjati ih u<br />
toploj prostoriji.<br />
81
PROŠIRENJE JEDNJAKA (DIVERTICULUM OESOPHAGI)<br />
Bolest je veoma neugodna a uzrokuje teške poremećaje. U slučaju da bolest potraje<br />
godinama, često se na jednjaku stvaraju izrasline poput vrećica u kojima se hrana<br />
zadržava i vremenom rastvara.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g hrastove kore<br />
40 g stabljike dupčaca<br />
40 g listova pelina<br />
30 g pirevine (podzemni dio)<br />
30 g listova kadulje<br />
20 g stabljike ive trave<br />
20 g stabljike konjogriza<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Hladiti poklopljeno, te piti dnevno, vremenski<br />
proizvoljno, 1 1/2 litru čaja. Cijeli postupak — hrana, zabrane, osim tušta — isti je<br />
kao i kod liječenja suženja jednjaka.<br />
82
PSIHICKE SMETNJE KOD GUTANJA, GRČ JEDNJAKA<br />
Od mnogih duševnih bolesti, posebice od neurotskih smetnji (histerije i neurastenije)<br />
javljaju se poteškoće u gutanju, što se očituju stezanjem i grčevitim bolovima. Pojavi<br />
li se grč u gornjem dijelu jednjaka, hrana se izbacuje odmah; no ukoliko mu je<br />
sjedište u dubljem dijelu jednjaka, hrana se izbacuje vremenski kasnije i teže. Često<br />
se grč javlja kad se uzima jelo, a ponekad pri samoj pomisli na jelo. Tekućine se<br />
gutaju uglavnom bez poteškoća. Grč može potrajati nekoliko sati, i duže.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g korijena pirevine<br />
30 g stabljike majčine dušice<br />
20 g listova kadulje<br />
20 g listova pelina<br />
20 g listova i cvjetova kunice<br />
20 g listova čička<br />
10 g stucanoga lanenog sjemena<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati te u 2 litre proključale vode staviti 15 g mješavine da se kuva<br />
poklopljeno 1 1/2 minutu. Kad se čaj ohladi, preliti ga u bocu. Čaju dodati 3 supene<br />
kašike meda, po mogućnosti jednoličnog, i sok od 1/2 iscijeđena limuna. Piti 3 puta<br />
dnevno uz obroke po 1 dcl; zatim, u jednakim vremenskim razmacima piti 8 puta<br />
dnevno po 1/2 dcl čaja između obroka. U hrani obavezno uzimati dnevno do 6<br />
supenih kašika maslinova ulja. Preporučuje se jesti dosta kuvanog voća. Liječi li se<br />
bolest ljeti, preporučuje se što više jesti zelje tušt (tušac) koje se bere prije cvatnje.<br />
Ukoliko se bere procvjetalo zelje, odbacuje se cvijet i crno sjeme koje se nalazi u<br />
njemu. Inače, zelje je potrebno jako raskuvati, procijediti i dodati mu sok od 1 česna<br />
bijelog luka, 4 kašike maslinova ulja i umjereno soli (količine tih začina na 1 kg<br />
svježeg zelja).<br />
Budući da to zelje nije samo hrana, nego i lijek protiv bolesti jednjaka, tj. grčeva<br />
jednjaka, može se pripremati u obliku čorbe s dodatkom krompira i lukovica svih<br />
vrsta divljeg luka, kao što su zmijin luk, tamnoljubičasti luk, okrugli divlji luk,<br />
balučka, pasji luk i sl. Hranu je potrebno jesti mlaku. Najstrože je zabranjeno hrani<br />
dodavati biber, papriku i druge jake začine. Zabranjeno je, također, uzimati alkohol,<br />
hladne napitke i suvu hranu.<br />
Za vrijeme liječenja potrebno je utopliti vrat, po mogućnosti, pamučnom krpom, do<br />
polovice grudnog koša. Cijeli taj dio ujutro i uvečer izmasirati mlakom rakijom<br />
lozovačom, posušiti toplim ručnikom te površinski tanko namazati i dobro utrljati<br />
83
maslinovim uljem. Poslije toga, taj dio tijela utopliti pamučnom krpom. Ukoliko se<br />
uz tu bolest jednjaka pojavi i nestanak glasa, koristi se ista receptura s dodatkom<br />
slijedećeg čaja od trava:<br />
40 g plućnjaka<br />
40 g ive trave<br />
40 g konjogriza<br />
40 g krkovine<br />
10 g cvjetova divizme<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati te u 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava.<br />
Kuvati 1 minutu poklopljeno, hladiti poklopljeno i piti 4 puta dnevno po 1 dcl mlakog<br />
i gorkog čaja.<br />
84
UPALA JEDNJAKA (OESOPHAGITIS)<br />
U većini slučajeva bolest nastaje od uzročnika koji uzrokuju i druge upale sluznica, a<br />
često nastaju ozljedama od krutih dijelova hrane, opekotina od vrućih jela i piča i sl.<br />
Kod upale jednjaka sluznica se zacrveni i otekne, a čest je slučaj da se ospe čirastim<br />
ranama. Tada nastaju bolovi i poteškoće pri gutanju, zatim bolovi među lopaticama, a<br />
u težih slučajeva pojavIjuje se osjećaj, kao da se jelo zaustavilo u jednjaku. Često se<br />
izbaci progutano jelo.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g stabljike majčine dušice<br />
40 g listova kadulje<br />
40 g konjogriza<br />
40 g listova planinskog pelina<br />
40 g stabljike odoljena<br />
40 g stabljike podbijela<br />
40 g korijena bijeloga sljeza<br />
bolesti suženja jednjaka. Kod znatnijeg suženja događa se da je posve onemogućeno<br />
gutanje hrane i tekućina.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g stabljike majčine dušice<br />
30 g listova kadulje<br />
30 g konjogriza<br />
30 g vrbove kore<br />
30 g listova matičnjaka<br />
30 g listova i cvjetova kunice<br />
30 g stabljike preslice<br />
30 g korijena bijeloga sljeza<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
poklopljeno kuvati 2 minute. Hladiti poklopljeno. Hladno preliti u bocu i u jednakim<br />
vremenskim razmacima piti 8 puta dnevno po 1/2 dcl gorkog čaja. Nakon što ste<br />
popili čaj, svaki put popiti srednju kašiku rafiniranog ili filtriranog ulja. Isto ulje uzeti<br />
85
3 puta dnevno u 3 obroka. Kao i kod upale jednjaka, jesti samo čorbastu i jako<br />
raskuvanu hranu, posebno divlje zelje (tušt). Preporučuje se, također, i slijedeće jelo<br />
čiji su sastojci:<br />
500 g raskuvanog usitnjenog crvenog luka (glavice),<br />
100 g pirinča,<br />
100 g oguljena i sitno izrezana krompira,<br />
4 lista svježe nane pitome (usitnjene),<br />
6 kašičica maslinova ulja.<br />
Umjereno slanu mješavinu stavii u 1 litru do 1 1/2 litru vode te kuvati ili peći u<br />
pećnici. Jelo se jede mlako uz čaj od kamilice radi lakšeg gutanja.<br />
86
ISPADANJE ČMARA I KRAJNJEG DIJELA DEBELOG CRIJEVA<br />
Rektum je zadnji dio debelog crijeva. Anatomski ima čvrst položaj, no pod posebnim<br />
utjecajem događa se da iskoči. Ili iskoči samo sluznica čmara ili, pak, čitavo izlazno<br />
crijevo. Posebni uzroci bolesti su: učestalije i jače istiskivanje izmetine zbog hronične<br />
opstipacije, upala izlaznog crijeva, šuljevi, česti porođaji, a u muškaraca povećanje<br />
žlijezde prostate s otežanim mokrenjem i, s tim u vezi, jačim stiskanjem. Sve te<br />
pojave mogu prouzročiti da se cijev izlaznog crijeva rastegne ili opusti. Ponajprije<br />
ispadne sluznica čmara, a kasnije i crijevo što visi poput krvavog konopca. Crijevo se<br />
može lagano utisnuti, ali zakratko. Na zastarjelim ispadnutim dijelovima sluznica je<br />
suha i kožasta, a nerijetko se stvaraju čirevi. Kod velikih ispadanja često se dogodi da<br />
zaporni mišić čmara postane tako neosjetIjiv da nastupa nehotično izlučivanje nečisti.<br />
Liječenje<br />
Bolest se liječi čajem, posebnom ishranom te ispiranjem i mazanjem kantarion uljern<br />
ispalih dijelova crijeva.<br />
Sastav čaja:<br />
30 g listova planinskog pelina<br />
30 g listova pelina nizinskog<br />
30 g listova nane pitome<br />
30 g cvjetova lipe<br />
30 g listova šumske jagode<br />
30 g listova kupine<br />
20 g listova maline<br />
20 g cvjetova kamilice<br />
20 g listova i cvjetova odoljena<br />
20 g listova i cvjetova kunice<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
20 g ive trave<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Ohlađeni čaj procijediti u bocu i piti 3 puta dnevno po 1<br />
dcl prije i poslije jela.<br />
Kad ispadne čmar ili izlazno crijevo, ispire se slijedećim čajem.<br />
Sastav čaja:<br />
87
30 g listova i latica vrtne ruže<br />
30 g hrastove kore<br />
30 g stucanog sjemena piskavice<br />
20 g stabljike preslice<br />
20 g stucanog ploda divljeg kestena<br />
20 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
20 g korijena iđirota<br />
10 g crvotočine<br />
10 g listova i cvjetova nevena<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 1/2 litru hladne vode preko noći namočiti 20 g<br />
mješavine trava. Ujutro kvhati s time da ključa poklopljeno 2 rninute na tihoj vatri.<br />
Kad se čaj ohladi, lagano i temeljito isprati ispale dijelove crijeva. Nakon što ste ih<br />
oprali, potrebno ih je lagano namazati kantarion uljem i lagano vratiti natrag na<br />
njihovo mjesto. Isto tako, ujutro i uvečer potrebno je čmar lagano namazati kantarion<br />
uljem.<br />
Pri svakom pranju ispirati 5 do 7 puta.<br />
88
KATAR DEBELOG CRIJEVA (KOLITIS)<br />
To je upala debelog crijeva. Razlikujemo akutni i kronični kolitis. Akutni nastupa,<br />
uglavnom, s upalom tankog crijeva (enterokolitis). Od te bolesti mogu bolovati sve<br />
dobne skupine ljudi. Simptomi bolesti obično započinju nakon greške u ishrani.<br />
Nekoliko puta dnevno bolesnika napada nužda i bolovi u trbuhu. Proljevi uglavnom<br />
nisu obilni, a u stolici nema gnoja i krvi, ali može biti priličnih količina sluzi. Nakon<br />
nekoliko nedelja stanje se smiruje, ali se može vratiti i trajati godinama. Znatan broj<br />
bolesnika vremenom ostaju bez smetnji prirodnim putem ili liječenjem, druge, pak,<br />
pogađa opstipacija (tvrda stolica).<br />
Liječenje<br />
Dijetalna ishrana je osnova liječenja upale debelog crijeva.<br />
Sastav čaja:<br />
40 g cvjetova i listova kunice<br />
40 g stabljike majčine dušice<br />
30 g listova kadulje<br />
20 g hrastove kore<br />
20 g korijena srčanika<br />
5 g žila i korijena lincure<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
U 1 litru vode staviti 5 g mješavine trava. Kad provri kuvati poklopljeno 1 minutu.<br />
Dnevno popiti svu pripremljenu količinu čaja.<br />
Poslije svake obavljene nužde, ispirati se čajem od hrastove kore. Područje oko<br />
trbuha odjenuti toplom odjećom. Obroci treba da budu manji, ali učestaliji. Dnevno<br />
se može popiti 1 čaša domaćeg crnog vina kuvanog sa srčanikom, a pije se u<br />
jednakim vremenskim razmacima 4 puta dnevno. Ovisno o težini oboljenja, vina se<br />
može popiti i više od 1 čaše. Vino se priprema tako da se u 1 litru stavi 10 g usitnjena<br />
srčanika i kuva 10 minuta. Ako se bolest ne povuče za 15 do 20 dana, onda se uz<br />
srčanik vinu dodaje 100 g bijeloga luka, neoguljenih česana (s time da se svaki česan<br />
malo stuca). Pije se na isti način kao i vino sa srčanikom.<br />
89
KATAR TANKOG CRIJEVA (ENTERITIS)<br />
Upalno oboljenje tankog crijeva nastupa proljevom, bolom i napetošću u trbuhu. Uz<br />
to se javlja gubitak teka, povraćanje s čestim povišenim temperaturama. Najučestaliji<br />
uzrok je trovanje hranom, teškim metalima, arsenom ili lijekovima, te zaraza<br />
zaraženom hranom. Uzrok bolesti može biti prehlada i nezrelo voće.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja (1):<br />
100 g plodova divlje drače<br />
40 g stabljike majčine dušice<br />
30 g listova kadulje<br />
20 g listova pitome nane<br />
10 g listova pelina planinskog<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 2 litre prokuvane i ohlađene vode uvečer staviti 15 g<br />
mješavine trava i namočiti do jutra. Ujutro kuvati poklopljeno, s time da ključa<br />
poklopljeno 1 1/2 minutu. Ohlađen čaj preliti u bocu. U jednakim vremenskim<br />
razmacima popiti svu tekućinu u toku dana. Može se uzimati s hranom bez ikakvih<br />
dodataka. U toku liječenja posebnu pažnju posvetiti ishrani. Svako jelo mora biti<br />
kuvano, čak se ni svježi hleb ne smije jesti. Umjesto hleba uzima se dvopek. Potrebno<br />
je jesti što više kuvanoga divljeg voća i divljeg zelja. Boraviti u prostorijama<br />
umjerene topline u toploj odjeći. Odbaciti alkohol, kavu i sve konzervirane<br />
prerađevine. Bolest se liječi relativno malo vremena — traje otprilike do 15 dana<br />
Sastav čaja (2):<br />
20 g listova pelina planinskoga<br />
20 g listova vinove loze<br />
20 g kore i iglica ariša<br />
20 g stucane bobe borovnice<br />
20 g korijena iđirota<br />
20 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
20 g cvjetova lipe<br />
20 g listova i cvjetova kunice<br />
20 g stabljike bijele gorcice<br />
20 g žila koprive<br />
20 g odoljena<br />
90
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 1/2 litru vode preko noći namočiti 10 g mješavine<br />
trava. Ujutro kuhati, da ključa poklopljeno 1 minutu. Hladiti poklopljeno i hladan čaj<br />
preliti u bocu te zaslađen medom piti dnevno 8 do 10 dcl. Osim toga, u toku dana s<br />
hranom uzimati 6 supenih kašika maslinova ulja.<br />
Sastav čaja (3):<br />
20 g listova crnog ribiza<br />
20 g listova šumske jagode<br />
20 g listova pitome nane<br />
20 g korijena srčanika<br />
20 g žila lincure<br />
20 g konjogriza<br />
20 g listova i cvjetova lanilista<br />
20 g cvjetova lipe<br />
20 g hrastove kore<br />
20 g listova dunje<br />
20 g listova borovnice<br />
20 g stucane pasje ruže<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Postupak je isti kao kod drugoga lijeka, s time da se u ishrani koristi više divljeg<br />
zelja: kuke (šparoge), štira, lobode, zatim tikvu priprcmljenu s crvenim i bijelim<br />
lukom,<br />
Sastav čaja (4):<br />
20 g stucane smrekove crne bobe<br />
20 g listova pelina<br />
20 g stucanoga kima<br />
20 g listova peršuna<br />
20 g stabljike gorčice<br />
20 g listova i cvjetova kunice<br />
20 g zečjeg trna (i žila)<br />
20 g listova i cvjetova podbijela<br />
20 g stabljike pirevine (puzavi dio)<br />
20 g samljevenoga ploda pasje ruže<br />
20 g stabljike dobričice<br />
20 g cvjetova zovine<br />
20 g cvjetova i listova kantarije muške<br />
91
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Postupak je isti kao u liječenju drugim i trećim čajem, s time da se upotrebljava što<br />
više crveni i bijeli luk te zelje.<br />
92
OBOLJENJE ŽLIJEZDE PROSTATE<br />
Prostata je muška polna žlijezda s vanjskom sekrecijom. Nalazi se ispod mokraćnog<br />
mjehura, ispred rektuma, krajnjeg dijela debelog crijeva. Kroz prostatu prolazi<br />
mokraćna cijev. U mlađim godinama prostata uglavnom obolijeva od akutne i<br />
hronične upale, uzrokovane kapavcem (gonorejom). U šestom desetljeću života<br />
prostata se postepeno povećava (hipertrofija ili adenom) što stvara poteškoće kad se<br />
mokri i vrši seksualni snošaj.<br />
Akutna upala žlijezde prostate javlja se uz bolove, oteklinu, često mokrenje i<br />
povišenu temperaturu. Hronična upala prostate (hronični prostatitis) javlja se bez<br />
znakova akutnog prostatitisa.<br />
Liječenje<br />
Za sva oboljenja prostate, (isključivši maligna oboljenja), koristi se slijedeći lijek.<br />
Sastav čaja:<br />
70 g alpske ruže<br />
40 g cvjetova i listova kunice<br />
40 g nastrugane hrastove kore (što mlađe)<br />
30 g mladih hrastovih listova<br />
20 g listova pelina planinskoga<br />
20 g šparoge<br />
U nedostatku alpske ruže može se koristiti poludivlja ruža penjačica, s time da se<br />
uzima dvostruka količina.<br />
Dakle: 140 g cvijeta stabljike i listova. Sparogu ubrati prije nego što se oblikuju<br />
igličasti dijelovi.<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 1/2 litru hladne vode preko noći namočiti 10 g<br />
mješavine trava. Ujutro kuvati na tihoj vatri, da ključa poklopljeno 2 minute. Nakon<br />
što se čaj ohladi, procijediti ga u tamnu bocu i piti umjesto vode prije i poslije jela.<br />
Dnevno popiti svu pripremljenu količinu čaja. Ako se ne popije u jedan dan, preostalu<br />
količinu popiti slijedeći dan. Svaki dan u hranu je potrebno stavljati 3 puta po 1<br />
supenu kašiku maslinova ulja. U ishrani, bijeli hleb zamijeniti crnim, po mogućnosti<br />
raženim. Koristiti što više divlje zelje i razne divlje gomoljice. Pripremati bez<br />
zapržavanja, sa što manje soli i jako raskuvano. Zabranjeni su alkohol i cigarete te<br />
česti polni odnosi.<br />
Kad se liječi prostata valja gledati da stolica bude što mekanija te da ne dolazi do<br />
upala mjehura, mokraćnih puteva i bubrega.<br />
93
Dnevno 6 do 7 sati biti na svježem zraku, odvojen od svih briga. Spavati što duže, ali<br />
prije izlaska sunca obavezno šetati na čistom zraku. Uvijek se toplo odjenuti.<br />
Zabranjen je svaki fizički rad. Krsta masirati rakijom lozovačom (jačine 40 vol.%)<br />
pomiješanu s ilovačom. Glinu vaditi što dublje iz zemlje, da bude što zelenija. U 1<br />
litru rakije stavlja se 80 do 100 g gline koja se mora rastvoriti. Nakon što se<br />
izmasiraju, krsta se suše trljanjem rukama. Zatim se namažu maslinovim uljem koje<br />
se utrlja. Nakon toga odjenuti se jako toplo, tako da se najprije stavi pamučna krpa,<br />
zatim novinski ili toaletni papir, a preko toga odjeća ili zavoj. Ljeti koristiti što više<br />
šparoge (kuke). Pripremati ih kuvane i stucane s bijelim lukom i pečenim žumanjcem<br />
od jaja.<br />
94
ŠULJEVI (HEMOROIDI)<br />
Šuljevi ili hemoroidi prava su napast za ljude, posebno za muškarce srednje dobi.<br />
Bolest se očituje u obliku čvorića na proširenim venama na izlasku debeloga crijeva,<br />
tj. na čmaru. Postoje unutrašnji i vanjski čvorići. Oni su mekani i bezbolni sve dok se<br />
ne upale. U većini slučajeva bolest nastaje pogrešnim načinom življenja i lošom<br />
ishranom. Bolest pogađa ljude koji uglavnom sjede i malo se kreću, a jedu malo voća<br />
i povrća. Bolest se u početku prepoznaje nesnosnim svrabežom u predjelu čmara.<br />
Česta je pojava krvarenja što se javlja na kraju nužde. Razlikujemo lakši i teži oblik<br />
oboljenja a time i primjereno liječenje ljekovitim biljem.<br />
Liječenje<br />
I lakši i teži oblik liječi se isparavanjem nad jakim čajem od bršljanova lišća i pera<br />
(zelenih) crvenoga luka. Isparavati svako jutro i večer po 1/2 sata. Istim čajem<br />
potrebno je ispirati se poslije svake izvršene nužde.<br />
Sastav čaja za lakši oblik bolesti:<br />
40 g stabljike zlatice s kamena<br />
40 g cvjetova i listova petrovca velikog<br />
40 g hrastove kore (donje bijele)<br />
40 g listova i cvjetova vrijeska — plavoga cvijeta<br />
20 g listova bršljana<br />
20 g stabljike ive trave<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine. kuvati<br />
poklopljeno 1 minutu i ohladiti poklopljeno. Hladan čaj preliti u bocu i piti 3 puta<br />
dnevno po 1 dcl prije i 1/2 dcl poslije jela. Poslije napitaka prije jela, uzima se<br />
srednja kašika meda, a poslije napitaka nakon jela, uzima se srednja kašika<br />
rafiniranog ili filtriranug maslinovog ulja. Poslije napitaka koji se uzimaju između<br />
jela, ne uzima se ništa.<br />
Hranu pripremati na običnom biljnom ulju, jako raskuvati (sa što više raskuvanog<br />
zelja), ne zapržavati — ulje se ulijeva u vodu u kojoj se kuva hrana.<br />
Kao u liječenju drugih bolesti probavnih organa, zabranjeno je pušiti cigarete, piti<br />
alkohol, jesti zapržena jela, konzervirane prerađevine, govedinu, sve vrste pečenja,<br />
veće količine slatkiša te vršiti naporan rad. Bolest se liječi 30 dana.<br />
Sastav čaja za teži oblik bolesti:<br />
50 g stabljike zlatice s kamena<br />
95
50 g petrovca velikog<br />
50 g hrastove kore (donje bijele)<br />
40 g vrbove kore<br />
30 g stabljike vrijeska<br />
30 g stabljike ive trave<br />
20 g listova kadulje<br />
20 g korijena iđirota<br />
20 g cvjetova gloga<br />
20 g cvjetova crnoga trna<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Postupak liječenja i pripreme čaja isti je kao i kod lakšeg oblika bolesti. Pije se,<br />
također, po istim uputama. Liječenje traje otprilike 55 dana.<br />
Posebno naglašavamo da je kod težeg oblika bolesti zabranjeno pušiti cigarete i piti<br />
alkohol.<br />
96
TVRDA STOLICA (OPSTIPACIJA)<br />
Od svih poremećaja kojima su izložena crijeva, najučestaliji je hronični zatvor —<br />
opstipacija. Uzrok bolesti leži, prije svega, u nedovoljnom kretanju i namjernom<br />
zaustavljanju navale stolice kad se pojavi. Zdravi se ljudi u 24 sata jednom ili dvaput<br />
očiste, što je odraz prirodne probave. Događa se i učestalije čišćenje u toku dana, no<br />
to ne mora biti znak posebnih poremećaja. Patnje koje uzrokuje zatvor ne utječu<br />
samo na tijelo nego i na duševno stanje. Ljudi s opstipacijom vrlo su razdražljivi. To<br />
je, inače, bolest od koje ponajvećma boluju radnici koji pri poslu sjede ili se općenito<br />
malo kreću.<br />
Liječenje<br />
Toplom vodom oprati 1/2 kg suvih smokava i staviti ih u 1 1/2 litru vode da kuva 1/2<br />
sata na laganoj vatri. Ohladiti i tekućinu piti svakih 2 sata po 1/2 dcl do 1 dcl u toku<br />
dana. Smokve jesti.<br />
Bolji se rezultati postižu kad se kuva 1/2 kg suvih smokava i 1/2 kg suvih šljiva koje<br />
se kuvaju u 3 litre vode. Pustiti da uvri do 21/2 litre. Prije i poslije jela piti po 1 dcl<br />
tekućine. Uz to se uzima po jedna supena kašika skuvanih smokava i šljiva. Preostali<br />
dio tekućine, smokava i šljiva i uzimati između obroka ili u toku sutrašnjeg dana.<br />
Količine navedenih sastojaka u lijeku mogu biti razmjerno veće ili manje, što ovisi o<br />
stepenu oboljenja. Za vrijeme bolesti potrebno je jesti što više (divljeg) zelja i ječma,<br />
što se priprema bez zapržavanja i jako raskuvano. Veoma je korisno uzimati u neograničenim<br />
količinama svježe jabuke i šljive. U nedostatku divljeg zelja, korisni su<br />
blitva, kupus, raštika a u svim jelima koristiti što više crvenoga luka.<br />
Kao lijek protiv tvrde stolice upotrebljava se raskuvana pšenica i zob. U 1 litru vode<br />
stavi se po 100 g zobi i pšenice i skuva. Zob i pšenicu jesti kao dodatak hrani, a<br />
tekućinu piti umjesto vode. Ohlađenoj tekućini može se dodati slabi čaj koji se<br />
priprerna od jednakih količina pitome nane i bijele irnele. Za vrijeme liječenja tvrde<br />
stolice obroci moraju biti manji a učestaliji. Osloboditi se svih fizičkih i psihičkih<br />
napora te boravka u zagušljivim prostorijama. Uputno je vrijeme provoditi berući<br />
ljekovito bilje, obrađujući vrt, ili u ribolovu. Preporučuju se, uglavnom, lagani<br />
poslovi koji će bolesnika odvući od zamorne svakodnevice. Dopušteno je dnevno<br />
popiti 1 čašu bijeloga vina.<br />
97
ULCEROZNA UPALA DEBELOG CRIJEVA (ULCEROZNI KOLITIS)<br />
Bolest nastaje kad se upali debelo crijevo, tj. kad u zapaljenoj sluznici nastaju<br />
oštećenja u obliku čireva. Bolest se očituje osnovnim znacima: proljevima<br />
popraćenim krvlju, gnojem i sluzi. Bolest može biti raznog stepena težine, a vraća se<br />
u različitim vremenskim razmacima. Od nje obolijevaju sve dobne skupine, međutim,<br />
učestalija je u mlađih odraslih osoba, više u žena nego u muškaraca. Gotovo u<br />
polovici slučajeva bolest se pojavljuje sa simptomima koji su svojstveni upali<br />
debelog crijeva, tj. sa češćim stolicama sa sluzi, no kasnije se pojavljuje i krv u<br />
stolici. Bolest često započinje i obilnim krvarenjem u stolici. Kod mnogih bolesnika,<br />
nakon nekoliko nedelja stanje se uglavnom smiri, ali nakon nekoliko mjeseci ili<br />
godina bolest se ponovo pojavljuje.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
500 g plodova divlje drače<br />
30 g stabljike majčine dušice<br />
20 g listova i cvjetova kunice<br />
20 g hrastove kore<br />
10 g ive trave<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Plod divlje drače jako stucati, druge trave jako usitniti i sve zajedno smiješati. U 2<br />
litre hladne vode preko noći namočiti 15 g mješavine trava. Ujutro kuvati s time da<br />
ključa poklopljeno 5 minuta. Kad se ohladi, čaj preliti u bocu i piti 4 puta dnevno<br />
prije i poslije jela po 1 dcl, a preostalu količinu umjesto vode. Čaj se pije 10 do 15<br />
dana, a zatim se na preostalu količinu mješavine trava doda još 500 g stucanoga ploda<br />
divlje drače i tako dobivenu mješavinu koristi se dok se ne potroši. Taj se čaj<br />
priprema kao što je navedeno, s razlikom da se u 2 litre vode namoči 20 g mješavine<br />
trava.<br />
U liječenju te bolesti zabranjeno je: mlijeko, svi mliječni proizvodi, konzervirane<br />
prerađevine, alkohol, cigarete, crna kava, slatkiši, pečenja i sve masnoće životinjskog<br />
porijekla.<br />
Za liječenje ulceroznog kolitisa koristan je slijedeći lijek:<br />
u 1 litru vode staviti 10 g ploda divlje drače i kad proključa kuhati 1 minutu. Čaj se<br />
pije umjesto vode. Prije i poslije jela popiti po malu, rakijsku, čašu crnoga vina u<br />
kojem je kuvan korijen srčanika. Napitak se priprema tako da se u 1 litri vina kuva 5<br />
g jako usitnjena srčanika. Kad provri, vino kuvati na laganoj vatri 4 do 6 minuta.<br />
98
Ukoliko je bolest u jačoj mjeri izražena, u 1 litru vina stavi se 10 g srčanika i kuva<br />
poklopljeno na tihoj vatri 10 do 15 minuta. Pije se prije i poslije jela (po 1 malu<br />
čašu).<br />
Veoma je koristan lijek od slijedećih sastojaka:<br />
-prepržen i samljeven plod divlje drače<br />
-crno vino kuvano s bijelim lukom i<br />
-mješavina trava:<br />
20 g cvjetova kunice<br />
20 g korijena srčanika<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
20 g hrastove kore<br />
20 g stabljike pirevine (puzavi dio)<br />
20 g čičkova sjemena (ili suhe stabljike s listovima)<br />
Pripremanje i primjena lijeka:<br />
Plod divlje drače preprži se u pećnici pri čemu valja paziti da ne izgori, zatim se stuče<br />
i samelje u prah.<br />
Od navedenih trava priprema se umjeren čaj: u 1 litru proključale vode staviti 5 g<br />
mješavine trava. Kad provri, kuvati poklopljeno 1 minutu. Hladan čaj preliti u bocu.<br />
U 1 litru dobrog crnog vina staviti 10 česana bijeloga luka, (neoguljenog i stucanog),<br />
i kuvati poklopljeno 1/2 sata na tihoj vatri. Kad se ohladi, procijediti u čistu bocu.<br />
Na 1/2 dcl tako pripremljenog vina doda se 1/2 dcl unaprijed pripremljenog<br />
umjerenog čaja. Tome se doda mala (kafena) kašika samljevenog i preprženog ploda<br />
divlje drače. To se promiješa i pije 3 puta dnevno za vrijeme jela, te još 3 puta po 1<br />
dcl između obroka s prženim hlebom (dvopekom) od raži.<br />
Potrebno je utopliti odjećom područje oko krsta i donjeg dijela stomaka. Poslije svake<br />
izvršene nužde obavezno ispirati se mlakom vodom. U ishrani koristiti u<br />
neograničenim količinama usitnjen i prokuvan crveni luk (glavicu) kao dodatak<br />
divljem zelju. Budući da se zelje uzima mlako, u obrok je potrebno dodati malo soka<br />
od svježe ocijeđenog limuna (dnevno 1 limun).<br />
Navečer, u rektum prije spavanja ubrizgati klizmom otprilike 10 cm kantarion ulja.<br />
Ono se priprema na slijedeći način: do visine od 8 cm ispod vrha boce od 2 litre<br />
staviti što više listova i cvjetova muške i ženske kantarije (jednakih količina), a zatim<br />
ubaciti stabljiku. Do iste visine, zatim, ulije se domaće maslinovo ulje. Bocu lagano<br />
začepiti plutom, da pluto »radi« a da ne iskoči. Bocu se iznosi na sunce i izlaže<br />
godinu dana.Postupak dozrijevanja kantarion ulja može se ubrzati na slijedeći način:<br />
na isti način u bocu od 1 litre ubaciti listove i cvjetove muške i ženske kantarije, a<br />
nakon toga uliti domaće maslinovo ulje zagrijano na temperaturu od 60 do 70'C.<br />
Prethodno je potrebno bocu zagrijati, da ne pukne. Napunjena boca treba da odleži<br />
99
arem 10 dana, od čega najmanje 2 dana na suncu. Iz boce se uzima onoliko ulja<br />
koliko je potrebno, a ostatak ostaje u boci.<br />
100
UPALA KRAJNJEG DEBELOG CRIJEVA (PROKTITIS)<br />
Pod tom bolešću podrazumijeva se upala sluznice i stijenke krajnjeg debelog crijeva.<br />
1 kod te upale sluznica se zacrveni i otekne, no bolest se znatno razlikuje od katara<br />
drugih dijelova crijeva. Bolest nastaje kada bakterije prodru u sluznicu gdje se dalje<br />
razvijaju. Akutni katar krajnjeg debelog crijeva može izazvati prehlada, opstipacija,<br />
gliste, infekcija i sl. Prepoznatljivi znak bolesti je ljuta i žareća bol u tom dijelu<br />
crijeva s proljevom i grčevima čmara, što satima mogu potrajati. Često taj grč zahvati<br />
mokraćni mjehur tako da može nastupiti potpuni zastoj mokraće. Ponekad sluznica<br />
krajnjeg debelog crijeva otekne tako jako, da izađe napolje i nalikuje na izvalu<br />
crijeva. U početku bolesti izlučivanje je često krvavo, kasnije gotovo gnojno i<br />
pomiješano s nešto sluzi.<br />
Dok uobičajena, akutna upala krajnjeg debelog crijeva prolazi za dva do tri nedelje,<br />
zarazna traje jako dugo te postaje hroničnom. Upala se može proširiti i u području<br />
uokolo crijeva, gdje se stvaraju apscesi koji probijaju uokolo čmara (periproktitis)<br />
uzrokujući gnojne upale.<br />
Liječenje<br />
Za liječenje upale krajnjeg debelog crijeva koristi se čaj predviđen za liječenje<br />
ulcerozne upale debelog crijeva (ulceroznog kolitisa) koji se priprema na slijedeći<br />
način.<br />
Sastav čaja:<br />
20 g kunice<br />
20 g korijena srčanika<br />
20 g stabljike i cvjetova majčine dušice<br />
20 g hrastove kore (bijeloga hrasta)<br />
20 g stabljike pirevine (puzavi dio)<br />
20 g čičkova sjemena (ili stabljike s listovima)<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Piti po 1/2 dcl prije i poslije jela te po 1 dcl za vrijeme<br />
ručka i večere. Preostala količina uzima se u toku dana umjesto vode s dodatkom<br />
limunova soka ili soka od kisele jabuke. Ako bolesnik ujedno boluje i od hemoroida,<br />
prethodno ih je potrebno izliječiti. Ako se pojavljuje zatvor, koristiti uljevak (klistir),<br />
a poslije toga obavezno ispirati se mlakim čajem od jednakih količina hrastove kore i<br />
listova. Taj se čaj priprema tako da se u 2 litre vode stavi po 15 g hrastove kore i lišća<br />
i kuva poklopljeno 5 minuta. Prema potrebi i stepenu bolesti, potrebno je dodati<br />
nekoliko kapi limunova soka. Nakon što ste se isprali, obavezno je ubrizgati<br />
101
kantarion ulje i istim uljem namazati gnojna mjesta uokolo čmara, dakako, ukoliko ih<br />
ima, da bi se suzbio svrbež, zapaljenje i češanje.<br />
Ukoliko se u donjem dijelu trbuha osjećaju veliki bolovi, a u predjelu čmara grčevi,<br />
pri čemu se zaustavlja mokrenje, odnosno ukoliko za vrijeme mokrenja dolazi do<br />
bolova u predjelu debelog crijeva i izlučivanja sluzi i gnoja na čmar, za ispiranje se<br />
upotrebljava isti čaj uz dodatak od 20 g plodova divlje ruže.<br />
U ishrani koristiti što više kuvanoga voća, ali bez ikakvog zaslađivača. Preporučljivo<br />
je uzimati cvjetni prah, ne stariji od godinu dana. U čaj što se koristi kao osnovni<br />
lijek staviti po 2 male kašike cvjetnog praha.<br />
Kod svih kolitisa strogo su zabranjeni slatkiši. Ako se uokolo čmara nalaze rane i<br />
gnojne upale, potrebno ih je ispirati čajem od kadulje i kunice. Nakon toga sačekati<br />
da se samo od sebe posuši, a zatim čistu bijelu krpu natopiti kantarion uljem i staviti<br />
je preko noći na bolesno mjesto.<br />
102
UPALA KOSTI<br />
Bolest je koju uzrokuju bakterije, a može biti akutna i hronična. Najteža akutna bolest<br />
je infekcijska upala koštane moždine i opne pokosnice — koje se uglavnom javljaju u<br />
mlađih osoba. Bolest uglavnom napada kosti u razvoju, a ponajviše butne kosti.<br />
Razlikujemo laki, srednji i teški oblik upale koštane moždine. Najučestaliji su srednji<br />
oblici. Bolest počinje visokom grozni<strong>com</strong> i jakim bolovima u kostima koje oteknu.<br />
Težina bolesti zavisi o tome, gnoji li se koštana moždina ili ne. U laganom obliku<br />
nema gnojenja ni komplikacija. Stvar postaje veoma opasnom ako se upala proširi na<br />
krajeve kostiju, jer rast dugih kostiju (cjevastih kostiju) ovisi upravo od tih krajnjih<br />
dijelova. Od upale krajnji dijelovi propadaju i zbog toga kosti više ne mogu rasti,<br />
postaju kraće ili zakržljaju. Što je bolesnik mlađi to ga bolest teže pogađa, jer mu<br />
kosti još nisu izrasle.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g stabljike preslice poljske<br />
40 g listova lepuha<br />
40 g listova gaveza<br />
40 g brezove kore<br />
20 g listova i cvjetova ružmarina<br />
10 g listova kadulje<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Hladan čaj procijediti u bocu i držati na hladnom i<br />
tamnom mjestu. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Poslije svih napitaka<br />
jedan dan uzeti srednju kašiku maslinova ulja, a drugi dan, 1 kašiku ribljeg ulja, i<br />
tako naizmjenično do kraja liječenja.<br />
Svaki dan oboljeli dio kupati u uvarku od trina. Uvarak nije potrebno cijediti.<br />
Kupanje u kadi traje 15 minuta. Poslije toga oboljeli dio lagano masirati 15 minuta<br />
mješavinom jednakih količina domaćeg vinskog sirća i vode. Kad se posuši, lagano<br />
namazati maslinovim uljem, a zatim umotati u pamučnu krpu i mirovati.<br />
Svaki dan obavezno vršiti vježbe nogama i rukama u trajanju od 10 minuta, i to ležeći<br />
na leđima. Nakon vježbi načiniti kupku s uvarkom od trina, s time što je u ovom<br />
postupku hladna.<br />
Jesti što raznovrsniju hranu s mnogo vitamina. Sto češće jesti supu od telećih<br />
potkoljenica i zeleni. Potkoljenicu tako raskuvati da se meso odvoji od kosti.<br />
Izbjegavati bilo kakve fizičke napore.<br />
Upala kostiju s ognojenom koštanom moždinom liječi se, također, čajem, kupkom,<br />
masažom i oblozima, s time što je taj postupak duži i složeniji.<br />
103
Sastav čaja:<br />
40 g stabljike timijana<br />
40 g listova bokvice<br />
30 g listova i cvjetova kunice<br />
30 g listova matičnjaka<br />
30 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
30 g stabljike preslice<br />
30 g vodene trublje<br />
30 g stucanog sjemena piskavice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 11/2 minutu. Kad se čaj ohladi, preliti ga u bocu i držati na<br />
hladnom i tamnom mjestu. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Čaju dodati<br />
meda, svježeg limunovog ili narandžinog soka. Poslije svih napitaka jedan dan uzeti<br />
po 1 srednju kašiku maslinova ulja, a drugi dan, 1 kašiku ribljeg ulja, i tako<br />
naizmjenično do kraja liječenja.<br />
Smiješati pšenicu, ječam i zob i kuvati. Kad se žito jako raskuva, tekućinu procijediti<br />
i piti umjesto vode s dodatkom svježeg voćnog soka; žito jesti malo posoljeno.<br />
Ishrana je ista kao kod obične upale kosti, s time što se manje soli. Odbaciti alkohol,<br />
cigarete i sve konzervirane prerađevine. Jesti uvijek svježe pripremljenu hranu.<br />
Svako jutro lagano kupati oboljele dijelove s jakim uvarkom od trina; zatim lanenim<br />
ili pamučnim krpama namočiti u uvarak i staviti obloge. To vršiti više puta u toku<br />
dana.<br />
Uvečer, prije spavanja, oboljele dijelove, jedan dan, namazati kantarion uljem, a<br />
drugi dan, salom od zeca, divlje mačke ili kozjim lojem natopljenim i pomiješanim s<br />
maslinovim uljem.<br />
Boraviti u prozračenoj prostoriji i na čistom zraku. Izbjegavati vlažne i zadimljene<br />
prostorije. Mišiće jačati laganim vježbama.<br />
104
ULOG ILI GIHT (ARTHRITIS URICA)<br />
Koštano oboljenje koje nastaje kao posljedica poremećaja u razmjeni materije<br />
(metabolizmu). Zbog poremećaja u mijeni materije u organima se povećavaju<br />
količine mokraćne kiseline i talože se mokraćno kisele soli na raznim mjestima u<br />
tijelu, posebno u bubrezima, zglobovima, u koži i dr. Bolest uzrokuje prirođena<br />
sklonost organizma. Ponajviše obole muškarci. Osim toga, na razvoj te bolesti može<br />
utjecati pogrešan način života: preobilna ishrana, prekomjerno uživanje alkohola,<br />
smanjeno tjelesno gibanje i sl. Te greške same po sebi mogu izazvati uloge.<br />
U krvi normalnog čovjeka nalazi 3 do 4 miligrama mokraćne kiseline. Mokraćna<br />
kiselina proizvod je mijene bjelančevina od kojih je sagrađena jezgra stanice. Događa<br />
se da se bolest ne zapazi, iako su porasle količine mokraćne kiseline. Najveći dio<br />
mokraćne kiseline izlučuje se pomoću bubrega u mokraću, a manji dio crijevima.<br />
Naslage rnokraćne kiseline, odnosno njenih kristala, nazivamo tofima. Oni se sporo<br />
talože na jednom mjestu, a vidljivi su tek nakon desetak godina taloženja. Kolika je<br />
sporost toga taloženja vidi se i po tome što je ukupna težina taloga između 3 i 5<br />
grama. Ako se talože u bubrezima, mogu nastati bubrežni kamenci. Tofi se stvaraju<br />
brže ako je oštećena funkcija bubrega. Oni se brzo talože kad je povećana mokraćna<br />
kiselina i kad se bubrezi rano oštete. To je razlog što se veoma rijetko pojavljuju u<br />
mladim godinama.<br />
Prvi znak bolesti je iznenadna bol u zglobu. Bol je žestoka. To se događa uglavnom<br />
noću ili ujutro, nakon ustajanja. Kod prvog napada redovito boli samo jedan zglob i<br />
to gotovo uvijek zglob nožnog palca. Medutim, poslije može biti zahvaćen svaki<br />
zglob koljena, lakta ili šake. Oboljeli zglob za kratko vrijeme jako otekne, pocrveni i<br />
topao je. Cak i dodir laganog pokrivača izaziva bol. Bolesnik ima povišenu<br />
temperaturu. Prvi napad prolazi za desetak dana, čak i ako se ne liječi, iako oteklina i<br />
osjećaj mogu i dulje potrajati. Kad se sve smiri, bolesnik se osjeća potpuno zdravim.<br />
Oboljeli zglob je bezbolan i pokretljiv sve do novog napada do kojega dolazi za<br />
nekoliko mjeseci ili godina. Rijetki su slučajevi da se napad više ne ponovi. Kod<br />
drugog napada radi se o istom ili drugom zglobu. Svaki novi napad je sve teži i<br />
bolniji. Sve se češće ponavlja i traje sve duže. Kod svakog napada zglobovi stradaju.<br />
Postupno dolazi do teškog gihta i deformacije zglobova. Uz to se zglobovi ukoče. Na<br />
tom se stupnju pojavljuju tofi. Prva primjetna naslaga tofa javlja se uglavnom na<br />
nožnom palcu, a poslije po cijelom stopalu, tako da cipele postaju tijesne. Tofi se na<br />
tom stupnju mogu znatno povećati, raspasti i procuriti. Čest je slučaj da bolesnici<br />
izmokre pijesak ili sitne kamence, što može biti prvi znak da boluju od gihta.<br />
Liječenje<br />
Sastav caja:<br />
60 g vrbove kore<br />
60 g listova hrasta<br />
105
40 g stabljike majčine dušice<br />
40 g stabljike kilavice<br />
30 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
20 g stabljike konjogriza<br />
20 g ive trave bez žila<br />
10 g korijena koprive<br />
10 g listova pelina<br />
10 g stucane crne smrekove bobe<br />
10 g stabljike rusomače<br />
10 g listova peršuna<br />
10 g peteljki od trešanja (bolje: od divljih trešanja)<br />
10 g listova breze<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno na laganoj vatri 2 minute. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u drugu<br />
posudu i dodati mu 2 supene kašike meda i 2 supene kašike svježeg limunovog soka.<br />
Piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela, a preostali dio između obroka.<br />
Umjesto vode piti čaj od mješavine slijedećih trava:<br />
40 g samljevene šipurike<br />
40 g listova medveđeg grožđa<br />
30 g stabljike morača<br />
20 g korijena slatke paprati<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
10 g stabljike preslice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave isjeći i smiješati. U 1 litru prokuvane i ohlađene vode namočiti 12 sati 5 g<br />
mješavine trava, a zatim kuhati poklopljeno 1 minutu. Kad se čaj ohladi, procijediti<br />
ga u bocu i piti prema potrebi, umjesto vode.<br />
Umjesto navedenog osnovnog čaja, može se koristiti i čaj od mješavina trava (koji je<br />
takoder jako koristan):<br />
80 g stucane crne smrekove bobe<br />
80 g stucane crvene smrekove bobe<br />
50 g sitno isjeckana korijena slatke paprati<br />
50 g sitno isjeckana korijena koprive<br />
40 g sitno isjeckana korijena peršuna<br />
30 g korijena pirevine<br />
106
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Čaj se priprema i upotrebljava kao prethodni osnovni čaj. Umjesto vode pije se sok<br />
od loze ili umjereno pripremljen čaj od žila ježovine: u 1 litru proključale vode stavi<br />
se 5 g sitno isjeckanih žila ježovine i kuva poklopljeno 1 minutu. Hladnom i<br />
procijeđenom čaju dodati sok iz polovice limuna ili iz 1 narandže.<br />
107
RAHITIS<br />
Rahitis je koštana bolest koja nastaje zbog poremećaja u razmjeni materije. Najviše<br />
pogađa djecu u dobi od pola do 3 godine. Osnovni uzrok bolesti je pomanjkanje<br />
vitamina D. Pri normalnoj ishrani odrastao čovjek dobija dovoljno količina D<br />
vitamina, ali drugačije je u djece koja rastu i kojoj je potrebno daleko veća količina<br />
toga vitamina. No slična bolest može zadesiti i odrasle osobe.<br />
Rahitis se najjače očituje na kostima. Budući da ne dobivaju dovoljnih količina<br />
mineralnih materija, kosti postaju mekane te se lako iskrivljuju. Pored toga, mišići<br />
omlohave a tijelo se jako znoji. Bolesti pogoduje slaba i neodgovarajuća ishrana<br />
majke za vrijeme trudnoće, kao i djeteta nakon što se rodilo.<br />
Rahitične promjene mogu se lako zapaziti u samome početku očitovanja. Dojenče je<br />
nemirno, razdražljivo, jako se znoji, malo spava, odbija hranu i blijedo je. Kost na<br />
potiljku je mekana i na pritisak ulegne. Na čeonoj kosti i tjemenim kostima dolazi do<br />
zadebljanja koja lubanji daju četvrtast oblik. Promjene se pojavljuju i na kostima<br />
grudnog koša, tako da se na granici između hrskavičnog i koštanog dijela rebara<br />
pojave zadebljanja, kao rahitična krunica. Grudni koš često dobiva zvonoliki izgled, a<br />
često se pojavljuju iskrivljenja grudne kosti. Udovi se deformiraju, primjerice, noge u<br />
obliku X ili 0, ili spuštena stopala. Zdjelica može ostati sužena, a to porodiljama<br />
može stvoriti velike poteškoće prilikom porođaja. Zbog mlohavosti mišića trbuh<br />
nabrekne, rad crijeva je oslabljen što dovodi do jakog zatvora. Rahitična djeca sklona<br />
su mnogim bolestima. Zbog oslabljenog disanja naročito su učestale upale pluća.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g cvjetova i listova kunice<br />
30 g stabljike preslice<br />
20 g korijena gladišike<br />
10 g stabljike gladišike<br />
5 g listova lovorike<br />
5 g korijena bijeloga sljeza<br />
5 g listova pitome nane<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1/2 litre proključale vode staviti 2 1/2 g mješavine<br />
trava i kuvati poklopljeno pola minute. Hladan čaj preliti u bocu i dodati mu po 2<br />
supene kašike svježeg limunovog ili narandžinog soka, jako promiješati i piti dnevno<br />
u osam obroka po 1/4 do 1/2 dcl, ovisno o uzrastu djeteta, i to u jednakim<br />
vremenskim razmacirna. Ako je dijete maleno i odbija čaj, pomiješati ga i davati sa<br />
hranom.<br />
108
Jesti što više zeleni kao što su štavelj, tušt, radić, kostriješ, šparoge, škripavac i dr.<br />
Raskuhanom zelju dodati kuvani krompir, (koji se kuvao pod korom) a zatim mu<br />
dodati mladoga masla, ili svinjske masti (zajedno umiješati i zgnječiti). Što više jesti<br />
takvu hranu. Osim toga, jedan dan jesti raženi hleb, a drugi palentu (žgance). Svaki<br />
dan popiti 1 dcl kisela mlijeka s malo umiješanog šećera. Obroke jesti redovito.<br />
Ukoliko dijete nema apetit, čaju odnosno mješavini dodati 5 g ive trave i pitome<br />
nane.<br />
Dijete je potrebno redovito kupati i čuvati da se ne prehladi.<br />
109
TUBERKULOZNA UPALA ZGLOBA KOLJENA<br />
Razvija se gotovo isključivo iz koštane tuberkuloze gnjata. 1 ta bolest uglavnom<br />
napada djecu. U početku se gotovo ne zamje-ćuje. Bolest izbija na vidjelo tek kad<br />
djeca počnu vući nogu i hramati. Dijete postaje umomo i osjeća bolove. Noga otekne,<br />
a koža postaje sve više bijelom, zbog čega se bolest naziva bijelom oteklinom. Bolest<br />
se razvija kao tuberkulozna upala zgloba. Naposljetku djeca ne mogu stajati i hodati<br />
te legnu u postelju.<br />
Liječenje<br />
S obzirom na prirodu bolesti, liječenje je zajedničko i za tuberkuloznu upalu kuka i<br />
zgloba koljena.<br />
Kantarion uljem namazati bolesne dijelove i okolnu površinu, a zatim umotati<br />
pamučnom krpom da bude toplo (svaku večer prije spavanja). Ujutro lagano ispirati u<br />
uvarku od listova oraha i bršćanovih listova. U 7 litara proključale vode staviti<br />
mješavinu jednakih količina svježih orahovih i bršćanovih listova (500 g) i lagano<br />
kuvati u trajanju od 1 sata. Dok kuva, dodati 100 g krupne (morske) soli. Uvarak se<br />
može dugo vremena koristiti, samo ga prije upotrebe ugrijati.<br />
Umjesto kantarion ulja, za mazanje može korisno poslužiti mješavina od po 1/2 litre<br />
maslinova i lovorova ulja, 100 g samljevenih plodova divljeg kestena s korom i 2<br />
supene kašike meda. Sastojke jako umiješati i držati čvrsto začepljeno na tamnom i<br />
hladnom mjestu. Dio mješavine kojom ćete rnazati, ugrijati neposredno prije<br />
upotrebe.<br />
Sastav čaja:<br />
20 g stabljike timijana<br />
20 g cvjetova i listova kantarije muške<br />
20 g stabljike dubčaca<br />
20 g stabljike plućnjaka<br />
20 g stabljike puzave pirike<br />
20 g vodene trublje<br />
20 g listova bokvice<br />
20 g cvjetova zovine<br />
10 g stabljike preslice<br />
10 g (u hladu sušenih) mladih listova bijele imele<br />
10 g (u hladu sušenih) mladih izdanaka kunice<br />
10 g (u hladu sušenih) igličastih smrekovih listića<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 2 1/2 g mješavine<br />
110
trava i kuhati poklopljeno 1 minutu. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu i piti 3<br />
puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Preostalu količinu od litre čaja popiti umjesto<br />
vode između obroka. Po želji može se i medom zasladiti.<br />
Jesti 3 puta dnevno po 3 česna oguljenog i stucanog bijelog luka i 4 stucane smrekove<br />
bobe. To pomiješati sa 1 kašikom maslinova ulja, najpogodnije za vrijeme objeda.<br />
Jesti jako raskuhanu hranu sa što više zeleni, posebice divljeg zelja, te crvenog i<br />
bijelog luka. Ukoliko prilike dopuštaju, jesti što više kozjeg mesa pripremljenog ili<br />
suhog, sa što više loja. Jesti voće i piti svježe voćne sokove.<br />
TUBERKULOZA KOSTI<br />
Najučestalija je bolest kostiju koja uglavnom napada djecu i mlađe osobe, premda se<br />
pojavljuje i u starijih osoba. Danas je rjeđa nego prije. Bolest uništava kost, koštanu<br />
moždinu i opnu pokosnicu. Do infekcije najčešće dolazi putem krvnih sudova. Pretežno<br />
obolijevaju kosti hrptenjače te kosti ruku i nogu. Bolest se očituje<br />
tuberkuloznim žarištima koja prolaze kroz sve tipične faze tuberkuloze. Žarišta se<br />
neprekidno proširuju, uništavajući kost. Proces traje dulje vremena i u kostima se<br />
stvaraju šupljine. Uokolo tuberkuloznog žarišta nastaju koštane izrasline.<br />
Posebni oblici tuberkuloze kosti su tzv. hladni apscesi (ognojci), koji se razvijaju bez<br />
groznice i lokalnih upala. Zovu ih i sliježnim ognojcima jer mijenjaju svoje sjedište.<br />
Bolest je dugotrajna. Početak bolesti teško je ustanoviti, premda se pretpostavlja da<br />
joj je uzrok u nekom udarcu ili ozljedi. Međutim to su samo povod bolesti koja je<br />
postojala već dugo vremena.<br />
Tuberkuloza kralješnice najteži je oblik tuberkuloze kostiju jer uništava pojedine<br />
kralješke. Kralješnica ne može više podnositi teret tijela, svine se tako da nastane<br />
grba. Bolest se uglavnom javlja u dobi djeteta između 3 i 10 godina, a češće pogađa<br />
mušku nego žensku djecu.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g stabljika muške i ženske bokvice<br />
40 g stabljike puzave pirike<br />
30 g listova gaveza<br />
30 g islandskog lišaja<br />
20 g stucane crne smrekove bobe<br />
20 g cvjetova zovine<br />
20 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
20 g koprive<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
111
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru prokuhane i ohlađene vode preko noći<br />
namočiti 5 g mješavine trava. Kad se čaj ohladi, procijediti ga i dodati 6 žlica meda i<br />
jako umiješati. Piti u toku dana umjesto vode. Nastojati da se popije sva količina čaja.<br />
Oboljele dijelove tijela kupati u mlakom uvarku od trine. Poslije kupanja lagano ih<br />
posušiti debelim ručnikom i ostaviti ga otprilike pola sata. Poslije toga, oboljela<br />
mjesta namazati mješavinom jednakih količina maslinova i lovorova ulja i umotati ih<br />
pamučnim krpama. Nastojati što više vremena provoditi ležeći ili sjedeći.<br />
Jesti jako raskuhanu i čorbastu hranu pripremljenu na mladom maslu. Sto se tiče<br />
sastojaka, hrana mora biti raznovrsna, sa što više zeleni, crvenog i bijelog luka. Svaki<br />
dan obavezno pojesti 1 dcl mlijeka s dodatkom 1 jušne žlice oguljenog stucanog<br />
bijelog luka.<br />
Kupati se u mlakoj vodi, a tijelo odjenuti u toplu odjeću.<br />
OTEKLINE KOSTIJU (OSTEOMI, KOSTANI OTOCI)<br />
Otekline kostiju mogu se razviti na svim kostima. Uglavnom su dobroćudne, ali<br />
postoje i zloćudne koje uzrokuju velike bolove.<br />
Od dobroćudnih najčešće se pojavljuju ekstoze (koštane kvrge) na lubanji, ili izvana<br />
ili iznutra. Izazivaju jake glavobolje. S obzirom na njihovu tvrdoću i sjaj nazivaju ih<br />
»slonovom kosti«.<br />
Otekline se ne pojavljuju samo na kostima nego i na koštanoj hrskavici. Hrskavične<br />
otekline nazivaju se hondromi, a najčešće se pojavljuju na prstima. Mogu biti<br />
dobroćudne i zloćudne.<br />
Liječenje<br />
Svaki dan oteklinu kupati uvarkom od trine od sijena i hrastove kore. U 10 litara vode<br />
preko noći namočiti 1 kg trine od sijena i 1/4 kg hrastove kore. Ujutro se kuha na<br />
laganoj vatri 10 minuta. Uvarak procijediti. Jedanput pripremljen uvarak može se<br />
koristiti mjesec dana. Nakon kupke, oteklinu namazati mješavinom rakije lozovače i<br />
gline (ilovače). U 1 litru rakije staviti 4 kašike gline i mućkati dok se glina ne<br />
rastvori. Kad se taj premaz osuši, lagano namazati melemom od:<br />
20 g samljevenog ili stucanog čičkova sjemena<br />
112
20 g samljevenog ili stucanog lanenog sjemena<br />
20 g samljevenog ili stucanog sjemena piskavice<br />
10 g gline (iskopane iz što veće dubine zemlje)<br />
Pripremanje melema:<br />
Mješavinu sastojaka staviti u ernajliranu posudu i dodati 6 dcl čaja od lepuha i<br />
gaveza. Čaj se priprema tako da se u 6 dcl vode stavi 5 g gaveza i 5 g lepuha, kuha se<br />
poklopljeno na jačoj vatri 10 minuta. Nakon što ste melemom namazali, oteklinu<br />
utopliti i povezati pamučnom krpom.<br />
Uz kupku i melem piti čaj od slijedecih ljekovitih biljaka:<br />
30 g listova i cvjetova divlje nane<br />
20 g stabljike preslice<br />
20 g konjogriza bez listova<br />
20 g stabljike ive trave<br />
20 g listova breze<br />
20 g listova vinove loze<br />
Pripremanje čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuhati na laganoj vatri 2 minute. Kad se čaj ohladi, preliti ga u bocu i držati<br />
začepljenog na tamnom i hladnom mjestu. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije<br />
jela. Također 3 puta dnevno, ponajbolje uz jelo, uzeti 1 supenu kašiku ribljeg ulja.<br />
113
OMEKŠANJE KOSTIJU (OSTEOMALACIJA)<br />
Koštano je oboljenje koje se javlja kao posljedica poremećaja u razmjeni materije,<br />
posebno nedostatka D vitamina. Pretežno se javlja u odraslih ljudi, većinom u žena.<br />
Kad nastupi bolest postupno iz kostiju nestaju vapnene soli te kosti tako omekšaju da<br />
izgube svoju otpornu snagu. Zbog toga se savijaju na sve strane. O uzroku bolesti<br />
malo se zna. Čini se da važnu ulogu igraju prehlada, kupanje, slaba ishrana i nezdravi<br />
san. Na sreću, bolest je prilično rijetka.<br />
Prije nastupa bolesti, javljaju se žestoke reumatične boli a nakon toga omekšaju kosti.<br />
Značajne su promjene kostura zbog omekšanja. Kralješnica se stisne u grbu. Zdjelica<br />
se iskrivi zbog čega trpe svi organi koji se nalaze u njoj. Bolesnici tako oslabe da ne<br />
mogu hodati. Jedino je lubanja pošteđena.<br />
Liječenje<br />
Odmah odbaciti cigarete, alkohol i slanu hranu. Izbjegavati vlažne i zagušljive<br />
prostorije. Dva puta nedeljno kupati se u uvarku od trina, koji se priprema tako da se<br />
u 10 litara vode stavi 1 kg trina i kuva na laganoj vatri 30 minuta. Ohladiti<br />
poklopljeno do 40'C i kupati se, osim glave, u trajanju od 30 minuta. Za svaku novu<br />
kupku koristi se isti uvarak, s time što se 2 litre uvarka zagrije do vrenja i pomiješa s<br />
preostalim uvarkom. Time cijeli uvarak dobiva potrebnu toplinu. Nakon što se<br />
bolesnik okupao, posušiti ga toplim ručnikom, odjenuti ga i poleći u krevet. Kupku<br />
vršiti uvečer. Ujutro, lovorovim, ili maslinovim uljem namazati sve zglobove i kosti,<br />
jako utrljati da koža upije ulje. Nakon toga, ležati u postelji još 1/2 sata, a zatim<br />
lagano se šetati sobom ili dvorištem, uvijek toplo odjeven.<br />
Što više, po mogućnosti svaki dan, jesti supu od telećih potkoljenica. Kuvati tako da<br />
voda dva puta uvri na pola. Poslije dva ukuvavanja dodati punu šaku peršunovih<br />
listova, a po želji tijesta i povrća. Jesti toplu supu. Druga hrana treba da bude<br />
raskuvana s mnogo vitamina. Jesti što više voća i piti svježe voćne sokove. Jesti više<br />
manjih obroka.<br />
Sastav čaja (1):<br />
50 g cvjetova i listova kunice<br />
50 g listova nane divlje<br />
40 g stabljike preslice<br />
40 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
30 g stucane crne smrekove bobe<br />
30 g stucane bobe borovnice<br />
30 g lista omana<br />
30 g korijena iđirota<br />
20 g hrastove kore<br />
20 g listova kupine<br />
114
20 g ive trave bez žila<br />
20 g stabljike planinskog pelina ili bekturana<br />
10 g usitnjena ili samljevena korijena lincure<br />
10 g usitnjena ili samljevena korijena srčanika<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 2 litre prokuvane i ohlađene vode staviti 10 g<br />
mješavine i poklopljeno namočiti 12 sati. Zatim staviti na laganu vatru i kuvati 2<br />
minute te ohladiti poklopljeno. Mješavini dodati sok iz 1 limuna ili polovice, ukoliko<br />
je limun veći, i 250 g meda. Sve promiješati i procijediti u bocu. Piti prije i poslije<br />
jela po 1 dcl. Piti, također, izmedu obroka, umjesto vode, s time što mu se mogu<br />
dodati voćni sokovi.<br />
Sastav čaja (2):<br />
80 g listova i pupova loze<br />
80 g gaveza<br />
40 g korijena iđirota<br />
40 g listova i pupova kupine<br />
20 g stabljike konjogriza<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
10 g kunice<br />
10 g listova bokvice<br />
10 g stabljike bosiljka<br />
10 g hrastove kore<br />
10 g cvjetova i listova nevena<br />
Čaj se priprema i upotrebljava kao prethodni, a koristi se u zamjenu za isti.<br />
115
LOMOVI KOSTIJU (FRAKTURE)<br />
Veoma su česti, a nastaju uglavnom djelovanjem vanjske sile ili upalom kostiju.<br />
Međutim, postoje lomovi kostiju koji nastaju sami od sebe, osobito u starijih ljudi<br />
kod kojih su kosti krhke. Razlikujemo dvije vrsti lomova: jednostavne i komplikovane.<br />
Jednostavni se odnose samo na prelom kostiju, dok komplikovani obuhvataju<br />
kosti, mišiće i kožu, što je veoma opasno zbog infekcije.<br />
Razlikujemo nadalje, potpune i nepotpune lomove. U potpunih su kosti odvojene, a u<br />
nepotpunih se drže zajedno.<br />
Liječenje<br />
20 g cvjetova i listova kunice<br />
20 g stabljike brđanke<br />
20 g stabljike plućnjaka<br />
10 g stabljike preslice<br />
10 g stabljike ive trave<br />
10 g cvjetova i listova nevena<br />
10 g korijena gaveza<br />
10 g korijena čička<br />
10 g korijena konjogriza<br />
10 g listova pelina<br />
5 g stabljike bekturana<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1/2 minute. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu, začepiti i<br />
držati na tamnom mjestu. Piti 3 puta dnevno po 1/2 dcl prije i 1 dcl poslije jela.<br />
Odmah nakon operativnog namještanja kostiju početi s ishranom u kojoj je sadržano<br />
80 % povrća i zeleni, pretežno divljeg zelja. Jesti supu od raskuvanih telećih<br />
potkoljenica s mnogo zeleni i manje soli. Što više piti svježe voćne sokove od svih<br />
vrsti voća.<br />
Izbjegavati svako psihičko naprezanje i pretjerane posjete koje zamaraju.<br />
Moramo naglasiti slijedeće. Ozlijeđeni bez odlaganja mora zatražiti pomoć lijekara<br />
specijaliste u bolnici. Međutim, zarašćivanje kostiju i eventualnih rana može se<br />
pospješiti pomoću ljekovitog bilja i odgovarajuće ishrane.<br />
116
HRONIČNA UPALA ZGLOBOVA<br />
Veoma učestalo se pojavljuje, a najvažnija je tuberkuloza zglobova, koja se razvija iz<br />
tuberkuloze kostiju, no često i posve samostalno. U zglobnoj čauri stvara se vodenasti<br />
izljev koji se postupno pretvara u gnoj. Što dulje bolest traje, to gnoj postaje gušći te<br />
često izbija na površinu. Tuberkuloza zglobova dugotrajna je bolest. Najviše napada<br />
djecu, ali i starije ljude. Glavno joj je sijedište u kukovima i zglobu koljena.<br />
<strong>IZ</strong>VLAČENJE UBOJA<br />
Ukoliko je došlo do udarca u kost ili zglob, a da pri tome nije nastupilo krvarenje s<br />
ranama, uboj se liječi tako da se na ozlijeđeno mjesto privije mješavina od 1 oguljene<br />
i stucane glavice crvenog luka, malo maslinova ulja i 1 supene kašike rakije.<br />
Mješavina se jako umiješa i privije na bolno mjesto, a zatim omota pamučnim<br />
krpama bez ikakva stezanja. Oblozi se mijenjaju svakih 12 sati, s time da se za svako<br />
previjanje priprema nova mješavina.<br />
<strong>IZ</strong>VLACENJE ZASTARJELIH UBOJA<br />
Sastav mjesavine:<br />
1 supena kašika običnog sapuna<br />
1 bjelance od jajeta<br />
1 srednja kašika maslinova ulja<br />
1 srednja kašika svježeg limunovog soka<br />
1 dcl domaće rakije lozovače ili šljivovice<br />
Sastojke smiješati, mješavinom namazati lanene ili pamučne krpe i previti bolna<br />
mjesta. Oblog držati 48 sati, a nakon toga ponoviti cijeli postupak. Ukoliko se<br />
postupak ponavlja 15 dana, i najzapušteniji uboj će nestati.<br />
POMOC KOD IŠČAŠENJA ZGLOBA<br />
Nakon što se iščašeni zglob namjesti, u trajanju od 3 do 4 dana stavljati obloge od<br />
rakije lozovače ili šljivovice i mirovati. Pamučna se krpa namoči rakijom i njome<br />
obloži namješteni zglob. Zatim se preko obloga omota suha krpa; prilikom toga<br />
postupka ne stezati zglob.<br />
POMOĆ ZA BRZO SRAŠĆIVANJE KOSTIJU<br />
Nakon što je lijekar specijalista operativnim zahvatom namjestio zglob, bolesnik<br />
treba da jede pojačanu hranu sa što više divljeg zelja. Obavezno jesti supu od<br />
raskuvanih telećih potkoljenica. Supu pripremati tako da se voda dva puta ukuva na<br />
117
pola. Zatim dodati tijesta po želji i mnogo peršuna. Jesti mlaku supu. Piti što više<br />
svježih voćnih sokova.<br />
Osloboditi se svih nervnih napetosti.<br />
GNOJNA UPALA ZGLOBOVA<br />
Mnogo je teža bolest od akutne upale zglobova (vodenaste upale). Počinje žestokim<br />
bolovima i jakom grozni<strong>com</strong>. Zglob je jako otečen i tako jako boli, da bolesnik ne<br />
može micati oboljelim udom. Koža je vrela i crvena. Gnojenje je opasno zbog toga<br />
što lako prelazi na druge dijelove zgloba, na kosti i koštanu moždinu. Često se dogodi<br />
da gnoj probije čašu (čauru) te se uokolo zgloba stvaraju apscesi.<br />
Bolest uzrokuju bakterije što ulaze izvana kod ozljeda ili krvotokom za vrijeme<br />
infektivnih bolesti kao što su tifus, šarlah, trovanje krvi, gonoreja i sl. (Gnojnu upalu<br />
ponekad je potrebno liječiti injekcijama antibiotika.)<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
50 g listova morača<br />
50 g stabljike majčine dušice<br />
50 g listova kupine<br />
40 g komušine od mahuna (žutoga graha)<br />
20 g komušine od piskavice<br />
20 g korijena gaveza<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 rninutu. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u tamnu bocu i piti 3<br />
puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela.<br />
Umjesto vode piti čaj od slijedećih trava:<br />
20 g listova ružmarina<br />
20 g mladih šišarki i vrhova bora<br />
20 g arnike<br />
20 g cvjetova kunice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
U 1 litru vode preko noći (12 sati) namočiti 2 1/2 g mješavine trava. Nakon toga<br />
kuvati na laganoj vatri da provri i poklopljeno ohladiti. Čaj procijediti i piti, po želji,<br />
s limunovim ili narandžinim sokom.<br />
118
U toku dana, uz jelo uzeti 6 supenih kašika (3 puta po 2 kašike) mješavine:<br />
500 g meda<br />
50 g samljevena sjemena piskavice<br />
30 g samljevena sjemena čička (lepuha)<br />
30 g osušenih i samljevenih koštunica divljeg šipka (nare)<br />
Mješavinu jako umiješati i začepljenu držati na tamnom mjestu.<br />
Svaku večer prije spavanja oboljela mjesta namočiti uvarkom od trine. (Uvarak se<br />
priprema tako da se u 5 litara vode stavi 100 g trine i kuva 10 minuta.) Nakon toga<br />
bolesna mjesta posušiti i namazati mješavinom 150 g stucana sjemena bijele imele, 4<br />
dcl domaćeg maslinovog ulja i 2 dcl rakije lozovače (jačine 30 vol.°/o). Sastojci se<br />
jako umiješaju.<br />
Nakon što ste namazali bolesne zglobove, umotajte ih pamučnim krpama i legnite u<br />
postelju.<br />
Jesti raskuvanu hranu s mnogo zelja, posebice divljeg zelja. Isto tako, što više jesti<br />
supu od raskuvanih telećih potkoljenica, koja se priprema tako da pri raskuvavanju<br />
voda ukuva 2 puta na pola. Hranu malo soliti.<br />
Odbaciti sva alkoholna pića, cigarete i sve konzervirane prerađevine. Za vrijeme<br />
liječenja potrebno je mirovati.<br />
AKUTNA UPALA ZGLOBOVA<br />
Pojavljuje se najčešće kod reumatizma zglobova. I vanjski udarci, primjerice, udarac<br />
ili pad, mogu izazvati akutnu upalu zglobova. U nekim je slučajevima, ipak, teško<br />
utvrditi uzrok bolesti. Upala se očituje brzim izljevom tekućine što nastaje u zglobnoj<br />
sluznici (izljeva se u zglobnu čašicu). Tekućina je vodenasta ili gnojna. Uglavnom je<br />
gnojna, a gnoj je proizvod promjene materije. Bolest najviše napada zglob koljena.<br />
Kod vodene upale zglob je otečen i vruć te jako boli. Opipamo li ga rukom, osjetit<br />
ćemo gibanje tekućine. Svaki i najmanji dodir uzrokuje veliku bol. Groznica se ne<br />
pojavljuje. U većini slučajeva bolest prolazi bez vidnih posljedica, ali često postaje<br />
hroničnom.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja (1):<br />
30 g stabljike majčine dušice<br />
30 g stabljike puzave pirevine<br />
30 g korijena slatke paprati<br />
30 g borovih iglica<br />
119
30 g stabljike dubčaca<br />
20 g vrbove kore<br />
20 g listova i cvjetova vrijeska — plavoga cvijeta<br />
20 g sjemena vodene trbulje<br />
10 g listova i cvjetova ružmarina<br />
10 g jagorčike<br />
Sastav čaja (2):<br />
40 g pirevine žila<br />
40 g cvjetova i listova kunice<br />
20 g timijana<br />
20 g stabljike ive trave<br />
20 g stabljike dubčaca<br />
20 g korijena odoljena<br />
10 g stucane smrekove bobe (crne ili crvene)<br />
10 g stabljike kilavice<br />
10 g listova pelina<br />
Pripremanje i primjena čajeva:<br />
Svaki čaj pripremati i piti zasebno.<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru prokuvane i ohladene vode namočiti u trajanju<br />
od 12 sati 10 g mješavine trava. Nakon toga staviti na laganu vatru da provri i kuvati<br />
1 minutu poklopljeno. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu i piti 3 puta dnevno po<br />
1 dcl prije i poslije jela. Preostalu količinu od 4 dcl popiti između obroka, umjesto<br />
vode.<br />
U 1 litru domaće rakije lozovače namočiti u trajanju od 24 sata 40 g bosiljka<br />
(meslidana) i 20 g vrijeska. Čvrsto začepiti posudu. U toploj prostoriji namazati<br />
bolesne zglobove mlakom tekućinom i odmah umotati pamučnim krpama da se<br />
posuši. Nakon toga bolesna mjesta namazati mješavinom maslinova ulja i malo vinskoga<br />
sirća, te utopliti zglobove. Vrijeme provoditi mirujući u provjetrenoj i sunčanoj<br />
prostoriji.<br />
Odbaciti cigarete, alkohol, govedinu, jake začine i masnoće životinjskog porijekla.<br />
Jesti raznovrsnu i raskuvanu hranu pripremljenu na biljnom ulju s mnogo povrća,<br />
posebno zeleni. (Akutna reumatska upala — reumatska groznica — sprečava se<br />
blagovremenim liječenjem upale grla (angine).<br />
120
AKNE (PUPIČAVOST KOŽE)<br />
Akne su gnojna upala žlijezda lojnica što se nalaze u koži. Upala se razvija u<br />
nekoliko stepena. Najčešći uzročnici bolesti su miteseri za koje mnogi drže da su<br />
bubuljice. Sujedice su odebljali loj u lojnim žlijezdama i njihovim izlazištima, u<br />
porama. Pojavljuju se uglavnom na licu, nosu, pokraj nosa, na čelu i bradi. Ako se<br />
mitiser pritisne sa strane iglom, izlazi lojni čep nalik na crvića. Od mitisera razvija se<br />
gnojni mjehurić. Upala često zahvata okolinu lojnih žlijezda, a time nastaju tvrdi i<br />
bolni čvorovi poput graška ili boba.<br />
Pupičavost je veoma česta bolest što se javlja u gotovo svih ljudi, posebno za vrijeme<br />
puberteta. Uobičajeno prolazi za nekoliko godina, no u nekih ljudi traje cijeloga<br />
života. Često se zbog neprekidnog pojavljivanja cijelo lice uznakazi.<br />
Liječenje<br />
Kupati se u mlakoj vodi čistim sapunom. Isprati se hladnom vodom i lagano posušiti<br />
bez trljanja. Poslije toga, oboljela mjesta lagano navlažiti a zatim obložiti pamučnim<br />
krpama natopljenim u tekućini, za koje će postupak pripreme biti posebno opisan.<br />
Obloge na bolesnim mjestima držati 15 minuta, a zatim maknuti bez posušivanja.<br />
Ovaj postupak vršiti prije spavanja. Tom tekućinom ujutro. nakon brijanja i umivanja,<br />
također lagano ovlažiti oboljela mjesta. Tekućina se priprema miješanjem čaja i<br />
alkoholature.<br />
Sastav čaja:<br />
20 g listova i cvjetova vrijeska — plavoga cvijeta<br />
10 g listova vrijeska — bijeloga cvijeta<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
U 1 litru prokuvane i ohlađene vode preko noći namočiti mješavinu trave. Ujutro<br />
staviti na laganu vatru i kuvati poklopljeno 5 minuta. Ohladiti i procijediti u bocu i<br />
začepiti. Usporedno s pripremanjem čaja, u litrenu staklenku, koja se može<br />
hermetički zatvoriti, staviti po 20 g usitnjenog vrijeska plavog cvijeta i krunice te<br />
preliti s 1/2 litre alkohola jačine 40 vol.%, i zatvoriti. Uz povremena mućkanja držati<br />
48 sati. Nakon toga alkoholaturu procijediti i pomiješati s prethodno pripremljenim<br />
čajem. Začepiti i čuvati na tamnom mjestu. Prije upotrebe potrebno je jako<br />
promućkati.<br />
Osim toga, svaki dan piti po 1/2 litre čaja koji se priprema od mješavine trava:<br />
20 g listova matičnjaka<br />
20 g stabljike rusomače<br />
20 g listova kadulje<br />
121
20 g listova i cvjetova vrijeska<br />
20 g stabljike ive trave<br />
20 g korijena puzave pirike<br />
20 g korijena odoljena<br />
Trave jako usitniti i pomiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1/2 minute. Ohladiti, preliti u bocu i držati začepljeno.<br />
Za vrijeme liječenja izbjegavati suhomesnate proizvode i konzervirane prerađevine.<br />
Jesti jako raskuvanu hranu sa što više povrća, zeleni i svježeg voća. Izbjegavati<br />
znojenje i prašinu, posebno paziti da se prljavim prstima ne dotiče lice. Posteljinu<br />
mijenjati često, najmanje svaki treći dan. Što više vremena provoditi na svježem i<br />
čistom vazduhu. Vršiti sportske aktivnosti.<br />
122
CRVENA PUPIČAVOST (ROSACEA)<br />
U starijih ljudi postoje česte promjene kože, koje su nalik na običnu pupičavost. Te se<br />
promjene uglavnom javljaju na nosu i uokolo nosa, najprije u obliku prišteva, a zatim<br />
gomolja, što često zajedno srašćuju te sačinjavaju nakupine. Uz prištiće i gomolje<br />
istodobno se pojavljuju sitne civene žilice što postupno tamne i povećavaju se te se,<br />
naposljetku, tako razgranaju da cijelo lice postane modrocrveno. Pupičavost i krvni<br />
zastoji dostignu takav stepen da unakaze lice, posebice nos, koji posve izgubi svoj<br />
pivotni oblik. Uz ovu bolest, bolesnici često boluju od hroničnog želudačanog katara.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
20 g korijena slatke paprati<br />
20 g bijele imele<br />
20 g hrastove kore<br />
20 g listova divlje nane<br />
20 g stabljike timijana<br />
20 g cvjetova gloga<br />
20 g listova divlje jagode<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Pripremiti lagani čaj: u 1 litru proključale vode staviti 2 1/2 g mješavine i kuvati<br />
poklopljeno 1 minutu te ohladiti poklopljeno. Po želji, čaj se može zasladiti medom<br />
ili mu se mogu uliti svježe iscijeđeni voćni sokovi. Piti umjesto vode u trajanju od 2<br />
mjeseca.<br />
Jesti kuvanu hranu pripremljenu na biljnom ulju, a ponajbolje miješanom običnom i<br />
maslinovom ulju. Odbaciti suhomesnate ;konzervirane proizvode, izbjegavati<br />
pečenja. U ishrani koristiti što više crvenoga i bijeloga luka, kako u jelu tako i<br />
svježega. Preporuča se kašasta hrana s mnogo zelja. Odbaciti cigarete i alkohol.<br />
Izbjegavati prašnjave i zadimljene prostorije te hladan i jak vjetar. Zimi zaštititi lice.<br />
Sto više baviti se sportom i planinarenjem. Potrebno je iznojavati kožu, naizmjenično<br />
se kupati u toploj i hladnoj vodi. Lice prati čistom hladnom vodom, a zatim namazati<br />
kantarion uljem.<br />
123
GLJIVIČASTA ĆOSAVOST (PLEŠOJAGLINA, PLEŠOBOBICE)<br />
Bolest uzrokuju gljivice svojim naseljavanjem pojedinih dijelova tijela. Bolest nije<br />
unutarnja. Uzročnici su gljivice što se razvijaju na svim dijelovima tijela, posebno na<br />
mjestima prekrivenim dlakama, kao, na primjer, brada (bolest nazivamo opar ili lišaj<br />
na bradi).<br />
Osip se javlja u tri oblika: mrljasti, mjehurasti i ljuskavi osip. Čest je slučaj da jedan<br />
oblik prelazi u drugi. Treći oblik je posljednji stepen bolesti. Najprije se stvaraju male<br />
smeđaste mrlje što izbijaju iz kože. Postupno mrljice izblijede te se čini kao da će se<br />
oljuskaviti, ali na njihovim se krajevima javljaju novi oblici iz kojih se razvijaju nove<br />
mrljice. Budući da se novi krugovi neprekidno razvijaju, osip se sve više proširuje<br />
ostavljajući za sobom izlazište — središte koje je oljuskavilo. Gdje god bolest dođe,<br />
na tom mjestu ispada kosa, kao da je ošišana ili obrijana. Na mjestima gdje se sastaju<br />
nekoliko takvih bolesnih krugova stvaraju se na koži razni oblici nalik ornamentima.<br />
Gljivična ćosavost je priljepčiva bolest što je prenose ljudi i životinje. Najviše je<br />
prenose mačke, rijetko psi, koje su u tijesnom dodiru sa svojim gospodarom. U većini<br />
slučajeva obolijevaju djeca i mlađe osobe.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
20 g muške bokvice<br />
20 g listova ženske bokvice<br />
20 g listova morača<br />
20 g stabljike timijana<br />
20 g crvotočine<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
U 10 litara vode staviti 100 g mješavine trava (usitnjenih) i kuvati poklopljeno. Kad<br />
se čaj ohladi, ispirati čitavo tijelo, posebice oboljela mjesta. Ponekad, prije toga<br />
ispiranja, namočiti cijelo tijelo, posebno oboljele dijelove, domaćom rakijom<br />
lozovačom, što je pečena s kominom. Uz to je korisno kupati se u morskoj vodi i<br />
sunčati se.<br />
Kada bolest zahvati glavu, kosu skratiti a uz to nositi čistu i laganu bijelu maramu<br />
kako bi se glava zaštitila od prašine i drugih nečistoća. Rublje i posteljinu bolesnika<br />
posebno prati kako ne bi došla u dodir s rubljem i posteljinom zdravih ljudi. Bolest je,<br />
kako smo rekli, prelazna.<br />
124
JAGLINA (HERPES)<br />
Virusna je kožna bolest a očituje se malim vodolikim mjehurićima što se uzdižu nad<br />
crvenom i upaljenom kožom. Uobičajeno se pruža nekim živčanim ogrankom i<br />
ograničava se samo na jednu polovinu tijela. Postoje dva oblika jagline. Međusobno<br />
su slični, ali se zapravo oštro razlikuju. To su obična jaglina (ospi) i pasasta jaglina<br />
(pasasti osip, herpes zoster).<br />
Običan herpes javlja se uglavnom uz kijavicu i želudačni katar, posebice na usnama<br />
te ne čini posebne poteškoće. U muškaraca se često javljaju na muškosti. Mjehurići se<br />
raspuknu i osuše ostavljajući iza sebe žutu krastu različite veličine, a koja se također<br />
suši.<br />
Pasasti osip (osip pasanac) kožna je bolest čiju osnovicu sačinjava upala nekog<br />
živčanog ogranka. Zbog toga su razumljivi jaki bolovi koji se javljaju prije, za<br />
vrijeme i poslije bolesti. Mjehurići uobičajeno nastaju na telu pa ga u obliku pojasa<br />
opkoljavaju od sredine prsa ili trbuha do hrptenjače — odatle i naziv pasasti, pasanac.<br />
Pasasti osip može se javiti na drugim mjestima, osobito na glavi, no nikad ne prelazi<br />
na drugu polovinu tijela. Uzrok tome leži u simetričnom rasporedu živaca što izlaze<br />
iz mozga i kralješnice te ni na jednom mjestu ne prelaze polovinu tijela. Prije pojave<br />
pasastog osipa na mjestima gdje će se pojaviti javljaju se jaki bolovi. Prije provale<br />
mjehurića nastaju opšte organske smetnje popraćene grozničavim pojavama.<br />
Liječenje<br />
U toku nedelje dva puta kupati se u uvarku od trina sijena, a nakon toga jako namočiti<br />
oboljele dijelove tijela mješavinom domaćeg vinskog sirča i vode (2 dijela sirća, 1<br />
dio vode). Sačekati da se dobro posuši, a onda lagano namazati kantarion uljem ili<br />
običnim maslinovim uljem.<br />
Osim toga, jedanput nedeljno okupati se u uvarku što se priprema na slijedeći način:<br />
u 10 litara proključale vode staviti 1/2 kg jelovih i borovih šišarki, tako mladih da u<br />
njima sjeme nije još sazrelo, i 1/2 kg borovih iglica. Mješavinu kuvati na laganoj<br />
vatri 30 minuta. Kupati se mlakim uvarkom.<br />
Piti čaj od mješavine jednakih količina ljekovitih biljaka:<br />
vrbove kore<br />
hrastove kore<br />
korijena koprive<br />
listova dinje<br />
listova planinskog pelina<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i kuvati poklopljeno 2 minute.<br />
Hladan čaj procijediti u bocu i držati na hladnom i tamnom mjestu. Dnevno popiti<br />
125
pripremljenu količinu od 1 litre čaja: 3 puta po 1 dcl prije i poslije jela, a preostali dio<br />
između obroka, umjesto vode. Prvi dan čaj zasladiti medom, drugi dan piti gorak čaj,<br />
a treći dan čaju dodati svježi limunov, narandžin ili neki drugi voćni sok. Redoslijed<br />
zadržati do kraja liječenja.<br />
Jesti jako raskuvanu hranu, pripremljenu na biljnom ulju sa što više povrća i zeleni.<br />
Potpuno odbaciti suhomesnate proizvode, sve vrsti konzervi kao i masnoće<br />
životinjskog porijekla<br />
126
JETRENE PJEGE (PIDINAZA)<br />
Uzrok bolesti su gljivice. Bolest se najčešće pojavljuje na trbuhu i leđima. Pjege se<br />
često spajaju čineći veće površine. Pjege nastaju u obliku nitastih naslaga gljivica<br />
koje se lako mogu razgrebati noktima. Bolest nije opasna i ne uzrokuje posebne<br />
neugodnosti, osirn što neznatno svrbi i uzrokuje jako znojenje, posebno u malokrvnih<br />
osoba.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
20 g listova pitome nane<br />
20 g listova i cvjetova kunice<br />
20 g ive trave (bez korijena)<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 2 litre vode staviti 5 g mješavine trava i kuvati 2 minute<br />
poklopljeno. Kad se čaj ohladi, procijediti ga i piti dnevno 8 dcl.<br />
Jesti jako raskuvanu hranu s povrćem i zeleni, pripremljenu na običnom biljnom ili<br />
maslinovom ulju. Odbaciti suhomesnate proizvode, konzervirane prerađevine i<br />
masnoće životinjskog porijekla. Hranu ne soliti ili što manje soliti.<br />
Redovito se kupati i mijenjati donje rublje — osnovni je preduslov liječenju te<br />
bolesti.<br />
127
KOPRIVNJAČA (URTIKARIJA, OPRUD, DIVLJI OSIP)<br />
Bolest se očituje blijedim i crvenim mrljama različite veličine što se uzdižu iznad<br />
kože i jako svrbe. Narodno ime tih mrlja je ožarica. Nastaju iznenada, a tako i<br />
prolaze. Svrabež može biti toliko jak da je bolesnik nemiran i danju i noću, osobito<br />
kad se ugrije. Često se javljaju predznaci bolesti kao što su probavne smetnje,<br />
povraćanje, proljev ili zatvor te groznica. U nekih bolesnika prolazi veoma brzo, dok<br />
se u drugih ponavlja i prelazi u hronični oblik koji je za bolesnika veoma mučan i<br />
bolan.<br />
U velikom broju slučajeva koprivnjača se pojavljuje nakon uživanja određenih jela, a<br />
da pri tome nije bilo probavnih smetnji. Od jela koprivnjaču često izazivaju jagode,<br />
ribe, rakovi, školjke, kamenice, jestive dagnje i sl. I određeni lijekovi mogu izazvati<br />
tu bolest, kao što su kinin, antipirin, terpentinsko ulje i dr. U žena koprivnjača je<br />
povezana sa polnim područjem. Čest je slučaj da bolest izazivaju crijevni paraziti.<br />
Liječenje djece<br />
U djece je bolest povezana uglavnom s jednoličnom ishranom kao što su slatkiši,<br />
konzervirane prerađevine i masnoće životinjskog porijekla. Zbog toga je najvažnije<br />
da se promijeni ishrana. Djeca treba da jedu raskuvanu hranu s mnogo zeleni i<br />
povrća, a pripremljenu na biljnom ulju.<br />
Od mješavine jednakih količina trava skuvati čajeve koji će se uzimati i koristiti na tri<br />
načina: kao piće, za kupku i za vlažne obloge.<br />
Sastav čaja od jednakih količina:<br />
listova dubčaca<br />
listova bokvice muške<br />
stabljike morača<br />
hrastovih listova<br />
cvjetova krunice<br />
Napitak<br />
Priprema se umjeren dječji čaj, tj. u 1 litru proključale vode stavlja se 5 g mješavine<br />
trava i kuva poklopljeno 1/2 minute. Piti gorak čaj 3 puta dnevno prije jela i između<br />
obroka, manja djeca po 1/2 dcl, a veća po 1 dcl.<br />
Kupka<br />
Priprema se slabi čaj: u 4 litre staviti 10 g mješavine i kuhati poklopljeno 2 minute.<br />
Za malu djecu dovoljno je uzeti 5 g mješavine trava i 2 litre vode. Dijete kupati svaki<br />
drugi dan dok bolest prođe.<br />
128
Oblozi<br />
Pripremati umjeren čaj od iste mješavine trava. U 1 litru proključale vode staviti 5 g<br />
mješavine i kuvati poklopljeno 1 minutu. Nakon što se čaj ohladi, nije ga potrebno<br />
cijediti. Koristi se svaki drugi dan, naizmjenično s kupkama; nakon što ste dijete<br />
okupali, posušili, pamučne krpe natopite čajem i lagano močite tijelo. Radnju vršiti<br />
što brže da bi se izbjegle prelade.<br />
Liječenje starijih osoba<br />
Sastav čaja:<br />
10 g cvjetova kunice<br />
10 g listova dubčaca<br />
10 g listova i cvjetova timijana<br />
10 g stabljike prilipa<br />
10 g žila koprive<br />
10 g listova kupine<br />
10 g žila zečjeg trna<br />
10 g listova omana<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru prokuvane i ohlađene vode namočiti 4 sata 10<br />
g mješavine trava, zatim kuvati na laganoj time da vri 1/2 minute. Topao čaj<br />
procijediti u bocu, a toj mješavini trava dodati šaku trina od prošlogodišnjeg, 10 litara<br />
vode. Kuvati poklopljeno, s time da vri 5 minuta. S tim čajem ovlažiti cijelo tijelo,<br />
osim glave, svaki drugi dan poslije kupanja. Čaj pripremljen za piće uzima se dnevno<br />
do 1 litre, prije i poslije jela i umjesto vode.<br />
Liječenje teških oblika bolesti<br />
Koristiti recepturu kao za liječenje starijih osoba, s time da se tijelo ovlažuje uvarkom<br />
trava i trina svaki dan. Čaj koji se priprema za napitak uzima se 3 puta dnevno po 1<br />
dcl prije i poslije jela, a umjesto vode pije se čaj što se kao lagani čaj priprema od<br />
mješavine jednakih količina trava: kupinovih listova, korijena čička, listova koprive i<br />
majčine dušice. U 2 litre proključale vode staviti 5 g mješavine i kuvati poklopljeno<br />
1/2 minute. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u tamnu bocu i držati začepljena na<br />
hladnom mjestu.<br />
Kod svih oblika bolesti posebnu pažnju posvetiti ishrani. Jesti svježe pripremljenu<br />
hranu, jako raskuvanu sa što više povrća, zeleni, posebice divljeg zelja. Hranu<br />
pripremati na biljnoj masti ili biljnom ulju.<br />
129
KOŽNI ČIREVI (BIJELI PRIŠTEVI)<br />
Kožni čirevi akutna je upala lojnih i znojnih kožnih žlijezda. koju uzrokuju bakterije.<br />
Uglavnom su to gnojni bacili što ulaze kroz kožne pore te stvaraju pupčane čvoriće, a<br />
kasnije sve veće i tvrđe čvorove. Oni se nalaze duboko u koži, a zbog svoje napetosti<br />
stvaraju velike bolove. Poslije nekoliko dana nastaje gnojno omekšanje čira,<br />
započinje u središtu a doseže do površine kože. Uokolo čira sve je crveno, vruće i<br />
natečeno. Često upala prodire u dublje slojeve te uzrokuje gnojenja. Neki ljudi<br />
naginju čirevima mada su zdravi. 1 šećerna bolest često izaziva čireve.<br />
Liječenje<br />
Posebnu pažnju posvetiti osobnoj higijeni. Izbjegavati prašnjava mjesta i redovito se<br />
kupati. Na kraju kupanja tuširati se hladnom vodom i laganim dodirima posušiti se.<br />
Nakon kupanja, jedanput nedeljno, cijelo tijelo ovlažiti mješavinom čaja i<br />
alkoholature, koja je opisana kod liječenja akni. Osim toga, svaki drugi dan mijenjati<br />
rublje.<br />
Kad se formira čir, na njega je (za dana) potrebno staviti pamučnu krpu natopljenu<br />
jakom rakijom lozovačom (45 vol.%), a preko noći pečeni crveni luk s malo<br />
maslinova ulja (luk se oguli i istuče). Čir će ubrzo sazrijeti i »čep« će ubrzo izaći.<br />
Ranu držati čistom i redovito ispirati umjerenim čajem od jednakih količina cvjetova<br />
krunice i listova bokvice. Na 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Nakon što se tekućina ohladi, može se koristiti.<br />
130
LIŠAJ U BRADI (OPAR)<br />
Lišaj u bradi infektivna je kožna bolest koje su uzroci gljivice. Nekoć je bolest bila<br />
prilično rasprostranjena zbog niskog stepena higijenskih uslova, kako osobnih tako i<br />
u brijačnicama. Danas je ta bolest mnogo rjeđa. Lišaj u bradi je veoma neugodna<br />
bolest jer izaziva jake bolove i prilično dugo traje. Ako do infekcije dođe kroz kožu,<br />
tada obole žlijezde lojnice te se javljaju gnojne pufnice iz čijih sredina izbija po jedna<br />
vlas. Vlasi postupno ispadaju, a na oboljelim mjestima javljaju se novotvorine nalik<br />
nabubrinama iz kojih se preostale vlasi mogu bez poteškoća istrgnuti jer im je korijen<br />
posve uništen.<br />
Liječenje<br />
Za svako brijanje koristiti novi žilet. Bradu ne sapunati četki<strong>com</strong>, nego laganim<br />
trljanjem prstima. Nakon brijanja, bradu i oboljele dijelove namočiti tekućinom što se<br />
priprema od alkoholature i čaja. Najprije u litarsku bocu uliti 1/2 litre alkohola jačine<br />
40 vol.°6, a zatim jednakih količina sitno isjeckanog vrijeska i kadulje (koliko može<br />
stati). Bocu začepiti i držati, uz povremena mućkanja 24 sata. Zatim procijediti i<br />
pomiješati s čajem.<br />
Čaj se priprema od slijedećih ljekovitih biljaka:<br />
20 g listova bokvice<br />
20 g cvjetova i listova vrijeska<br />
20 g cvjetova i listova timijana<br />
Mješavinu trava staviti u 1 litru vode i kuvati na tihoj vatri poklopljeno 5 minuta. Kad<br />
se čaj ohladi, procijediti i pomiješati s navedenom alkoholaturom. Novonastala<br />
tekućina uvijek mora biti zatvorena, odnosno začepljena čepom od plute.<br />
Nakon što ste bradu namočili i posušili, lagano namazati kantarion uljem.<br />
131
MJEHURASTI, KLOBUČASTI LIŠAJ (PEMFIGUS)<br />
Hronična je kožna bolest kod koje se na koži uzdižu mjehuri. Koža najprije pocrveni,<br />
a zatim nastaju mjehuri, koji su ispočetka u obliku graška, a zatim postaju veći dok se<br />
ne spoje u cijele površine. Težina bolesti ne zavisi o veličini mjehura, nego o njihovoj<br />
količini. Sadržaj mjehura u početku je proziran, ali za nekoliko dana postaje mutan.<br />
Poslije toga mjehur pukne i stvara kraste. Na mjestima bolesti većih površina nastaje<br />
bolna upala. Bolesnike jako svrbi koža; uz to je jako napeta te silno boli i muči<br />
bolesnika. Postupno kraste otpadnu, a na njihovu mjestu pojavljuje se nova koža<br />
polucrvene boje. Naoko se čini da je bolest prošla, no nakon kratkog vremena<br />
pojavljuje se novi lišaj. U osobito teškim slučajevima trpe kože sluznice, osobito<br />
gornjih disajnih kanala. U ustima, ždrijelu i grkljanu nastaju mjehuri koji, nakon što<br />
se raspuknu, ostavljaju grdne rane, to, pak, uzrokuje velike smetnje. U tom je slučaju<br />
ishrana otežana te bolesnici jako slabe.<br />
Liječenje<br />
Za vrijeme liječenja naizmjenično upotrebljavati (kuvati) jedan dan sjeme pšenice,<br />
drugi ječma, a treći zobi. Dakle: u 2 litre prokuvane i ohlađene vode preko noći<br />
namočiti 1/2 kg žita. Ujutro staviti na laganu vatru i kuvati 1 sat. Ohlađenu tekućinu<br />
procijediti i dodati 1/2 kg listova pitome nane. Staviti na vatru da provri i odmah<br />
skinuti i ohladiti poklopljeno. Skuvano žito pojesti u toku dana, a napitak piti umjesto<br />
vode. Uz to, ako je moguće, u proljeće kad loza rosi, hvatati njezin sok i piti.<br />
Oboljela mjesta mazati jednim od dva preporučena melema.<br />
Sastav melema (1):<br />
30 g suhog i usitnjenog korijena koprive<br />
30 g velikog štavelja<br />
10 g listova i cvjetova krunice<br />
Jako usitnjenim travama dodati 1 litru slatkog mlijeka (nekuvanog) i kuvati na<br />
laganoj vatri 25 minuta neprekidno miješajući svježe istesanim drvetom gloga ili<br />
crnog trna. Poslije toga dodati 4 supene kašike meda kuvajući dalje još 10 minuta.<br />
Vruć melem procijediti kroz sitnu cjediljku, a kad se ohladi začepiti i držati na<br />
tamnom mjestu.<br />
Sastav melema (2):<br />
100 g stucane šepurike suve<br />
100 g usitnjenog korijena štavelja<br />
50 g gaveza<br />
132
Travama dodati 1 litru nekuvanog slatkog mlijeka i 6 kašika meda. Kuvati na tihoj<br />
vatri 30 minuta neprekidno miješajući istesanim drvetom gloga ili crnog trna. Sve<br />
druge upute kao u prethodnom melemu. Jesti što raznovrsniju hranu, uglavnom<br />
kuvanu i jako raskuvanu. Iz jelovnika izbaciti suhomesnate i konzervirane proizvode<br />
te svinjetinu i slatkiše. Jesti što više crvenog luka, svježeg ili u hrani.<br />
NERVOZNI SVRABEŽ<br />
Kožna je bolest koja se može razviti kod posve zdrave kože kao posljedica podražaja<br />
kožnih živaca. Bolest se često javlja u osoba starije dobi. Često nastaje nakon opštih<br />
tjelesnih smetnji i organskih bolesti kao što su šećerna bolest, hronična upala bubrega<br />
i žutica, bolesti maternice, jajnika i sl. Svrabež je rasprostranjen po čitavu tijelu, ali se<br />
često ograniči na pojedinim mjestima. Može biti lakše naravi i trajan, ali i iznenadan i<br />
žestok. Najjači napadi svrabeža su noću, u krevetu, gdje je toplo, ili u toplim<br />
zagušljivim prostorijama. Često je tako jak da bolesnici tjelesno slabe, a često ih<br />
obuzima duševna potištenost. Iz početne bolesti uobičajeno je da se pojavi neka<br />
kožna bolest, jer se bolesnici neprekidno češu — a to pogoduje razvoju ranica i<br />
ekcema što se dalje proširuju.<br />
Liječenje<br />
U liječenju bolesti najprije ispitati uzrok bolesti, te ukoliko to nije šećerna bolest ili<br />
hronična upala bubrega, preporučujemo umjeren čaj od ljekovitih biljaka:<br />
20 g cvjetova i listova majčine dušice<br />
20 g cvjetova i listova gloga<br />
20 g listova masline<br />
20 g listova matičnjaka<br />
20 g ive trave (bez žila)<br />
10 g listova ružmarina<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1/2 minute na laganoj vatri. Hladan čaj procijediti i po želji<br />
zasladiti medom. Umjesto meda, može se dodati malo svježeg limunova ili<br />
narandžina soka, što je i korisnije.<br />
Ukoliko je šećerna bolest uzrok bolesti, koristiti upute za liječenje šećerne bolesti.<br />
Ako se, pak, radi o hroničnoj upali bubrega, koristite upute i recepturu za čišćenje<br />
krvi, a nakon toga recepturu za odgovarajuću bolest bubrega.<br />
Opisani čaj za liječenje nervoznog svrabeža piti 3 puta dnevno prije i poslije jela po 1<br />
dcl, s time da se preostala količina od 4 dcl popije između obroka u toku dana.<br />
Veliku pažnju posvetiti ishrani. Odbaciti suhomesnate proizvode, konzervirane<br />
133
prerađevine, pečenja i tešku hranu. Jesti pretežno kuhanu hranu sa što više povrća i<br />
zelja, zatim voće te piti svježe voćne sokove.<br />
PERUTAC (EKCEM, VLAŽNI LIŠAJ)<br />
Najučestalija je kožna bolest. Pojavljuje se na svim dijelovima tijela, a ponajviše na<br />
zglobu, rukama, licu i glavi.<br />
Ekcem je različitih oblika jer prolazi nekoliko stupnjeva dok se razvije. Oblici su<br />
gotovo slični jer se pojavljuju usporedno, jedan do drugoga, budući da se koža uvijek<br />
iznova upaljuje. Zbog toga bolest je veoma dugotrajna, često traje mjesecima i<br />
godinama.<br />
Ekcem počinje malim svrbljivim čvorićima što se pojavljuju pojedinačno ili u<br />
skupinama, ubrzo se pretvaraju u mjehuriće i gnojne prištiće koji se, naposljetku,<br />
raspuknu; upaljena koža izbija na površinu izlučujući, pri tome, svijetlu vlažnu<br />
tekućinu koja se brzo osuši. Nakon toga pojavljuju se kraste. Po toj tekućini, lišaj je<br />
dobio ime vlažni lišaj. Dok se na koži pojavljuje tekućina, bolest se ne može izliječiti.<br />
Tek kad nestane tekućine, ekcem počinje zacjeljivati ljuštenjem kože. »Vlažno«<br />
razdoblje bolesti najduže traje, premda i ljuštenje kože može duže potrajati.<br />
Uzroci ekcemu vanjske su prirode, ali razvoj bolesti može uvjetovati i anemija. Ako<br />
se bolest na vrijeme počne liječiti, uglavnom nestaje u nekoliko nedelja. Međutim, iz<br />
akutnog oblika često se razvija hronični ekcem što traje godinama, premda<br />
povremeno nastaju poboljšanja. Kad kod hroničnog ekcema počinje ljuštenje, koža je<br />
tako suna i napeta da puca, kao da je nožem razrezana. Ponajviše puca na mjestima s<br />
mnogo nabora, najčešće na dlanovima ruku, gdje teško zacjeljuje jer koža zbog<br />
odebljanja neprekidno puca.<br />
Liječenje<br />
Liječenje je usklađeno već prema tome radi li se o lakšem ili težem obliku bolesti.<br />
Lakši oblik bolesti<br />
Jedanput nedeljno kupati se čistim sapunom. Svaku drugu večer oboljele dijelove<br />
navlažiti jakim čajem od listova ružmarina i hrastove kore. Sačekati da se posuši a<br />
zatim namazati slijedećim melemom:<br />
4 žlice mladoga masla<br />
4 žlice maslinova ulja<br />
1 žlica usitnjene kore od zovine<br />
1 žlica listova i cvjetova ružmarina (običnog)<br />
1 žlica listova i cvjetova (žutih) ružmarina (iz parkova)<br />
3 g tamjana<br />
3 g nepretopljenog voska<br />
134
1 veća glavica očišćenog i usitnjenog crvenog luka<br />
Pripremanje i primjena melema:<br />
Sve sastojke staviti u emajliranu posudu, promiješati i dodati 3 dcl kantarion ulja<br />
ugrijanog na 50°C. Zatim miješati sa svježe istesanim drvetom crnoga trna ili gloga, a<br />
zatim neprekidno miješajući držati na laganoj vatri. Pri tome paziti da temperatura<br />
mješavine ne bude veća od 60'C. Kuvati i miješati 1 sat, a zatim procijediti kroz<br />
cjediljku za mlijeko u odgovarajuću staklenku.<br />
Ukoliko se ne mogu nabaviti svi potrebni sastojci za melem, poslužite se kantarion<br />
uljem.<br />
Teži oblik bolesti<br />
Osnovni preduslov za uspješno liječenje težeg oblika ekcema:<br />
prestati vlažiti ga i izbjegavati nečistoću. Isto tako, potrebno je izbjegavati sve<br />
konzervirane prerađevine i masnoće životinjskog porijekla. Svaku večer prije odlaska<br />
na počinak oboljela mjesta namazati melemom:<br />
4 dcl kantarion ulja ili domaćeg maslinovog ulja<br />
4 jedaće kašike mladog masla<br />
2 jedaće kašike listova ružmarina<br />
2 jedaće kašike sitno isjeckanih listova bršćana<br />
1 jedaća kašike krunice (proljetnih izdanaka)<br />
3 g jelove smole<br />
Pripremanje i primjena melema:<br />
Sastojke staviti u emajliranu posudu i miješati na laganoj vatri pazeći da temperatura<br />
ne bude veća od 60°C. Miješati sa svježe ubranim i istesanim drvetom gloga ili crnog<br />
trna u trajanju od sat i pol. Zatim procijediti kroz jako sitnu cjediljku u staklenku i<br />
kad se ohladi čvrsto zatvoriti, i držati začepljeno. Prije nego što se oboljela mjesta<br />
mažu ovim melemom, potrebno ih je ovlažiti hladnim čajem koji se priprema na<br />
slijedeći način: u 2 litre prokuvane i ohlađene vode staviti 5 g mješavine jednakih<br />
količina osušenih i usitnjenih listova bršljana i nastrugane mlade hrastove kore.<br />
Namočiti preko noći, a ujutro kuhati na tihoj vatri poklopljeno 5 minuta i ohladiti.<br />
135
PSORIJAZA (LJUSKASTI LIŠAJ)<br />
Tipična kožna bolest koju narod zove lišajem jer se pod lišajem isključivo<br />
podrazumijeva suvo, ljuskavo guljenje kože. U samom početku lišaj nalikuje<br />
kapljicama žbuke. Postupno se povećava i prekriva bijelim svijetlim naslagama —<br />
Ijuskama kože. Iz tih temeljnih oblika kasnije se mogu razviti najrazličitiji oblici.<br />
Ljuskasti se lišaj javlja najprije na rukama i nogama, osobito na laktovima i<br />
koljenima, zatim na glavi, po kosi koja ili ispada ili se sljepljuje s Ijuskastim<br />
naslagama. Čest je slučaj da s kose prelazi na vrat i čelo. To je posebno važno radi<br />
toga što se može raspoznati i razlikovati od drugih kožnih bolesti.<br />
Tok same bolesti raznolik je, no, ipak, traje nekoliko godina. Kadšto nestaje iznenada,<br />
a gdjekad se razvija polagano. Pojavljuje se na osamljenim mjestima, a ponekad u<br />
većim površinama. Ako se ne liječi, bolest se proširuje cijelim tijelom. Ponekad<br />
izgleda da je izliječena, međutim, iznenada se opet pojavljuje. Osobitih smetnji nema,<br />
osim što u samom početku svrbi malo koža. Ako je bolest zastarjela, ili zauzela<br />
većega maha, javljaju se bolne smetnje jer je koža postala suha i neelastična, tako da<br />
puca pri najmanjem pokretu. Zbog toga u tom stadiju bolesti bolesnici jako oslabe.<br />
Bolest nije zarazna. (Sunčanje ili ultravioletne zrake povoljno djeluju na psorijazu.)<br />
Liječenje<br />
Kupati se svaki treći dan u mlakoj vodi ćistim sapunom. Nakon kupanja istuširati se<br />
hladnom vodom i brzo posušiti laganim dodirima ručnika. Poslije toga, oboljele<br />
dijelove tijela navlažiti i ispirati čajem od mješavine trava:<br />
40 g listova gaveza<br />
30 g listova žutog ružmarina<br />
20 g plodova crnog trna (suhih ili svježih)<br />
10 g crvotočine<br />
Prlpremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 20 g mješavine trava i<br />
kuhati poklopljeno 5 minuta. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu. Nakon što su se<br />
ovlažila i ispirala oboljela mjesta, osušiti i namazati melemom koji se priprema od<br />
slijedećih sastojaka:<br />
4 dcl domaćeg maslinovog ulja<br />
4 jušne žlice netopljenog mladoga masla iz kisela mlijeka<br />
4 jušne žlice vrhnja sa slatkog mlijeka (jomužni kajmak)<br />
20 g cvjetova i listova običnog ružmarina<br />
20 g cvjetova i listova lavandule<br />
20 g kore od zovine<br />
136
10 g listova muške i ženske bokvice (jednakih količina)<br />
Pripremanje i primjena melema:<br />
Sastojke staviti u dublju posudu i lagano miješati na tihoj vatri dok se maslo i vrhnje<br />
rastope. Zatim dodati 2 dcl kantarion ulja i dalje miješati 40 minuta, pazeći da<br />
temperatura mješavine ne bude veća od 70°C, a to znači da mješavina ne smije<br />
proključati. Miješati svježe istesanim drvetom gloga ili cmog trna. Vruć melem<br />
procijediti kroz cjediljku sa sitnom mrcžom u staklenku. Kad se ohladi, začepiti i<br />
držati začepljeno.<br />
Čajna mešavina:<br />
10 g hrastove kore<br />
30 g rosopasa<br />
30 g vrbove kore<br />
50 g koprive<br />
40 g suručice<br />
30 g razgona<br />
20 g dimnjače<br />
30 g nevena<br />
20 g ljuske oraha<br />
20 g hajdučke trave<br />
Biljke se dobro pomešaju. Puna mala kašika popari se šoljom vode i ostavi da deluje<br />
tri minuta. Po mogućnosti, biljke koristiti u svežem stanju. Ova čaj piti, u gutljajima,<br />
tokom celog dana, ukupno 1,5-2 litre. Organizam odmah prihvati i preradi svaki<br />
gutljaj.<br />
137
RIBLJA LJUSKAVOST (RIBLJA KOŽA, IHTIOZA)<br />
Hronična je upala kože što izvana nalikuje ljuskavom lišaju. Međutim, dok se u<br />
običnog ljuskavog lišaja koža ljušti, a na njoj ne nastaju nikakve promjene, u riblje<br />
ljuskavosti gornji sloj kože, tzv. rožna naslaga kože odeblja i, naposljetku, prelazi u<br />
pravu rožnjaču. Naziv riblja ljuskavost potječe odatle što se pojedine odebljale<br />
»pločice« uzdižu nad kožom poput ribljih ljusaka.<br />
Ihtioza je nasljedna kožna bolest. Prve pojave bolesti očituju se već u prvoj ili drugoj<br />
godini života, i dalje se razvija. Koža, naposljetku, gubi svu svoju elastičnost te<br />
postaje potpuno ukočena i negibljiva, a kad popuca, izaziva jake bolove. U pojedinim<br />
slučajevima, koža se posve osuši i nalikuje na tanku ljuskavu kožu.<br />
Liječenje<br />
Koristiti isti melem kao i za liječenje psorijaze, s time što se čaj za vlaženje i ispiranje<br />
priprema od mješavine ljekovitih biljaka:<br />
20 g listova aptovine<br />
20 g cvjetova divizme<br />
20 g listova kadulje<br />
20 g mahovine s hrastova drveta<br />
20 g hrastove kore<br />
Čaj se priprema tako da se u 5 litara vode preko noći (12 sati) namoči 40 g mješavine<br />
trava, a zatim kuha na laganoj vatri poklopljeno 10 minuta. Ohladiti poklopljeno.<br />
138
STRUP (FLAVUS)<br />
Zarazna je kožna bolest što uglavnom napada glavu, a manje trup i udove. Tu opasnu<br />
bolest uzrokuje gljivica vlaknjača i to preležno u djece i mlađih osoba.<br />
Čim se gljivice vlaknjače pojave i udu u korijen vlasi, na izlazištima vlasi razvijaju se<br />
male sumporaste, žute tačkice što zauzimaju gornji sloj kože — roženinu. Siguran i<br />
prepoznatljiv znak bolesti ustanovit ćemo ako bolesno mjesto poškropimo čistim<br />
alkoholom jer će tada isticati sumporasta boja.<br />
U toku bolesti, gornji sloj kože (roženina) se osuši, ploče sve više izbijaju na<br />
površinu, vlasi gube svoj sjaj i izgledaju kao da su posute prašinom, a naposljetku se<br />
otrgnu i ispadaju. Ako je strup jako rasprostranjen, glava posve oćelavi jer su<br />
uglavnom uništeni korijeni vlasi.<br />
Izgled strupa je veoma nezgodan. Budući da bolest prati jaki svrabež, bolesnici se<br />
neprekidno češu, a to, pak, uzrokuje pojavu ekcema, tako da kod zapuštenih slučajeva<br />
glava gotovo da je velika krasta. Ako se bolest pojavi na nekom drugom mjestu, tok<br />
bolesti je mnogo blaži i kraći.<br />
Liječenje<br />
Glavu, odnosno oboljele dijelove tijela svaki drugi dan ispirati jakim čajem od<br />
mješavine jednakih količina listova breze i hrastove kore. Nakon toga, lagano i bez<br />
trljanja posušiti i lagano namočiti domaćom rakijom lozovačom, jačine 30 vol.°/o.<br />
Kad rakija ispari, oboljela mjesta lagano namazati kantarion uljem. Umjesto<br />
kantarion ulja, korisno može poslužiti melem od ljekovitih biljaka:<br />
20 g stabljike timijana<br />
10 g listova bokvice<br />
10 g listova kadulje<br />
10 g crvotočine<br />
10 g stucana lanenog sjemena<br />
10 g mladoga masla<br />
10 g jelove smole<br />
10 g kozjeg loja<br />
Pripremanje melema:<br />
Trave jako usitniti i smiješati s drugim dodacima u većoj posudi. Ugrijati 1 litru<br />
maslinova ulja na 70°C i preliti mješavinu. Prelivenu mješavinu ostaviti poklopljenu<br />
uz stalnu temperaturu od 60 do 70°C uz povremeno miješanje. Melem ohladiti a<br />
zatim procijediti kroz cjediljku u bocu i držati začepljeno na tamnom mjestu.<br />
Nakon svakog čcšljanja češalj dobro oprati u deterdžentu ili vreloj vodi. Češalj,<br />
dakako, smije upotrebljavati samo bolesnik.<br />
139
SVRAB (ŠUGA SKABIES)<br />
Priljepčiva je kožna bolest koju uzrokuje životinjski nametnik svrabovac. Bolest je<br />
ekcem, a nastaje izravnim ulaskom svrabovca u kožu ili neizravnirn putem —<br />
oštećenjem kože što nastaje češanjem od nesnosnog svrabeža.<br />
Svrabovac je tako malen da ga okom vidimo kao sitnu sivu tačkicu. Ženka je mnogo<br />
veća od mužjaka, a oboje imaju jake čeljusti kojima zagrizu u kožu. Kad je ženka<br />
oplođena, zarije se u gornji sloj kože u kojemu stvara hodnik u koji smješta svoja jaja<br />
i izmet. Promatran našim okom, hodnik izgleda kao kratak, crn potez dugaćak 1 do 5<br />
cm.<br />
Svrab se brzo širi i zauzima velike dijelove tijela. Najprije obole ruke između prstiju,<br />
pregibne strane gornjih udova, nabor na ramenu i druga mjesta. Glava je zaštićena.<br />
Uz zarazu odmah se pojavljuje svrabež zbog čega se bolesnici češu do krvi. Ukoliko<br />
se bolest odmah ne liječi, zbog svrabeža i češanja mogu se razviti ekcemi s krastama,<br />
tako da se svrab i ne prepoznaje.<br />
Liječenje<br />
Sastav melema:<br />
200 g slame od zobi<br />
200 g stabljike puzave pirevine<br />
50 g stabljike žutog ružmarina<br />
Pripremanje i primjena melema:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 10 litara vode namočiti mješavinu trava u vremenu<br />
od 12 sati. Zatim kuvati na laganoj vatri poklopljeno 10 minuta, ohladiti i procijediti.<br />
Ujutro i uvečer oboljela mjesta i cijelo tijelo lagano oprati čajem. Posušiti i namazati<br />
tankim slojem kantarion ulja ili melemom za lakši oblik ekcema.<br />
140
ČIŠĆENJE KRVI 1 ODSTRANJIVANJE SUVIŠNIH MATERIJA<br />
Postupak, odnosno lijek može se koristiti usporedno s liječenjem osnovne bolesti<br />
organa za varenje, a traje 15 do 30 dana, ovisno o težini bolesti.<br />
Međutim, kako je rečeno, taj se postupak provodi prije početka liječenja glavne<br />
bolesti, osobito kad je riječ o pušačima i izrazitim gurmanima.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g listova šumske jagode<br />
30 g listova maline<br />
30 g listova kupine<br />
30 g kunice (više cvjetova)<br />
30 g cvjetova i listova jaglaca<br />
30 g cvjetova crnog trna<br />
30 g listova i cvjetova lazarkinje<br />
30 g mlađe vrbove kore<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Sve trave usitniti, smiješati te 10 g mješavine ubaciti u 1 litru proključale vode.<br />
Promiješati i pustiti da kuha 1/2 minute poklopljeno. Hladan čaj procijediti u tamnu<br />
bocu i piti 5 dcl dnevno, vremenski proizvoljno. Prije upotrebe, u hladan čaj može se<br />
dodati malo meda i svježe ocijeđenog limunovog soka.<br />
141
UPALA USNICA (CHEILITIS)<br />
Postoji nekoliko vrsti upale usnica, a dijele se prema zakonima i području koje je<br />
zahvatila upala. Međutim, najčešće se pojavljuje tzv. sunčana upala usnica (cheilitis<br />
solaris) i žvale (angulus infectiosus oris). Sunčana upala usnica javlja se jačom<br />
oteklinom, pečenjem, svrabežom i ljuštenjem. Žvale su bolest sluznice u usnim<br />
uglovima. Koža i sluznica su crvene, ispucane i prekrivene žutim krastama. Bolest se<br />
uglavnom prenosi zajedničkom posudom za piće, a mogu je prouzrokovati nestručno<br />
izrađena zubna pomagala.<br />
Liječenje<br />
Liječenje svih vrsti upala sluznica provodi se na slijedeći način.<br />
Sastav čaja:<br />
40 g stabljike ive trave<br />
30 g listova kadulje<br />
30 g imele bijele<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti, izmiješati i kuhati umjeren čaj. Piti 6 puta dnevno po 1/2 dcl. Pod<br />
umjerenim čajem podrazumijevamo čaj koji se priprema tako da se u 1 litru<br />
proključale vode stavi 5 g mješavine trava te kuha poklopljeno 1 minutu. S tim čajem<br />
5 do 6 puta dnevno namočiti usnice, a zatim tanko namazati maslinovim uljem.<br />
Sve posuđe i pribor za jelo potrebno je prokuhati, tj. prati u vreloj vodi. Prije noćnog<br />
počinka ponekad usnice namazati vrhnjem (kajmakom) od kisela mlijeka. Isto tako,<br />
naizmjenično, umjesto vrhnjem od kisela mlijeka, korisno je krpu natopiti rakijom<br />
šljivovi<strong>com</strong> te staviti na zatvorena usta. Rakija mora biti pečena od šljiva bez koštica.<br />
U ishrani nastojati da bude što više vitamina, te sirovog bijelog i crvenog luka. Pri<br />
tome valja paziti da luk ne dotiče usnice.<br />
142
UPALA SLUZNICE USNE ŠUPLJINE (STOMATITIS)<br />
Upala sluznice ubraja se u najčešće bolesti usne šupljine. Pojavljuje se i u djece i u<br />
odraslih, a razni joj mogu biti uzroci. U djece nastaje uglavnom zbog nedovoljne<br />
njege usta, kao i od jakog prodora zubi. U odraslih može nastati od oštrih rubova<br />
zuba, zatim cigareta, suviše vrućih jela i pića i sl. Glavni znakovi upale su:<br />
jako crvenilo i oteklina cijele sluznice usta i jezika, bolno žarenje, bljutav i gorak<br />
okus te odvratan miris. Jezik je uglavnom obložen debelim sivo-bijelim slojem, a na<br />
rubovima često se mogu vidjeti mjehurići. Bolest je neugodna, gubi se apetit za jelo a<br />
i govor je praćen bolovima.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g listova čička<br />
30 g stucana sjemena piskavice<br />
30 g listova borovnice<br />
20 g stabljike crvotočine<br />
10 g stabljike komorača<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti, smiješati i skuvati umjeren čaj koji se priprema tako da se u 1 litru<br />
proključale vode stavi 5 g mješavine trava, zatim se poklopljeno kuha 1 minutu. Piti.<br />
8 puta dnevno po 1/2 do 1 dcl čaja, umjereno zaslađenog medom, s time da bolesnik<br />
nije dijabetlčar. Čaj se pije hladan. Prije upotrebe čaja potrebno je usta isprati<br />
posebno pripremljenim mlakim ili hladnim umjerenim čajem (5 g mješavine trava u 1<br />
litru vode) od jednakih količina crvotočine (cijele biljke) i listova kadulje. U ustima<br />
se čaj 5 do 6 puta promućka, zatim ispljune i uzme nova količina.<br />
Osim navedenog liječenja, za liječenje te bolesti koristi se čaj za čišćenje krvi i<br />
odstranjivanje suvišnih materija, a koji se upotrebljava za sva oboljenja organa za<br />
varenje.<br />
143
GNJILOCA USNE ŠUPLJINE (GINGIVOSTOMATITIS ULCEROSA)<br />
Posebna je upala usne šupljine. Nalikuje stomatitisu, s time što je mnogo gora. Bolest<br />
se pojavljuje kad je sluznica posuta čirevima, osobito na zubnom mesu i unutrašnjoj<br />
strani površine. Čirevi su ranjiva mjesta, a ne gnojni mjehurići, kako se uobičajeno<br />
smatra.<br />
Sluznica je otečena i crvena, lako krvari i prelazi u čireve iz kojih se izlučuje tekućina<br />
vrlo neugodna mirisa. Ti čirevi mogu prožeti cijeli sloj zubnog mesa. Zubi se<br />
rasklimaju, a u težim slučajevima mogu ispasti.<br />
Liječenje<br />
Sastav lijeka:<br />
40 g listova kadulje<br />
40 g listova krkovine<br />
40 g hrastove kore<br />
40 g stucana sjemena piskavice<br />
20 g crvotočine<br />
10 g stabljike komorača<br />
10 g listova borovnice<br />
10 g stabljike preslice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 15 g mješavine trava i<br />
kuhati poklopljeno 2 minute. Hladiti poklopljeno.<br />
Hladnom čaju dodati 3 supene kašike meda, po mogućnosti jednolična meda — od<br />
kadulje, bagrema, vrijeska ili lavande. Tome se doda sok od 1 limuna. Piti svakih 1/2<br />
sata po 1/2 dcl. Dnevno upotrijebiti svu pripremljenu količinu od 2 litre. Prije nego<br />
što se pije, čajem promućkati usta. Osim toga, 3 puta dnevno, ujutro, u podne i uvečer<br />
ispirati usta umjereno pripremljenim čajem jednakih količina mješavine kadulje,<br />
crvotočine, anisa i krkovme.<br />
144
AFTOZNA UPALA USNE ŠUPLJINE (STOMATITIS APHTOSA SEU<br />
HERPETICA)<br />
Bolest počinje bjelkastožutim mjehurićima, omeđenim jakim crvenilom i ispunjenim<br />
mutnom tekućinom. Mjehurići veoma brzo pucaju te ih je na tom stupnju upale teško<br />
moguće vidjeti. Uglavnom se vide karakteristične ranice okrugla ili ovalna oblika,<br />
plitke i pravilnih rubova. Prekrivene su sivim krpicama. Okolo ranice stvara se prsten<br />
crvene boje. Promjer ranica je 2 do 5 milimetara, no poneke su i znatno veće.<br />
Bolesnik osjeća svrabež, pečenje i bol na doticaj, što ometa ishranu. Te ranice traju<br />
nekoliko dana, a zarastaju bez ožiljaka. Drži se da je virus uzročnik bolesti.<br />
U nekih se ljudi bolest često vraća pa je zbog toga uvrštena u recidivne bolesti. Po<br />
izgledu i simptomima ne razlikuje se od aftoznog stomatitisa. Ipak, drži se da ta<br />
»recidivna« bolest dolazi kao posljedica raznih poremećaja žlijezda s unutarnjim<br />
izlučivanjem, dok je aftozni stornatitis, kako je rečeno, virusno oboljenje.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
50 g pirevine (podzemni dio)<br />
40 g stabljike majčine dušice<br />
30 g listova kadulje<br />
20 g listova pelina<br />
20 g stabljike kunice<br />
10 g listova čička<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Postupak pripremanja čaja isti je kao i postupak za liječenje gnjiloče usne šupljine. 1<br />
sve drugo potpuno je isto, s time da se u slučaju ove bolesti posebna pažnja posvećuje<br />
ishrani. Jesti samo kuhanu hranu, uzimati prokuhanu vodu. Strogo je zabranjeno uzimati<br />
konzerviranu hranu. Isto tako, zabranjen je boravak u prašnjavim prostorijama i<br />
vršiti posao za koji je potrebno otvarati usta.<br />
145
UPALA SLUZNICE JEZIKA (GLOSSITIS)<br />
Kataralni oblik je najučestaliji oblik upale sluznice a javlja se kao posljedica<br />
poremećene ishrane u težih bolesnika koji leže dulje vremena, posebice u pjegavca,<br />
šarlaha, trbušnog tifusa, srdobolje (griže, dizenterije), tuberkuloze i raka. Bolesnik<br />
osjeća da ga peče jezik te je zbog pojačanih bolova pri jelu ishrana još teža. Jezik je<br />
obložen prljavosivom oblogom, a površinski se sloj ljušti na pojedinim mjestima. Ta<br />
su oljuštena mjesta crvena. Potraje li dulje vremena takvo oboljenje, ono prelazi u<br />
hroničnu bolest.<br />
Liječenje<br />
Liječenje upale sluznice jezika, kao i svih drugih oblika bolesti jezika (crvenilo,<br />
bijele naslage, oteklina jezika i sl.) vrši se čajem za liječenje sluznice usne šupljine ili<br />
stomatitisa s time što se u slučaju ove bolesti čaj pije 8 puta dnevno po 1 dcl, u<br />
jednakim vremenskim razmacima. Kod ispiranja ili isplahivanja usta, hladnom čaju<br />
za ispiranje dodati malo soka od svježe ocijedena limuna.<br />
U ishrani što više upotrebljavati pirinač, crveni luk i divlje zelje. Hranu, po<br />
mogućnosti, pripremati isključivo na običnom biljnom ulju.<br />
146
KAKO SAČUVATI ZDRAVE OČI I DOBAR VID<br />
Jedan dan jesti 250 g naribane mrkve zaslađene medom ili šećerom, a drugi dan 250<br />
g medom zaslađenih naribanih kiselih jabuka. U gojaznih osoba to im može<br />
zamijeniti jedan obrok.<br />
Preporuča se, također, piti umjereno pripremljen čaj od mješavine jednakih količina<br />
trava:<br />
korijena konjogriza<br />
vica<br />
listova matičnjaka<br />
cvjetova i listova kantarije ženske<br />
Piti nezaslađen čaj 3 puta dnevno po 1/2 dcl prije i poslije jela.<br />
Manje čitati, više šetati na čistom zraku, šumama i livadama, gledajući u zelenilo.<br />
KAKO POBOLJŠATI SLAB VID<br />
Sastav čaja:<br />
40 g cvjetova kunice<br />
40 g cvjetova domaće ruže (penjačice)<br />
20 g listova i cvjetova ružmarina<br />
20 g listova maline<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuhati poklopljeno 1 1/2 minutu. Ohladiti poklopljeno i procijediti u bocu. Piti svakih<br />
1 sat po 1/2 dcl s time da se dnevno popije 5 dcl.<br />
Jedan dan jesti 150 g svježe naribane mrkve, a drugi dan 3 supene kašike medom<br />
zaslađenog svježeg soka iz naribane mrkve. Postupati po uputi dok traje liječenje.<br />
Ne čitati uz umjetno osvjetljenje i ne gledati dugo televiziju. Izbjegavati rad na<br />
promaji i u prašnjavim prostorijama.<br />
UPALA ROŽNICE SA ČIROM<br />
Čir rožnice nastupa kad pukne glatka površina na rožnici, a može biti veći ili manji.<br />
Kadšto i najmanja ozljeda rožnice može uzrokovati čir. Čim su gornje stanice rožnice<br />
oštećene, otvoren je put zaraznim uzročnicima; one pak uzrokuju čir što se sve više<br />
širi u dubinu rožnice. Oku se muti vid, jako suzi a stvara se sivo-žuta udubina s<br />
nepravilnim rubovima, što se izdvaja svojim izgledom. To je čir. Kad čir zacijeli,<br />
147
udubina se ispuni novim stanicama, a nakon toga ostaje ožiljak — na tom dijelu oka<br />
rožnica je izgubila svoju prozirnost. U mladih ljudi ponekad, vremenom, taj ožiljak<br />
postane opet proziran. (U liječenju često su neophodni antibiotici.)<br />
Liječenje<br />
Pripremiti umjeren čaj od kamilice i kad je mlak njime ispirati oko. Nakon toga<br />
stavljati oblog od istog čaja. Oblog od čiste pamučne krpe natopiti u čaj od kamilice i<br />
držati na oku 1 sat. Zatim uokolo oka namazati maslinovim uljem pri čemu je<br />
potrebno paziti da ulje ne uđe u oko. Osim toga, povremeno u oko ukapavati jako<br />
procijeđeni čaj od kamilice, i to kap po kap — 10 kapi.<br />
Vrijeme provoditi u prostoriji bez promaje, prašine i svjetlosti. Izbjegavati nagla<br />
bljeskanja televizora i sl.<br />
Jesti što više povrće i voće. Piti voćne sokove, svježe iscijeđene i medom zaslađene.<br />
Odbaciti masnoće životinjskog porijekla.<br />
UPALA ROŽNICE BEZ ČIRA<br />
Oboljenje se razlikuje od obične akutne upale time što u nje ne postoje podražljivi<br />
utjecaji. Kad bolest nastupi, rožnica je pomućena, ali joj površina ostaje glatka jer se<br />
upalni proces događa u donjim naslagama.<br />
Liječenje<br />
Za liječenje bolesti koristiti sve upute za liječenje pupičavog katara spojne kožice ili<br />
očne spojnice.<br />
UPALA ŠARENICE<br />
Šarenica je obojeni obrub zjenice a leži odmah iza staklaste rožnice. Zjenica je, u<br />
stvari, udubina u šarenici i ova je obavija poput prstena. Upala šarenice vrlo je česta<br />
bolest a nastavlja se na upalu rožnice, tuberkulozu, uloge, reumatizarn, šečernu bolest<br />
a ponajčešće sifilis koji za sobom ostavlja teške posljedice. Upala šarenice je teška<br />
bolest koja osim bolova u očima izaziva i bolove čela i glave. Oko je crveno i vrlo<br />
osjetljivo na svjetlost, a zjenica mutna i promjenjive boje. Najveća opasnost po oko<br />
nastaje kad se obrub zjenice slijepi s lećom, a to dovodi do sljepila. Stoga bolest ne<br />
smijemo uzimati olako.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
148
20 g listova ženske bokvice<br />
20 g listova dunje<br />
20 g listova bijeloga sljeza<br />
20 g listova bokvice<br />
20 g cvjetova lipe<br />
20 g listova i cvjetova maline<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i<br />
kuhati 1 minutu na tihoj vatri. Ohlađeni čaj procijediti te piti 3 puta dnevno, medom<br />
zaslađen, po 1 dcl prije i poslije jela.<br />
Oko ispirati blagim čajem od mješavine jednakih količina vica i konjogriza. Poslije<br />
toga na bolesno zatvoreno oko staviti obloge od pamučne krpe natopljene čajem.<br />
Preko noći staviti oblog od čistih pamučnih krpa namočenih u domaćoj rakiji<br />
šljivovici.<br />
Što više jesti medom zaslađene naribane kisele jabuke i piti svježi sok od mrkve.<br />
Vrijeme provoditi samo uz dnevno svjetlo, po mogućnosti u sjeni zelenila te gledajući<br />
u zelenilo. Zabranjeno je čitati i naprezati oči. Obavezno je svakodnevno odmarati se<br />
u provjetrenoj prostoriji zatvorenih očiju — na svakih 3 sata 1 sat odmaranja.<br />
SIVA MRENA (KATARAKTA)<br />
Bolest nastaje zamućenjem očne leće, tj. prozirnog tijela između prednje i stražnje<br />
očne komore. Leća prima zrake svjetlosti i propušta ih do mrežnice. Bolest je prilično<br />
učestala, a napada starije ljude — zbog čega se zove staračkom mrenom. Uzroci<br />
bolesti nisu uvijek poznati. Pretpostavlja se da u većini slučajeva do bolesti dovode<br />
smetnje u razmjeni materija u organizmu, posebice šećerna bolest Staračkoj mreni u<br />
mladenačkoj dobi pridonose povrede i izlaganje vrućini. Ozljede leća mogu izazvati<br />
očnu mrenu. Mrenasto oko ne posjeduje više crnu nego sivobijelu zjenicu koja je<br />
izgubila svoju boju zbog zamućene i neprozirne leće što leži iza nje. Kad se zamuti,<br />
zahvati središte leće; ona postaje neprozirnom, a vid slabi. Naposljetku, čovjek može<br />
još razlikovati svjetlost i tamu, dok osobe i predmete više ne vidi. To je tzv. mrenasta<br />
sljepoća.<br />
Mrena, posebice staračka, polagano se razvija tako da prođu godine a da se bolest ne<br />
mijenja. U mlađih ljudi razvija se brže.<br />
Liječenje<br />
Pripremati umjeren čaj od mješavine jednakih količina konjogriza i kunice. Čaj se<br />
pije hladan 3 puta dnevno po 1 dcl. Preporuča se zasladiti ga medom i svježim<br />
149
limunovim sokom. Što više jesti voća i povrća. Obavezno piti sok iz naribane mrkve<br />
Sok mora biti svježe ocijeđen, jedan dan se sladi medom, a drugi šećerom —<br />
naizmjenično dok traje liječenje. Recepturu koristiti mjesec dana nakon čega je<br />
potreban operativni zahvat.<br />
ZELENA MRENA (GLAUKOM)<br />
Svojim nazivom bolest kao da nalikuje sivoj mreni, no radi se o dvije sasvim različite<br />
bolesti. Zelena mrena nastaje pojačanim pritiskom tekućine što se nalazi u očnoj<br />
jabučici. Očna jabučica otvrdne, a zjenica postaje zelenkastom, odakle i ime —<br />
zelena mrena.<br />
Bolest uglavnom napada starije ljude. Najčešće obole oba oka i — jedno za drugim.<br />
Vrijeme između oboljenja jednog i drugog oka je neodređeno — od nekoliko sati do<br />
nekoliko dana i godina. Bolest se pojavljuje u dva vida: jedan je nagao i žestok, a<br />
drugi postupan i polagan — hroničan. Prvi počinje bolovima u oku, glavoboljom i<br />
vidnim smetnjama što se očituju u pojavi obojenih krugova, svjetlećih plamenova i<br />
zamagljenih slika. Oko je ponešto crveno, a zjenica raširena. Napadi se često<br />
ponavljaju a da za sobom ne ostavljaju nikakvih osobitih posljedica. Međutim, poslije<br />
njih dolazi glavni napad — upaljivi glaukom što počinje žestokim bolovima koji zahvaćaju<br />
polovicu glave. Bolovi postaju tako žestoki da se dolazi na pomisao da se<br />
radi o oboljenju mozga. Čest je slučaj da se taj akutni napad teško razlikuje od opšte<br />
bolesti. Oko može oslijepiti.<br />
Nasuprot akutnom, upaljivom glaukomu, hronični, jednostavni glaukom je tako<br />
usporenog razvoja da se njegove posljedice opažaju tek onda kada su se pojavile<br />
ozbiljne promjene na oku. Čest je slučaj da bolesnici dolaze liječniku radi naočara, a<br />
ustanovi se da se radi o teškom oboljenju glaukoma.<br />
Liječenje<br />
Sastav caja:<br />
30 g cvjetova gloga<br />
30 g listova masline<br />
30 g stabljike majčine dušice<br />
30 g cvjetova kamilice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine i kuvati<br />
poklopljeno 1 minutu. Ohladiti poklopljeno i procijediti u tamnu bocu te držati<br />
150
začepljeno na hladnom i tamnom mjestu. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije jela i 1/2<br />
dcl poslije jela. Jedan dan, poslije svih napitaka uzima se i srednja žlica maslinova<br />
ulja, a drugi dan srednja kašiku meda i svježe ocijeđena limunovog soka.<br />
Izbjegavati jaku svjetlost, vjetar i prašinu. Odbaciti jako slanu hranu, alkohol i crnu<br />
kavu; paziti da stolica bude uredna (mekana).<br />
PUPIČAVI KATAR OČNE SPOJNICE<br />
Ta se bolest razlikuje od običnog katara očne spojnice po tome što se na prelaznom<br />
naboru donjeg očnog kapka stvaraju mali prozirni čvorići bljedocrvene boje, što se<br />
poput pupica nižu u redovima. Gornja vjeđa uglavnorn je pošteđena. Pupičavi katar<br />
izazivaju zarazni uzročnici. Kadšto nastupi epidemijski, posebice na mjestima gdje se<br />
nalazi mnogo ljudi, na primjer, javna kupališta.<br />
Štete od bolesti su prilično velike jer se čvorići tiskaju i grebu po spojnici koja<br />
izlučuje sluzavu, gnojnu tekućinu. Bolest traje nedeljama i mjesecima, a u ponekim<br />
slučajevima godinama. Često se vraća. Ako se bolest izliječi, čvorići nestaje a da pri<br />
tome ne ostaju ožiljci.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g cvjetova i listova kunice<br />
20 g cvjetova kamilice<br />
20 g hrastovih listova<br />
10 g stabljike rosopasa<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. 10 g mješavine trava preliti 1 litrom proključale vode i<br />
ostaviti da se hladi poklopljeno. Hladan čaj procijediti kroz dvostruku prozirnu<br />
tkaninu (gazu). Ujutro i uvečer mlakim čajem ispirati oči. Poslije toga vjeđe lagano<br />
namazati maslinovim uljem. U toku dana od istog čaja stavljati obloge na zatvorene<br />
vjeđe. Za obloge uzimati čiste pamučne krpe koje je potrebno češće mijenjati.<br />
Pripremati lagani čaj od mješavine kamilice i kunice i piti ga kad je mlak, zaslađen<br />
medom, u toku dana umjesto vode.<br />
151
TRAHOM (»EGIPATSKA« OČNA BOLEST)<br />
Bolest veoma nalikuje pupičavom kataru spojnice ili spojne kožice oka, ali je mnogo<br />
opasnija od katara. Bolest prilično se često pojavljuje na jugu, osobito na Orijentu,<br />
dok je u sjevernim krajevima prilično rijetka. Nazvana je »egipatskom« jer je za<br />
vreme rata u Egiptu mnoštvo Napoleonovih vojnika oboljelo od te bolesti. Po Misiru<br />
iz Egipta kod nas se još zove i misirnjačom.<br />
Trahom je zarazna upala očiju koja se očituje u stvaranju mnoštva sivkastih žmaca na<br />
spojnoj kožici ili spojnici oka. Zato se trahom zove i »žmata bolest«. Trahom se za<br />
razliku od pupičavog katara gotovo isključivo razvija na gornjoj vjeđi.<br />
Bolest uglavnom počinje naglo — akutno, ali često nastupa lagano i nezapaženo.<br />
Smetnje nastaju tek onda kad se pojave žmaca. U početku trahom u potpunosti<br />
nalikuje pupičastom kataru pa ga je zbog toga teško razlikovati. Tek kad se na rožnici<br />
pojavi sivo-crveni sloj koji je poput koprene prožet krvnim žilama, tad se tek može<br />
prepoznati bolest. Nakon toga slijedi drugi stupanj bolesti — gnojno raspadanje<br />
zrnaca, što stvara čireve nalik malim kraterima. Na tom su stupnju smetnje velike, a<br />
bolovi nepodnošljivi. Izlučine su često gnojne, a očne vjeđe slijepljene. Spojne kožice<br />
su jako crvene.<br />
Treći stupanj bolesti je zarastanje: žmaca prelaze u sitne bradavice koje poput sirovog<br />
mesa strše iz čvorića. Čitavo se tkivo smežura i prelazi u brazgotinu. To teško pogađa<br />
oko jer je uništeno sluzavo tkivo koje ovlažuje oko. Oko postaje suho te se zbog toga<br />
jedva može micati. Oštećena gornja vjeđa se skvrči i postaje kraćom te se teško<br />
zatvara. Tako je očna jabučica lišena svoje zaštite. I rožnica trpi od toga sloja, nije<br />
više prozirna i oko može oslijepiti. (Bolest se inače, uspješno liječi antibioticima.)<br />
Liječenje<br />
Upute su iste kao i u liječenju pupičavog katara spojne kožice oka. Uz to je potrebno<br />
piti 6 puta dnevno po 1 dcl umjereno pripremljenog čaja od mješavine ljekovitog<br />
bilja:<br />
20 g listova muške borovice<br />
20 g listova majčine dušice<br />
20 g cvjetova kunice<br />
20 g stabljike preslice<br />
20 g stabljike ive trave<br />
152
BOLESTI OČNIH VJEĐA (BLEPHARITIS)<br />
Kao posljedica osipa na licu često nastupaju bolesti vjeđa ili kapaka. Upala lica brzo<br />
se proširi na vjeđe koje tako oteknu da se ne može gledati očima. Najučestalija, pak,<br />
bolest vjeđa je ekcem. Vjeđe su crvene, otečene i pune krasta. Gdjekad su tako<br />
slijepljene, da ih se ne može otvoriti. Zbog toga ih je potrebno prati toplom vodom da<br />
se ljepljive kraste omekšaju i odstrane. S krastom često otpadaju trepavice. Kadšto<br />
trepavice urastu u čiriće, koso se saviju prema oku tako da šiljci trepavica kod svakog<br />
gibanja podražuju rožnjaču, te često izazivaju upalu. Ako se trepavica iščupa, ona će<br />
opet ukrivo izrasti.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g cvjetova kamilice<br />
30 g listova i cvjetova kunice<br />
20 g cvjetova zovine<br />
10 g stabljike rosopasa<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i<br />
kuhati poklopljeno 1 minutu. Ohladiti poklopljeno i procijediti u tamnu bocu.<br />
Nekoliko puta dnevno mlakim čajem močiti i brisati očne kapke, a uvečer, prije<br />
počinka, staviti obloge na oči. Poslije močenja i brisanja mlakim čajem, očne kapke<br />
namazati kantarion uljem.<br />
Isti čaj, medom zaslađen, piti 3 puta dnevno prije jela po 1 dcl.<br />
NERVNE SMETNJE VJEĐA<br />
U tu bolest ubrajamo grč i klijenut vjeđa. Kad nastupi grč vjeđa očni kapci se ukoče<br />
te se njima ne može kretati. Kad nastupi klijenut, vjeđe se opuste (olabave), te vise<br />
kao da su obamrle. To uveliko smeta bolesniku jer se očni kapci ne mogu po volji<br />
podizati i spuštati, a to, pak, onemogućuje prirodnu djelatnost oka. Želi li, naime,<br />
bolesnik što vidjeti, mora gledati unatrag zabačenom glavom.<br />
Liječenje<br />
Uvečer, prije počinka, i ujutro, nakon buđenja, potrebno je umiti se mlakom. vodom,<br />
a zatim jakim čajem od hrastove kore i hrastovih listova namočiti sljepoočnice,<br />
153
trepavice i uokolo oka te lagano masirati otprilike 5 minuta. Poslije toga, masažu<br />
nastaviti maslinovim uljem.<br />
Preporuča se izbjegavati promaju, slabo osvjetljenje, televizijski aparat. Što više<br />
vremena provoditi na čistom zraku gledajući u zelenilo. Također nije uputno čitati,<br />
pisati i vršiti ručni rad, posebno uz umjetno svjetlo.<br />
<strong>IZ</strong>VALA DONJEG RUBA VJEĐA<br />
Vrlo je učestala bolest a pojavljuje se u starijih Ijudi. Zaklopični se rub ne hvata očne<br />
jabučice, nego se iskrene prema van. Očna spojnica je stalno upaljena i modrocrvena.<br />
U težim slučajevima čitava se vjeđa spušta prema dolje, što je veoma nezgodno za<br />
vidjeti. Zbog tih smetnji oko stalno suzi, a to, opet vrlo lako izaziva ekcem.<br />
Liječenje<br />
Liječenje ljekovitim biljem ne može pomoći kad dođe do izvale donjeg ruba donjeg<br />
očnog kapka. Potrebno je otići liječniku specijalisti koji će utvrditi je li operativni<br />
zahvat potreban ili nije. Ukoliko se operativnim zahvatom ništa ne može učiniti ili<br />
ukoliko bolesnik ne pristaje na zahvat, punu pažnju mora posvetiti čistoći glave i lica.<br />
Isto tako, potrebno je da izbjegava rad na mjestima gdje ima prašine kako bi izbjegao<br />
infekciji.<br />
BOLESTI SUZNIH KANALA<br />
Suzna se tekućina stvara u suznoj žlijezdi koja leži u gornjem vanjskom uglu očne<br />
šupljine. Pomoću očnih vjeđa tekućina curi u suzne kanaliće, iz njih u suznu vrećicu,<br />
a odatle u nosni suzovod. Mjesta iz kojih suzna tekućina prelazi u suzovode<br />
nazivamo suznim tačkicama.<br />
Jedna od najučestalijih bolesti suzila je katar suzne vrećice (suzišta), tj. upala njene<br />
sluznice. Zbog katara sluznica otekne i sprečava odvod suzne tekućine koja se<br />
zadržava u suznoj vrećici. Na taj način nastaje oteklina u očnom uglu. Oko<br />
neprestano suzi, a druge smetnje su dosta umjerene. Ta se bolest učestalo vraća, i<br />
prolazi kao svaki drugi akutni katar. Međutim, često nastaju komplikacije jer se<br />
zagnoji suzna vrećica. Gnojna promjena uvijek je jako opasna budući da je sadržaj<br />
suzne vrećice jako otrovan pa može i najneznatnijom ozljedom inficirati rožnicu, koja<br />
se, pak, često zagnoji. Smetnje uslijed katara mogu potrajati godinama.<br />
Liječenje<br />
Isparavati oči nad jakim i mlakim čajem od mješavina jednakih količina kunice i<br />
kamilice. Postupak se vrši ujutro i uvečer po 25 minuta. Za vrijeme isparavanja<br />
lagano trljati sljepoočnice i uokolo vjeđa. Trljati čistom krpi<strong>com</strong> ili prozirnom krpom<br />
154
(gazom) nakvašenom čajem nad kojim se vrši postupak. Kad se čaj dovoljno ohladi<br />
njime namočiti očne kapke. Poslije toga vjeđe i korijen nosa lagano namazati mlakim<br />
maslinovim uljem, glavu umotati toplim ručnikom i spavati do jutra. Boraviti u toploj<br />
prostoriji. Izbjegavati nagle promjene topline. Sobna temperatura treba da bude<br />
između 20 i 25"C.<br />
Za vrijeme liječenja pije se lagani čaj od mješavine jednakih količina listova divlje<br />
nane i stabljike timijana. Čaj se zaslađuje medom i pije mlak.<br />
KATAR OČNE SPOJNICE (KONJUNKTIVITIS)<br />
Spojnica je prozirna sluznica koja pokriva unutrašnju stranu očne vjeđe, priljubljena<br />
je uz očnu jabučicu a da se ne dotiče njezina srednjeg dijela — rožnice. Od svih<br />
dijelova oka, očna spojnica najviše je izložena opasnostima pa zbog toga najčešće<br />
oboli. Kad nastupi katar, spojnica se upali i otekne, zbog čega izlučuje mnogo<br />
tekućine. Ispočetka je tekućina vodenasta, zatim postaje mutna i, naposljetku, gnojna.<br />
Rubovi vjeđa ispunjeni su gnojem te se očni kapci preko noći slijepe tako da ih se<br />
veoma teško može očistiti. Sto je katar jači to je spojnica crvenija jer su joj žilice<br />
ispunjene prekomjernom krvi. Bolesnik stječe dojam da mu je nešto upalo u oko, jer<br />
osjeća pritisak i paljenje u oku. Zatim ga oči svrbe i »peku«, što jedva može izdržati.<br />
Što se oko više trlja, to se više podražava. Oku smeta svjetlost i težina vlastitih<br />
kapaka. Uvečer se smetnje i bolovi povećavaju.<br />
Uzroci bolesti su gljivice koje uđu u oko i nastane se u vrećici spojnice. Bolest<br />
nastupa kao popratna pojava raznih upala i prehlada. Kadšto brzo prolazi, za nedelju,<br />
dve, a može postati i hronična. To se događa kada bolesnik živi i radi u prašnjavim<br />
prostorijama te prljavim rukama dodiruje oči.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
20 g vidaca<br />
20 g hrastovih listova<br />
10 g hrastove kore<br />
10 g korijenja bijeloga sljeza<br />
10 g divljeg sljeza<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. Na 5 g mješavine trava preliti 1 litru proključale vode i<br />
hladiti poklopljeno. Kad je čaj postao mlak, procijediti ga kroz dvostruku prozirnu<br />
tkaninu (gazu). Mlakim čajem ispirati oči i stavljati obloge od pamučne tkanine<br />
namočene čajem. Oblozi se stavljaju na zatvorene očne kapke i drže se što duže<br />
155
vremena.<br />
Od istih trava kuvati lagani čaj koji se pije mlak, zaslađen medom i to 6 puta dnevno<br />
po 1 dcl u jednakim vremenskim razmacima.<br />
Sastav čaja (2):<br />
30 g rosopasa<br />
20 g mirisne ljubice<br />
Čaj se priprema i primjenjuje kao u prethodnim recepturama.<br />
Sastav čaja (3):<br />
20 g listova pčelinje ljubice<br />
20 g cvjetova kamilice<br />
20 g listova divljega sljeza<br />
Čaj se priprema i primjenjuje kao u prethodnim recepturama. Za liječenje bolesti<br />
može korisno poslužiti lagani čaj od mješavine jednakih količina kamilice i kunice.<br />
Ujutro i uvečer mlakim čajem ispiru se oboljele oči. Poslije jutarnjeg ispiranja, na<br />
zatvorene očne kapke stavljati oblog od pamučne krpe namočene domaćom rakijom<br />
šljivovi<strong>com</strong>. To činiti za dana. Poslije večernjeg ispiranja, prije spavanja stavljati<br />
oblog od pamučne krpe namočene maslinovim uljem.<br />
Liječeći se čajevima, ujedno je potrebno usmjeriti punu pažnju čistoći tijela, posebice<br />
glave i ruku. Izbjegavati bilo kakvo trljanje rukama; bolesnik se ne smije nalaziti u<br />
prašnjavim i vjetrovitim prostorijama. Po sunčanu danu preporuča se nositi<br />
tamnozelene sunčane naočare.<br />
156
JEČMENAC (ČMIČAK)<br />
Premda se pojavljuje i u odraslih ljudi, ječmenac je uglavnom dječja bolest, ili bolest<br />
mlađe dobi. To je gnojna upala sitnih žlijezda koje se nalaze na vjeđama i koje<br />
izlučuju mast za podmazivanje vjeđa. Bolest je nezgodna jer uzrokuje smetnje i<br />
bolove. Najprije otekne, zatim otvrdne i postupno se povećava. Kad dozrije, tj. kad se<br />
u njemu razvije gnojni čir, potrebno ga je otvoriti kako bi istekao gnoj. Ponekad<br />
pukne sam pa se gnoj, posebice noću, razlije po oku.<br />
Ječmenac se često vraća. Međutim, tu se ne radi o nekoj krvnoj bolesti ili nezdravom<br />
oku, kako to mnoge majke pomišljaju. Riječ je o infekciji koju prouzrokuju djeca što<br />
neprestano trljaju oko, ili zbog suženja kanala koji spaja nos i oko. Ponajbolji lijek za<br />
to je da se djecu uči higijeni.<br />
Liječenje<br />
Oblog od pamučne krpe namočiti domaćorn rakijom šljivovi<strong>com</strong> i stavljati ga na<br />
zatvoreni, bolesni očni kapak. Oblog držati otprilike 1 sat, a onda staviti jednostruki<br />
oblog od pamučne krpe natopljene maslinovim uljem. Taj oblog držati što duže, a<br />
ponajbolje preko noći. Ujutro, nakon što ste se probudili, mlakim čajem od cvjetova<br />
kamilice isprati vjeđe. Taj se čaj priprema ta]u da se 5 g kamilice prelije sa 1/2 litre<br />
proključale vode; čaj se odmah poklopi i pusti da se ohladi.<br />
Osobito je važno izbjegavati svaki dodir nečistim rukarna.<br />
TVRDI JEČMENAC<br />
Tvrdi ječmenac ne pojavljuje se tako često kao obični. Bolest se očituje kao oteklina<br />
na koži očnog kapka. Oteklina je ispupčena prema van, a velika je poput leće. Kada<br />
nastupi, ne postoje nikakve smetnje i upalni procesi. Bolest je, u stvari, masna,<br />
žljezdana oteklina, nije pogibeljna, ali ju je potrebno odstraniti jer unakazuje oko.<br />
Liječenje<br />
Čajem od kamilice 3 puta dnevno redovito ispirati oko. Nakon toga staviti oblog od<br />
maslinova ulja i držati ga što duže. Oblog se priprema tako da se na pamučnu krpu<br />
nakapa maslinova ulja. Prije odlaska na počinak, ispeći malu glavicu crvenog luka,<br />
očistiti je i stucati. Dodati malo maslinova ulja i mlaku oblogu od pamučne krpe<br />
priviti na bolesno mjesto.<br />
157
UPALE VANJSKOG UHA (USNE ŠKOLJKE 1 SLUŠNOG KANALA)<br />
Do bolesti u većini slučajeva dolazi širenjem ekcema koji je prethodno zahvatio lice.<br />
Većinom je to akutni ili hronični ekcem što s lica prelazi na ušnu školjku a zatim na<br />
slušni kanal. Ušni ekcem ne smije se nikada zanemariti jer može zahvatiti bubnjić.<br />
Liječenje<br />
Jakim čajem od mješavine jednakih količina žutog i običnog ružmarina pumpi<strong>com</strong><br />
ispirati ušni kanal. Poslije toga, kantarion uljem namazati dijelove koji se mogu<br />
namazati, a pumpi<strong>com</strong> ukapati u uho 8 do 10 kapi ulja.<br />
Jaki čaj priprema se tako da se u 1/2 litre proključale vode stavi 10 g stabljike žutog<br />
ružmarina i 10 g listova običnog ružmarina, kuha poklopljeno 4 minute i ohladi<br />
poklopljeno. Hladan čaj procijediti i upotrebljavati.<br />
Za pripremu jakog čaja kojim se ispire ušni kanal može poslužiti mješavina čaja:<br />
5 g rute<br />
5 g običnog ružmarina<br />
5 g majčine dušice<br />
5 g pšeničnih mekinja<br />
Postupak pripremanja i primjene kao u prethodne recepture.<br />
POGANAC<br />
Veoma česta i bolna bolest. Bolest nastaje ulaskorn bakterija koje su, inače, uzročnici<br />
gnojenja, a naseljavaju lojne žlijezde. To uzrokuje otekline koje su tako velike da<br />
ispunjavaju čitav slušni kanal. Silna napetost uzrokuje tako žestoke boli, osobito pri<br />
jelu, da se bolesnici boje micati čeljustima. Poganci se često javljaju jedan za drugim.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g listova pitome nane<br />
30 g stabljike timijana<br />
20 g listova i cvjetova ružmarina<br />
20 g crvotočine<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 20 g mješavine trava,<br />
158
kuhati na tihoj vatri 4 minute. Nakon što se čaj ohladio (poklopljen), procijediti ga u<br />
bocu i upotrebljavati. Uho ispirati pumpi<strong>com</strong>. Poslije toga, u bolesno uho ukapati 10<br />
do 15 kapi maslinova ulja. Glavu i lice ne močiti hladnom vodom. Glavu jako<br />
utopliti.<br />
Kao čaj dobro može poslužiti mješavina jednakih količina slijedećih trava: majčine<br />
dušice, kunice (hajdučke trave), muške bokvice i hrastove kore.<br />
HRONIČNI GNOJNI KATAR SREDNJEG UHA<br />
Bolest je mnogo učestalija nego akutni gnojni katar srednjeg uha. Kadšto se razvija<br />
samostalno, a može nastati iz akutnog gnojnog katara. Glavni mu je znak uhotok, tj.<br />
istjecanje gnoja iz oboljelog uha. Gnoj smrdi, a gdjekad i jako zaudara. Bolovi<br />
nastaju povremeno i to u obliku probadanja. Sluh mnogo ne trpi. lako bolest ne<br />
uzrokuje posebne smetnje, ipak može postati složenom i veoma opasnom.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g bijele imele<br />
30 g cvjetova i listova miloduha<br />
30 g crvotočine<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
20 g korijena bijeloga sljeza<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuhati poklopljeno 2 minute. Ujutro i uvečer mlakim čajem ispirati (pumpi<strong>com</strong>)<br />
bolesne uši. Nakon što ste isprali uši, vanjski dio školjke dobro posušiti pamučnom<br />
krpom, a zatim pumpi<strong>com</strong>, jedan dan, ukapati 10 do 15 kapi maslinova ulja, a drugi<br />
dan kantarion ulja. Naizmjenično činiti 15 dana. Ne čačkati po uhu i ne šetati se po<br />
hladnom i vjetrovitom vremenu. Uokolo uha, s vanjske strane, tanko namazati<br />
maslinovim uljem i glavu utopliti.<br />
Sastav čaja:<br />
30 g stabljike bijele gorčice<br />
30 g cvjetova i listova hajdučke trave<br />
30 g cvjetova kamilice<br />
30 g listova i cvjetova vrijeska<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
159
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuhati poklopljeno 1 minutu. Ohladiti poklopljeno, procijediti i dodati 3 supene<br />
kašike meda te jako miješati. Pretočiti u bocu i piti 5 do 6 dcl dnevno.<br />
SKLEROZA (OTVRDNUĆE) SREDNJEG UHA<br />
Bolest se razvija iz katara sluznice, koja ne splasne nego se pretvori u ožiljasto tkivo,<br />
što malo otvrdne. Te se promjene događaju i na spojnicama slušnih koščica koje gube<br />
svoju gipkost. Slušne koščice rasprostranjuju valove zvuka do unutrašnjeg uha;<br />
međutim, zbog toga što se više ne gibaju, prekida se širenje pa uho više ne prima<br />
zvukove i postupno potpuno ogluši. Nesreća je što najčešće obole oba uha.<br />
Liječenje<br />
Skleroza srednjeg uha liječi se kao hronični katar srednjeg uha, s time što se u uhu<br />
neprestano drži tanki sloj pročešljana pamuka (vate). Pamuk se stavlja nakon što je<br />
uho isprano i ukapano kantarion uljem (zamjena maslinovim uljem u tom slučaju ne<br />
dolazi u obzir).<br />
HRONIČNI KATAR SREDNJEG UHA<br />
Najučestaliji je uzrok nagluhosti. Bolest se uglavnom nastavlja na katar nosa i<br />
ždrijela, što se ušnom trubom prenosi na srednje uho. Sluznica se najprije upali, zatim<br />
otekne i malo se skvrči i odeblja. Ista sudbina zadesi i bubnjić. Posljedice su sve veća<br />
nagluhost kojoj se gotovo redovito pridružuju vrtoglavica i šumovi u ušima. Bolest je<br />
izlječiva samo onda ako se što ranije počne liječiti.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g crvotočine<br />
40 g listova bokvice<br />
40 g bijele imele<br />
40 g listova pelina<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 15 g mješavine trava i<br />
160
kuhati poklopljeno 3 minute. Ohladiti poklopljeno i ispirati pumpi<strong>com</strong>. Nakon što se<br />
ispiralo uho ukapati po 15 kapi kantarion ulja. Ukoliko nedostaje to ulje, poslužite se<br />
maslinovim uljem.<br />
AKUTNI GNOJNI KATAR SREDNJEG UHA<br />
Gnojni katar srednjeg uha najgora je i najopasnija bolest srednjeg uha. koja može<br />
imati veoma teške posljedice. Uzrok bolesti su uzročnici što ulaze u bubnjište gdje<br />
uzrokuju upalu i gnojenje. Bolest nastupa poslije zaraznih bolesti kao što su šarlah,<br />
tifus, boginje, a kadšto i gripa i sl. Do bolesti dolazi prodiranjem mikroba izvana kroz<br />
ozlijeđeni bubnjić, nakon razderine ili ekcema.<br />
U većini slučajeva bolest počinje žestoko, praćena je visokom grozni<strong>com</strong> i veoma<br />
jakim bolovima. Čest je slučaj da je svijest o omamljena, bolesnika hvata vrtoglavica,<br />
kao kod akutne upale moždane opne. U uhu neprestano zuji, šumi i tutnji, a sluh je<br />
potpuno isključen. Bolesnik izbjegava micanje glavom i čeljustima jer ga razdiru<br />
bolovi. Bolest se razvija te za 2 do 3 dana pukne bubnjić i gnoj izlazi kroz otvor<br />
bubnjića u početku u velikoj količini, a kasnije sve manje, što traje otprilike 3<br />
nedelje. Sluh se obnavlja, a rana na bubnjiću zacjeljuje.<br />
Ako bubnjić ne pukne, prijeti velika opasnost da se gnoj izlije prema unutra i inficira<br />
mozak. Posljedica toga može biti upala moždane opne ili apsces u mozgu. (Stoga je<br />
dobro koristiti antibiotike.)<br />
Liječenje<br />
Primjeniti isti postupak kao i kod liječenja hroničnog katara srednjeg uha, s time da je<br />
svakih 2 sata potrebno piti po 1 dcl umjereno pripremljenog čaja mješavine jednakih<br />
količina trava:<br />
stabljike majčine dušice ili timijana<br />
cvjetova hajdučke trave<br />
cvjetova zovine stabljike<br />
ive trave<br />
Po želji, čaj se može zasladiti.<br />
Jesti što bolju hranu sa što više povrća, zelja i voća. Izbjegavati masnoće životinjskog<br />
porijekla. Vrijeme provoditi u zatvorenom prostoru, bez promaje. Pođe li se van,<br />
potrebno je jako utopliti glavu, vrat, a posebno uši i uokolo ušiju.<br />
161
SLIHNI ČEPOVI<br />
Postoje ljudi u kojih tijelo izlučuje mnogo masti iz kože vanjskog slušnog kanala. To<br />
je slih ili slušna mazproizvod lojnih žlijezda, pomiješan ljuskama kože i dlačicama.<br />
Dok se vanjski slušni kanal redovito čisti, dotle nema smetnji. Međutim, čim se<br />
zapusti te se nakupi maz, ona otvrdne poput čepa i ispunjava slušni kanal. Posljedice<br />
toga su nagluhost, zujanje u ušima, neugodan osjećaj pritiska i težine u glavi.<br />
Mnogi ljudi umišljaju da teško boluju od bolesti uha, međutim, čim im se slihni čep<br />
izvadi, sluh im se vraća. Potrebno je, dakle, uho pažljivo čistiti pa neće biti<br />
nagluhosti.<br />
Liječenje<br />
Namočiti 20 g cvjetova i listova hajdučke trave u 2 litre prokuvane i ohlađene vode i<br />
držati preko noći do jutra, a zatim staviti na tihu vatru da se kuva poklopljeno 5<br />
minuta. Pumpi<strong>com</strong> isprati uši. U nedostatku hajdučke trave, uho se može ispirati<br />
prokuvanom mlakom vodom. Ispirati prije spavanja, no može i za dana, s time da se<br />
nakon ispiranja ostane 8 sati u prostoriji bez promaje. (Ako uz ušnu mast postoji i<br />
gnojna upala uha, nije preporučljivo da sami ispirate mast iz uha.)<br />
STRANA TIJELA U SLUŠNOM KANALU<br />
Strana tijela u slušnom kanalu pojavljuju se najčešće u djece kojoj se u igri uši ispune<br />
raznim predmetima, kao što su pasulj, staklo, kamenčići i sl., a kasnije ih ne mogu<br />
izvaditi. Događa se da ti predmeti ostaju veoma dugo vremena nezapaženi u uhu a da<br />
pri tome ne uzrokuju posebne smetnje. U uho ponekad ulaze kukci.<br />
Te se nezgode ne liječe travama. Čim se primijeti strano tijelo u uhu, najbolje je<br />
potražiti liječničku pomoć. Liječnik će specijalnim instrumentima iz uha izvaditi<br />
predmete.<br />
BOLESTI BUBNJIĆA<br />
Najučestalije oboljenje bubnjića su razderine. One nastaju neposredno, poslije<br />
žestokog potresa uha od pada ili udarca, ili posredno, nakon što se izvadi strani<br />
predmet iz uha. Razderine bubnjića izazivaju jake bolove, kadšto vrtoglavicu,<br />
besvjesticu i povraćanje, što je ujedno i znak potresa mozga. Sluh je jako oštećen.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
162
30 g listova matičnjaka<br />
30 g stabljike puzave pirike<br />
20 g listova ili bobe borovnice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati, te pripremati umjeren čaj. Piti 3 puta dnevno prije i poslije<br />
jela po 1 dcl čaja. Napitak se može zasladiti medom, a povremeno mu se može dodati<br />
i malo svježe ocijeđenog limunovog soka.<br />
U uho ukapati 2 puta dnevno po 4 do 6 kapi kantarion ulja (može i maslinova ulja).<br />
Ne izlagati se promaji i izbjegavati naporan fizički rad.<br />
UPALA SREDNJEG UHA<br />
Pod bolešću srednjeg uha podrazumijeva se oboljenje bubnjišta, tj. šupljine koja se<br />
nalazi između bubnjića i unutarnjeg uha ili lavirinta. Čest je slučaj da srednje uho<br />
oboli vezano uz razderinu bubnjića ili s bolestima koje su prethodno zahvatile nosnu<br />
šupljinu i grlo. Upravo gornji disajni putevi često su uzroci bolesti srednjeg uha<br />
(osobito u djece). Razne bolesti iz nosne šupljine i ždrijela šire se kroz ušnu trubu<br />
kojom su povezani srednje uho, nos i grlo. Upala bubnjišta jednaka je kataru srednjeg<br />
uha jer su unutarnje šupljine uha obložene sluzni<strong>com</strong>.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
50 g cvjetova kamilice<br />
50 g listova bokvice<br />
50 g crvotočine<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1/2 litre proključale vode staviti 10 g mješavine<br />
trava i kuvati poklopljeno 3 minute na tihoj vatri. Ohladiti poklopljeno, procijediti i<br />
upotrebljavati. Uho ispirati pomoću pumpice tako da se ukapa do 15 kapi svježe<br />
iscijeđena soka iz trave čuvarkuće (uvare). Poslije svega, u svako uho ukapati po 8<br />
kapi maslinova ulja.<br />
Dnevno popiti 4 dcl umjereno pripremljenog čaja od kunice(hajdučke trave), koji se,<br />
po želji, može zasladiti medom.<br />
Što više jesti voća i povrća, a piti što više voćnih sokova.<br />
163
AKUTNE (KATARALNE) UPALE SREDNJEG UHA<br />
Upale srednjeg uha veoma su učestale, posebice u djece, nakon prehlade, kijavice,<br />
upale grla, šarlaha i sl. Znakovi bolesti su:<br />
jaki sluzotok srednjeg uha, glavobolja, zujanje u ušima i nagluhost. Ako se bolest<br />
počne liječiti na vrijeme, katara ubrzo nestaje. Međutim, ta se bolest uglavnom drži<br />
popratnom pojavom, ne obraća joj se posebna pažnja te se zanemari tako da iz<br />
akutnog katara razvije se hronični. (Akutna upala uspješno se liječi antibioticima.)<br />
Liječenje<br />
Sastav' čaja:<br />
20 g cvjetova i listova kamilice<br />
20 g stabljike cmog sljeza<br />
20 g listova bokvice (muške i ženske)<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine i kuvati<br />
poklopljeno 1/2 minute. Ohladiti poklopljeno i ispirati uši pumpi<strong>com</strong>. Nakon<br />
ispiranja u bolesno uho ukapati nekoliko kapi (do 10) maslinova ulja.<br />
Piti 6 puta dnevno, tj. po 3 puta prije i poslije jela po 1/2 dcl toga čaja. Čaj se pije kad<br />
je mlak, a može ga se zasladiti medom i koji put dodati mu malo svježeg limunova<br />
soka.<br />
ZUJANJE U UŠIMA ZBOG SLABIH ŽIVACA<br />
Zujanje u ušima, između ostaloga, nastaje i slabljenjem slušnog živca. Ono može biti<br />
uzrokovano starošću, promajom, prevelikom bukom, povišenim krvnim pritiskom, te<br />
nasljedno stečeno. Bolest se očituje gotovo trajnim šumovima u ušima i osjetnim<br />
smanjenjem sluha.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g listova i cvjetova matičnjaka<br />
30 g listova i cvjetova vrijeska<br />
30 g cvjetova gloga<br />
20 g listova masline (sa starije masline)<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
164
Trave jako usitniti i smiješati. U 2 litre proključale vode namočiti preko noći 15 g<br />
mješavine trava. Ujutro dodati 4 do 5 supenih kašika meda i na tihoj vatri kuvati 1<br />
minutu. Ohladiti poklopljeno, procijediti i dodati 1 dcl svježeg limunovog soka. Izmiješati<br />
i svakih 2 sata piti po 1 dcl čaja.<br />
Pored toga uši ispirati čajem od mješavine slijedećih trava:<br />
20 g stabljike bijele gorčice<br />
20 g bijele imele<br />
20 g cvjetova kamilice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. Pripremiti umjeren čaj. Mlakim čajem ispirati uši, a<br />
nakon toga vanjski dio uha posušiti i staviti tanki sloj pročešljana pamuka (vate).<br />
Ispirati pumpi<strong>com</strong>. Postupak vršiti uvečer, prije spavanja, jer se ne smije izlaziti van.<br />
Pripremiti kompot od suvih smokava i suvih šljiva, ali bez slađenja. Smokve i šljive<br />
jesti, a tekućinu piti umjesto vode. Izbjegavati sve što narušava živce i sluh. Što više<br />
vremena provoditi na čistom zraku, u laganim izlascima, društvenim igrama i sl.<br />
Preporuča se šetnja u zelenilu, posebno uz rijeku.<br />
Spavati u jako prozračenoj prostoriji.<br />
ZUJANJE U UŠIMA ZBOG VISOKOG KRVNOG PRITISKA<br />
Zujanje u ušima može biti uzrokovano povišenim krvnim pritiskom, posebno u<br />
starijih osoba. Ukloni li se visoki pritisak, prestaju i zujanje i slušne smetnje.<br />
Liječenje<br />
Pored lijeka kojega treba uzimati za liječenje povišenog krvnog pritiska potrebno je 2<br />
puta dnevno piti po 1 dcl umjereno pripremljenog čaja od mješavine jednakih<br />
količina listova masline, glogovih cvjetova i listova i cvjetova majčine dušice.<br />
Hladan čaj pije se uz dodatak supene kašike svježa limunovog soka što se posebno<br />
iscijedi za svaki decilitar čaja.<br />
ATEROSKLEROZA KRVNIH ŽILA MOZGA<br />
Ateroskleroza krvnih žila mozga bolest je ljudi poodmakle dobi. U pojedinim<br />
obiteljima bolest se javlja u mlađoj dobi. Uzrok bolesti je nepoznat. Pri nastanku<br />
bolesti važnu ulogu imaju razna trovanja alkoholom, kafom, duvanom i sl. Krvne žile<br />
mozga postaju neelastične i krute, a zbog manje propustljivosti mozak se slabije<br />
165
opskrbljuje krvlju. Zbog nedovoljne ishrane mozak u cijelosti postaje manjim, a<br />
pojedini njegovi dijelovi propadaju. Bolest se razvija postupno, što traje godinama.<br />
Ovisno o tome koji je dio mozga jače zahvaćen, javljaju se određene živčane smetnje.<br />
Bolesnici se tuže na glavobolju, šumove u ušima, brzo zamaranje, vrtoglavicu i sl.<br />
Bolesnik je manje sposoban za umni i fizički rad. Postaje ravnodušnim, a pamćenje<br />
mu postupno slabi. Pojavljuje se nesanica koju bolesnici podnose veoma teško. Noću<br />
ne mogu zaspati, a po danu se osjećaju pospanima, umornima, zbog čega nerijetko<br />
zadrijemaju. Tjelesne tegobe popraćene su strahom. Novije događaje teže pamte, dok<br />
one iz duboke prošlosti zadržavaju u dobrom pamćenju. Kao popratna posljedica<br />
bolesti može nastupiti uzetost pojedinih dijelova tijela, udova, a može nastupiti i<br />
moždana kap. Prepoznatljivi znaci bolesti su ukočenost mišića, drhtanje ruku ili glave<br />
u mirnom stanju te hod sitnim koracima. Bolest se pogoršava na mahove, da bi nakon<br />
pogoršanja stanje godinama bilo bez promjena.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja (1):<br />
40 g bijele imele<br />
30 g listova i cvjetova nevena<br />
30 g korijena iđirota<br />
30 g stabljike i korijena pirevine<br />
20 g vrbove kore<br />
20 g stabljike odoljena<br />
20 g matičnjaka (veće količine listova)<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru prokuvane i ohlađene vode preko noći namočiti 10<br />
g mješavine trava. Ujutro dodati 5 žlica meda, promiješati i staviti na umjerenu vatru<br />
da provri i kuva 1/2 minute. Ohladiti poklopljeno i procijediti u bocu. Dnevno popiti<br />
5 dcl — svakih 3 sata po 1 dcl. Prije nego se pije, čaju dodati nekoliko kapi svježeg<br />
limunovog soka.<br />
Vremenski liječenje traje 3 mjeseca. Uz to potrebno je uskladiti ishranu: hrana mora<br />
biti što raznovrsnija, s većim količinama voća i povrća. Sto više uzimati crvenog<br />
luka, kako u raznim jelima tako i svježeg. Isključiti iz jelovnika jela s roštilja,<br />
konzervirane prerađevine, suhomesnate proizvode i sve masnoće životinjskog<br />
porijekla. Šećer i sol uzimati u najmanjoj mogućoj mjeri. Piti sokove od svježeg voća<br />
s vodom i bez šećera. Ne uzimati cigarete i alkohol. Izbjegavati svaki teži psihički i<br />
fizički napor. Što više šetati se na čistom zraku.<br />
Sastav čaja (2):<br />
166
50 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
50 g listova i cvjetova kantarije ženske<br />
40 g listova divlje nane<br />
40 g listova i cvjetova mažurana<br />
30 g hrastove kore<br />
20 g usitnjenog korijena srčanika<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Čaj se priprema na isti način kao i prethodni, s time što se dnevno pije 4 dcl, svakih 2<br />
sata po 1/2 dcl.<br />
Što više izbjegavati sve masnoće. Uputno je šetati se i lagano raditi na čistom zraku.<br />
Kloniti se jakog sunca i zagušljivih prostorija. Izbjegavati sve jake mirise.<br />
167
DJEČJA PARAL<strong>IZ</strong>A (POLIOMIJELITIS)<br />
Dječja paraliza ili dječja uzetost zarazna je bolest centralnog živčanog sistema, a prije<br />
svega sive materije u kičmenoj moždini. Bolest uzrokuje virus, a prenosi se<br />
kapljicama i prljavim rukama te je, prema tome, smatramo crijevnom zarazom.<br />
Bolest se uglavnom javlja uz druge crijevne zaraze, posebno dječje proljeve, najčešće<br />
ljeti i u ranu jesen. Bolest zahvata djecu svih uzrasta no više pogađa djecu u prvim<br />
godinama života. Većina djece preboli bolest u sasvim blagom obliku te na taj način<br />
steknu imunitet u kasnijim godinama života.<br />
Inkubacija, tj. vrijeme od ulaska bacila u organizam do prvih znakova bolesti iznosi 4<br />
do 10 dana. Virusi osobito napadaju stanice motornih živaca u kičmenoj moždini.<br />
Bolest počinje naglo, visokom temperaturom, grozni<strong>com</strong>, glavoboljom i<br />
iznemoglošću. Uz to se pojavljuje upala disajnih organa, upala krajnika i katar<br />
crijeva. Bolesti su svojstveni jaki bolovi u udovima na dodir i jako znojenje. Kasnije<br />
se javlja spontana bol, osobito u krstima. Vrat se ukoči kao kod upale moždanih<br />
ovojnica. Virus može zahvatiti i druge dijelove živčanog sistema. Ako bolest zahvati<br />
produženu kičmenu moždinu, razvija se teški oblik bolesti koji nerijetko završava<br />
smrću.<br />
Nakon prvih znakova bolesti, za nekoliko sati razvijaju se uzetosti raznih vrsta.<br />
Uzetosti nogu i trupa su mlohave. Mišići uzetih udova postaju manji i tanji, a refleksi<br />
nestaju. Bolesnik teško mokri i vrši nuždu.<br />
Nakon izvjesnog vremena oporavlja se određeni dio pogođenih mišića. Uzetost se<br />
postupno povlači pri čemu se brže povlači uzetost gornjih udova. Tek nakon nekoliko<br />
mjeseci pouzdano se može ustanoviti uzetost kojih dijelova tijela će ostati trajno.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
20 g cvjetova kamilice<br />
20 g listova matičnjaka<br />
20 g stabljike broćike žute<br />
20 g cvjetova kunice(hajdučke trave)<br />
20 g konjogriza<br />
20 g stabljike prilipa<br />
20 g listova i cvjetova kantariona muškog<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Čim se bolest pojavi, pripremiti dječji čaj: 2 1/2 g mješavine trava na 1 litru vode. Čaj<br />
piti svakih 1/2 sata po 1/4 do 1/2 dcl (ovisno o starosti djeteta), malo zaslađen medom<br />
ili šećerom s nekoliko kapi svježeg limunova soka. Uputu primijeniti prva tri dana, a<br />
zatim, dok se mješavina ne potroši, piti svaki sat po 1/2 do 1 dcl, ovisno o dobi<br />
168
djeteta.<br />
Jesti isključivo kuvanu i jako raskuvanu hranu sa što više zeleni. Paziti da se dijete ne<br />
prehladi.<br />
Nakon što se potroši mješavina navedenih trava, preporuča se čaj od slijedećih trava:<br />
20 g kunice(hajdučke trave)<br />
20 g majčine dušice<br />
20 g kilavice<br />
20 g cme i crvene smrekove bobe<br />
20 g divlje nane<br />
20 g cvjetova ljubičice mirisne<br />
20 g listova divlje jagode<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Uvečer namočiti 2 1/2 g mješavine trava u 1 litri prokuvane i ohlađene vode. Ujutro<br />
staviti na laganu vatru da provri i ohladiti poklopljeno. Hladan čaj procijediti u bocu.<br />
Dnevno popiti do 1/2 litre medom zaslađenog čaja uz dodatak nekoliko kapi<br />
limunova soka. Čaj se pije uglavnom prije i poslije jela. Ako je u bolesnika slab tek,<br />
tada može piti 1/2 do 1 dcl gorkog čaja između obroka.<br />
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti tjelesnim vježbama. Za dijete je dobro da crta<br />
raznim bojama.<br />
Jela pripremati bez masnoća životinjskog porijekla, na ulju i bez zapržavanja. Ulje<br />
može biti maslinovo ili biljno, čak i pomiješano. Umjesto slatkiša bolesniku davati<br />
pekmez od bijelih dudinjki (dudova) ili divljeg voća.<br />
Jedanput nedeljno dijete kupati u uvarku od trine bez bijele djeteline. Ako bolesniku<br />
počnu zatajivati disajni mišići, nužno ga je smjestiti u bolnicu gdje postoje umjetna<br />
pluća.<br />
169
DRHTANJE (FASCIKULACIJE, FIBRILACIJE)<br />
To je bolesno stanje koje se očituje u određenim dijelovima tijela u vidu jačeg ili<br />
slabijeg ritmičkog mišićnog trzanja, tj. u bržim ili sporijim pokretima. Drhtanje može<br />
nestati kako za vrijeme mirovanja tako i za hotimičnih kretnji. Ono se javlja i u<br />
zdravih ljudi posebice za jakih hladnoća, ili pak kao posljedica umora nakon teških<br />
tereta, ili iz duševnih razloga.<br />
Neprekidno i nehotično drhtanje znak je živčane bolesti. Ono se sastoji od više ili<br />
manje ritmičkih pokreta oko jedne osovine, a nastaje zbog naizmjeničnih stezanja i<br />
opuštanja jedne skupine mišića. Uglavnom se javlja na rukama, nogama, glavi, zatim<br />
spuštenim vjeđama, na donjoj vilici i jeziku.<br />
U pojedinim slučajevima ne može se utvrditi uzročnik. Takvi slučajevi pojavljuju se u<br />
mladosti i mogu trajati cijeli životni vijek.<br />
Taj se oblik bolesti teško liječi, ali nije opasan jer osim drhtanja ne postoje drugi<br />
znakovi oboljenja živčanog sistema. Osobitost drhtanja je u tome što prestaju u snu.<br />
Liječenje<br />
Razlikujemo postupak za mlađe i starije osobe. Razlika je u sastojcima mješavine<br />
trava koje služe za pripremanje osnovnog čaja.<br />
Sastav čaja za mlađe osobe:<br />
30 g listova rnatičnjaka<br />
30 g cvjetova gloga<br />
30 g cvjetova Ijubice mirisne<br />
30 g stabljike plućnjaka<br />
20 g korijena odoljena<br />
10 g listova ljubice mirisne<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru prokuvane i ohlađene vode staviti preko noći<br />
5 g mješavine trava. Ujutro staviti na laganu vatru da provri i kuvati 1/2 minute. Kad<br />
se čaj ohladi, pretočiti ga u bocu. Gorak čaj pije se 3 puta dnevno po 1/2 dcl prije i<br />
poslije jela, a preostali dio zasladiti medom od kadulje ili vrijeska i piti umjesto vode.<br />
Sastav čaja za starije osobe:<br />
40 g listova (starijih) masline<br />
40 g stabljike majčine dušice<br />
40 g stabljike kantarije muške<br />
30 g listova i cvjetova ljubice mirisne<br />
170
20 g vrbove kore<br />
20 g stabljike komorača<br />
20 g cvjetova zovine<br />
20 g hrastove kore<br />
Čaj se priprema na isti način kao za mlađe osobe. Za vrijeme liječenja iz jelovnika<br />
izbaciti svinjetinu i govedinu, kao i masnoće životinjskog porijekla, zatim žestoka<br />
alkoholna pića. Umjesto vode, katkad piti lagani čaj (2 1/2 g na 1 litru proključale<br />
vode) od vrbove kore s jednogodišnjih grančica.<br />
Izbjegavati nagle pokrete i psihičke napetosti, zatim, osobe koje se ne podnosi. Što<br />
više šetati se na čistom zraku. Ako mogućnosti dopuštaju, slobodno vrijeme provoditi<br />
u planini ili uz rijeku.<br />
171
GLAVOBOLJA<br />
Glavobolja zahvata područje gornjeg dijela glave, između oka i zatiljka. Popratna je<br />
bol raznih živčanih i drugih bolesti. Kadšto je znak bolesti živaca u lobanjskoj<br />
šupljini, ali je mnogo učestalija posljedica duševnog ili tjelesnog oboljenja ili<br />
poremećaja. Uz glavobolju gdjekad se javljaju mučnina, povraćanje, vrtoglavica,<br />
smetnje vida, šum u ušima i sl. Jačina boli je različita, od blage do veoma jake.<br />
Kadšto se javlja kao simptom neke druge bolesti, kao što su povišeni krvni tlak,<br />
bolesti nosa, nosne šupljine i zuba. Isto tako, kratkovidost ili dalekovidost mogu biti<br />
uzrokom glavobolje. Javlja se kod povišene tjelesne temperature, te kod težih i lakših<br />
duševnih poremećaja. Vremenski može trajati kratko, nekoliko minuta, ali i nekoliko<br />
sati i dana.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja 1:<br />
80 g stucane bobe borovnice<br />
60 g stucanih crvenih smrekovih boba<br />
40 g listova dunje<br />
40 g listova gaveza<br />
30 g plućnjaka<br />
30 g stucane cme smrekove bobe<br />
20 g stabljike timijana<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Kad se čaj ohladi, preliti ga u bocu i piti 3 puta dnevno<br />
po 1 dcl prije i poslije jela. Poslije svakog napitka uzeti po 1 srednju kašiku<br />
maslinova ulja.<br />
Dnevno 2 puta, između obroka, piti po 2 dcl umjereno pripremljenog čaja od žila<br />
ježevine.<br />
Jesti što više crvenog luka (dnevno najmanje 2 glavice uz jelo). Jelima dodavati bijeli<br />
luk. Bolesnik ne smije biti gladan. Zbog toga je potrebno da jede češće, ali zato<br />
manje obroke. Hranu pripremati na biljnom ili maslinovom ulju sa što više zeleni i<br />
što manje soli. Jesti što više svježeg voća.<br />
Za vrijeme dok se bolesnik liječi, zabranjeno je uzimati alkohol, cigarete, kavu, hranu<br />
sa zaprškom. Izbjegavati nagle promjene temperature; ne izlaziti iz kuće poslije<br />
kupanja ili oznojen.<br />
Sastav čaja (2):<br />
172
50 g stabljike kunice (hajdučka trava)<br />
50 g stabljike majčine dušice<br />
40 g stabljike preslice<br />
30 g stabljike dubčaca<br />
30 g glogovih cvjetova<br />
30 g konjogriza<br />
20 g listova i cvjetova ruže penjačice<br />
20 g cvjetova i listova Ijubice mirisne<br />
20 g crvotočine<br />
10 g stabljike ili korijena odoljena<br />
10 g listova i cvjetova mažurana<br />
Čaj se priprema i koristi na isti način kao i prethodni.<br />
173
KONGESTIJA (VALUNG)<br />
Suprotna je besvjestici jer dolazi do navale krvi u mozak. To se događa uglavnom<br />
punokrvnim osobama. U žena se bolest javlja kad su u prelaznom dobu, između 45. i<br />
50. godine života a katkada i u kasnijoj dobi. Napad prolazi u znaku jake vrućine u<br />
glavi i crvenilu lica; bolesnicima blješti pred očima, zuji u ušima a javljaju se i<br />
vrtoglavice. To je stanje povezano s tjeskobom.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g listova masline<br />
30 g glogovih cvjetova<br />
30 g plodova bijeloga gloga (gloginje)<br />
30 g listova i cvjetova matičnjaka<br />
20 g bijele imele<br />
20 g kore žutike česmike<br />
20 g listova ružmarina<br />
20 g stabljike gorušice<br />
20 g stabljike rusomače<br />
20 g stabljike brđanke<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru prokuvane i ohlađene vode preko noći namočiti 10<br />
g mješavine trava. Ujutro poklopiti, staviti na laganu vatru da provri i dodati sok iz 1<br />
limuna (ako je limun veći, dovoljna je i polovina). Dnevno popiti 1 litru čaja, (po 1<br />
dcl prije i poslije jela, a preostali dio između obroka). Hranu pripremati na ulju ili<br />
biljnoj masti, sa što više zeleni. Jesti jako raskuvanu hranu. Obroci treba da budu što<br />
manji.<br />
Zabranjeno je pušiti cigarete, piti kafu, alkohol, jesti jako začinjena jela, konzervirane<br />
prerađevine, suhomesnate proizvode i masti životinjskog porijekla. Za vrijeme<br />
liječenja preporučuju se lagane šetnje na čistom zraku. Izbjegavati fizičko i psihičko<br />
naprezanje. Ne odjevati se pretjerano toplo.<br />
Umjesto navedenog čaja, koji služi kao osnovni lijek, može se koristiti čaj od trava:<br />
40 g bijele imele<br />
40 g cvjetova gloga<br />
40 g stabljike rusomače<br />
40 g listova masline (što starije masline)<br />
Čaj se priprema i koristi kao prethodni.<br />
174
MIGRENA<br />
Kao poseban oblik glavobolje migrena se uglavnom javlja u mlađoj dobi života, a<br />
često je nasljedna. To je, u stvari, hronična bolest u koje se glavobolja javlja u<br />
napadima, tj. povremeno, a uglavnom zahvata polovinu glave. Vremenski napadi<br />
traju od nekoliko sati do cijeloga dana. Uz glavobolju javlja se opća slabost, mučnina,<br />
suzenje očiju, vrtoglavica, znojenje i povraćanje. Prije samoga napada javljaju se<br />
predznaci u vidu očnih smetnji kao što su svjetlucanje, iskrenje te pojava zvjezdica<br />
pred očima. Napadi počinju ujutro, nakon buđenja, traju nekoliko sati i postepeno<br />
nestaju. Napade migrene veoma često izazivaju tjelesni i duševni napori, a u žena se<br />
javljaju neposredno prije i u prvim danima menstruacije. Drži se da je uzrok<br />
glavobolje kod migrene kod smetnji širenja krvnih žila glave i mozga. Najprije dolazi<br />
do grča krvnih žila, a zatim do njihova proširenja. Do tih promjena dolazi uglavnom<br />
zbog preosjetljivosti organizma na razne nepovoljne utjecaje.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
50 g cvjetova i listova ruže penjačice<br />
50 g korijena jagorčika<br />
40 g korijena iđirota<br />
40 g listova mažurana<br />
30 g cvjetova lipe<br />
30 g odoljena (korijena ili cijele biljke)<br />
20 g listova ružmarina<br />
20 g listova i cvjetova kunice(hajdučka trava)<br />
20 g listova pelina<br />
10 g Ijubice mirisne (cvjetova s peteljkom)<br />
10 g stabljike ive trave<br />
10 g žila lincure<br />
10 g listova i cvjetova muške i ženske kantarije<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru prokuvane i ohlađene vode preko noći<br />
namočiti 10 g mješavine trava. Ujutro staviti na laganu vatru i kuvati poklopljeno 1<br />
1/2 minutu. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u tamnu bocu i držati začepljena. Piti 3<br />
puta dnevno medom zaslađeni čaj, prije i poslije jela po 1 1/2 dcl. Bolesnici koji<br />
boluju ujedno i od šećerne bolesti umjesto meda u čaj dodavati malo svježeg<br />
limunova soka.<br />
U pogledu ishrane, poštovati upute za liječenje glavobolje, s time što je dopušteno<br />
jesti meso s roštilja i popiti 2 dcl vina pomiješanog s mineralnom vodorn.<br />
175
Zabranjeno je uzimati crnu kafu, cigarete, masnoću životinjskog porijekla.<br />
Izbjegavati fizičke i psihičke napore. Umjesto navedenog osnovnog čaja, može se<br />
koristiti i čaj pripremljen od slijedećih trava:<br />
50 g korijena odoljena<br />
40 g stabljike kunice (hajdučka trava)<br />
40 g listova pelina<br />
30 g listova matičnjaka<br />
20 g listova ružmarina<br />
20 g stabljike ive trave<br />
10 g cvjetova zovine<br />
10 g stabljike timijana<br />
10 g stabljike ljubice mirisne<br />
Čaj se priprema i koristi na isti način kao prethodni.<br />
176
MOŽDANA DJEČJA UZETOST<br />
Bolest nastaje kao posljedica oštećenja mozga prije, za vrijeme porođaja ili za prvih<br />
mjeseci života djeteta. Bolest se očituje grčevitom uzetošću donjih udova. Vrlo su<br />
rijetko oduzeti gornji udovi. Bolest rijetko uzrokuje upala mozga ili upala moždanih<br />
ovojnica u prvim mjesecima djetetova života. U većini slučajeva moždana oduzetost<br />
se u kasnijim godinama pogoršava, no u nekim se, pak, može i poboljšati. Oblici<br />
bolesti su različiti, što ovisi o tome koji su udovi zahvaćeni. Oboljelo dijete kasnije<br />
prohoda, no hod mu je u manjoj ili većoj mjeri otežan. Dijete korača na vršcima<br />
prstiju, a koljena se dodiruju ili ukrštaju. Postoje oblici bolesti u kojima se javljaju<br />
smetnje u govoru, zatim padavica i duševna zaostalost. Međutim, postoje bolesnici s<br />
prirodnom inteligencijom ili s malom duševnom zaostalošću.<br />
Liječenje<br />
Posebnu pažnju posvetiti ishrani djeteta. Jesti što više raskuvanu hranu, zelen, manje<br />
slano. Izbjegavati slatkiše. Što je potrebno sladiti, najbolje je sladiti medom. Umjesto<br />
hleba jesti kuvani pirinač, ječam i pšenicu sa malo soli. Za promjenu dopuštene su<br />
male količine raženog hleba.<br />
S djetetom raditi tjelesne vježbe tako da se pokreću svi dijelovi tijela, a ponajviše<br />
noge iruke. Za djecu je korisno da se igraju igračkama koje će im zaokupiti pažnju,<br />
no ne smiju stvarati buku.<br />
Sastav čaja:<br />
20 g kamilice<br />
20 g matičnjaka<br />
20 g cvjetova zovine<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 2 1/2 g mješavine i kuvati<br />
1/2 minute. Piti gorak čaj 3 puta dnevno prije jela po 1/4 dcl. Između obroka, tj. oko<br />
10 i 16 sati piti također po 1/4 dcl zaslađenog medom čaja. Čaju se može dodati malo<br />
svježeg voćnog soka.<br />
Ako je dijete duševno zaostalo, potrebno je s njime više raditi uvodeći ga u brže<br />
tjelesne vježbe. Hranu pojačati i nastojati da jede što više divljeg zelja. U dva obroka<br />
dnevno jesti crveni luk (svjež, kuvan ili pržen).<br />
177
MOŽDANA KAP (APOPLEKSIJA)<br />
Moždana kap je veoma ozbiljna, a nerijetko i smrtonosna bolest. Nastupa kao<br />
posljedica ateroskleroze, bolesti krvnih žila mozga, visokog krvnog pritiska, šećerne<br />
bolesti i drugih uzroka.<br />
Moždana kap bolest je starijih ljudi, ali se javlja i u mlađih osoba sklonih povišenom<br />
krvnom pritisku. Bolest pogađa više muškarce nego žene. Ako je moždana kap<br />
posljedica krvarenja u mozgu, onda joj uglavnom prethode: uzimanje velikih količina<br />
alkoholnih pića, sunčanica, jaka uzbuđenja, tjelesni napor, jaki kašalj, napinjanje pri<br />
vršenju nužde, i sl. Začepljenje krvnih žila mozga može nastati polagano ili naglo, a<br />
posljedica je moždana kap. Zbog krvarenja u mozgu bolesnik gubi svijest, glava i oči<br />
obično su okrenuti prema mjestu krvarenja, a disanje je nepravilno. Bolesnik ne<br />
mokri, a stolica odlazi nehotično. Kad čovjeka pogodi moždana kap, on se ruši kao<br />
pokošen. Gubi svijest, a kad mu se povrati, uzeta mu je polovica tijela. Kadšto<br />
moždana kap nastupa postupno. Isprva bolesnik osjeća trnce u polovini tijela, a nakon<br />
izvjesnog vremena osjeća smetnje u pokretljivosti toga dijela tijela, teško hoda, vuče<br />
uzetu nogu i sl. Ukoliko su zahvaćeni centri za govor, bolesnik ne može govoriti ili<br />
govori teško i nerazumljivo.<br />
Liječenje<br />
Bolesnika treba odmah poleći, a pod glavu staviti mu jastuk. Bolesnik mora mirno<br />
ležati. Ako je pri svijesti, potrebno je piti 8 puta dnevno po 1/2 dcl hladnog čaja od<br />
mješavine jednakih količina arnike i celera. Čaj se priprema tako da se u 1/2 litre<br />
proključale vode stavi 2 do 3 g mješavine trava, ohladi poklopljeno i pije gorak.<br />
Ako se radi o zastarjeloj bolesti, o oduzetosti pojedinih dijelova tijela, teškom<br />
izgovoru, zaplitanju jezika, bolesnik treba da pije svaki sat vremena po 1/2 dcl čaja<br />
od slijedećih trava:<br />
20 g žila koprive<br />
20 g konjogriza<br />
20 g cvjetova lipe<br />
20 g listova bokvice ženske<br />
20 g listova mirisne Ijubice<br />
20 g iglica ariša<br />
Pripremanje čaja:<br />
U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine irava i kuvati poklopljeno 1/2 minute.<br />
Nakon što se ohladi, čaj pretočiti u bocu. Ako bolesnik ne boluje od šećerne bolesti,<br />
čaj može piti zaslađen medom.<br />
Hranu pripremati isključivo na biljnom ulju bez zapržavanja. Jesti što više voće i<br />
povrće. Raditi lagane vježbe.<br />
178
MULTIPLA SKLEROZA<br />
Hronična je bolest živčanog sistema. Živčano tkivo djelomično propada, a umjesto<br />
njega stvara se vezivno tkivo, tzv. sklerotična žarišta. Posljedice bolesti očituju se u<br />
oštećenju funkcija pojedinih organa. Uzrok bolesti nije poznat. Rijetko se javlja u<br />
cijeloj obitelji. Neki drže da je to bolest mijenjanja materije u organizmu. Najviše<br />
pogađa ljude u dobi između 20. i 40. godine. U ranom obliku simptomi pokazuju da<br />
je zahvaćeno jedno žarište, no kasnije se širi na druga žarišta. Bolest se javlja na<br />
mahove i postupno se pogoršava. Javljaju se smetnje u kretanju pojedinih udova,<br />
osjetno je prisutna oduzetost s pojačanim refleksima i grčenjem jednog ili više udova.<br />
Bolesnika najviše smeta grčevita mišićna ukočenost što mu otežava pokretljivost.<br />
Ruke drhte, a kao učestaliji znakovi bolesti su titranje očnih jabučica, slabljenje vida i<br />
otežano mokrenje. Uglavnom se javljaju i psihičke promjene, kao što su nagle<br />
promjene raspoloženja, pri čemu nakon grčevitog plača slijedi smijeh i sl. Čest je<br />
slučaj potištenosti, no rijetko se oštećuju intelektualne sposobnosti.<br />
Liječenje<br />
Isto je kao kod Parkinsonove bolesti, s time što se preporuča, jedanput dnevno u toku<br />
nedelje, jesti supu od telećih potkoljenica ili rebara. koju je potrebno raskuvati tako<br />
da se meso odvoji od kosti. Supi dodati što više povrća, posebice divljeg zelja. Što<br />
više jesti tikvu i crveni luk, a to se može pripremiti kao savijača, ili pak kao prilog<br />
pržiti na ulju.<br />
Svaku večer u toploj kupaonici okupati se u mješavini slane vode i uvarka od<br />
jednakih količina ružmarina i trine od sijena. Nakon što se bolesnik okupao, masirati<br />
mu krsta i zatiljak mješavinom ružmarinova ulja i rakije lozovače. U nedostatku<br />
rakije lozovače za mješavinu može poslužiti razblaženi alkohol, a u nedostatku<br />
ružmarinova ulja — maslinovo ulje, koje miješamo s jednakom količinom vinskoga<br />
sirća (od bijeloga vina). Nakon te masaže umjereno se utopliti i ostati kod kuće.<br />
Bolesnik može vršiti sve lagane poslove, s time da izbjegava nagle promjene<br />
temperature. Ako prilike dopuštaju, što više vremena provoditi na planini.<br />
179
NESANICA<br />
Kao što sama riječ govori, radi se o bolesti koja se očituje pomanjkanjem ili<br />
isključenjem spavanja; te čestim ili preranim buđenjem. Doduše, kratak san je<br />
prisutan, ali je nemiran i površan, ispunjen teškim i neugodnim snovima. Bolesnik<br />
teško zaspi, a rano se budi, a osim toga, osjeća kako ga steže u prsima.<br />
Najučestaliji uzročnici nesanice su: blaži duševni poremećaji, neuroze, razna<br />
osjećajna stanja, kao što su strah, žalost, radost, tuga i sl., razne bolesti živčanog<br />
sistema — upala mozga, upala moždanih ovojnica, tumor, zatim, trovanja olovom,<br />
alkoholom, nikotinom i sl. Nesanicu mogu izazvati veliki fizički i psihički napori.<br />
Liječenje<br />
Za liječenje nesanice postoji nekoliko korisnih receptura te je stoga uputno da<br />
bolesnik ispita svaku po desetak dana. Bolesnik će zadržati i primjenjivati onu<br />
recepturu koja mu najviše koristi.<br />
Prva receptura: pripremati umjeren čaj od mješavine jednakih količina matičnjaka,<br />
kantarije muške i listova kupine. Čaj zasladiti medom i piti natašte i prije spavanja po<br />
1/2 dcl. Istoga čaja popiti u toku dana još 3 dcl, također medom zaslađenog, s rnalo<br />
svježega limunova soka.<br />
Druga receptura: dnevno popiti 4 dcl limunade koja se priprema na slijedeći način: u<br />
manju staklenku staviti 3 1/2 dcl prokuvane i ohlađene vode, 4 supene kašike meda,<br />
svježi sok od 1 limuna i 2 grančice ružinarina. Sastojke smiješati i ostaviti preko noći.<br />
Limunada se pije drugi dan. Osim toga, ujutro natašte i uvečer prije odlaska na<br />
počinak, pojesti kocku šećera natopljenu svježim limunovim sokom, a nakon toga<br />
popiti po 1/2 dcl umjereno skuvanog čaja od cvjetova gloga.<br />
Treća receptura:<br />
Sastav čaja:<br />
20 g kantarije muške i ženske<br />
20 g cvjetova zovine<br />
20 g listova i cvjetova lazarkinje<br />
20 g cvjetova kamilice<br />
10 g stabljike morača<br />
10 g listova kupine<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i<br />
180
kuvati poklopljeno 1/2 minute. Nakon što se ohladi, čaj procijediti i dodati 4 supene<br />
kašike meda i 1 supene kašike svježeg limunovog soka. U jednakim vremenskim<br />
razmacima, dnevno popiti 9 dcl čaja, s time da se prije spavanja popije 1 dcl.<br />
Bez obzira na recepturu koju će bolesnik koristiti, uz to je potrebno ispirati čmar<br />
hladnom vodom: ujutro, prije spavanja i nakon svake izvršene nužde. Osim toga,<br />
nekoliko puta dnevno tekućinom jednakih količina vode i sirća namočiti ruke i<br />
tabane.<br />
Za vrijeme liječenja, zabranjeno je uzimati alkohol, duvan, crnu kafu.<br />
181
NESVJESTICA<br />
Bolest se očituje gubitkom svijesti koji nastupa naglo a zbog nedovoljne ishrane<br />
mozga krvlju. Poremećaji svijesti različitog stupnja uglavnom su prisutni u živčanih<br />
bolesnika, razvijaju se postupno, a nastupaju naglo i iznenada.<br />
Kad nesvjestica nastupi, bolesnik gubi svijest, lice mu problijedi a bilo mu se jedva<br />
napipa. Uz gubitak svijesti katkad nastupa mučnina i povraćanje. Bolest nastaje i<br />
uslijed zaprepaštenosti, uzbuđenosti, zatim od zagušljiva zraka, od jakog bola i sl.<br />
Liječenje<br />
Čim bolesnik osjeti nesvjesticu, potrebno je odmah leći u čistu postelju u prozračenoj<br />
sobi. Odmah mu pripremiti medovinu i dati mu da pije svakih 1/2 sata po 1/2 dcl.<br />
U međuvremenu pripremiti čaj od mješavine trava:<br />
10 g cvjetova timijana<br />
10 g listova i cvjetova vrijeska<br />
10 g cvjetova kunice (hajdučka trava)<br />
10 g listova i cvjetova dubčaca<br />
Piti svakih 2 sata po 1 dcl gorkog čaja. Uz to jesti po 2 supene kašike naribane mrkve<br />
i cvekle.<br />
Odbaciti cigarete i masnoće životinjskog porijekla. Izbjegavati uzbuđenja, rad u<br />
zagušljivim i vlažnim prostorijama, i nesvjestica će ubrzo proći.<br />
182
NEURALGIJE<br />
Pod neuralgijom podrazumijevamo bol u živcu zbog pritiska koštanih izraslina,<br />
tumora, ožiljaka, ili od reumatizma, infekcija, trovanja. Od mnoštva oblika u kojima<br />
se pojavljuje, dva su tipična oblika: jedan je kad bol traje gotovo stalno, uz<br />
povremena pojačanja i olakšanja, a drugi kad nastupa u napadima, tako da postoje<br />
vremenski razmaci bez bolova.<br />
Postoje neuralgije kod kojih se zna za uzrok i one kojima se uzrok ne može utvrditi.<br />
Tok neuralgije ovisi o vrsti pogođenog živca i uzroku bolesti. Liječenje neuralgije<br />
ovisi o tome jesmo li uklonili uzrok njezina nastanka ili ne. Zbog toga su neuralgije<br />
kojih ne poznajemo uzrok teže izliječive.<br />
Navodimo opis i upute za liječenje tri veoma česta oblika neuralgije kod kojih uzrok<br />
često ne poznajemo:<br />
neuralgija osjetnog živca lica (neuralgija trigeminusa) neuralgija velikog živca<br />
noge (neuralgija išijadikusa, »išijalgija«) neuralgija zatiljnog živca (neuralgija<br />
okcipitalisa)<br />
NEURALGIJA OSJETNOG ŽIVCA LICA (NEURALGIJA TRIGEMINUSA)<br />
Bol u području osjetnog živca lica ubraja se u najnepodnošljivije boli, posebice u<br />
odnosu na boli tijela. Ta se bol javlja u napadima. Bolesniku se od jačine boli iskrivi<br />
lice; zbog toga ga je strah rnicati licem, gutati, jesti. Kad bol nastupi, bolesnik<br />
problijedi ili pocrveni u licu. Čest je slučaj da oči suze, a lice oblije znoj. Bol kadšto<br />
nastaje zbog vanjskih utjecaja kao što je kašalj, kijanje, uzbuđenje, fizički napor i sl.<br />
Bol se uglavnom pojavljuje u jednom ogranku trigerninusa, traje nekoliko sekundi do<br />
jedne minute, a nakon toga sama nestaje. lako uzrok neuralgiji nije pouzdano poznat,<br />
ipak se pretpostavlja da je bolest povezana s bolestima zubi, čeljusti, nosnim<br />
sinusima i dr. (Protiv te bolesti često koristi akupunktura.)<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
60 g zečjeg trna<br />
60 g listova i cvjetova matičnjaka<br />
50 g listova kupine<br />
50 g listova breze<br />
40 g kunice (veće količine cvjetova)<br />
30 g stabljike majčine dušice<br />
20 g vrijeska — plavog cvijeta<br />
10 g hrastove kore<br />
10 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
10 g listova i cvjetova kantarije ženske<br />
10 g korijena lincure (mljevenog ili usitnjenog)<br />
183
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuhati poklopljeno 2 minute. Ohladiti poklopljeno i pretočiti u bocu te držati na<br />
tamnom mjestu. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Poslije svih napitaka<br />
koji se uzimaju prije jela, popiti srednju kašiku rafiniranog maslinovog ulja, a nakon<br />
napitaka poslije jela, uzeti srednju kašiku meda. Između obroka, oko 10 i 16 sati,<br />
popiti po 1 1/2 dcl istoga čaja s 1 kašikom, svježeg limunovog soka.<br />
Dnevno 3 puta uzimati po 1 supenu kašiku kuvana vina s medom. Priprema se tako<br />
da se u 1/2 litre crnog vina stavi 250 g meda, kuva na laganoj vatri 1/2 sata i pri tome<br />
miješa. Hladi se poklopljeno te čuva na tamnom i hladnom mjestu (jako začepljeno).<br />
Jesti jako svježu i raznovrsnu hranu sa što više zeleni, voća i povrća. Zabranjeno je<br />
uzimati odstajalu hranu, i veće količine alkohola, cigarete i crnu kavu. Izbjegavati<br />
obilnije obroke.<br />
Svako jutro obavezno mlakim čajem od kadulje promućkati usta, a nakon toga popiti<br />
1/2 gutljaja. Isto činiti u podne i uvečer.<br />
Dnevno 2 puta hladnom vodom prati ruke od ramena prema prstima i noge od koljena<br />
prema stopalima. Isto tako, dnevno 2 puta hladnom vodom ispirati čmar, ne posušiti i<br />
obući gaćice. Pri tome paziti da ne dođe do prehlade.<br />
Načiniti mješavinu jednakih količina vinskog sirća, rnaslinova ulja i uvarka od trine<br />
sijena, i njome lagano, bez pritiskivanja, masirati žile, lice ispod oka, uha,<br />
sljepoočnice, čelo i korijen nosa. Nakon što ste izmasirali te dijelove tijela, ne<br />
napuštajte prostoriju ugodne i ustaljene temperature. Izbjegavati često pranje glave;<br />
kupati se jedanput nedeljno i paziti da ne dođe do prehlade.<br />
Umjesto gore navedenog čaja, kao osnovni lijek može poslužiti čaj od mješavine<br />
slijedećih trava:<br />
40 g stabljike timijana<br />
40 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
40 g konjogriza<br />
40 g stabljike preslice<br />
40 g stabljike puzave pirevine<br />
20 g listova i cvjetova vrijeska — plavoga cvijeta<br />
20 g stabljike rusomače<br />
20 g listova bokvice<br />
20 g komušine od mahuna<br />
10 g listova mažurana<br />
10 g listova ružmarina<br />
10 g dudovih listova<br />
5 g listova visokoplaninskog pelina<br />
5 g listova kadulje<br />
5 g listova i cvjetova odoljena<br />
Čaj se priprema i primjenjuje kao gore navedeni čaj. Sve druge upute kao u<br />
prethodnoj recepturi.<br />
184
NEURALGIJA VELIKOG ŽIVCA NOGE (NEURALGIJA IŠIJADIKUSA,<br />
IŠIJALGIJA)<br />
Neuralgija velikog živca noge, išijas, veoma je učestala bolest. To je, u stvari,<br />
najučestalija neuralgija. Osnovni simptom bolesti je bol u krstima i uzduž noge. Bol<br />
se pojavljuje iznenada, pri određenom pokretu tijela, a kadšto se pojavljuje uz<br />
prehladu. U izvjesnim slučajevima bol je relativno blaga, no u pojedinih ljudi bol ih<br />
prisiljava da legnu u krevet. Bol velikog živca javlja se i kod upale u maloj karlici,<br />
promjena na karlicii, zaraznih bolesti, šećerne bolesti, prehlade i sl. Živac je osjetljiv<br />
na pritisak, a bol se pojačava kad bolesnik stoji, hoda, kašlje, kija ili ako se tjelesno<br />
napreže. Bol zahvata stražnji dio natkoljenice i potkoljenice, a širi se prema stopalu.<br />
S obzirom na intenzitet bolova, bolesnicima je najbolje da leže, a poneki su prikovani<br />
za krevet nekoliko nedelja, i mjeseci. Išijas je dugotrajna bolest što se često vraća.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja (1):<br />
80 g korijena zečjeg tma<br />
60 g stabljike (sa cvjetovima) zečjeg trna<br />
60 g listova breze<br />
50 g listova cmoga ribiza<br />
30 g listova i cvjetova timijana<br />
10 g listova ružmarina<br />
10 g listova celera<br />
10 g listova peršuna<br />
Sastav čaja (2):<br />
40 g korijena čička<br />
40 g korijena bijelog sljeza<br />
40 g žila velike koprive<br />
30 g žila zečjeg trna<br />
30 g brezove kore i listova<br />
20 g listova hrasta<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
10 g stabljike timijana<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Pripremati i piti svaki čaj zasebno. Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale<br />
vode staviti 10 g mješavine trava i kuvati poklopljeno 2 minute na tihoj vatri. Hladan<br />
čaj procijediti, dodati 6 supenih kašika meda i promiješati. Piti 3 puta dnevno po 1/2<br />
185
dcl prije i poslije jela.<br />
Od iste mješavine trava kuvati umjeren čaj (5 g mješavine u 1 litru vode) i piti<br />
umjesto vode, najmanje 8 dcl, a najviše 1 1/2 litru dnevno.<br />
Osnovni preduslovi za liječenje bolesti su:<br />
— odbaciti cigarete i alkohol (dopušteno je dnevno popiti do 2 dcl crnog vina)<br />
— jesti što manje slanu hranu<br />
— odjenuti dugačko pamučno rublje<br />
— ležati u provjetrenoj i umjereno toploj prostoriji<br />
—<br />
Osim navedenoga, potrebno je masirati sva bolna mjesta prema dolje mješavinom<br />
jednakih količina rakije lozovače, vinskog sirća i iz što dubljih slojeva iskopane<br />
gline. Mješavinu je potrebno obrađivati dok se glina ne rastvori. Bolna mjesta trljati<br />
toliko dugo dok se smjesa ne osuši, a nakon toga bolna mjesta lagano i bez stezanja<br />
umotati pamučnom krpom, navući rublje i leći u postelju.<br />
186
NEURALGIJA ZATILJNOG ŽIVCA (NEURALGIJA OKCIPITALISA)<br />
Bolest je svojstvena po bolovima u zatiljnom dijelu, koji su veoma jaki a šire se<br />
prema tjemenu. Bol se javlja u napadima, a kadšto je trajna, ako se radi o upali<br />
zatiljnog živca. Bol je uglavnom jača na desnoj strani, no pojavljuje se na obje strane.<br />
Čest je slučaj da se bol proširi na uho i vrat. Može je izazvati svaki pokret glave u<br />
hodu, pri smijanju, kašljanju i kihanju. Napadi boli ne traju dugo vremena, ali se<br />
ponavljaju. Kod te neuralgične bolesti, bolovi se osjećaju na pritisak.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja (1):<br />
40 g gladišike<br />
40 g cvjetova i listova kunice<br />
30 g korijena slatke paprati<br />
20 g listova pelina<br />
10 g stabljike ive trave<br />
10 g isjeckanog ili samljevenog srčanika<br />
Sastav čaja (2):<br />
40 g stucane bobe borovnice<br />
40 g cvjetova i listova kantarije ženske<br />
30 g listova kadulje<br />
20 g stabljike morača<br />
20 g stucane smrekove bobe<br />
20 g stabljike timijana<br />
20 g samljevenog ploda šipurike<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Oba čaja pripremaju se i piju na isti način, s time da se odabere jedan po volji.<br />
Trave jako usitniti i smiješati. Kuvati umjeren čaj, medom zasladiti i piti 4 puta<br />
dnevno prije i poslije jela. Isti čaj piti i umjesto vode, s time što mu se dodaje svježeg<br />
limunovog soka.<br />
Ne vršiti fizičke poslove na vjetrovitu vremenu, u zagušljivim i vlažnim prostorijama.<br />
Za vrijeme dok traje liječenje, obavezno je potrebno nositi pamučno rublje i oko vrata<br />
lagani, ali topao šal.<br />
187
PADAVICA (EPILEPSIJA)<br />
Padavica je teška i veoma rasprostranjena bolest. Bolest se često pojavljuje u<br />
djetinjstvu, te ponekad ostaje kroz čitav život. Zbog toga je drže hroničnom bolešću,<br />
što iziskuje dugotrajno liječenje i posebnu brigu o bolesnicima.<br />
Uzrokuju je razne živčane i druge bolesti, ili bolesna stanja koja pogađaju veliki<br />
mozak. Zbog toga je i ne drže jednom bolešću nego reakcijom mozga na razna<br />
oštećenja. Napadi epilepsije mogu biti znak raznih živčanih bolesti kao što su upala<br />
ili tumor mozga, bolest krvnih žila mozga, ozljeda glave i mozga, posljedica trovanja,<br />
hroničnog alkoholizma i sl. Napadi epilepsije javljaju se i kod nekih bolesti<br />
unutrašnjih organa, kao što su bolesti bubrega, šećerna bolest, visoki pritisak i sl.<br />
Kadšto se pojavljuje i kao samostalna bolest bez uočljivog i poznatog uzroka, a pri<br />
tome se sumnja da određenu ulogu vrši naslijeđena sklonost. Taj se oblik bolesti<br />
javlja u djetinjstvu ili mlađoj dobi života.<br />
Napadi padavice nastupaju iznenada. Ipak, manji broj bolesnika predosjeća napad.<br />
Uglavnom osjećaju promjenu raspoloženja, koja može potrajati i nekoliko sati.<br />
Neposredno prije napada, većina bolesnika osjeća neugodne znakove u želucu, zatim<br />
glavobolju, izmaglicu, vrtoglavicu i sl.<br />
Padavica se pojavljuje u obliku velikog napada, malog i psihomotornog napada.<br />
Najučestaliji je veliki napad, a počinje naglim gubitkom svijesti. Bolesnik se sruši na<br />
zemlju kao pokošen, a pri tome ponekad krikne, lice se izobliči, poplavi, mišići udova<br />
i trupa ukoče se, a dah se zaustavlja. Neposredno nakon toga, najviše 1/2 minute,<br />
popušta ukočenost mišića i počinju grčevi i trzaji tih mišića. Bolesnik diše glasno, a<br />
iz usta inu izlazi zapjenjena slina koja je ponekad krvava zbog ugriza jezika. Grčevi i<br />
trzajevi postupno se smiruju, te nakon jedne ili dvije minute prestaju. Poslije loga<br />
bolesnik leži nepomično u nesvjestici, disanje se popravlja a lice mu je blijedo.<br />
Nakon što je bolesnik došao k svijesti, osjeća se umornim i iscrpljenim. Ne sjeća se<br />
napada padavice, a žali se na glavobolju. S obzirom na nagli gubitak svijesti i pada na<br />
zemlju, može doći do teških povreda tijela.<br />
Mali napadi epilepsije rijetki su i, uglavnom, se javljaju u djece. Kad dođe do napada,<br />
nastupa gubitak svijesti ili, na nekoliko sekundi, nastupa poremećaj svijesti, i to bez<br />
grčeva. Bolesnik se ne sjeća napada.<br />
Psihomotorni napad uglavnom se pojavljuje u odraslih osoba. Očituje se jačim ili<br />
blažim pomućenjem svijesti, a čest je slučaj da isti bolesnik ima velike epileptične<br />
napade. Duševni i tjelesni znaci psihomotornog napada mijenjaju se ovisno o samom<br />
napadu, od bolova u trbuhu, nesuvislih pokreta rukama ili nogama, mljackanja<br />
jezikom, do vidnih, slušnih i njušnih obmana, osjećaja da se nalazi u nepoznatoj<br />
sredini ili dobro poznatom mjestu, premda na njemu do tada nije bio. Nakon<br />
psihomotornog napada padavice bolesnik se ne sjeća ničega. Padavica u većini<br />
slučajeva ima odraza na duševne promjene u bolesnika, kao što su slabljenje<br />
pamćenja, shvaćanja i rasuđivanja. Bolesnici postaju eksplozivni, razdražljivi i<br />
preopširni u govoru. Duševni život općenito im postaje siromašniji.<br />
188
Liječenje<br />
Već prema dobnom uzrastu bolesnika razlikujemo preporučene lijekove:<br />
— za djecu od 1 do 10 godina<br />
— za djecu u dobi više od 10 godina<br />
— za osobe u starijoj dobi<br />
Sastav čaja za liječenje djece u dobi od 1 do 10 godina:<br />
20 g kamilice<br />
20 g listova pitome nane<br />
20 g listova matičnjaka<br />
20 g stabljike puzave pirevine<br />
20 g korijena bijeloga sljeza<br />
20 g stabljike plućnjaka<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1/2 litre prokuvane i ohlađene vode namočiti preko<br />
noći 2 1/2 g mješavine trava. Ujutro dodati 4 kašike meda i staviti na tihu vatru da<br />
provri i kuva 1/2 minute. Ohladiti poklopljeno, procijediti i dodati malo svježeg<br />
limunovog soka. Svaki sat u toku dana piti po 1/4 do 1/2 dcl tekućine. Uz čaj se u<br />
neograničenim količinama mogu piti svježe iscijeđeni voćni sokovi.<br />
Jesti hranu sa što više vitamina, bez masti životinjskog porijekla. Preporuča se jesti<br />
više divljeg zelja. Soliti što manje. Iz jelovnika izbaciti zaprške i pečenje.<br />
Dnevno obavezno popiti 1/2 dcl kiselog mlijeka sa 4 do 5 kapi iscijeđenog soka<br />
bijeloga luka (cijediti kroz dvostruku gazu). Iscijeđeni sok umiješati u kiselo mlijeko<br />
i odmah popiti.<br />
Sastav čaja za liječenje djece u dobi viće od 10 godina:<br />
50 g vrbove kore<br />
50 g vrijeska — bijeloga cvijeta<br />
40 g listova i cvjetova matičnjaka<br />
40 g cvjetova kunice<br />
20 g imele bijele<br />
20 g listova pelina<br />
10 g cvjetova i korijena betonike<br />
Pnpremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
189
kuhati 1/2 minute poklopljeno. Ohladiti poklopljeno, procijediti i dodati 6 supenih<br />
kašika meda te jako umiješati. Zatim dodati supenu kašiku svježeg limunova soka i<br />
dnevno piti 8 dcl toga čaja, i to po 1/2 dcl prije i poslije jela, a preostali dio između<br />
obroka.<br />
Druge upute kao za malu djecu.<br />
Sastav čaja za liječenje starijih osoba:<br />
50 g cvjetova i listova matičnjaka<br />
50 g cvjetova i listova kantarije muške<br />
50 g vrbove kore<br />
30 g listova vinove loze<br />
30 g cvjetova i listova pelina<br />
30 g cvjetova i listova mažurana<br />
30 g imele bijele<br />
20 g arnike<br />
20 g listova hrasta<br />
Pripremanje i primjena caja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 1/2 minutu. Ohladiti poklopljeno, preliti u bocu i piti gorak čaj 3<br />
puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Poslije svakog napitka uzeti po 1 supenu<br />
kašiku rafiniranog ili domaćeg maslinovog ulja s time da nije jako staro i kiselo.<br />
Ujutro i uvečer uzeti mješavinu meda (1 supenu kašiku), limunova soka (srednja<br />
kašika) i 16 kapi svježeg soka trave uvare (čuvarkuće).<br />
Navedena osnovna mješavina može poslužiti za pripremanje čaja koji se pije umjesto<br />
vode: u 2 litre proključale vode stavi se 5 g mješavine i kuva poklopljeno 1/2 minute.<br />
Čaj se ohladi (poklopljen), pretoči u boce i drži na hladnom mjestu.<br />
Hranu pripremati na isti način kao što je navedeno za djecu. Iz jelovnika potpuno<br />
izbaciti govedinu i sve konzervirane prerađevine. Alkohol i cigarete izbaciti, a crnu<br />
kafu piti veoma malo.<br />
Vrijeme provoditi na čistom mjestu i u laganom radu. Potrebno je što više se kupati,<br />
ali paziti da se ne prehladi. Nakon što se bolesnik okupao, mora ostati u sobi.<br />
Prepoporučljivo je da se istrlja cijelo tijelo mješavinom jednakih količina vode i<br />
vinskoga sirća. Isto tako, dobro je bar jedanput nedeljno poslije kupanja namočiti<br />
tijelo uvarkom od trina.<br />
Osobe koje boluju od te bolesti ne smiju upravljati nikakvim vozilom, a preporučuje<br />
se da imaju stalnu pratnju.<br />
U svim slučajevima liječenje traje neprekidno pola godine. Ako je potrebno, nakon<br />
stanke od 2 mjeseca liječenje se može ponoviti.<br />
190
PARKINSONOVA BOLEST<br />
Ovu hroničnu moždanu bolest prvi je opisao James Parkinson po kojemu je i dobila<br />
ime. Uzrok bolesti je nepoznat, dok se nasljedno pojavljuje u malom broju slučajeva.<br />
Bolest se pojavljuje uglavnom između 40. i 60. godine života. Kad bolest nastupi,<br />
dolazi do promjena u određenim dijelovima sive tvari mozga, ali se promjene mogu<br />
zapaziti i na drugim dijelovima živčanog sistema. Najvažniji znak bolesti je drhtanje<br />
koje u početku zahvata samo jednu stranu, uglavnom ruku. Kasnije se drhtanje<br />
proširuje na obje strane tijela, ruke, usne, vilice, glavu i noge. Ruke najjače drhte.<br />
Drugi važan znak bolesti je ukočenost koja je jednolično zahvatila mišiće i udove. Pri<br />
gibanju bolesnik drhti veoma malo ili uopće ne drhti. Kasnije bolesnik gubi<br />
sposobnost da zakorači, tapka na mjestu prije nego što pođe. Bolest se razvija<br />
postupno. U razvijenom stupnju javljaju se duševne promjene kao što je potištenost.<br />
U višoj fazi bolesnik je nepokretan zbog toga što su mu ukočeni mišići i zglobovi.<br />
Liječenje<br />
Odmah odbaciti cigarete, alkohol, suhomesnate proizvode i sve konzervirane<br />
prerađevine (mesne, voćne, povrtne) i sl. Obustaviti bilo koji fizički ili umni rad, kao<br />
i sve obaveze. Izbjegavati društvene skupove, a vrijeme provoditi što više na čistom<br />
zraku, po mogućnosti uz rijeku ili more.<br />
Dnevno 3 puta prije i poslije jela piti po 1 dcl umjerenog čaja od mješavine trava:<br />
20 g vrbove kore<br />
20 g cvjetova i listova vrijeska<br />
20 g cvjetova cmog trna<br />
20 g crne smrekove bobe<br />
20 g cvjetova kunice<br />
20 g korijena čička<br />
Pripremanje čaja:<br />
U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i kuvati 1 minutu. Ohladiti<br />
poklopljeno i pretočiti u bocu.<br />
Umjesto vode piti umjereno pripremljen čaj od mješavine jednakih količina<br />
samljevene koštunice šipka i maslinovih listova.<br />
Hranu pripremati sa što manje soli i raskuvanu. Izbaciti biber, mljevenu papriku i<br />
masnoće životinjskog porijekla.<br />
Dnevno jesti 3 puta po 2 do 3 naribane jabuke s korom, a zaslađeno s malo meda.<br />
Ukoliko se radi o bolesniku koji ujedno boluje od šećerne bolesti — jabuke zasladiti<br />
šečerom za dijabetičare (asugrin i sl.)<br />
Bolesnika kupati u uvarku od trina. Nakon kupanja, brzo ga umotati u plahte i<br />
posušiti, a zatim poleći u toplu postelju.<br />
191
POTRES MOZGA<br />
Potres mozga nastaje padom ili udarcem po glavi, ali ga gdjekad izazivaju i slabiji<br />
uzroci, kao što je šamar. Posljedice nastupaju odmah, a ponekad se pojavljuje tek<br />
nakon nekoliko sati. Prvi znaci potresa mozga su jaka glavobolja, povraćanje, a<br />
gdjekad i vrtoglavica. Nakon toga slijedi pospanost i omamljenost koja ponekad<br />
prelazi u besvjesticu. Bilo je usporeno i jedva primjetljivo, a disanje ili površno ili<br />
duboko s hrkanjem. Gdjekad se pojavljuju grčevi, ali to sve zavisi od jačine udarca.<br />
Uz potres mozga često dolazi potres hrptene (kičmene) moždine. To je česta pojava<br />
prilikom saobraćajnih nesreća.<br />
U lakšim slučajevima besvjestica prolazi sama od sebe, premda je čovjek često<br />
umoran i boli ga glava. Kod težih slučajeva besvjestica traje duže vremena, a to je<br />
znak da je mozak oštećen. Što prije bolesnik dođe do svijesti, tim je sigurnije da je<br />
pretrpio samo potres mozga. (Poslije potresa mozga čovjek se teško može sjetiti<br />
događaja koji su neposredno prethodili povredi.)<br />
Liječenje<br />
Bolesnika odmah položiti u bočni položaj da se ne bi ugušio, što je obavezan položaj<br />
kod besvjesnog stanja. Paziti da se bolesnik ne nahladi. Ukoliko prostorija nije<br />
dovoljno zagrijana, bolesnika je potrebno umotati pokrivačima. Kad dođe k svijesti,<br />
treba hranu jesti češće, u manjim obrocima, kako ne bi došlo do gubitka na težini.<br />
Jesti što više voća i povrća uz svježe sokove.<br />
Sastav čaja:<br />
40 g cvjetova i listova kunice<br />
40 g stabljike rusomače<br />
40 g bijele imele (cijele biljke)<br />
20 g majčine dušice (cijele biljke)<br />
20 g preslice (cijele biljke)<br />
20 g ive trave (cijele biljke)<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1/2 minute. Hladiti poklopljeno i preliti u bocu. Dnevno popiti 1/2<br />
litre čaja s malo svježeg limunovog soka. Ukoliko se radi o djeci ili mlađim osobama,<br />
umjesto umjerenog pripremati lagani čaj: u 1 litru proključale vode staviti 2 1/2 g<br />
mješavine trava. Piti gorak čaj, no čim bolesnik počne dolazili k svijesti, potrebno je<br />
čaj zasladiti medom. Bolesnik se ne smije pokretati i ustajati. Izbjegavati sve psihičke<br />
i fizičke napore, a nakon što ozdravi, izbjegavati ih još nekoliko mjeseci.<br />
Umjesto navedenog čaja, što se koristi kao osnovni lijek, korisno je uzimati čaj<br />
192
pripremljen od slijedećih trava:<br />
40 g listova ružmarina<br />
40 g cvjetova zovine<br />
40 g stabljike brđanke<br />
20 g vrbove kore<br />
20 g hrastove kore<br />
20 g listova kupine<br />
20 g konjogriza<br />
20 g stabljike odoljena (može i cijele biljke)<br />
20 g cvjetova i listova kantarije muške<br />
Čaj se priprema i upotrebljava kao prethodni.<br />
193
SMETNJE U CIRKULACIJI KRVI U MOZGU<br />
U prirodnom stanju mijenja se sadržaj krvi u mozgu, a kod ozbiljnijih promjena<br />
nastupa bolesno stanje. Osnovne smetnje su besvjestica i kongestija (navala krvi u<br />
glavu).<br />
BESVJESTICA<br />
Nastaje zbog iznenadne praznine u mozgu kao posljedica jakog gubitka krvi od<br />
straha, jakih bolova, jakih proljeva i sl. Besvjestica je ili lagana, što brzo prolazi, ili<br />
duboka i dugotrajna, kad bolesnik izgleda kao da je mrtav. Koža je blijeda i hladna, a<br />
bilo (puls) jedva primjetljivo. Predznaci bolesti su većinom iznenadne vrtoglavice i<br />
jako udaranje srca, a bolesniku se zacrni pred očima.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g listova vinove loze<br />
30 g listova i cvjetova kupine<br />
30 g stabljike timijana<br />
20 g stabljike odoljena<br />
20 g listova i cvjetova vrijeska — plavoga cvijeta<br />
20 g stucane smrekove cme bobe<br />
20 g listova pelina<br />
10 g listova kadulje<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine i kuhati<br />
poklopljeno 1/2 minute. Ohladiti poklopljeno i pretočiti u bocu. Piti 3 puta dnevno<br />
prije i poslije jela po 1 dcl čaja. Poslije svih napitaka, dakle, 6 puta dnevno, uzimati<br />
po 1 malu kašiku rafiniranog maslinovog ulja.<br />
Isti čaj uzimati još 2 puta dnevno, u 10 i 16 sati, po 1/2 dcl. Čaj se može zasladiti<br />
medom ili šećerom.Potrebno je kontrolisati krvni pritisak te, ukoliko je nizak,<br />
umjesto navedenog čaja piti umjereno pripremljen čaj od mješavine jednakih dijelova<br />
majčine dušice i konjogriza. Uz to, dnevno popiti 2 šolje crne kafe. Umjesto voća piti<br />
lagani čaj koji se priprema od mješavine jednakih količina trava: timijana, komorača,<br />
miloduha i plućnjaka.<br />
Jesti kaloričnu i raskuvanu hranu s mnogo zelja. Obroci treba da budu obilni i<br />
učestaliji. Odbaciti žestoka pića i cigarete, a preporučuje se dnevno popiti do 1/2 litre<br />
dobrog crnog vina.<br />
Obavezno je lagano vježbati na čistom zraku, a korisno je i planinariti.<br />
194
UPALA MOŽDANIH OVOJNICA (MENINGITIS)<br />
Bolest uzrokuju zarazne klice, bakterije ili virusi. Kadšto bolest nastaje uz neku<br />
drugu upalu u tijelu ili nakon što se ozlijedila glava.<br />
Bolest se očituje jakim i upornim glavoboljama, vrtoglavi<strong>com</strong>, mučninama i<br />
povraćanjem. Bolesnik je duševno poremećen, a uz to mu se zamućuje svijest. Ukoči<br />
mu se vrat, glava je zabačena unatrag, trbuh je uvučen. Bolesnici ne podnose<br />
svjetlost. Kod gnojnih upala moždanih ovojnica uvijek dolazi do visoke temperature,<br />
i do 40 "C, zbog čega je bolesnik ponekad toliko uznemiren da bježi iz postelje.<br />
Otkrije li se i liječi bolest na vrijeme, u većini slučajeva bolesnici potpuno ozdrave.<br />
Kod teških upala, neliječenja i kasnog liječenja mogu nastati trajne posljedice kao što<br />
su glavobolje, gluhonijemost, slaboumnost, epilepsija i sl.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
20 g cvjetova i listova majčine dušice<br />
20 g stabljike bijele gorčice<br />
20 g cvjetova kunice<br />
20 g listova matičnjaka<br />
20 g listova i cvjetova vrijeska<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 3 g mješavine trava,<br />
promiješati, skinuti s vatre i poklopljeno ohladiti. Procijediti u bocu. Svakih 1/2 sata<br />
piti po 1/2 dcl čaja. Prije upotrebe zasladiti medom i dodati nekoliko kapi svježeg<br />
limunova soka, Ukoliko je temperatura u bolesnika viša od 38 °C, potrebno je<br />
vinskim sirćetom namazati krsta, noge i tabane te odmah umotati plahtom. Ležati 1/2<br />
sata, a zatim ista mjesta namazati neslanom svinjskom masti. Ponovo umotati<br />
plahtom i taj oblog držati 1/2 sata.<br />
Posebnu pažnju potrebno je posvetiti ishrani. Hrana treba da bude što raznovrsnija, sa<br />
što više povrća, posebice divljeg zelja, uz svježe raskuvano meso. Umjesto vode piti<br />
čaj od mješavine jednakih količina kunice i matičnjaka. Čaju se, također, može dodati<br />
svježeg limunova soka. Jesti što više neslatkog kompota od jabuka i šljiva. Isto tako,<br />
korisno je kiselo mlijeko koje se uzima s bijelim lukom. (Bijeli luk se očisti, stuca<br />
nasitno i pomiješa s kiselim mlijekom.) Za vrijeme liječenja potpuno odbaciti<br />
suhomesnate i konzervirane proizvode te gazirane i neprokuvane voćne sokove.<br />
Slatkiše svesti na najmanju mjeru.<br />
Umjesto navedenog čaja koji se koristi kao osnovni lijek, može se koristiti i čaj od<br />
slijedećih ljekovitih biljaka:<br />
195
40 g listova bokvice muške<br />
30 g stabljike timijana<br />
20 g listova peršuna<br />
20 g stabljike odoljena<br />
10 g stabljike kilavice<br />
Čaj se priprema i koristi na isti način kao i gornji čaj.<br />
196
UPALA MOZGA<br />
Upala mozga također je zarazna bolest koju uzrokuju virusi i bakterije. Bolest se<br />
javlja u toku dječjih zaraznih bolesti: ospica, kozica i zaušnjaka, kadšto i gripe,<br />
posebice u teških oblika tih zaraza.<br />
Bolest počinje povišenom temperaturom, glavoboljom, bezvoljnošću i poremećajem<br />
svijesti. Gdjekad dolazi do nesanice, a u pojedinim slučajevima pojavljuje se<br />
pospanost. Bolesnik štuca, zijeva, vidi dvostruke slike. Isto tako, nastupaju smetnje<br />
sluha, govora, ravnoteže, mlitavih kretnji rukama i nogama, kao i do pojava padavice.<br />
Pojavljuju se nemiri, uzbuđenost, žalost i strah. Svijest je u bolesnika veoma<br />
promjenljiva. Ukoliko se bolest ne liječi u početku, u djetinjstvu dolazi do trajnih<br />
oštećenja mozga. Kao posljedice javljaju se duševna zaostalost, padavica i sl.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g cvjetova kunice<br />
30 g stabljike odoljena<br />
30 g korijena iđirota<br />
30 g stabljike broćike žute<br />
30 g stabljike majorana<br />
30 g plodova šipurike<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i u 1 litru prokuvane i ohlađene vode staviti 10 g mješavine.<br />
Namočiti preko noći. Ujutro se mješavini doda 6 žlica meda, zatim se stavi na tihu<br />
vatru i kuva 1 minutu. Ohladi se poklopljeno. Čaju se doda sok iz 1 limuna.<br />
Procijediti u bocu i držati na tamnom mjestu. Piti dnevno 6 dcl, svakih 1/2 sata po 1/2<br />
dcl.<br />
Uz taj osnovni lijek uzimati nesladak, hladan kompot od divljeg voća. Dnevno popiti<br />
2 dcl kisela mlijeka sa sitno stučenim bijelim lukom i malo soli.<br />
Jesti svježu hranu sa što više vitamina, manje slanu i pripremljenu isključivo na<br />
biljnom ulju, bez zapržavanja.<br />
Zabranjeno je pušiti cigarete, piti alkohol i kavu te jesti konzervirane prerađevine.<br />
Kao osnovni lijek može poslužiti i čaj pripremljen od ljekovitih biljaka:<br />
20 g listova matičnjaka<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
20 g ive trave<br />
20 g kore ive vrbe<br />
197
20 g puzave pirevine<br />
20 g stabljike piskavice<br />
Čaj se pije i koristi kao prethodni. Umjesto kompota od divljeg voća može se uzimati<br />
čaj od istih trava. Čaju se dodaje malo svježeg limunova soka. (Čaj se ne daje<br />
bolesnicima koji su u nesvijesti.)<br />
UPALA ŽIVCA (POLINEURITIS)<br />
Bolest se pojavljuje uglavnom nakon preboljelih zaraznih bolesti, kao što su difterija,<br />
gripa, ospice, te nakon trovanja živom, alkoholom i olovom. Isto tako može se<br />
pojaviti uz šećernu bolest te kao posljedica nedostatka vitamina u tijelu (avitaminoza)<br />
i poremećaja kod promene materije. Teži oblik te bolesti javlja se kao posljedica<br />
nedostatka vitamina B. Postoje neke upale živaca kojima uzrok nije poznat.<br />
Upala živaca javlja se uglavnom uz jaku bol uzduž oboljelog živca. Uz to se<br />
pojavljuju slabost, mlohavost i smanjenje obujma mišića, zatim se smanjuje<br />
osjetljivost, nastaju promjene na koži, a refleksi ili slabe ili potpuno nestaju. S<br />
navedenim znacima bolesti češće su pogođene noge, dok su kadšto pogođeni drugi<br />
udovi. Promjene na koži očituju se u tome što koža postaje glatka i sjajna, otečena i<br />
plavkasta. Kod upale živaca redovito je prisutna bol, a zahvaćeni udovi često trnu,<br />
peku i odrvene.<br />
Bolest se razvija naglo, no ponekad se pojavljuje nakon dužeg vremena. Postoje blaži<br />
oblici oboljenja, ali i teški, što mogu dovesti do teške invalidnosti.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g korijena puzave pirevine<br />
30 g cvjetova nevena<br />
30 g stabljike prilipa<br />
30 g hrastove kore<br />
30 g cvjetova zovine<br />
30 g cvjetova gloga<br />
30 g listova matičnjaka<br />
30 g listova i cvjetova odoljena<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno na tihoj vatri 1 minutu. Ohladiti poklopljeno i preliti u bocu te<br />
dodati svježeg limunovog soka. Dnevno popiti 8 dcl čaja, s time da se svaki sat<br />
vremena pije po 1/2 dcl.<br />
198
Uz taj čaj 2 puta dnevno pojesti po 100 g naribane mrkve zaslađene medom ili<br />
šećerom. Umjesto vode piti tekućinu od kompota što se priprema od suvog divljeg<br />
voća (oskoruša, brekinja, divljih jabuka ili krušaka); u nedostatku divljeg voća<br />
možete koristiti kompot od dunja, jabuka ili krušaka.<br />
Jesti što raznovrsniju hranu, a iz jelovnika izbaciti zaprške, pečenje, suhomesnate<br />
proizvode i sve konzervirane prerađevine. Odbaciti alkohol i duhan. Jesti što više<br />
bijeloga i crvenog luka.<br />
Preporučuju se lagane šetnje na čistom zraku. Ko je u prilici, najbolje je liječiti se na<br />
planini kozjim ili ovčjim mlijekom.<br />
UZETOST ŽIVCA LICA (PARAL<strong>IZ</strong>A N. FACIJALIS)<br />
Uzetost živca lica uvijek se pojavljuje u jednostranom i potpunom obliku, tj. uzeta je<br />
cijela polovina lica. Ona je tako nepokretna da bolesnik ne može nabrati čelo, podići<br />
vjeđu, razvući usnicu i zatvoriti oko. Čest je slučaj da bolesnik pojačano čuje na<br />
oboljeloj strani i to mu pričinjava znatne smetnje. Bolesnik ne može duvati i zviždati,<br />
a pri smijanju ili plaču, oduzeta strana potpuno je nepomična. Žvakanje je također<br />
otežano te se pri tome u prostoru između vilice i obraza skuplja hrana. Ako se bolest<br />
ispravno liječi, prolazi uglavnom za nekoliko nedelja. No u izvjesnim slučajevima<br />
ostaje lagana ukočenost dijela lica koji je bio oduzet.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja (1):<br />
40 g listova i cvjetova matičnjaka<br />
40 g stabljike bijele gorčice<br />
30 g listova i cvjetova kunice<br />
30 g listova muške i ženske bokvice<br />
20 g cvjetova gloga<br />
10 g cvjetova crnoga trna<br />
10 g imele bijele<br />
Sastav čaja (2):<br />
30 g korijena iđirota<br />
30 g listova pitome nane<br />
30 g stabljike timijana<br />
30 g stabljike preslice<br />
30 g konjogriza<br />
20 g listova pelina<br />
20 g cvjetova i listova kunice<br />
199
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Kuvati i piti čaj od jedne od navedenih mješavina trava, a zbog otežana zatvaranja<br />
usne šupljine koristiti se slamči<strong>com</strong>, ili plastičnom cjevči<strong>com</strong> kako bi bolesnik lakše<br />
uzimao čaj.<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru prokuvane i ohlađene vode staviti 10 g<br />
mješavine trava i poklopljeno namočiti preko noći. Ujutro dodati 6 supene kašike<br />
domaćeg vrcanog meda i staviti na laganu vatru da poklopljeno kuha 1 1/2 minutu.<br />
Ohladiti poklopljeno i procijediti u bocu. U jednakim vremenskim razmacima piti po<br />
1/2 dcl napitka, s time da se sva količina od 1 litre popije u toku dana.<br />
Jesti mlaku hranu, pripremljenu na ulju sa što više zeleni. Uz obroke jesti što više<br />
crvenoga luka (glavice), a poslije jela jesti što više voća i piti voćne sokove.<br />
200
VRTOGIAVICA<br />
Bolest se pojavljuje kod oboljenja unutrašnjeg uha, smetnji vida, migrene, smetnji<br />
cirkulacije krvi, morske bolesti i drugih bolesti kretanja (avionom i autobusom ili tzv.<br />
kinetoza). To je stanje kada se čovjeku poremeti ravnoteža, a javlja se kao simptom<br />
mnogih živčanih i drugih bolesti. Kad vrtoglavica nastupi, čovjeku dolazi mrak pred<br />
oči. Osjeća, zatim, da se oko njega predmeti okreću ili da se sam okreće oko vlastite<br />
osi. Kadšto ima osjećaj da mu se vrti u glavi ili da se ljulja na moru. Pri tome kretanje<br />
glavom pojačava vrtoglavicu. Uz bolest redovito se pojavljuje mučnina, bljedoća,<br />
znojenje, glavobolja i povraćanje, a nerijetko završava nesvjesti<strong>com</strong>.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
20 g kunice<br />
20 g cvjetova gloga<br />
20 g majčine dušice<br />
20 g puzave pirevine<br />
20 g ive trave<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i kuhati poklopljeno 1/2 minute.<br />
Nakon što se ohladi, čaj se pije zaslađen medom do 1/2 litre dnevno.<br />
Ukoliko do vrtoglavice dolazi zbog upale srednjeg uha, u uho je potrebno ukapati po<br />
5 kapi svježe iscijeđenog soka iz listova trave uvare (čuvarkuće). Isto tako, prije<br />
spavanja potrebno je ukapati po 5 kapi kantarion ulja ili maslinova ulja. Poslije toga<br />
ne smije se izlaziti iz kuče ili stana. Izbjegavati rad s ljudima; ne penjati se visoko.<br />
Ukoliko je vrtoglavica posljedica visokog ili niskog pritiska, potrebno je koristiti<br />
lijekove za visoki ili niski pritisak.<br />
201
HRONIČNI ZELUDAČNI KATAR (HRONIČNI GASTRITIS)<br />
Razni su uzroci hroničnog katara želuca. Ta ozbiljna bolest rijetko se razvija iz<br />
akutnog katara. Čest je slučaj da se bolest »vuče« lagano, osobito kada na nju djeluju<br />
razne škodljive materije, kao što je, primjerice, alkohol. On djeluje tako<br />
nadražavajuće na želudačnu sluznicu da se na njoj javljaju čak i manji ili veći polipi<br />
koji mogu, pak, dovesti do ozbiljnih poremećaja. Bolest se očituje kao mukli pritisak<br />
u području želuca, žgaravici, podrigivanju i »trulom« okusu, učestalijem povraćanju i<br />
vonjajućem zadahu iz usta. Jezik je obložen slojem, a okolina želuca otečena i veoma<br />
osjetljiva. Poremećeni rad crijeva očituje se u tvrdoj stolici ili proljevu. i duševno<br />
stanje bolesnika je poremećeno; razdražljivi su i nervozni te njihova cijela okolina<br />
trpi. Poremećaji u radu želuca su različite naravi, ali su uglavnom povezani sa<br />
želudačnim sokovima koji sadrže previše ili premalo solne kiseline. U prvom slučaju<br />
nastaju jaki bolovi i jaka žgaravica, a u drugom želudac teško probavlja hranu koja<br />
predugo leži te, zbog toga, truli.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
50 g listova nane pitome<br />
50 g cvjetova i listova kunice<br />
50 g stabljike preslice<br />
50 g listova matičnjaka<br />
50 g konjogriza<br />
50 g listova nane divlje<br />
50 g listova lazarkinje<br />
50 g stabljike ive trave<br />
50 g listova i cvjetova kantarije ženske<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru hladne vode preko noći namočiti 10 g mješavine<br />
trava. Ujutro kuvati da ključa 1/2 minute poklopljeno. Ohladiti poklopljeno i preliti u<br />
bocu. Piti prije i poslije jela po 1 dcl gorkog čaja. Nakon čaja odmah uzeti malu<br />
kašiku rafiniranog ili filtriranog maslinovog ulja. Preostala 4 dcl čaja popiti s malo<br />
meda u toku dana umjesto vode. Postupak liječenja vremenski traje do 2 mjeseca.<br />
202
NERVOZA ŽELUCA<br />
Nervozna želudačna bol nalikuje na bol hroničnog gastritisa. Međutim, ta je bol bez<br />
ikakvih objektivnih bolesnih pojava. Bolesnik često povraća i tjelesno propada.<br />
Bolest je čisto živčane naravi, a javlja se kod ljudi koji su suviše duševno napeti ili ih<br />
opterećuju velike brige i napori.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
30 g listova matičnjaka<br />
30 g stabljike komorača<br />
30 g listova i cvjetova vrijeska - bijeloga cvijeta<br />
30 g stabljike moravke<br />
30 g vrbove kore<br />
30 g listova pelina planinskog<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava, kuvati<br />
poklopljeno 1 minutu i ohladiti poklopljeno. Piti 8 dcl u toku dana Uz to 3 puta<br />
dnevno u hrani uzimati po jednu srednju kašiku maslinova ulja. Uz čaj, inače, uzimati<br />
po jednu srednju kašiku meda.<br />
Za vrijeme liječenja potrebno je što više vremena provoditi u laganoj šetnji. Vršiti<br />
lagane vježbe. Ishranu provoditi kao u liječenju katara želuca.<br />
Navedeni lijek upotrebljava se relativno kratko, do dvadeset dana.<br />
203
OPEKOTINE<br />
Opekotine nastaju djelovanjem topline, ultravioletnih zraka i hemijskih sredstava na<br />
kožu. Težina opekotine zavisi o intenziteta uzročnika. Primjerice, dublji dijelovi tijela<br />
mogu biti oštećeni ako je temperatura bila visoka, ultravioletne zrake veoma jake ili<br />
hemijski spoj veoma koncentriran. Ovisno o dubini oštećenja opekotine dijelimo na:<br />
opekotine prvog stepena<br />
opekotine drugoga stepena<br />
opekotine trećeg stepena<br />
OPEKOTINE PRVOG STEPENA<br />
Opekotinom je zahvaćen veći ili manji dio površine kože. Koža se zacrveni, ali bez<br />
mjehura. Bolovi se osjećaju, a gdjekad se javlja i temperatura.<br />
Liječenje<br />
Opekotinu odmah namazati domaćim maslinovim uljem. Ukoliko ga nemate pri ruci,<br />
poslužite se rafiniranim ili pomiješanim maslinovim uljem. Nakon toga, pamučne<br />
krpe namočiti u isto ulje i obložiti opekotinu. Obloge mijenjati svakih 10 minuta u<br />
trajanju od 2 sata. Poslije toga pamučnu krpu natopiti vinskim sirćem, jako iscijediti a<br />
onda namočiti maslinovim uljem i time svaki sat oblagati opekotinu. To činiti dok se<br />
ne pripremi uljni melem koji se lagano nanosi na opekotine.<br />
Uljni melem<br />
U 1 litrenu bocu uliti 1/2 litre maslinova ulja i dodati 400 g mješavine jednakih<br />
količina cvjetova kunice i nevena. Na dnu dublje posude staviti jelove daščice i na<br />
njih staviti bocu s uljem i travama. Bocu sa strana učvrstiti, također s daščicama,<br />
kako se ne bi prevrnula, a lonac ispuniti vodom. Staviti na laganu vatru da voda u<br />
posudi vri oko boce. Nakon 1 sata kuvanja, vodu ohladiti, bocu izvaditi, jako začepiti<br />
i držati na toplom štednjaku 24 sata. Da bi melem dobio punu vrijednost, potrebno je<br />
bocu držati na suncu 2 do 3 dana. Melem je veoma koristan i bilo bi dobro da ga<br />
svaka porodica pripremi tako da u slučaju opekotine odmah mogu primijeniti lijek.<br />
Naime, pripremljeni melem može dugo vremena trajati.<br />
Ukoliko pri ruci nemate maslinova ili drugog jestivog ulja, za prvu pomoć može<br />
korisno poslužiti obično brašno. Opečeni dio tijela, osobito ruke, zagnjuriti na<br />
desetak minuta u brašno. Taj jednostavan a koristan lijek uklonit će bolove od<br />
opekotine i spriječiti stvaranje mjehurića.<br />
204
OPEKOTINE DRUGOG STEPENA<br />
Kod opekotina drugog stepena zahvaćeni su djelimično dublji slojevi kože. Na<br />
pojedinim mjestima stvaraju se mjehurići ispunjeni bistrom tekućinom, a vidljivi su i<br />
spaljeni dijelovi kože što se nalaze na površini u vidu krpica. Bolovi su veoma jaki;<br />
na povređenim mjestima cijedi se bjeličasta tekućina što vlaži okolnu površinu.<br />
Liječenje<br />
Kao i kod opekotina prvog stepena, odmah koristiti domaće maslinovo ili drugo<br />
jestivo ulje. To činiti sve dok se ne pripremi voštani melem:<br />
1/2 litre domaćeg maslinovog ulja<br />
1 srednja kašika pretopljenog voska (ili ostatka svijeće)<br />
1 srednja kašika smole sa jele<br />
1 supena kašika listova ružmarina<br />
1 supena kašika listova kadulje<br />
1 supena kašika stabljike majčine dušice<br />
Pripremanje i primjena melema:<br />
Sastojke staviti u emajliranu posudu i lagano kuvati na tihoj vatri 1 sat, ali da ne<br />
provri. Dok mješavina kuva, miješati sa svježe istesanim drvetom crnog trna ili<br />
hrasta. Nakon jednog sata, vrelu mješavinu procijediti kroz veoma sitnu cjediljku u<br />
keramičku posudu ili staklenku. Zatim je ohladiti i začepljenu držati na hladnom i<br />
tamnom mjestu.<br />
Melemom se namažu čiste pamučne krpe kojima se oblažu opečena mjesta.<br />
205
OPEKOTINE TRECEG STEPENA<br />
Dublji dio tkiva je tako spaljen i spržen da sve izgleda kao da je pougljeno. Nema<br />
nikakvih znakova da je tkivo živo, a koža nalikuje mramoru.<br />
Liječenje<br />
Čiste pamučne krpe natopiti maslinovim uljem i opekotine oblagati svakih 10 minuta<br />
u trajanju od 2 sata. Nakon toga čiste pamučne krpe namazati smolastim melemom i<br />
njima oblagati opekotine, mijenjajući oblog svakih 2 sata<br />
.<br />
Sastav smolastog melema:<br />
1/2 litre domaćeg maslinovog ulja<br />
1 supena kašika smole sa jele<br />
1 srednja kašika pretopljenog voska ili ostatka svijeće<br />
1 supena kašika svježih listova bokvice<br />
1 supena kašika listova i cvjetova kunice<br />
1 supena kašika nastrugane kore od zovine<br />
1 supena kašika stabljike timijana<br />
Smolasti melem priprema se na isti način kao prethodno opisani voštani melem.<br />
Ukoliko nemate maslinova ulja, melem možete pripremiti mješavinom jednakih<br />
količina lovorovog i suncokretovog ulja.<br />
Za vrijeme liječenja, umjesto vode piti voćne sokove. Jesti što više zelja, posebice<br />
divljeg zelja, a hranu pripremati sa što manje soli.<br />
206
LIJEČENJE ZAPUŠTENIH GNOJNIH RANA<br />
Ako su gnojne rane posljedica rana od uboda, ujeda, posjekotina i opekotina, liječe se<br />
ispiranjem čajem i mazanjem melemom.<br />
Sastav čaja:<br />
30 g listova kadulje<br />
30 g cvjetova i listova kunice<br />
30 g listova bokvice ženske<br />
30 g samljevena lanenog sjemena<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati i preko noći namočiti u 6 litara vode.<br />
Ujutro staviti na laganu vatru da prokuva i kuvati poklopljeno 4 minute, zatim<br />
ohladiti. Odvojiti dio za jedno ispiranje, a preostali dio ostaviti poklopljen u posudi.<br />
Nakon sto ste rane isprali, čiste pamučne krpe natopiti u čaj i oblagati rane.<br />
Sastav melema:<br />
40 g samljevena lanenog sjemena<br />
40 g mladih izdanaka listova kunice<br />
40 g majčine dušice (što više cvjetova)<br />
40 g kantarion ulja<br />
40 g mladog masla<br />
Pripremanje i primjena melema:<br />
Trave usitniti i smiješati u emajliranoj posudi. Posudu staviti na laganu vatru pazeći<br />
da melem ne provri. Mješavinu miješati svježe istesanim drvetom otprilike 40<br />
minuta. Nakon toga, vruću mješavinu procijediti u staklenku i kad se ohladi dodati joj<br />
3 supene kašike maslinova ulja te jako umiješati. Melem mora biti čvrsto začepljen.<br />
Upotrebljavati ga isključivo čistim rukama. Najprije namazati čiste pamučne krpe ili<br />
gazu, a zatim priviti na rane.<br />
207
POSEBNE BOLESTI<br />
ALKOHOL<strong>IZ</strong>AM<br />
Pod tom bolesti podrazumijevamo trajnu naviku uživanja raznih vrsti alkoholnih pića<br />
u većim količinama uz razvijenu ovisnost o piću. Alkoholizam je razvijeniji u<br />
muškaraca nego u žena.<br />
Alkoholizam je vrst toksikomanije, tj. bolesnog poriva da se uzima neko otrovno<br />
sredstvo što djeluje na centralni živčani sistem i izaziva prividno ugodno stanje. U<br />
tom smislu, alkohol ubrajamo u droge. Već i male količine alkohola izazivaju<br />
trovanje. Bolest na razne načine oštećuje duševni život čovjeka te dovodi do raznih<br />
poremećaja, istinskih duševnih bolesti kao što su hronični alkoholizam, alkoholno<br />
ludilo i alkoholna ljubomora.<br />
Liječenje<br />
Ukoliko bolest nije uzela maha, alkoholna navika može se izbjeći ako se umjesto<br />
alkohola pije mineralna voda s tinkturom što se koristi pri liječenju starijih osoba od<br />
histerije. Tinktura se priprema od mješavine trava:<br />
20 g cvjetova ljubice mirisne (i peteljke)<br />
20 g ružmarina<br />
20 g listova pitome nane<br />
20 g listova kadulje<br />
20 g listova i cvjetova vrijeska<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
Pripremanje i primjena tinkture:<br />
Mješavinu trava staviti u bocu s 1/2 litre alhokola jačine 40 vol. "/o, i pustiti da<br />
začepljeno odstoji 24 sata. Kad god se osjeti potreba za pićem, popiti 2 dcl mineralne<br />
vode s 10 do 20 kapi navedene tinkture. U prvih 10 dana uzimati 2 dcl mineralne<br />
vode s 20 kapi tinkture, drugih 10 dana smanjiti na 15 kapi, nadalje 10 kapi, tako da<br />
se za 2 mjeseca pije samo mineralna voda bez tinkture.<br />
Uz mineralnu vodu s tinkturom dnevno što više piti voćne sokove.<br />
208
ALKOHOLNA LJUBOMORA<br />
Pojavljuje se u hroničnih alkoholičara. Bolesnik koji boluje od ove duševne bolesti u<br />
svakom činu svoje žene vidi nevjernost te je zbog toga optužuje navodeći apsurdne<br />
dokaze.<br />
Liječenje<br />
U jednakim vremenskim razmacima dnevno piti po 5 dcl limunade zaslađene medom.<br />
Umjesto vode piti umjeren čaj od listova matičnjaka: u 1 litru proključale vode staviti<br />
5 g sitno isjeckanog matičnjaka i kuvati poklopljeno 1/2 minute.<br />
Bolesnikov životni partner mora paziti na njega. Pomagati mu, biti mu privržen, ne<br />
izazivati ljubomoru, zajedno šetati se na čistom zraku, razgovarati i sl. Posebno je<br />
važno da bolesnik ne pije nikakav alkohol. Piti što više voćnih sokova, mineralnu<br />
vodu i jesti što više voća.<br />
ALKOHOLNO LUDILO (DELIRIUM TREMENS)<br />
To je duševna bolest što nastaje isključivo nakon dugogodišnjeg uživanja alkoholnih<br />
pića, te je, prema tome, bolest hroničnih alkoholičara. Izuzetno se javlja u mladih<br />
ljudi poslije 2 do 4 godine alkoholizma. Drži se da do bolesti dolazi uslijed oštećenja<br />
jetre, avitaminoze i trovanjem bolesnim produktima mijenjanja materije kod<br />
hroničnog alkoholizma. Do pojave ludila dolazi uglavnom na neki vanjski poticaj,<br />
kao što su povrede, zarazne bolesti, operacije, dolazak u zatvor i sl. Ludilo se razvija<br />
naglo ili postupno, u nekoliko dana. U slučaju postupnog razvoja ludila prethodno se<br />
pojavljuju znaci kao što su nemir, strah, nesanica, burni i teški snovi, pojačano<br />
znojenje, grčevi mišića, drhtanje i halucinacije. U razvijenom stepenu alkoholnog<br />
ludila pojavljuju se pomućenost svijesti, nesnalaženje u vremenu i prostoru, pogrešno<br />
prepoznavanje osoba, zastrašenost, vidne i slušne halucinacije, jako drhtanje glave,<br />
ruku i čitavog tijela, nesiguran hod, podrhtavajući govor i nesanica. Alkoholno ludilo<br />
traje otprilike 2 do 5 dana, a kadšto traje od nekoliko sati do nekoliko nedelja.<br />
Uglavnom prestaje naglo, dubokim snom iz kojega se bolesnik budi iscrpljen, ali<br />
bistar i miran. U istog bolesnika alkoholno ludilo može se pojaviti nekoliko puta.<br />
Liječenje<br />
Dvije recepture mogu koristiti za liječenje alkoholnog ludila. Na bolesniku je da<br />
odabere koja mu bolje odgovara. Jedna se priprema tako što se trave namoče preko<br />
noći, a druga kao što se priprema čaj.<br />
Sastav čaja (1):<br />
40 g listova i stabljike matičnjaka<br />
209
40 g stabljike kunice<br />
40 g cvjetova gloga<br />
30 g konjogriza<br />
30 e žila velike koprive<br />
30 g listova i cvjetova ruže penjačice<br />
30 g jagorčevine<br />
20 g korijena odoljena<br />
20 g imele sa hrastova drveta<br />
20 g stucane crvene smrekove bobe<br />
20 g listova pitome nane<br />
10 g stabljike puzave pirevine<br />
10 g stabljike zlatice s kamena<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 1/2 litru prokuvane i ohlađene vode staviti 10 g<br />
mješavine trava i preko noći namočiti. Ujutro staviti na laganu vatru da kuva<br />
poklopljeno 1 minutu. Hladan čaj preliti u bocu i piti malim gutljajima 3 puta dnevno<br />
1 dcl prije i poslije jela. Poslije napitaka prije jela uzimati 1 supenu kašiku maslinova<br />
ulja. Ukoliko se maslinovo ulje ne može piti, onda ga pomiješati s hranom. Preostalu<br />
količinu čaja piti umjesto vode, a može se zasladiti medom i osvježiti limunovim<br />
sokom.<br />
Sastav čaja (2):<br />
30 g ive trave<br />
30 g vrijeska<br />
30 g majčine dušice<br />
30 g glogovih cvjetova<br />
30 g dubčaca<br />
30 g odoljena<br />
30 g broćike žute<br />
30 g majorana<br />
30 g listova i cvjetova nevena<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1/2 minute. Hladan čaj procijediti i dodati mu 8 supenih kašika<br />
meda i promiješati. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Poslije napitaka<br />
nakon jela, uzimati po 1 supenu kašiku maslinova ulja, ili popiti ili uzeti s hranom.<br />
Između obroka uzimati po 2 dcl kompota.<br />
Jesti jako raskuvanu, raznovrsnu i vitaminima obilatu hranu. Za vrijeme liječenja<br />
210
izbjegavati zagušljive prostorije, raditi na svježem zraku.<br />
Preporučena metoda liječenja traje 2 mjeseca, a nakon pauze od mjesec dana može se<br />
ponoviti.<br />
HRONIČNI ALKOHOL<strong>IZ</strong>AM<br />
To je bolesna sklonost prema uživanju velikih količina alkoholnih pića. Hroničnog<br />
alkoholičara pretjerano uživanje alkohola dovodi do slijedećeg stanja: drhtanje,<br />
osjetljivost živaca, bolovi u udovima, trnci, mravci, slabljenje vida, katar želuca,<br />
oštećenje jetre, slabljenje teka, mršavljenje, proširenje krvnih žila na licu, i nosu,<br />
oštećenje srca s nepravilnim bilom i dr. Dakle, alkohol je vidno oštetio tjelesnu i<br />
duševnu građu hroničnog alkoholičara. U duševnom pogledu, primjerice, alkoholičar<br />
gubi osjećaj stida, ponos i dostojanstvo, sklon je lažima i krađi samo da dođe do pića.<br />
Iz veselog raspoloženja prelazi u razdražljivo ili potišteno, volja, razum i pamćenje<br />
mu slabe, kritičnost mu je smanjena.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
50 g listova kadulje<br />
50 g listova ružrnarina<br />
50 g listova divlje nane<br />
30 g stabljike majčine dušice<br />
30 g listova pelina<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Nakon što se čaj ohladio, pretočiti ga u bocu i piti 3<br />
puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Preostala 4 dcl čaja piti umjesto vode u 4<br />
obroka po 1 dcl, s time da se svaki put doda po 20 kapi tinkture za liječenje od<br />
histerije i alkoholizma. Količinu tinkture postupno smanjivati do 10 kapi i s tom<br />
količinom ostati do kraja liječenja.<br />
Uz čaj što se uzima po 1 dcl prije jela, uz ručak i večru popiti po 1 supenu kašiku<br />
maslinova ulja.<br />
Bolesnik treba da izbjegava društvo s kojim je pio. Raditi što više na čistom zraku, a<br />
slobodno vrijeme provoditi u laganim šetnjama.<br />
211
HISTERIJA<br />
Histerija je vrsta (psiho)neuroze, tj. duševnog poremećaja lakšeg stepena, a očituje se<br />
u vidu različitih duševnih i tjelesnih tegoba. U prošlosti držalo se da od histerije<br />
obolijevaju samo žene, dok je danas opšte poznata činjenica da od te bolesti jednako<br />
boluju i muškarci i žene. Histeriju uzrokuju razni duševni sukobi, naročito u<br />
djetinjstvu.<br />
Bolest se očituje u raznim duševnim i tjelesnim znacima: glavo bolji, vrtoglavici,<br />
bolovima i probadanju u predjelu srca, drhtanju, smetnjama vida i sluha, nesanici,<br />
smetnjama u govoru, uzetosti udova i sl. Kod svih tih smetnji ne postoje organski<br />
poremećaji koji bi tim poremećajima mogli biti povodom.<br />
U mladih ljudi osobito su karakteristični histerični napadi. Tada bolesnici lomataju<br />
rukama, trzaju cijelim tijelom, bacaju se i sl. Takvi napadi ponekad liče na padavicu.<br />
Za vrijeme napada ne dolazi do gubitka svijesti. Napad redovito prestaje kada se<br />
prisutni uklone, jer bolesnik više nema kome pokazati svoju unutrašnju borbu. Zato je<br />
najbolje takvim napadima ne poklanjati nikakvu pažnju.<br />
Duševne smetnje kod histerije mogu se pojaviti u obliku nemira i ukočenosti.<br />
Bolesnici pjevaju, viču, plaču ili se smiju, daju krive odgovore i ponašaju se smušeno<br />
i izgubljeno.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja za liječenje bolesnika u dobi do 20 godina:<br />
40 g cvjetova gloga<br />
40 g listova matičnjaka<br />
40 g korijena iđirota<br />
40 g listova mažurana<br />
30 g listova vinove loze<br />
20 g Ijubice mirisne (cvjetova s peteljkom)<br />
10 g listova i cvjetova kunice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1/2 minute. Piti gorak čaj 3 puta dnevno po 1/2 dcl prije i 1 dcl<br />
poslije jela. Osim toga, između obroka dnevno popiti još 3 dcl medom ili šećerom<br />
zaslađenog čaja.<br />
Hranu pripremati isključivo na biljnom ulju. Jesti raskuvanu hranu sa što više zeleni,<br />
posebice divlje zeleni. Iz jelovnika izbaciti svinjetinu i masnoće životinjskog<br />
porijekla. Za vrijeme liječenja zabranjen je alkohol, zatim kafa, i pretjerano uživanje<br />
slatkiša.<br />
Kupati se svaki drugi dan. Na kraju se prskati ili tuširati hladnom vodom u trajanju<br />
212
od 3 do 4 sekunde, a zatim se brzo posušiti.<br />
Za bolesnika je korisno da se bavi nekim sportom ili da vrši tjelesne vježbe. Bolesnik<br />
treba da izbjegava svaki razgovor koji bi ga ometao, a poznanici moraju biti obazrivi<br />
prema njemu.<br />
Sastav čaja za liječenje bolesnika u dobi iznad 20 godina:<br />
60 g listova matičnjaka<br />
60 g iđirota<br />
50 g jagorčike<br />
30 g cvjetova gloga<br />
20 g peršuna i celera (jednakih količina)<br />
10 g usitnjenog korijena srčanika<br />
Čaj se priprema na isti način kao i prethodni. Kad se procijedi, čaju se dodaje 6<br />
supenih kašika meda od kadulje, a može i od vrijeska, lavande, ružmarina ili<br />
bagrema. Važno je da je med jednoličan.<br />
Hranu pripremati kao za uzrast do 20 godina. Cigarete i alkohol su zabranjeni. Jelo<br />
uzimati uvijek u određeno vrijeme, a obroci moraju biti umjereni. Želudac ne smije<br />
biti prenatrpan. Slobodno vrijeme provoditi u laganim šetnjama na čistom zraku,<br />
laganom radu u vrtu.<br />
Obavezno je prati se ujutro hladnom vodom do pojasa. To činiti i poslije ručka, a<br />
prije spavanja uz to prati noge do koljena hladnom vodom. Nakon toga se odmah<br />
posušiti da ne dođe do prehlade.<br />
Za liječenje bolesnika u dobi iznad 20 godina može poslužiti tinktura od slijedećih<br />
ljekovitih biljaka:<br />
20 g cvjetova ljubice mirisne (i peteljke)<br />
20 g listova ružrnarina<br />
20 g listova pitome nane<br />
20 g listova kadulje<br />
20 g listova i cvjetova vrijeska<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
Pripremanje i primjena tinkture:<br />
Mješavinu trava staviti u bocu i doliti 1/2 litre alkohola jačine 40 vol.°/o, i pustiti da<br />
začepljeno odstoji 24 sata. Ujutro natašte i uvečer prije spavanja uzima se tinktura po<br />
20 kapi na kocki šećera ili s malom kašikom meda. Tinktura može poslužiti kao<br />
zamjena za navedeni čaj. Osim toga, jedanput dnevno, najbolje prije spavanja, njome<br />
izmasirati tijelo od pojasa prema gore, posebice vrat i ruke.<br />
Uz tu tinkturu, u jednakim vremenskim razmacima, svaki dan popiti po 6 dcl<br />
213
umjerenog čaja, rnedom zaslađenog, koji se priprema od mješavine trava:<br />
20 g korijena iđirota<br />
20 g latica vrtne ruže<br />
20 g majčine dušice<br />
20 g pupova kupine<br />
214
MANIJA<br />
Za maniju je karakteristična pojačana afektivnost. Bolesnik je pretjerano raspoložen i<br />
aktivan. Brzo govori i misli. Misli tako brzo jedna drugu sustižu da ih bolesnik ne<br />
može do kraja izreći. Zbog nemira uvijek započinje neki novi posao, ali ni jedan ne<br />
završava. Uz veselo raspoloženje katkad se javlja i razdražljivost, osobito ako mu se<br />
okolina suprotstavlja. Kod te bolesti prisutne su bolesne ideje o vlastitoj veličini.<br />
Bolesnik zamišlja da je najbogatiji, najpametniji, najsposobniji. U blažem obliku<br />
bolesti, bolesnici su razgovorljivi, srdačni, veseli, puni raznih planova, šaljivi, u<br />
razgovoru lako mijenjaju temu razgovora. Ponekad se izmjenjuju vremenski intervali<br />
pojačane aktivnosti s intervalima depresije.<br />
Liječenje<br />
U jednakim vremenskim razmacima dnevno popiti 6 dcl limunade, pripremljene od<br />
svježe iscijeđenog limuna i zaslađene medom.<br />
Umjesto vode piti umjereno pripremljen čaj od dviju mješavina trava, s time što se<br />
svake nedelje uzima jedna mješavina.<br />
Prva mjesavina: jednake količine listova i cvjetova ružmarina i listova i cvjetova<br />
vrijeska.<br />
Druga inješavina: jednake količine stabljike timijana, stabljike rusomače, cvjetova<br />
gloga, listova kadulje i korijcna odoljena.<br />
Svaki čaj se priprema na isti način: u 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine<br />
trava i kuvati poklopljeno 1/2 minute. Kad se ohladi, čaj pretočiti u bocu.<br />
U jesen, kad dozrijevaja šipak, umjesto limunade može se uzimati mješavine od po<br />
250 g svježeg limuna, šipka i meda. Limun se opere u vreloj vodi, a zatim se s korom<br />
samelje na stroju za meso. Isto činiti sa šipkom. Na samljevenu mješavinu doda se<br />
med i izmiješa. Uzimati 3 puta dnevno po 1 supenu kašiku mješavine, a odmah nakon<br />
toga 1 naribanu kiselu jabuku. Jabuku naribati prije upotrebe.<br />
Jesti nešto više kuvanu i jako raskuvanu hranu s manje masnoće i soli. Preporuča se<br />
što više zeleni i ribe. Što više obavljati fizički posao, a slobodno vrijeme provoditi u<br />
sportu, ribolovu, planinarenju i sl.<br />
215
MLADENAČKO LUDILO (SH<strong>IZ</strong>OFRENIJA)<br />
Najrasprostranjenija je duševna bolest što, uglavnom, pogađa ljude u mladoj dobi. Do<br />
danas je uzrok bolesti ostao nepoznat. Mnogi drže da je šizofrenija nasljedna bolest i<br />
da je uzrokuju bolesne promjene na mozgu. Neki drže da bolest mogu izazvati razni<br />
neugodni duševni doživljaji i utjecaji u mladosti. Teško prilagođavanje promjenama i<br />
snalaženje u životu mogu pridonijeti razvoju te bolesti.<br />
Bolest se očituje upadljivim promjenama u osjećajnom životu bolesnika. Bolesnici ne<br />
reagiraju na događaje koji normalnog čovjeka uzbuđuju. Kolebljivi su u osjećajima,<br />
tako da jednu osobu mogu istodobno i voljeti i mrziti. Pojavljuje se ravnodušnost<br />
tako da bolesnik zapušta učenje u školi, posao, pranje i odijevanje te osobnu higijenu.<br />
Smetnje u osjećajnom životu mogu se videti u krajnostima. Osobu koju je volio<br />
počinje mrziti, i obrnuto.<br />
Bolesnik se povlači u sebe gubeći interes za stvari koje su ga prethodno zanimale.<br />
Najbitnija je rastrganost misli. Povezanost misli je zbrkana i nejasna. Kretnje postaju<br />
neprirodne, s neobičnim pokretima i grimasama. Bolesnici ili su veoma uzbuđeni ili<br />
uporno šute. Tok bolesti je raznolik. Javlja se na mahove, naizmjenično nastupaju<br />
poboljšanja i pogoršanja.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja (1):<br />
30 g stabljike bekturana<br />
30 g listova divlje nane<br />
30 g stabljike majčine dušice<br />
30 g cvjetova kunice<br />
30 g cme i crvene smrekove bobe<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1/2 litre proključale vode staviti 5 g mješavine trava<br />
i kuvati poklopljeno 2 minute. Kad se čaj ohladi, preliti ga u bocu. Piti gorak čaj 3<br />
puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela.<br />
Sastav čaja (2):<br />
20 g cvjetova zovine<br />
20 g cvjetova gloga<br />
20 g cvjetova cmog trna<br />
20 g cvjetova i listova ružmarina<br />
20 g listova i cvjetova plućnjaka<br />
20 g listova i cvjetova prilipa<br />
216
20 g jako usitnjenog korijena srčanika<br />
Pripremati i upotrebljavati čaj kao prethodni. Jesti što više kiselih jabuka, dnevno do<br />
1 kg ili popiti 3 dcl<br />
svježeg jabukovog soka. Svako jutro natašte poje kocku šečera natopljenu svježim<br />
limunovim sokom. Hrana mora biti kvalitetna i raznovrsna.<br />
Odbaciti alkohol i cigarete. Bolesnik treba što više vremena provoditi na čistom<br />
zraku, na planini ili pokraj rijeke.<br />
217
NEURASTENIJA<br />
To je oblik (psiho)neuroze, odnosno duševnog poremećaja lakšeg stupnja kod kojega<br />
je cjelokupna tjelesna i duševna sposobnost smanjena, a da ne postoje nikakve<br />
bolesne promjene u tijelu. Neurasteniji su svojstveni znakovi: težina u glavi, razni<br />
bolovi u glavi, vrtoglavica, svrabež, drhtanje, trnci u udovima, znojenje, osjećaj<br />
težine i slabosti u tijelu, srčane smetnje, pomanjkanje teka, smetnje u mokrenju,<br />
zatvor stolice. Najučestaliji duševni znakovi bolesti su:<br />
umor na radu, posebice umnom, osjećaj radne nesposobnosti, smanjena koncentracija<br />
i pamćenje, preosjetljivost, razdražljivost, mrzovoljnost, bezvoljnost i smetnje u snu.<br />
Razvoju te bolesti pogoduju neprekidna duševna uzbuđenja koja nastaju u raznim<br />
sukobima — u braku, na radnom mjestu, u obitelji, zbog prevelikih osobnih ambicija<br />
i sl. Bolesnici koji pate od te bolesti neprekidno su u strahu da će ih netko zapostaviti<br />
i prestići.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
20 g cvjetova kunice<br />
20 g listova i cvjetova majčine dušice<br />
20 g stabljike preslice<br />
20 g hrastove kore<br />
20 g hrastovih listova<br />
20 g vrbove kore<br />
20 g stabljike ive trave<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Pripremiti umjeren čaj: u 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i kuvati<br />
na laganoj vatri 1/2 minute. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela.<br />
Mješavina tih trava može se koristiti i za pripremanje laganog čaja koji se pije<br />
umjesto vode, s time da mu se doda malo svježeg limunova soka. Lagani čaj<br />
priprema se tako da se u 1 litru proključale vode stavi 2 1/2 g mješavine trava, a kuva<br />
poklopljeno 1/2 minute.<br />
Jesti jako raskuvanu i čorbastu hranu sa što više povrća, osobito divljeg zelja, a<br />
pripremati je na biljnom ulju.<br />
Zabranjeno je uzimati alkohol, cigarete i kavu. Izbjegavati fizički i psihički napor i<br />
uzrujavanje.<br />
Svaki dan, ujutro i uvečer prije spavanja, masirati i vrhovima prstiju i noktima tikati<br />
krsta, ispod ruku, po preponama, ruke i noge. Masirati razblaženom tinkturom koja se<br />
priprema od mješavine trava:<br />
218
20 g cvjetova lipe<br />
20 g vrijeska — plavoga cvijeta<br />
20 g ružmarina<br />
20 g pitome nane<br />
20 g bekturana<br />
20 g majčine dušice (veće količine cvjetova)<br />
Pripremanje i primjena tinkture:<br />
Mješavinu usitnjenih trava staviti u staklenku od 3 litre i doliti 2 litre alkohola jačine<br />
55 vol.%. Začepiti i uz povremena mućkanja držati 24 sata. Nakon toga tinkturu<br />
pretočiti u drugu bocu, držati začepljenu i upotrebljavati. Na mješavinu trava može se<br />
uliti još 2 litre alkohola iste jačine, s time da se drži začepljenom 48 sati.<br />
Pripremljena količina tinkture dovoljna je za turu liječenja koja će trajati otprilike 2<br />
mjeseca. Tinktura je jako korisna za masažu kod reumatizma i slabe cirkulacije krvi u<br />
rukama i nogama.<br />
Osim toga, dnevno popiti 3 puta po 1 dcl limunade što se priprema noć prije upotrebe<br />
na slijedeći način: u staklenku staviti 2 1/2 dcl prokuvane i ohlađene vode, 3 supene<br />
kašike rneda i limunova soka (od 1 manjeg ili polovice većeg limuna). Nakon što se<br />
izmiješa, staviti 2 grančice ružmarina. Ujutro izbaciti grančice, a limunadu piti u tri<br />
obroka.<br />
219
PSIHOPATIJA<br />
Pod psihopatijom podrazumijevamo duševno stanje koje se nalazi na granici zdravog<br />
i bolesnog duševnog života, pri čemu je uočljivo određeno skretanje od zdravog<br />
stanja. To je, u stvari, poremećaj ličnosti u kojoj prevladavaju nedostaci u osjećajnom<br />
području.<br />
Pod psihopatom se uglavnom podrazumijeva eksplozivna i agresivna osobnost bez<br />
dubljih osjećaja i moralnih osobina. Ta se osoba nalazi u većoj ili manjoj mjeri u<br />
sukobu s okolinom. Psihopati ne mogu nikoga istinski zavoljeti, niti mogu suosjećati<br />
s drugim ljudima. Njihov se brak u većini slučajeva brzo raskida, a prema djeci su<br />
loši roditelji. Za svoje postupke ne žale, što je odraz moralne neodgovornosti.<br />
Liječenje<br />
U liječenju te bolesti može se postići mnogo.<br />
Sastav čaja:<br />
30 g latica vrtne ruže<br />
30 g listova i cvjetova ruže penjačice<br />
30 g stabljike preslice<br />
30 g listova i cvjetova kunice<br />
20 g listova matičnjaka<br />
10 g stabljike timijana<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Čaj ohladiti, preliti u bocu. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl<br />
prije i poslije jela.<br />
Jesti dobro pripremljenu hranu s mnogo zeleni te bijelog i crvenog luka.<br />
220
PSIHOZA POSLIJE POROĐAJA<br />
Kao što bolest govori, javlja se poslije porođaja, posebice poslije prvog. No javlja se i<br />
nakon drugih porođaja. Bolest se očituje uzbuđenjima, tugom, raznim smetnjama u<br />
mišljenju, halucinacijama ili pogrešnom raspoznavanju okoline. Čest je slučaj da se<br />
javlja povezana s nekom zarazom ili oboljenjem poslije porođaja. Duševne smetnje<br />
uglavnom nestaju za nekoliko dana, a najviše za nekoliko mjeseci.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
20 g stabljike pitome nane<br />
20 g stabljike kunice<br />
20 g stabljike preslice<br />
10 g stabljike majčine dušice<br />
10 g stabljike ive trave<br />
10 g stabljike kadulje<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1/2 minute. Kad se čaj ohladi, pretočiti ga u tamnu bocu i piti 3<br />
puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Između obroka, oko 10 i 16 sati, popiti po 1<br />
dcl istoga čaja. Dnevno ukupno popiti 8 dcl čaja.<br />
Ubrzo će se apetit popraviti te valja jesti raznovrsnu i kaloričnu hranu. Preporučuju se<br />
slatkiši i kiselo mlijeko.<br />
Ako bolesnica puši, potrebno je odbaciti cigarete ili ih svesti na najmanju količinu.<br />
Vrijeme provoditi u čistoj, prozračnoj prostoriji umjerene temperature.<br />
221
SLABOUMNOST<br />
Slaboumnost ili maloumnost je duševna bolest koja se očituje u duševnoj zaostalosti.<br />
Do zastoja u duševnom razvoju dolazi već u najranijem djetinjstvu. Slaboumnost<br />
može biti prirođena ili rano stečena. Među njima nema razlike, te se na temelju<br />
duševnih sposobnosti ne mogu dijeliti u posebne skupine. Podjela je moguća jedino<br />
po uzročnosti. Prirođena slaboumnost je naslijeđena, dok je rano stečena slaboumnost<br />
posljedica bolesti mozga u prvim mjesecima nakon porođaja. Duševna zaostalost<br />
bolesnog djeteta mjeri se s duševnim stanjem zdrava djeteta. Slaboumnost se očituje<br />
u otežanom shvaćanju, slabijem pamćenju, nemogućnosti razlikovanja bitnog ud<br />
nebitnog, dok su osjećaji potpuno površni. Bolesnici su lakovjerni i lako se dadu<br />
nagovoriti na bilo što.<br />
Liječenje<br />
Kod liječenja težeg oboljenja nema nekog osobitog uspjeha. No svako znatnije<br />
poboljšanje predstavljat će uspjeh. Poboljšanje će se osjetiti ako se redovito pije<br />
umjereno pripremljen čaj od mješavine jednakih količina listova matičnjaka, listova i<br />
cvjetova dubčaca i cvjetova kunice. Čaj se pije hladan i nezaslađen, s tim što manja<br />
djeca piju 3 puta dnevno po 1/2 dcl prije i poslije jela, a starija djeca 3 puta dnevno<br />
po 1 dcl prije i poslije jela.<br />
Tim bolesnicima može pomoći pravilna ishrana. Zato je potrebno jesti jako raskuvanu<br />
hranu sa što više voća i povrća, posebice divljeg zelja.<br />
Još u najranijem djetinjstvu bolesnoj djeci je potrebno posvetiti punu pažnju u<br />
pogledu njihova psihičkog i fizičkog odgoja. Zato s njima treba raditi najraznovrsnije<br />
vježbe i što više izvoditi ih na šetnje na čisti zrak. Usmjeravati ih na ono za što<br />
pokazuju određeni smisao kako bi kasnije u određenom zanimanju postigli potrebnu<br />
samostalnost. Kad dijete odraste, potrebno ga je uključiti u specijalne škole koje<br />
obrazuju i odgajaju mentalno zaostalu djecu.<br />
222
STARACKA SLABOUMNOST<br />
Ta se duševna bolest pojavljuje u starih ljudi, uglavnom iznad 70 godina, u tzv.<br />
četvrtoj životnoj dobi. U mnogim slučajevima povezana je s aterosklerozom krvnih<br />
žila mozga. Kod te bolesti mozak je u cijelosti smanjen a kora velikog mozga<br />
stanjena. Bolest se očituje u tjelesnim i duševnim poremećajima. Od tjelesnih<br />
poremećaja javljaju se drhtanje glave i ruku, pognuto držanje, sitan hod. slab i<br />
bolestan glas, drhtavo pismo i sl. Duševni poremećaji su raznoliki. Bolesnici<br />
pokazuju veoma velike smetnje u pamćenju, zamjenjuju osobe i stvari. Ne sjećaju se<br />
naročito novijih događaja pa ih nadomještaju izmišljajući druge (konfabulacija).<br />
Tvrdoglavi su, škrti i bezosjećajni. Nepovjerljivi su, a zbog sitnica padaju u teška,<br />
uzbuđena stanja. Poslije izvjesnog vremena trajanja bolesti, posljednji deceniji<br />
njihova života potpuno im se izgube iz pamćenja. Ne prepoznaju vlastitu djecu,<br />
bračnoga druga, a zaboravljaju i gdje su se rodili. Pohlepni su za hranom, a noću<br />
neoprezni sa svjetlom i vatrom.<br />
Liječenje<br />
Sastav čaja:<br />
40 g stabljike ive trave<br />
40 g listova hrasta<br />
40 g hrastove kore<br />
40 g žila koprive<br />
40 g stabljike majčine dušice<br />
40 g bijele imele<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine trava i kuvati poklopljeno 1 minutu.<br />
Hladan čaj procijediti u bocu i dodati svježi sok od polovice limuna. Dnevno piti 5<br />
dcl čaja, 3 puta dnevno po 1 dcl prije jela, a 2 dcl između obroka, u 10 i 16 sati.<br />
Hranu pripremati na biljnom ulju sa što manje soli. Jesti što više divljeg zelja, zatim<br />
voća te piti svježe voćne sokove.<br />
Zabranjeno je uzimati alkoholna pića, konzervirane prerađevine i svinjetinu. Što više<br />
vremena provoditi u vrtu u laganom radu i šetnjama na čistom zraku.<br />
223
BOLNA I GRČEVITA MENSTRUACIJA<br />
Sastav čaja (1):<br />
20 g listova pelina<br />
20 g vrbove kore<br />
10 g konjogriza<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 2 minute. Kad se čaj ohladi, dodati 5 supenih kašika meda i<br />
umiješati. Procijediti i piti po 1 dcl svakih 2 sata.<br />
Sastav čaja (2):<br />
20 g orahovih resica<br />
20 g stabljike bijele gorčice<br />
20 g stabljike bedrenike<br />
20 g listova pelina<br />
Čaj pripremati i upotrebljavati kao u prvoj recepturi.<br />
Sastav čaja (3):<br />
20 g cvjetova zovine<br />
20 g listova ružmarina<br />
20 g stabljike bijele gorčice<br />
20 g cvjetova kunice<br />
20 g rusomače<br />
Čaj se priprema i upotrebljava kao u prvoj recepturi.<br />
224
BRADAVICE<br />
1. Skuvati jak čaj od rosopasti: u 1 litru proključale vode staviti 40 g rosopasti i<br />
kuvati poklopljeno 10 minuta. Kad se čaj ohladi, oprati bradavice, sačekati da se<br />
samo od sebe posuši, a zatim iz svježe rosopasti cijediti mlijeko po bradavicama. To<br />
činiti svaki dan u razdoblju od 6 do 8 dana i bradavica će nestati.<br />
2. Ruke dobro oprati običnim sapunom za rublje i pritom trljati po bradavicama.<br />
Površinski dio većih bradavica malo načešati a zatim narnazati konjskom pjenom.<br />
Ostaviti da se posuši. Vrijeme liječenja 10 dana.<br />
3. Površine na kojima se nalaze bradavice dobro oprati lukšijom. Pri tome trljati po<br />
bradavicama, a neku veću i oštetiti. Poslije toga bradavice jako namazati mlijekom od<br />
smokve i sačekati da se posuši. Svaku slijedeću večer samo bradavice namazati<br />
smokvinim mlijekom. Cijelo vrijeme bradavice se ne smiju močiti sve dok se<br />
raspadnu i otpadnu. Ponoviti postupak s lukšijom i smokvinim mlijekom.<br />
CRVENI VJETAR<br />
1.Načiniti mješavinu jednakih količina korijena čička i kore od zovine. U 1 litru<br />
proključale vode staviti 30 g mješavine trava i kuvati poklopljeno 3 minute, te<br />
ohladiti. Mlakim čajem namočiti pamučne krpe i oblagati oboljela mjesta. Obloge<br />
mijenjati svakih 20 minuta.<br />
2.U 5 litara proključale vode staviti 20 g trine od sijena i kuvati poklopljeno 3 minute<br />
te ohladiti. U međuvremenu, 40 g cvjetova i listova kamilice preliti sa 2 litre<br />
proključale vode i ostaviti da se poklopljeno ohladi. Oba čaja procijediti u drugu<br />
posudu, izmiješati i mlakim (novim) čajem natopiti pamučne krpe i obložiti bolna<br />
mjesta. Obloge često mijenjati, kako bi se održala ista toplina.<br />
DIVLJE MESO<br />
1.U 3 litre vode kuvati mješavinu od 20 g hrastovih listova i 10 g hrastove kore na<br />
laganoj vatri ključati 3 do 4 minute, i pustiti da se ohladi. Oboljele dijelove tijela<br />
ispirati hladnim čajem. Sačekati da se posuši, a onda posuti prahom od mješavine na<br />
suncu osušenih žirova i šišarki.<br />
2.Smiješati po 20 g bijele imele i hrastove kore i po 10 g cvjetova divizme i listova<br />
muške bokvice i mješavinu kuhati u 6 litara vode da vri poklopljeno na laganoj vatri<br />
2 do 3 minute. Ohladiti poklopljeno i mlakim čajem ispirati oboljela mjesta, a zatim.<br />
stavljati obloge.<br />
225
D<strong>IZ</strong>ENTERIJA<br />
1.Usitniti i smiješati po 20 g kora od plodova šipka, plodova divlje drače, korijena<br />
angelike i rusomače (cijele biljke). U 1/2 litre proključale vode staviti 2 kašike<br />
mješavine trava, promiješati, poklopiti i ostaviti da se ohladi. Piti po 2 kašike svakih<br />
1/2 sata.<br />
2. Usitniti i smiješati po 20 g listova i cvjetova majčine dušice, cvjetova kunice, kore<br />
plodova šipka i stabljike gorčice. Daljnji postupak kao u prve recepture.<br />
Bilo koju recepturu koristili, vodite računa o ishrani.<br />
SAVETI ZA DEBLJANJE<br />
1. Za jedan od dnevnih obroka, bilo za ručak ili večeru, redovito jesti jelo koje se<br />
priprema na slijedeći način: 1/2 kg crvenog luka (oguljenog), 1/2 kg krompira<br />
(oguljenih i izrezanih na kockice), 1/2 litre vode, 3 kašike masti i 2 kašike<br />
jestiva ulja. Jelo umjereno posoliti, malo pobiberiti i peći u pećnici. Dok se<br />
peče, promiješati 2 do 3 puta. Jesti s domaćim hlebom. Za doručak redovito<br />
jesti po 2 veće kriške hleba namazane svinjskom mašću s malo soli. Jesti više<br />
puta jaču i kaloričniju hranu. Prije jela 3 puta dnevno piti po 1 dcl čaja za<br />
poboljšanje apetita.<br />
2. Uz svaki obrok piti 1 do 2 dcl mlakog mlijeka sa 1 do 2 žlice meda.<br />
GRČEVI U ŽELUCU KOD DJECE<br />
Usitniti i smiješati 50 g cvjetova kamilice i 20 g listova i cvjetova majorana. U<br />
posudu staviti 1 supenu kašiku mješavine trava i preliti sa 1/2 litre proključale vode,<br />
promiješati i ostaviti da se poklopljeno ohladi. Dnevno piti svaki sat po 1/4 dcl.<br />
Ta receptura preporuča se za djecu u dobi iznad godinu dana. Radi li se o djetetu<br />
mlađem od godinu dana, na istu količinu vode uzima se čajna kašika mješavine trava.<br />
Hrana mora biti čista, svježa i jako raskuvana, a voda prokuvana i ohlađena.<br />
Prokuvanoj vodi doda se malo meda i 2 svježe kapi limunova soka. Trbušćić umotati<br />
u toplo.<br />
226
PREHLADE KOD DJECE<br />
Sastav čaja:<br />
2 supene kašike cvjetova kamilice<br />
1 srednja kašika cvjetova divizme<br />
1 srednja kašika listova i cvjetova majorana<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati, te staviti u 1/2 litre mlijeka da prokuva. Kad prokuva<br />
odmah skinuti s vatre, dodati 5 supenih kašika meda i jako umiješati. Hladan napitak<br />
procijediti u bocu. Taj se sirup daje djetetu 6 puta dnevno po 1 supenu kašiku s<br />
tankim čajem od kamilice.<br />
Za liječenje prehlade upotrebljava se i lagani čaj od kamilice i sljeza, a pije se medom<br />
zaslađen 6 puta dnevno po 1/4 do 1/2 dcl, ovisno od uzrasta djeteta.<br />
SLABOKRVNOST KOD DJECE<br />
Pripremati uvarak od sjemena zobi i ječma. Uvarak se priprema na slijedeći način: u<br />
1 1/2 litru vode staviti 2 supene kašike zobi i 1 supenu kašiku ječma i kuvati na<br />
laganoj vatri 1 1/2 sat. Hladiti poklopljeno, a piti 3 puta dnevno po 1/4 dcl.<br />
Mikserom pripremati sok iz mrkve, cvekle, jabuke, naranče, šljiva i grožđa, i sl. Voće<br />
prethodno mora biti jako čisto. Sok svaki put posebno pripremati.<br />
Jesti što raznovrsniju i kaloričnu hranu s mnogo raskuvana povrća. Dijete treba da<br />
pije prokuvanu i medom zaslađenu vodu. Kretati se što više na čistom zraku.<br />
227
HEPATITIS<br />
Sastav čaja:<br />
30 g cvjetova i listova kunice<br />
30 g cvjetova i listova kantarije ženske<br />
30 g stabljike majčine dušice<br />
30 g listova i ćvjetova vrijeska — plavoga cvijeta<br />
20 g cvjetova karnilice<br />
10 g hrastove kore<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 5 g mješavine i kuvati<br />
poklopljeno 1/2 minute. Kad se čaj ohladi, preliti ga u bocu i piti 8 puta dnevno po<br />
1/2 dcl prije i poslije jela, te između obroka.<br />
Jesti raskuvanu i čorbastu hranu, pripremljenu isključivo na običnom ulju i bez<br />
zapržavanja. Jesti mlaku hranu.<br />
Za vrijeme liječenja strogo je zabranjeno uzimati alkohol, kafu i duvan, zatim,<br />
konzervirane prerađevine, jake začine, masnoće životinjskog porijekla, meso s<br />
roštilja i sl.<br />
CIROZA<br />
Sastav čaja (1):<br />
60 g listova pitome nane<br />
50 g stabljike preslice<br />
40 g cvjetova kunice<br />
30 g matičnjaka (veće količine listova)<br />
20 g hrastove kore<br />
20 g listova bokvice muške<br />
10 g listova pelina<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru preko noći namočiti 5 g mješavine trava.<br />
Ujutro kuvati poklopljeno, s time da vri 1/2 minute. Kad se ohladi, čaj procijediti u<br />
tamnu bocu i piti po 1 dcl prije i poslije jela, a preostalu količinu popiti između<br />
obroka, umjesto vode.<br />
Sve druge upute kao u liječenju hepatitisa.<br />
228
Sastav čaja (2):<br />
40 g konjogriza (bez listova)<br />
40 g cvjetova kamilice<br />
30 g stabljike komorača<br />
30 g listova divlje nane<br />
20 g stabljike puzave pirevine<br />
20 g listova bokvice (muške ili ženske)<br />
20 g hrastove kore<br />
20 g listova kupine<br />
Čaj pripremati, upotrebljavati te postupati po uputama za ishranu i zabrane kao u<br />
prethodnoj recepturi.<br />
229
ISPADANJE KOSE<br />
U 3 litre proključale vode staviti mješavinu od po 20 g hrastove kore, hrastovih<br />
listova i koprive (cijele biljke), kuvati poklopljeno 2 minute i ohladiti poklopljeno.<br />
Hladnu tekućinu preliti u tamnu bocu i začepljenu držati na hladnom mjestu. Uvečer,<br />
prije spavanja, korijen kose jako namočiti i istrljati rakijom lozovačom, a zatim<br />
namočiti i izmasirati preporučenim čajem.<br />
KLIMAKTERIJ<br />
1. Piti prilično hladnu limunadu zaslađenu s malo meda. Koristiti, ukoliko je<br />
moguće, izvorsku vodu, ili prokuhanu i na 12 do 14'C ohlađenu vodu. Držati je<br />
u termosboci. Limunada se pije u manjim količinama, i nekoliko puta, da ne bi<br />
došlo do prehlade ili upale grla.<br />
2. Sve zglobove te leđa i rebra namazati mješavinom jednakih količina vinskoga<br />
sirćeta i vode. Dnevno uzimati 3 puta po 1 dcl kiselog mlijeka pomiješanog s 1<br />
dcl hladne vode i malom žli<strong>com</strong> svježeg limunovog soka.<br />
3. Piti limunadu koja se priprema od prokuvane i ohlađene vode, svježeg<br />
limunovog soka i 2 grančice ružmarina. Limunada se priprema noć prije nego<br />
se pije. Može se zasladiti rnedom.<br />
U sva tri slučaja preporuča se što više šetati šumama i parkovima, naročito uz rijeku.<br />
Što više se kupati (cijelo tijelo) i kratko se tuširati hladnom vodom. Nastojati održati<br />
stara i steći nova prijateljstva.<br />
KAMENCI U ŽUČI<br />
Ako su kamenci u žuči sitni, tj. veličine zrna kukuruza, moguće ih je izbaciti brzo i<br />
jednostavno, ali uz određene boli, na slijedeći način:<br />
Jedan dan i jednu noć, 24 sata, ništa ne jesti. Zatim pripremiti mješavinu od 1 litre<br />
rasola (tekućine) od kiselog kupusa, 4 dcl maslinova ulja i soka od 4 limuna. Piti<br />
svakih 25 minuta po 1 dcl tekućine. Odmah će nastupiti bolovi i proljev i kamenci će<br />
biti izbačeni sa stoli<strong>com</strong>, najdulje za 4 do 5 sati, tj. dok se popije pripremljeni lijek.<br />
Nakon što su kamenci izašli, 10 do 15 dana ne uzimati suho meso, kore od voća i<br />
povrća, sirovu zelen i sl. Za to vrijeme piti lagani čaj dnevno 4 dcl od mješavine<br />
jednakih količina konjogriza i kamilice.<br />
Kako bi se izbacili kamenci iz žučnog mjehura, može se koristiti slijedeći čaj.<br />
Postupak duže traje, ali bez boli. Na bolesniku je da odabere recepturu koju želi.<br />
Sastav čaja:<br />
30 g stabljike rosopasa<br />
30 g kore i korijena krkovine<br />
230
30 g cvjetova kamilice<br />
30 g listova divlje nane<br />
30 g iglica ariša<br />
20 g samljevenog lanenog sjemena<br />
20 g cvjetova i listova timijana<br />
20 g puzave pirevine<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu i piti po 1 dcl<br />
prije i poslije jela i između obroka (oko 10 i 16 sati). Dnevno popiti 8 dcl čaja. Za<br />
vrijeme ručka i večere s hranom pojesti po 1 supenu kašiku maslinova ulja.<br />
Ishrana kao u hepatitisa.<br />
Veliki žučni kamenci moraju se odstraniti operativnim zahvatom. Poslije operacije<br />
voditi računa o ishrani: odbaciti jake začine, masnoće životinjskog porijekla te koru<br />
od voća i povrća.<br />
KLONULOST<br />
Sastav čaja:<br />
30 g hrastove kore<br />
30 g imele bijele<br />
30 g listova limuna<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
20 g stabljike komorača<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 1/2 litru prokuvane i ohlađene vode preko noći<br />
namočiti 20 g mješavine trava. Ujutro dodati 6 supenih kašika meda i staviti da ključa<br />
na laganoj vatri poklopljeno 3 minute. Kad se čaj ohladi, procijediti ga i dodati mu<br />
svježeg limunovog soka. Dnevno piti 3 puta po 1 dcl prije i poslije jela, a preostalu<br />
količinu između obroka.<br />
Sastav tinkture:<br />
20 g stabljike timijana<br />
20 g listova i cvjetova vrijeska<br />
20 g stabljike komorača<br />
20 g listova pitome nane<br />
231
Pripremanje i primjena. Tinkture:<br />
Trave usitniti i smiješati te staviti u bocu od 2 litre. U bocu uliti 11/2 litru domaće<br />
rakije lozovače, jačine 30 vol.%, ili alkohola jačine 30 vol.°/o. Začepiti i držati 6<br />
dana. Nakon toga tinkturom masirati sve zglobove i grudni koš. Dok se masira,<br />
udisati miris tinkture. Dnevno piti 4 dcl umjereno pripremljenog čaja od mješavine<br />
jednakih količina vrijeska i zečjeg trna. Čaj lagano zasladiti medom. Za čaj je korisna<br />
i mješavina kunice, vrijeska, majčine dušice i rusomače.<br />
MASNOĆA U JETRI<br />
Sastav čaja:<br />
80 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
70 g cvjetova kamilice<br />
50 g listova maline<br />
40 g listova kadulje<br />
20 g listova pelina<br />
20 g listova srčanika<br />
20 g listova peršima<br />
10 g listova celera<br />
10 g stabljike komorača<br />
10 g stabljike majčine dušice<br />
Pripremanje i primjena čaja, te druge upute, kao kod liječenja ciroze.<br />
MIŠIĆNI REUMAT<strong>IZ</strong>AM<br />
Sastav čaja (1):<br />
50 g žila zečjeg trna<br />
50 g stabljike zečjeg tma<br />
50 g listova celera<br />
50 g stabljike komorača<br />
30 g stabljike majčine dušice<br />
30 g listova matičnjaka<br />
30 g stabljike petoprste<br />
30 g pirevine<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 2 litre proključale vode staviti 15 g mješavine trava i<br />
232
kuvati poklopljeno 1 minutu i poklopljeno ohladiti. Hladan čaj procijediti u bocu i<br />
piti dnevno 8 dcl u određenim vremenskim razmacima i umjesto vode.<br />
Sastav čaja (2):<br />
50 g cvjetova lipe<br />
50 g cvjetova kamilice<br />
50 g žila koprive<br />
50 g cvjetova zovine<br />
30 g komušine od mahuna<br />
30 g cvjetova kunice<br />
30 g stabljike bijele gorčice<br />
30 g bobe borovnice<br />
30 g listova breze<br />
10 g hrastove kore<br />
10 g vrbove kore<br />
10 g stabljike majčine dušice<br />
Bez obzira koji se čaj koristi, ujutro i uvečer potrebno je masirati mješavinom<br />
jednakih količina (jake) rakije lozovače i vinskog sirćeta, a zatim namazati tankim<br />
slojem maslinova ulja, što se trlja dok koža potpuno upije ulje. Nakon toga, bolesne<br />
dijelove umotati pamučnim ili lanenim krpama i boraviti u toploj prostoriji.<br />
NEREDOVNA MENSTRUACIJA<br />
Sastav čaja (1):<br />
40 g cvjetova zovine<br />
40 g cvjetova i listova kantarije ženske<br />
40 g stabljike kunice<br />
40 g listova matičnjaka<br />
20 g listova kupine<br />
20 g listova i cvjetova majčine dušice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu na laganoj vatri. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu<br />
i popiti dnevno 1 litru, po 1 dcl u jednakim vremenskim razmacima. Čaj možete<br />
zasladiti medom.<br />
233
Sastav čaja (2):<br />
20 g listova bijele gorčice<br />
20 g listova matičnjaka<br />
20 g stabljike macine trave<br />
20 g listova pelina<br />
20 g korijena iđirota<br />
10 g korijena omana<br />
10 g korijena koprive<br />
10 g korijena bijelog sljeza<br />
10 g listova ružmarina<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati 1 minutu. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu i piti medom zasladen u<br />
jednakim vremenskim razmacima po 1 dcl — dnevno 1 litru čaja.<br />
Za vrijeme liječenja izbjegavati svaki fizički i psihički napor. Što više vremena<br />
provoditi na čistom zraku. Jesti što raznovrsniju hranu s mnogo svježih voćnih<br />
sokova.<br />
OJEDINE KOD DJECE<br />
Bolna mjesta oprati dječjim sapunom i mlakom vodom, a nakon toga isprati laganim<br />
čajem od cvjetova kunice i ženske kantarije. Kad se posuši, lagano namazati<br />
kantarion uljem. Dijete držati čisto, mijenjati mu često pelenice i paziti da ne dođe u<br />
dodir s komoračem.<br />
KOPRIVNJAČA (URTIKARIJA) KOD DJECE<br />
Mješavinu bršljanova lista (10 g) i hrastova lista (10 g) staviti u 1 litru proključale<br />
vode i kuvati poklopljeno 10 minuta. Hladiti poklopljeno. Dijete prati u mlakom čaju,<br />
a zatim stavljati obloge od istoga čaja, vodeći računa da se dijete ne nahladi.<br />
Osim toga, usitniti i smiješati po 10 g cvjetova kamilice, cvjetova kunice, te po 5 g<br />
bobe borovnice i listova vinove loze. Srednju kašiku mješavine trava preliti sa 1/2<br />
litre proključale vode promiješati i ostaviti da se hladi poklopljeno. Piti 6 puta dnevno<br />
po 1/4 dcl. Izbjegavati svaku hranu koja nije svježe pripremljena. Naime, u dječjoj<br />
ishrani, hrana pripremljena prije više od 2 sata drži se starom.<br />
234
ZAUŠKE KOD DJECE<br />
Sastav čaja:<br />
10 g listova matičnjaka<br />
10 g cvjetova kamilice<br />
10 g korijena crnoga sljeza<br />
5 g cvjetova i listova majčine dušice<br />
5 g cvjetova zovine<br />
5 g listova vinove loze<br />
Priprema se lagani čaj (5 g mješavine na 1 litru proključale vode). Sladi se medom, a<br />
pije 6 puta dnevno po 1/4 dcl. Svaki put dodati po 2 kapi limunova soka. Ako je dijete<br />
starije dobi, čaj može biti jači s više limunova soka.<br />
Jesti kaloričnu i vitaminima obilatu hranu. Također piti svježe voćne sokove.<br />
Pamučnu krpu natopiti mlakom rakijom lozovačom ili šljivovi<strong>com</strong> i lagano istrljati<br />
otekline. Kad se posuši, lagano namazati maslinovim uljem i držati toplo umotano.<br />
Dijete treba da što više leži u prostoriji s umjerenom temperaturom.<br />
PREJAKA MENSTRUACIJA<br />
Sastav čaja (1):<br />
40 g listova pitome nane<br />
40 g stabljike msomače<br />
40 g stabljike kantarije ženske<br />
20 g stabljike preslice<br />
20 g stabljike imele bijele<br />
20 g kore hrasta<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 1/2 minutu. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu i piti 6 puta<br />
dnevno po 1 dcl u jednakim vremenskim razmacima. Čaj se može, po želji, zasladiti<br />
medom.<br />
Sastav čaja (2):<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
20 g cvjetova zovine<br />
235
20 g cvjetova i listova kantarije ženske<br />
20 g listova pelina<br />
20 g divlje djeteline sa cvijetom<br />
Čaj se priprema i upotrebljava kao u prvoj recepturi.<br />
<strong>IZ</strong>OSTALA MENSTRUACIJA (A NIJE TRUDNOĆA)<br />
Sastav čaja (1):<br />
U 1 litru proključale vode staviti 5 g cvjetova i listova crvene djeteline i knvati<br />
poklopljeno 1/2 rninute. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu i piti umjesto vode<br />
zaslađenog s malo meda. Dnevno popiti svu kolićinu od 1 litre čaja.<br />
Sastav čaja (2):<br />
20 g cvjetova kunice<br />
20 g cvjetova zovine<br />
20 g svile od kukuruza<br />
20 g stabljike macine trave<br />
20 g cvjetova nevena<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu i piti u jednakim<br />
vremenskim razmacima po 1 dcl — dnevno popiti 1 litru čaja. Čaj zasladiti medom.<br />
Sastav čaja (3):<br />
20 g ljeskovih resica<br />
20 g orahovih resica<br />
20 g sjemena morača<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
U 1 litru proključale vode staviti 20 g mješavine trava i kuvati poklopljeno 1 minutu<br />
na laganoj vatri. Zatim dodati 6 supenih kašika meda, jako umiješati, procijediti i piti<br />
dnevno po 1 dcl u jednakim vremenskim razmacima dnevno popiti svu količinu čaja.<br />
U sva tri slučaja, za vrijeme liječenja potrebno je cijelo tijelo odjenuti u toplo.<br />
Izbjegavati hladnu vodu, a polni organ ispirati toplijom vodom. Korisno je umotati se<br />
pamučnim pojasom. Izbjegavati fizički rad.<br />
236
ŠEĆERNA BOLEST (DIJABETES)<br />
Sastav čaja:<br />
60 g listova borovnice<br />
60 g listova kupine<br />
60 g komušme od mahuna<br />
60 g koprive<br />
40 g cvjetova kunice<br />
40 g listova šumske jagode<br />
40 g listova duda (murve)<br />
20 g konjogriza<br />
20 g listova vinove loze<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati na tihoj vatri 1 minutu. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu i piti u<br />
jednakim vremenskim razmacima po 1 dcl dnevno 1 litru. Umjesto vode piti slabi čaj<br />
od iste mješavine trava ili uvarak od zobi i ječmene slame: u 2 litre hladne vode<br />
preko noći namočiti 250 g zobi i 30 g ječmene slame. Ujutro staviti na laganu vatru i<br />
kuvati poklopljeno 1/2 sata. Kad se čaj ohladi, pije se uz dodatak nekoliko kapi<br />
svježeg limunovog soka.<br />
Jesti što više zelen, posebno divlje zelje. Izbjegavati zelen prihranjivanu umjetnim<br />
gnojivom. Jesti manje količine raženog, jako pečenog hleba. Od mesa jesti kuvanu<br />
teletinu i jagnjetinu. Tijesto svesti na najmanju mjeru. Potpuno je zabranjeno jesti<br />
med, šećer. bijeli i polubijeli hleb, pečenja i obilata jela. Sladiti samo saharinom (što<br />
manje). Što više kretati se na čistom zraku, ponajbolje u šumi.<br />
ZAUSTAVLJANJE ŠTUCANJA<br />
1. Smiješati i pojesti supenu kašiku meda i supenu kašiku domaćeg vinskog sirćeta —<br />
3 puta dnevno u toku 1 sata.<br />
2.Kocku šećera natopiti u vinskom sirćetu i pojesti — 2 puta u toku 1 sata.<br />
3.Smiješati i popiti supenu kašiku domaćeg vinskog sirćeta i supenu kašiku jako<br />
hladne vode 3 puta u toku 1/2 sata.<br />
237
SLABA FUNKCIJA ŽUČI BEZ UPALE<br />
Sastav čaja:<br />
40 g korijena krkovine<br />
40 g korijena konjogriza<br />
40 g korijena koprive<br />
30 g stabljike kunice<br />
30 g listova pitome nane<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru vode namočiti 10 g mješavine trava i pustiti preko<br />
noći. Ujutro kuvati na laganoj vatri, s time da ključa 1/2 minute. Kad se čaj ohladi,<br />
procijediti ga u tamnu bocu i piti po 1 dcl prije i poslije jela. Poslije svakog napitka<br />
uzeti srednju kašiku rafiniranog maslinovog ulja. Preostalu količinu od 4 dcl čaja<br />
popiti u toku dana umjesto vode.<br />
Hranu pripremati na biljnom ulju, bez zapržavanja, jako raskuvanu i bez mnogo soli.<br />
Jesti mlaku hranu. Zabranjeno je jesti konzervirane prerađevine, jaja i kore od voća i<br />
povrća, a posebno piti kavu i alkohol te pušiti cigarete.<br />
NAPAD ZUČI U KOJOJ NEMA KAMENA (PRESAVIJENA ŽUČ)<br />
Sastav čaja:<br />
100 g stucanoga lanenog sjemena<br />
100 g stabljike gorušice<br />
50 g cvjetova i listova kantarije muške<br />
50 g stabljike rosopasa<br />
20 g listova pelma<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Laneno sjeme samljeti ili stucati. Druge trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru<br />
proključale vode staviti 10 g mješavine i kuvati poklopljeno 2 minute. Kad se čaj<br />
ohladi, procijediti ga u bocu i piti po 1 dcl prije i poslije jela. Iza svih napitaka uzeti<br />
po rnalu kašiku maslinova ulja. Ulje se može pomiješati s hranom. Preostalu količinu<br />
čaja piti između obroka umjesto vode. Ishrana i sve druge upute kao kod liječenja<br />
upale žuči.<br />
Za liječenje bolesti korisno može poslužiti slijedeća mješavina trava:<br />
40 g sjemena čička<br />
40 g sjemena lana<br />
238
40 g sjemena hmelja<br />
40 g korijena koprive<br />
40 g korijena slatke paprati<br />
40 g cvjetova i listova kunice<br />
40 g cvjetova i listova kantarije muske<br />
Čaj se priprema i upotrebljava kao kod prethodne recepture. Isto je s ishranom i<br />
drugim uputama.<br />
SLABOST NOGU U STARIJIH LJUDI<br />
Osnovni preduvjet svakog liječenja: odbaciti jake začine, masnoće životinjskog<br />
porijekla, cigarete i alkohol.<br />
1. Uvečer prije spavanja oprati noge u mlakoj vodi i posušiti ih trljanjein. Zatim noge<br />
namazati rakijona lozovačom i lagano trljati da se samo od sebe osuši. Poslije toga<br />
lagano namazati maslinovim uljem, umotati pamučnom krpom i ležati na tvrdoj<br />
postelji.<br />
2. U bocu od 2 litre staviti po 20 g stabljike vrijeska i stabljike majčine dusice i 100 g<br />
stucanih plodova divljeg kestena. Na mješa-vinu uliti domaću rakiju lozovaču ili<br />
alkohol jačine 35 vol.% i ispuniti bocu do vrha. Začepiti i ostaviti na sobnoj<br />
temperaturi 7 dana. Svaku večer prije spavanja tekućinom masirati noge a zatim<br />
lagano izmasirati maslinovim uljem i umotati pamučnim krpama. Osim toga, piti čaj i<br />
ishranu uskladiti prema recepturi za čišćenje krvi.<br />
VENE NA NOGAMA<br />
Ukoliko su vene izrazito vidljive s malim kvrgama plave i crne boje, preporučuje se<br />
operativni zahvat. Ukoliko se, međutim, radi o venama bez tih kvrga, oboljela mjesta<br />
potrebno je izmasirati i utrljati rakijom lozovačom. Nakon toga mješavinom jednakih<br />
količina vinskog sirća i vode namazati bolesne dijelove i umotati ih pamučnim<br />
zavojem bez jačeg stezanja. Veći dio vremena provoditi ležeći ili sjedeći s malo<br />
podignutim nogama. Izbjegavati svaki naporan rad, osobito posao koji se obavlja<br />
hodajući ili stojeći.<br />
U 1 litru domaće rakije lozovače staviti 4 g sitno isjeckanog korijena lincure, začepiti<br />
i ostaviti da stoji na sobnoj temperaturi 4 dana. U tom razdoblju više puta<br />
promućkati. Osobe koje ne uživaju alkohol, prije spavanja piju 1/2 dcl te rakije, a one<br />
koje uživaju, piju je dnevno 1 dcl.<br />
239
TRUDNICE — DA NE POVRAĆAJU<br />
Prvi način:<br />
Usitniti i smiješati po 20 g listova matičnjaka i listova limuna. U 1/2 litre proključale<br />
vode staviti supenu kašiku mješavine trava i kuvati poklopljeno 1/2 minute. Kad se<br />
čaj ohladi pije se u jednakim vremenskim razmacima po 1/2 dcl — dnevno 1/2 litre<br />
čaja.<br />
Drugi način:<br />
Usitniti i smiješati po 20 g listova matičnjaka i listova i cvjetova vrijeska. U 1/2 litre<br />
proključale vode staviti 2 supene kašike mješavine i kuvati 2 minute. Kad se čaj<br />
ohladi, procijediti ga i piti svakih 1/2 sata po 1/2 dcl.<br />
UBOD OSE, PČELE 1 DRUGIH INSEKATA<br />
Što hitnije izvaditi žaoku i ubodeno mjesto zagnjuriti u hladnu vodu, ili ga oblagati<br />
hladnim oblozima i mirovati.<br />
Izvaditi žaoku te na ubodeno mjesto staviti kocku leda, ili neki drugi hladni predmet<br />
iz hladnjaka. Dobro će doći i hladan kamen.<br />
Izvaditi žaoku, a ubodeno mjesto natrljati usitnjenim listovima peršuna i celera.<br />
ZNOJENJE NOGU<br />
1. Usitniti i smiješati po 50 g hrastove kore, orahovih listova i stucanih hrastovih<br />
žirova. U 4 litre proključale vode staviti 70 g mješavine trava i na laganoj vatri kuvati<br />
10 minuta. Kad se ohladi, u neprocijeđenom uvarku držati noge oko 1/2 sata, a onda<br />
pustiti da se same posuše. Nositi pamučne čarape, sandale i šupljikavu obuću.<br />
2. Svaku večer noge prati u hladnom uvarku od mješavine jednakih količina hrastovih<br />
i orahovih listova.<br />
Izbjegavati gumenu, plastičnu i potpuno zatvorenu obuću.<br />
ZUBOBOLJA<br />
1. Usitniti i smiješati po 20 g listova kadulje, stabljike majčine dušice i korijena<br />
bijeloga sljeza. U 1 litru proključale vode staviti 15 g mješavine trava i kuvati<br />
poklopljeno 3 minute. Ohladiti poklopIjeno. Mlakim čajem mućkati i ispirati usta i<br />
240
zube u trajanju od otprilike 1/2 sata. Kadšto pustiti niz grlo malo čaja.<br />
2. Pripremiti i upotrebljavati čaj na isti način kao u prvoj recepturi od mješavine<br />
trava: po 10 g timijana, crvotočine, majčine du-šice, pelina, kamilice i listova kupine.<br />
UPALA I SLABA FUNKCIJA ŽUČI<br />
Sastav čaja:<br />
30 g stabljike rosopasa<br />
30 g kopitnjaka<br />
30 g kore i korijena krkovine<br />
20 g cvjetova kamilice<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
20 g stabljike konjogriza<br />
20 g koprive<br />
5 g listova ružmarina<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U posudu staviti 5 g mješavine trava i preliti 1 litrom<br />
proključale vode te pustiti da se ohladi poklopljeno. Hladan čaj procijediti i popiti,<br />
dnevno, po 1/2 dcl u jednakim vremenskim razmacima, svu pripremljenu količinu<br />
čaja.<br />
Ishrana kao u liječenju hepatitisa, s time što je zabranjeno jesti jaja i kore od voća i<br />
povrća.<br />
Za liječenje bolesti može poslužiti čaj od mješavine trava:<br />
20 g kantarije muške<br />
20 g rosopasa<br />
20 g divlje nane<br />
20 g crvene smrekove bobe<br />
20 g muške i ženske bokvice<br />
20 g korijena čička<br />
20 g slatke paprati<br />
20 g imele<br />
20 g kunice<br />
Čaj se priprema i koristi kao u prethodnoj recepturi. Isto je i s ishranom.<br />
241
UPALA JAJNIKA U ŽENA<br />
Sastav čaja (1):<br />
20 g cvjetova zovine<br />
20 g stabljike kilavice<br />
20 g cvjetova kamilice<br />
20 g svile od kukuruza<br />
20 g listova matičnjaka<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine i kuvati<br />
poklopljeno 1/2 minute. Kad se čaj ohladi, procijediti ga i dodati 6 supenih kašika<br />
meda, te promiješati da se med razlije. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl čaja prije i poslije<br />
jela, a preostalu količinu (4 dcl) između obroka, umjesto vode, s malo svježeg<br />
limunova soka.<br />
Sastav čaja (2):<br />
20 g majčine dušice<br />
20 g rusomače<br />
20 g listova kupine<br />
20 g listova nevena<br />
20 g listova limuna<br />
Pripremati i upotrebljavati čaj kao prethodni.<br />
Bez obzira koji čaj koristite, potrebno je krsta i slabine te ispod trbuha mazati mlakim<br />
maslinovim uljem i jako utrljati, a zatim toplo umotati. Umjesto ulja, za masažu može<br />
koristiti i rakija. Kad rakija ispari, iste dijelove tijela natrljati kozjim lojem ili<br />
neslanim svinjskim salom, a onda umotati toplim pamučnim krpama. Polni organ<br />
ispirati samo mlakom vodom i biti toplo odjeven.<br />
UPUTSTVA ZA MRŠAVLJENJE<br />
Usitniti i smiješati po 20 g hrastove kore donje, listova breze i listova šumske jagode.<br />
U 1/2 litre proključale vode staviti 1 supenu kašiku mješavine trava, promiješati,<br />
poklopiti i ostaviti da se ohladi. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije jela sa 1 kašikom<br />
svježeg limunovog soka. Iz jelovnika izbaciti masnoće životinjskog porijekla.<br />
Dnevno jesti najviše 250 g hleba. Što više šetati se i kretati.<br />
242
BOLEST PUPKA U NOVOROĐENČADI<br />
U 1 1/2 litru proključale vode staviti supenu kašiku mješavine jednakih količina<br />
cvjetova i listova kunice i kamilice. Promiješati, skinuti s vatre i ostaviti da se ohladi.<br />
Čajem pažljivo isprati pupak i namazati kantarion uljem. Nakon toga, čistu pamučnu<br />
krpu natopiti kantarion uljem, staviti na pupak i previti pamučnim povojem bez<br />
stezanja.<br />
Pri tome je posebno važno strogo voditi računa o čistoći i redovitom previjanju.<br />
Potrebno je, također, paziti da mokraća ne dođe do pupka, što se događa u muške<br />
djece.<br />
PROLJEVI KOD DJECE<br />
Dok je dijete dojenče, majka ne smije imati temperaturu i biti nervozna. Mora strogo<br />
voditi računa o čistoći dojki, posebice bradavica. Mora jesti raznovrsnu i kaloričnu<br />
hranu sa što više mlijeka, zeleni, voća i povrća. Djetetu davati tanak čaj od mješavine<br />
jednakih količina kima i kamilice. Čaj se pije hladan s 1 do 2 kapi svježeg limunovog<br />
soka. Trbušćić mora biti toplo umotan, obroci manji a češči.<br />
Ako majka ne doji, djetetu davati isti čaj od kima i kamilice, jako skuvanu hranu, te<br />
svježe i čisto iscijeđene voćne sokove. Posebnu pažnju posvetiti mlijeku, da ne bude<br />
staro te da je sterilisano.<br />
Bez obzira doji li se dijete ili ne, potrebno mu je davati pržen i mljeven pirinač s<br />
mlijekom ili čajem.<br />
Ako dijete ima više od godinu dana, za liječenje proljeva koristi se čaj od mješavine<br />
biljaka:<br />
20 g cvjetova kamilice<br />
20 g konjogriza<br />
20 g korijena bijeloga sljeza<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1/2 litre proključale vode staviti čajnu kašiku<br />
mješavine, promiješati, poklopiti i skinuti s vatre.<br />
Pustiti da se ohladi. Djeci davati 5 do 7 puta dnevno po 1/4 litre mlakog čaja. Svaki<br />
put dodati po 2 kapi svježeg limunovog soka.<br />
Protiv proljeva kod djece može se koristiti čaj od mješavine (po 10 g) mljevene<br />
šipurike, bobe borovnice i korijena divljeg sljeza. Čaj se priprema i koristi kao u<br />
prethodnoj recepturi.<br />
243
VELIKI KAŠALJ (HRIPAVAC) KOD DJECE<br />
Sastav čaja:<br />
20 g korijena bijeloga sljeza<br />
10 g listova i stabljike divljeg sljeza<br />
10 g listova zovine<br />
5 g stabljike majčine dušice<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1/2 litre proključale vode staviti srednju kašiku<br />
mješavine trava da provri i odmah skinuti s vatre, te ohladiti poklopljeno. Čaj se pije<br />
mlak u toku dana i noći (kada dijete ne spava) po 1/4 do 1/2 dcl.<br />
Kad je kašalj izraženiji, umjesto vode uzima se mlijeko.<br />
Za liječenje velikog kašlja može se koristiti čaj od mješavine trava:<br />
20 g listova vinove loze<br />
10 g korijena bijeloga sljeza<br />
10 g plodova divlje drače<br />
5 g stabljike majčine dušice<br />
5 g korijena pirevine<br />
Čaj se priprema i upotrebljava na isti način kao što je opisano u prethodnoj recepturi.<br />
GLISTE KOD DJECE<br />
1. Usitniti supenu kašiku česana bijeloga luka i smiješati s supenom kašikom meda.<br />
Mješavinu uzimati 3 puta dnevno prije jela.<br />
2. Usitniti i smiješati po 20 g macine trave (cijele biljke) stabljike komorača i listova<br />
pelina. U 1/2 litre proključale vode staviti 1 supenu kašiku mješavine trava i kuvati<br />
poklopljeno 1/2 minute. Ohladiti poklopljeno. Čaj se pije 4 puta dnevno po 1/4 dcl sa<br />
4 do 6 česana bijeloga luka (oguljenog i usitnjenog). Luk se svaki put posebno<br />
priprema.<br />
3. Iscijediti supenu kašiku soka iz naribane rotkve, mrkve i crvenoga luka. Smiješati i<br />
dodati 2 do 4 česana bijeloga luka (oguljenog i usitnjenog). Uzima se 3 puta dnevno<br />
prije jela.<br />
4. U 1/2 litre vode staviti veću glavicu crvenoga luka i isto toliko neoguljenog bijelog<br />
luka te supenu kašiku cvjetova i listova kunice. Kuvati na tihoj vatri otprilike 20<br />
minuta poklopljeno. Hladiti poklopljeno. Pije se prije i poslije svakog jela po 1<br />
supenu kašiku, a za vrijeme objeda s vodom.<br />
244
ZAČEPLJENJE KANALA JETRE<br />
1. Uzeti po 50 g pšenice, ječma i zobi, očistiti i preko noći namočiti u 2 litre vode.<br />
Ujutro žito raskuvati. Dnevno popiti 1 litru uvarka s malo svježeg limunova soka. Uz<br />
svaki objed jesti malo raskuvanog žita, tako da se u toku dana pojede sva količina<br />
žita.<br />
Sastav čaja:<br />
60 g stabljike kilavice<br />
50 g stabljike pčelinje ljubice<br />
40 g stabljike rusomače<br />
30 g stabljike majčine dušice<br />
20 g hrastovih listova<br />
20 g listova loze<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine trava i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Kad se čaj ohladi, procijediti ga u bocu i piti 3 puta<br />
dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Poslije napitaka prije jela, uzeti srednju kašiku<br />
maslinova ulja, a nakon napitaka poslije jela, uzeti 1 supenu kašiku maslinova ulja i 1<br />
supenu kašiku svježeg limunova soka.<br />
Umjesto vode piti slabi čaj od kopitnjaka. Čaj se pije hladan, s nekoliko kapi svježeg<br />
limunova soka.<br />
ZASTARJELI REUMAT<strong>IZ</strong>AM (HRONIČNI REUMAT<strong>IZ</strong>AM)<br />
1. Koristiti recepturu za čišćenje krvi, i masirati mješavinom koja se priprema na<br />
slijedeći način: u 1 litru jake domaće rakije lozovače staviti 100 g gline, iskopane iz<br />
što veće dubine zemlje, i srednju kašiku kuhinjske soli. Sastojke promućkati i masirati<br />
bolesne dijelove tijela. Pri tome voditi računa da se zglobovi masiraju u krug, a<br />
druge kosti uz i niz kost. Nakon što je izvršena masaža, utopliti se i leći u toplu<br />
postelju; ljeti izložiti se suncu vodeći računa da nema vjetra.<br />
2. Koristiti recepturu za čišćenje krvi i masirati oboljela mjesta slijedećom<br />
mješavinom: u pletenku od 3 litre staviti 500 g stucanih plodova divljeg kestena i<br />
preliti sa 2 litre jake rakije lozovače. Začepiti čvrsto i držati 5 dana na sobnoj<br />
temperaturi. Oboljele dijelove tijela masirati mješavinom kao u prvoj recepturi.<br />
245
Sastav čaja:<br />
30 g žila zečjeg trna<br />
30 g stabljike zečjeg trna<br />
30 g stabljike preslice<br />
30 g korijena koprive<br />
20 g vrbove kore<br />
20 g listova breze<br />
20 g listova maline<br />
20 g stabljike timijana<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 2 litre vode preko noći namočiti 15 g mješavine<br />
trava. Ujutro staviti na laganu vatru i pustiti da ključa poklopljeno 1 minutu. Kad se<br />
čaj ohladi, procijediti ga u bocu. Piti umjesto vode dnevno 1 litru. Osobe koje ne<br />
uživaju alkohol čaj zaslađuju s malo meda, a one koje ga uživaju čaju dodaju malo<br />
svježe iscijeđenog limunova soka.<br />
Stucati 100 g morske krupne soli i popržiti je u posudi na vatri. Pri tome se sol<br />
miješa, dok se ne ugrije i počne pucketati. Dodati, zatim, 1/2 litre jake domaće rakije<br />
lozovače, promiješati i pretočiti u bocu. Prije upotrebe uvijek jako promućkati.<br />
Bolesne dijelove tijela masirati, a nakon toga namazati lagano lovorovim ili<br />
maslinovim uljem, umotati se toplo i leći u toplu postelju.<br />
ŽENA KOJA ŽELI POSTATI MAJKOM<br />
Osnovni preduvjet da nerotkinja započne s ovim liječenjem leži u suprugu. On mora<br />
poći na pregled, te ako se ustanovi da posjeduje 75 posto ili više pokretnih<br />
spermatozoida, slijedeća će kura sigurno pomoći.<br />
Sastav čaja:<br />
240 g kunice (što više cvjetova)<br />
60 g cvjetova zovine<br />
30 g listova masline<br />
30 g listova i cvjetova kantarije muške<br />
30 g listova pitome nane<br />
20 g listova i cvjetova divlje nane<br />
20 g stabljike lazarkinje<br />
20 g stabljike majčine dušice<br />
20 g iđirota<br />
246
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru proključale vode staviti 10 g mješavine i<br />
kuvati poklopljeno 1 minutu. Hladan čaj procijediti u tamnu bocu i jako začepljeno<br />
držati na tamnom mjestu. Piti 3 puta dnevno po 1 dcl prije i poslije jela. Poslije<br />
napitaka prije jela, uzeti srednju kašiku rafiniranog maslinovog ulja, a nakon napitaka<br />
poslije jela srednju kašiku meda. Nastojati da med bude jednoličan, tj. od kadulje,<br />
bagrema, kestena i sl. Miješani med nije preporučljiv.<br />
Umjesto vode piti lagani čaj od mješavine jednakih količina matičnjaka i listova i<br />
cvjetova kunice. Dnevno popiti najmanje 1/2 litre. Umotati u toplo krsta, slabine i<br />
ispod stomaka.<br />
ŽGARAVICA<br />
1. Smiješati i usitniti po 20 g stabljike kantarije ženske, stabljike kantarije muške i<br />
stabljike dubčaca. U 1/2 litre proključale vode staviti 5 g mješavine trava i kuvati<br />
poklopljeno 11/2 minutu. Ohladiti i procijediti u bocu. Piti 1/2 dcl natašte, 1/2 dcl<br />
prije ručka i 1/2 dcl prije večere, u trajanju od 6 dana.<br />
2. Usitniti i smiješati po 20 g kadulje, pelina i kantarije ženske. Priprema i upotreba<br />
kao u prve recepture.<br />
U oba slučaja, potrebno je odbaciti jake začine, suvišne masnoće i smanjiti količinu<br />
hrane. Jesti jako raskuvanu i čorbastu hranu.<br />
ŽULEVI NA NOGAMA (KURJE OČI)<br />
1. Pripremiti uvarak od trine od sijena i kuhinjske soli: u 5 litara proključale vode<br />
staviti 500 g trine i 200 g kuhinjske soli i kuvati poklopljeno 20 minuta. U mlakom<br />
uvarku svake druge večeri močiti noge (bolesna mjesta) u trajanju od 1 sata. Nakon<br />
toga, žuljeve previti melemom od supenu kašiku stucanoga lista bršljana i lepuha i<br />
supenu kašiku kantarion ulja. Sastojke umiješati i previti žuljeve. Kupka se može<br />
koristiti u istom, ali prethodno ugrijanom (mlakom) uvarku.<br />
2. Koristiti istu kupku, kao u prvoj recepturi, u trajanju od 1 sata, a zatim priviti<br />
melem koji se priprema na slijedeći način:<br />
Oprati 50 g svježih žila od ježevine, posušiti i sitno stucati. Zatim dodati supenu<br />
kašiku vinskog sirćeta i 1/2 supene kašike svježeg limunovog soka. Kad se sastojci<br />
umiješaju, melemom previti žuljeve na nozi;prije nego se previje melemom, staviti<br />
list lepuha.<br />
247
ŽUTICA<br />
Sastav čaja (1):<br />
20 g stabljike prilipa<br />
20 g žila zečjeg trna<br />
20 g stabljike rosopasa<br />
20 g stabljike kantarije ženske<br />
20 g stabljike lanilista<br />
20 g stabljike ive trave<br />
10 g stabljike kantarije muške<br />
10 g stabljike borovnice<br />
10 g listova vodene trbulje<br />
10 g listova mažurana<br />
10 g listova i cvjetova latica ruže penjačice ili vrtne ruže<br />
Pripremanje i primjena čaja:<br />
Trave jako usitniti i smiješati. U 1 litru vode preko noći namočiti 10 g mješavine<br />
trava. Ujutro staviti na laganu vatru i kuvati poklopljeno 2 minute. Kad se čaj ohladi,<br />
procijediti ga u bocu i dodati 4 supene kašike meda. Umiješati med i piti 6 puta<br />
dnevno u jednakim vremenskim razmacima.<br />
Sastav čaja (2):<br />
40 g imele<br />
40 g stabljike pirevine<br />
40 g stabljike majorana<br />
40 g stabljike konjogriza<br />
40 g listova omana<br />
40 g listova i bobe borovnice<br />
40 g stucane smrekove crne bobe<br />
Čaj se priprema i upotrebljava kao u prethodne recepture. Isto je s ishranom i drugim<br />
uputama.<br />
248
Aloja<br />
Opis biljke:<br />
Aloa [Barbadensis Miller Liliaceae . Aloe vera-Aloj.Liliaceae.]<br />
Od davnina je poznata kao eliksir dugovečnosti. Zbog svoje hranjive vrednosti i<br />
izuzetnih lekovitih svojstava nazivaju je "Kralji<strong>com</strong> lekovitih biljaka". U svetu je<br />
poznatija kao Aloe vera Barbadensis Miller. Ime je dobila po botaničaru Milleru koji<br />
ju je otkrio na ostrvu Barbadosu i uvrstio u registar lekovitog bilja. Reč Aloe potiče iz<br />
latinske forme arapskog naziva "Aloeh", Sirijskog "Alwai" ili hebrejskog "Halal",<br />
čije je značenje "izuzetno gorka materija", što ukazuje na izuzetno gorku žutu tečnost,<br />
mleko, odnosno sok, koju sadrži biljka a nalazi se neposredno ispod tankog kožastog<br />
tkiva odnosno kore. Komercijalni naziv Aloa Vera je latinskog porekla i znaci "prava<br />
Aloa". Žuti "lekoviti" sok su u ove svrhe koristili još u 4 veku p.n.e. Aloa je hranljiva<br />
biljka za svaku ćeliju ljudskog organizma. Kada je ćelija zdrava, onda je otporna i<br />
sposobna da izvrši sve funkcije koje joj je priroda dala. Biljka je radi vlastitog<br />
opstanka razvila bogat sadržaj vitamina, aminokiselina, enzima i mineralnih materija<br />
da bi osigurala svoj opstanak u oskudnim okolnostima postojanja. Sama lekovitost<br />
AV se nalazi u komponentama koje imaju različite i specijalne energetske vrednosti.<br />
Aloe je biljka koja spada u porodicu ljiljana i u svetu je poznato preko 250 vrsta od<br />
kojih svega 4 imaju lekovito dejstvo, a najveće Aloe Vera (Barbadensis Miler).<br />
Sečenjem listova i njihovim presovanjem cedi se sok koji se stabilizuje Papajom, a<br />
ima hranljivi i lekoviti učinak koji daju preko 200 aktivnih sastojaka Aloe potrebnih<br />
za svakodnevno funkcionisanje svake ćelije.. Prirodno raste samo u područjima sa<br />
toplom i suvom klimom (najbolji uslovi su tamo gdje je prosečna godišnja<br />
temperatura iznad 22°C npr. Karibi, Meksiko). Od biljke se najviše upotrebljava<br />
njezin gel, želatinasta masa koja se nalazi u unutrašnjosti lista. Aloe Barbadensis<br />
Miller ima sabljaste, špicaste listove, sa testerastim ivicama, koji po obliku podsećaju<br />
na ružu, rastu pri zemlji. Iz sredine ruže raste cvetna drška koja se završava u vidu<br />
žutog ili crvenkastog cevolikog cveća. Aloa spada u porodicu ljiljana, a cvet koliko-<br />
249
toliko podseća na cvet istočnog ljiljana.<br />
Sadržaj<br />
Naučnici su ustanovili da gel Aloe vere sadrži preko 240 hranjivih i lekovitih<br />
sastojaka i medu njima:<br />
VITAMINE: A, B1, B2, B3, B6, B9, B12, C, E i folnu kiselinu;<br />
MINERALE: (više od 20); Gel sadrzi magnezijum, mangan, cink, bakar, hrom,<br />
kalcijum, kalijum i gvozdje.<br />
MUKOPOLISAHARIDE: imuno-modulatori (pomažu kod AIDS-a, karcinoma,<br />
imunoloških poremećaja), antioksidansi, imaju protivupalno, antibakterijsko i<br />
antivirusno delovanje.<br />
AMINOKISELINE: (potrebne za sintezu belančevina) - Ljudskom organizmu su<br />
neophodne 22 aminokiseline koje su neophodne za izgradnju belančevina. Gel aloe<br />
Vere obezbeđuje 20 od ovih aminokiselina. Ono što je još važnije je da ovaj gel<br />
obezbeđuje osam od osam esencijalnih amionokiselina koje nije moguće proizvesti u<br />
organizmu i koje se zbog toga moraju uzimati hranom.<br />
ENZIME: (16 enzima) iz grupe proteaza, amilaza, lipaza i celulaza (pomažu varenje<br />
belančevina, ugljenih hidrata, masti i celuloze)<br />
ANTRAKININE Najvažniji među njima su aloin i emodin, ali svi zajedno<br />
predstavljaju moćne analgetike, i priznato im je posedovanje antibakterijskih i<br />
baktericidnih svojstava. U čistom obliku, oni su i moćni laksativi.<br />
LIGNINE Ova drvenasta supstanca omogućava Aloi Veri da prodire duboko u kožu.<br />
SAPONINE Ovo su penušave (sapunaste) supstance koje ispoljavaju antimikrobijalni<br />
efekat protiv bakterija, virusa, gljivica i kvasaca kao sto je kandida,<br />
STEROLE Tri glavna među njima deluju kao moćni antiinflamatorni<br />
(antizapaljenski) agensi.<br />
Aloe Vera je :<br />
Imunostimulans (jaca opštu otpornost, prevencija bolesti - rak, aids, psorijaza,<br />
kolagenoze),<br />
Detoksikans (od otrova, alkohola, narkotika),<br />
Antioksidans (slobodni radikali),<br />
Antivirusno (herpes i ostalo),<br />
Baktericidno (uništava bakterije),<br />
Fungicidno (gljivice - Candida i dr.),<br />
Antiflogistik (upalni procesi svih sistema),<br />
Analgeticno (smanjuje bolove), Adstrigentno (steže površinu kože i sluzokože),<br />
Laksantno (reguliše stolicu),<br />
Stimulans (reguliše status psihe) i<br />
Antidijabetično (smanjuje nivo šećera).<br />
250
Upotreba<br />
Ako se gel Aloe vere pije kao napitak (oralna upotreba), deluje dobrotvorno na<br />
mnogobrojne funkcije organizma: - jača imunološki sistem - smanjuje upale -<br />
uništava viruse, bakterije, gljivice, parazite, ličinke i spore - detoksifikuje organizam<br />
- podstiče metabolizam i delovanje svih organa: jetre, žuči, bubrega, srca, nervnog i<br />
sistema za varenje, kože, očiju… - pomaže kod odvikavanja od pušenja, alkohola i<br />
opojnih droga. - Kod lokalne upotrebe u obliku krema, sprejeva i kapljica idealno je<br />
sredstvo za: negu kože, alergije, zaceljivanje rana i opeklina, zaustavljanje krvarenja<br />
iz rana, kod bolova u zglobovima i mišićima, za njegu zubi i usne šupljine (upala<br />
desni, paradentoza, afte), negu i bolesti očiju (konjunktivitis, mrena…), za akne,<br />
seboreju, peruti.<br />
Delovanje<br />
Podstiče varenje, neutralizuje povišenu želudačnu kiselinu, uravnotežuje delovanje<br />
gastrointestinalnih simbiotičnih bakterija, smanjuje gljivice, normalizira pH stolice,<br />
pomaže kod iritabilnog crevnog sindroma, kolitisa, proliva i zatvorenosti. Prodire<br />
kroz zidove trakta za varenje, ispire štetne bakterije i čisti crevne resice od naslaga.<br />
Na taj način smanjuje upale i povećava apsorpciju hranjivih materija.<br />
JETRA I ŽUČ - Poboljšava rad jetre, detoksifikuje je i regenerise. Preporučuje se kao<br />
dodatna terapija kod bolesti žuci, ciroze jetre, akutnog i hroničnog hepatitisa i masne<br />
jetre.<br />
ŠECERNA BOLEST - Reguliše i snižava nivo šecera u krvi, smanjuje oscilacije<br />
šecera (posebno važno kod bolesnika na inzulinu).<br />
SRCE I KRVNE ŽILE - Jača srčani mišic. Snižava nivo holesterola u krvi i krvni<br />
pritisak te smanjuje učestalost napada angine pektoris.<br />
BOLESTI IMUNOLOŠKOG sistemA (TUMORI, RAK, AIDS) - Aloe vera sadrži<br />
faktore koji uništavaju tumore (alfa faktor, blokira dotok krvi u rastući tumor,<br />
acemanan…). Podstiče imunološki sistem. Kao dopunska terapija, smanjuje štetne<br />
nuspojave hemo i radio terapije.<br />
ALERGIJSKE BOLESTI, ASTMA - Ublažava simptome astme i alergija.<br />
MOKRAĆNI PUTEVI I PROSTATA - Ublažava akutne i hronicne upale, deluje i na<br />
bakterije koje su otporne na antibiotike (npr. Escherichia Colli).<br />
RESPIRATORNI ORGANI - Pomaže kod akutnih i hroničnih upala respiratornih<br />
organa (upala sinusa, ždrela, glasnih žica, pluća itd.).<br />
BOLOVI U ZGLOBOVIMA, REUMA, OSTEOARTRITIS, OSTEOPOROZA -<br />
Smanjuje upalu, crvenilo, bolove i oticanje zglobova i mišica. Deluje je kod uganuća,<br />
nategnuća i upala tetiva, modrica… Pomaže kod neuralgija, išijasa i glavobolje. U<br />
kombinaciji sa organskim spojevima kalcijuma deluje je kod osteoporoze.<br />
BOLESTI OČIJU - U obliku kapljica za oči uspešno se upotrebljava kod upale očne<br />
sluznice (konjunktivitis), mrene, trahoma, glaukoma, keratitisa (upale rožnjace),<br />
herpes simplexa…<br />
251
NEGA KOŽE I KOŽNE BOLESTI - Izvanredno vlaži kožu jer prodire do najdubljeg<br />
dermalnog sloja, pomladjuje kožu jer povećava stvaranje fibroblasta 8x brže nego je<br />
to normalno te na taj način ubrzava zaceljivanje rana. Izvanredna je za suvu, osetljivu<br />
i oštecenu kožu, ublažava i otklanja staračke pege po rukama. Oralnom primenom u<br />
obliku napitka i lokalnom u obliku krema delotvorna je kod psorijaze.<br />
ARNIKA [arnica montana]<br />
narodni naziv: brdjanka, veprovac, vučji zub<br />
engleski naziv: ARNICA<br />
Opis biljke:<br />
Arnika je dugotrajna, aromatična biljka visine do 60 cm. Stablo je uspravno i malo<br />
razgranato sa jednom cvetnom glavi<strong>com</strong>. Listovi su sitni, nasuprotni i malo<br />
nazubljeni, a pri dnu stabla složeni u rozetu. Cvetovi su žuti ili narandzasto crveni.<br />
Stanište:<br />
Raste na suvim livadama, obroncima i brdima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se koristi cvet, koren, odnosno podanak i listovi. Cvet se skuplja u vreme<br />
cvetanja, a korenje u proleće.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Amika se pre svega, koristi se u lečenju rana, pri čemu ublažava bolove i pospešuje<br />
njihovo zarastanje. U tu svrhu priprema se tinktura od moravke koja se pomeša sa<br />
vodom. Korisna je, takodje, u lečenju grla i sa drugim travama u lečenju upale pluća,<br />
tifusa, slabosti srca, za bolju cirkulaciju krvi i izlučivanje znoja i mokrace.<br />
252
ARIŠ [larix europaea]<br />
narodni naziv: aric, ariševina, gorski mecesan, macesan<br />
engleski naziv: EUROPEAN LARCH<br />
Opis biljke:<br />
Ariš je jedino crnogorično drvo koje svake godine gubi listove, tj. iglice. Drvo je<br />
visoko od 20 do 40 metara, sa tankim pognutim granama, crveno smedjom<br />
ispucanom korom i šiljastom krošnjom. Fine i mekane iglice rastu zasebno na dugim<br />
i tankim izdancima u kiticama po dvadeset do šezdeset u broju, koje u jesen otpadaju.<br />
Ariš je biljka kod koje se crveni, mirisni cvetovi razvijaju u male šišarice. Kora,<br />
smola i iglice imaju balzamičan miris, sličan limunu. Smola ima miris na balzam, a<br />
ukus poput terpentina.<br />
Stanište:<br />
Ariš najbolje uspeva u planinama, a često nastanjuje goleme šumske prostore. Brzo<br />
raste i zbog toga se sadi i uzgaja.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se u proleće I početkom leta skupljaju zeleni cešeri, iglice u toku cele godine,<br />
a smola i kora u jesen.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Iglice i mladi cešeri koriste se za pripremanje kupki u lečenju nervno rastrojenih<br />
bolesnika, rekonvalescenata i jako slabih osoba. Isto tako, iglice i kora koriste se za<br />
pripremanje obloga za lečenje rana i čireva. Čaj pripremljen od kore ariša tera na<br />
mokrenje, leči vodenu bolest u početku, žuticu, reumu u zglobovima, osip i čireve.<br />
Smola pripremljena sa vinom i medom čisti začepljenu jetru, mrvi i lagano odvaja<br />
pesak i kamen iz žuči, bubrega i mokraćnog mehura, a kod upale grla koristi se za<br />
ispranje.<br />
253
ANIŠ [pimpinella anisum]<br />
narodni naziv: anason, anis, slatki janež, slatki komorac, slatki kopar, slatki kumin<br />
engleski naziv: ANISE<br />
Opis biljke:<br />
Aniš je jednogodišnja biljka koja izraste od 50 do 100 cm visine. Ima granatu,<br />
dlačicama pokrivenu šupIju stabljiku, sa belim cvetićima. Donji listovi sastoje se od 3<br />
okruglasto urezana listića, srednji listovi su prstenasti, a gornji listovi su uski i<br />
rezdeljeni. Plod jedugačak od 3 do 6 mm jajastog oblika, prema vrhu sužen, a sa<br />
strane malo stisnut. Polod je svetlo zelene ili svetlo sive boje.<br />
Stanište:<br />
Rasprostranjena je na planinskom području.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se upotrebljava plod, odnosno zrelo seme koje se sbere samo po suvom<br />
vremenu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Seme aniša djeluje protiv nadimanja, umiruje grčeve, jača želudac i pospešuje varenje<br />
i izbacivanje štetnih sokova iz organizma, čisti krv i jača nerve. Čisti od sluzi pluća,<br />
želudac, mehur i bubrege, jača probavne organe, popravlja neurednu menstruaciju i<br />
otklanja nesanicu.Mleveni anis brzo gubi ukus i miris, pa ga treba mleti neposredno<br />
pre upotrebe. Takodje se koristi u industriji kolača i slatkiša, kozmetičkih proizvoda i<br />
u proizvodnju likera. Po čitavom svetu postoje likeri i rakije sa mirisom aniša, poput<br />
francuskog pernoa, turskog specijaliteta raki, grčkog uza i makedonske mastike. Pravi<br />
aniš se danas upotrebljava tek u neznatnim količinama jer ga je potisnuo zvezdoliki<br />
aniš koji ima miris i ukus aniša, ali botanički nije ni u kakvoj vezi sa njim.<br />
Aniš deluje protiv nadimanja, smiruje grčeve i ubrzava probavu. Ako jedete previše<br />
masne hrane, jake začine, ili pržena jela, probava se odvija sporije ili je vrlo otežana,<br />
a jetra trpi. Nemojte se čuditi mučnini nakon preobilnih masnih i začinjenih obroka.<br />
Ostali simptomi (treba paziti kada se javljaju, jer i druge teže bolesti imaju iste<br />
simptome!) su povraćanje, glavobolja, vrtoglavica. Pijte tri do četiri puta dnevno čaj<br />
od aniša sa pola kašičice meda i svežim listićem mente.<br />
254
ANDJELIKA [angelica silvestris]<br />
narodni naziv: angelika, andjeoski koren, andjeosko drvo, kravojac, divlja pirevina,<br />
siriš, šiviz<br />
engleski naziv: ANGELICA<br />
Opis biljke:<br />
Andjelika je dvogodišnja biljka iz porodice štitarki. Prilično je nalik kimu i anišu.<br />
Dostiže visinu do 2 m. Stabljika je okrugla, uzdužno brazdasta, šuplja i plavičaste<br />
boje. Grana se samo na gornjim delovima. Listovi su veliki, dvostruko i trostruko<br />
razdeljeni i na krajevima nazubljeni. Cvet je štitac sa zelenim i žuto belim cvetićima.<br />
Ogranci štica imaju kratke, čekinjaste zaštitne listiće. Koren je smedje ili crveno<br />
smedje boje. Miris korena je jako aromatičan i prijatan, a ukus sladunjav, posle oštar i<br />
gorak.U nekim delovima naše zemlje raste srodna vrsta Angelica archangelica L. I<br />
jedna i druga su lekovite osim što se A. Archangelica od A. Silvestris razlikuje po<br />
izrazitoj aromatičnosti i skoro kuglastim, 20 do 40 raširenim štitovima. Naraste u<br />
visinu 2-3 m, a donji listovi su joj 60-90 cm dugački. Podanak je u A. silvestris<br />
puzav, dug oko 1 m, sa mnogo žila. Aromatični, oštar ukus daje korenu eterično ulje,<br />
kiseline valerijane i angelike, i jabučnu kiselinu. Miris i ukus angelice slični su<br />
mošusu ili vanili.<br />
Stanište:<br />
Rasprostranjena je na planinskom području, uglavnom na visinama od 1500 do 2500<br />
metara.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Cela biljka.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Čaj od listova andjelike greje želudac, čisti krv i mokraćni mehur. U mešavini sa<br />
drugim biljkama izlučuje otrovne i pokvarene sokove iz krvi, želuca i črieva, takodje<br />
otklanja bolove u stomaku, nadimanje, dizenteriju, grčeve i otvorene i zatvorene<br />
šuljeve (hemeroide), sluz u prsima, bolesti grla, a isto tako, veoma je koristan u<br />
lečenju kožnih bolesti i osipa. Dobro deluje na želudac jer pospešuje izlučivanje<br />
sokova za varenje i ostale funkcije. Angelika prvenstveno povećava apetit, pa zbod<br />
toga ulazi u sastav mnogih čajeva za želudac. Ekstrakt sirove biljke deluje izvrsno<br />
kod slabog varenja. Kapi angelike sa medom pomažu kod začepljenosti bronhija i<br />
protiv hroničnog bronhitisa. Andjelika je jedna od najstarijih lekovitih biljaka, koja<br />
do danas nije izgubila na vrednosti. Kao čaj se koristi korenje, ali ga ne treba dugo<br />
kuvati da ne bi isparila eterična ulja. Za spoljnu upotrebu koristi se alkoholni ekstrakt<br />
andjelike kod ishijasa, bolnih nerava, i kao preparat za masiranje.<br />
255
ALPSKA RUŽA [rhododendron ferrugineum]<br />
narodni naziv: slec, crvena alpska ruža, gorska ruža, rododjendron<br />
engleski naziv: ALPINE ROSE<br />
Opis biljke:<br />
Alpska ruža je biljka koja raste isključivo na visokim planinskim područjima. To je<br />
zimzelena i trajna biljka koja raste u grmovima. Listovi su glatki i jajastog oblika. Sa<br />
gornje strane listovi su tamno zeleni, a sa donje u početku žuto zeleni, a posle smedji.<br />
Cvetovi su crvene boje, zvonasti, skupljeni u grozdaste cvati.<br />
Stanište:<br />
Rasprostranjena je na planinskom području, uglavnom na visinama od 1500 do 2500<br />
metara.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Listovi koji se beru neposredno pre cvetanja biljke.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Alpska ruža je biljka kojom se pospešuje izlučivanje znoja i mokraće. Koristi se, u<br />
lečenju reumatizma zglobova, bolova u mišićima, uloga (gihta) i neuralgičnih bolova.<br />
BAGREM [Robinia pseudoacacia]<br />
narodni naziv:<br />
akacija, akac, akacija, bagra, bagrema, bagren, bela bagrena, beli bagrem, belo drvo,<br />
belo cveće, bela bagrena, bela drača, bela kapinika, gospodinov trn, egiptonska tmina,<br />
kralj, kraljevo drvo, kratjegac, krunčica, morska drača, nerod, robinija, signojka,<br />
stambolska drača, hacija<br />
256
Opis biljke:<br />
Bagrem - akacija je stablo koje naraste do 25 m visine. Cveta u maju. Beli mirišljavi<br />
cvetovi koji rastu u grozdovima izlučuju puno nektara. Plod bagrema je pljosnata do<br />
11 cm duga mahuna sa 4 do 10 semenki oblika pasulja. U svežim mahunama i u<br />
semenkama ima mnogo belančevina, ugkjenih hidrata i masnoće. Mahune se mogu<br />
sušenjem konzervirati i upotrebljavati kao povrće. Kuvano semenje bagrema može da<br />
zameni pasulj, a prženo da posluži kao zamena za kafu.<br />
Stanište:<br />
Bagrem je poreklom iz Kanade, u a Evropu je prenesen početkom 17 veka. Raširen je<br />
po celoj Evropi, a nalazi se i u svetlim prozračnim šumama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se koristi cvet. Bagremova kora je otrovna, zbog čega je ne treba koristiti kao<br />
lek. U narodu se upotrebljava cvet, redje list . Cvet treba brati neposredno pre<br />
otvaranja, a list još dok je mlad.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Cvet se upotrebljava u obliku čaja za lakše iskašljavanje i protiv nazeba. List izaziva<br />
jače lučenje žuči. Narodna medicina preporučuje i čaj od osušenih cvetova, koji je<br />
ukusan i deluje lekovito kod prehlade i kašlja.<br />
narodni naziv: velika siljevina<br />
engleski naziv: BURNET<br />
BEDRENIKA [pimpinella saxifraga]<br />
Opis biljke:<br />
Bedrenika je biljka kod koje je podzemna stabljika jako razvijena, a listovi su joj<br />
perasti.<br />
257
Stanište:<br />
Raste na suvim livadama, obroncima i brdima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
U proleće i jesen se bere podanak kod koga je miris sličan mirisu klinčića. Suši se u<br />
hladu na mestu sa mnogo vazduha.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Koristi se za lečenje nerava, bolesti pluća, astme, reumatskih bolesti, malokrvnosti i<br />
bubrega koji su oboleli od bubrežnog kamena.<br />
BELI LUK [allium sativum]<br />
narodni naziv: češnjak,češan, češan luk, češanj, luk cešnjak<br />
engleski naziv: GARLIC<br />
Opis biljke:<br />
Beli luk je jednogodišnja zeljasta biljka sa okruglom stabljikom visine do 1 metra. Pri<br />
dnu stabljike nalazi se, uglavnom, 5 dugačkih, zašiljenih, zelenih listova. Cvat u<br />
obliku glavice je obavijena dugačkim, zašiIjenim, belim cvetnim omotačem. Glavica<br />
se sastoji od 25 do 30 jajastih lukovičastih pupoljaka, izmedju kojih se nalaze samo<br />
male količine belih cvetova, koji su gotovo uvek jalovi.<br />
Stanište:<br />
Uspeva u vrtovima, a zbog potražnje uzgaja se i na većim površinama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se koristi lukovica.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Kao lek beli luk ima višestruko upotrebnu vrednost. Svojim lekovitim materijama<br />
poboljšava protok krvi, čime povećava aktivnost probavnih organa. Sok od belog<br />
luka pospešuje rad jetre I žuči. Sok od belog luka nije samo preventivno sredstvo,<br />
nego i lek za infekcijska oboljenja creva. Lekovite materije belog luka u samom<br />
početku imaju izrazitu snagu dezinfekcije i sposobnost da spreče, odnosno suzbiju<br />
razvoj bakterija koje omogućuju truljenje u crevima.Takodje poboljšava rad srca. Beli<br />
luk se koristi sa uspehom u lečenju svih bolesti organa za disanje, posebno kod<br />
bronhitisa sa žilavom sluzi, i kod astme, a osim toga jedan je od najjednostavnijih<br />
lekova kod suzbijanja tuberkuloze.<br />
258
BETONIKA [betonica officinalis]<br />
narodni naziv: betunika, crvena metvica, čistač, gušar, petonika, ranilist, ranjak<br />
engleski naziv: BETONY<br />
Opis biljke:<br />
Betonika je biljka sa duguljastim crvenim listovima koji su nazubljeni na svojim<br />
krajevima. Cvetovi su skupljeni u 10 cm dugacki cvat sa ružicasto modrim cvetićima.<br />
Stanište:<br />
Betonika je raširena po celoj Evropi, a nalazi se na vlažnim livadama, svetlim<br />
prozračnim šumama, zatim, na suvim šumskim livadama, sunčanim obroncima i<br />
brdskim livadama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skupljaju listovi i koren, i to za vreme cvetanja. Suši se na suvom i<br />
vetrovitom mestu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Listovi betonike služe u lečenju rastrojenih i slabih nerava, padavice, žutice, astme,<br />
za čišćenje pluca, protiv povraćanja krvi, gorušice, vodene bolesti, reumatskih<br />
bolesti, uloga (gihta) i želudačnog katara. Koren se koristi kod povraćanja i trovanja.<br />
BOKVICA MUŠKA [plantago lanceolata]<br />
narodni naziv: konjska rebra, mala bokvica, končula, žilovlak<br />
engleski naziv: Long-leaved Plantain<br />
Opis biljke:<br />
Muška bokvica je trajna biljka sa prizemnim, uskim, golim i žilavim listovima. Na<br />
listovima je naglašeno 3 do 5 provodnih žila. Cvetna stapka je uspravna i bez listova,<br />
a završava zeleno smedjim cvetnim klasom. Plod je dvosemeni tobolac.<br />
259
Stanište:<br />
Raširena je po celoj Evropi, a nalazi se na livadama, svetlim prozračnim šumama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skupljaju koren, listovi pre cvetanja, a seme nakon sazrevanja.<br />
Lekovito delovanje:<br />
U medicini se više ceni muška bokvica (Herba Plantaginis lanceolatae ). Muška<br />
bokvica sadrži mnoge lekovite materije koje joj daju moć u lečenju svih oboljenja<br />
organa za disanje. Izvrstan je prirodni lek kod astme, upale plućnih bronhija, kašlja,<br />
hripavca, čak i kod tuberkuloze pluća. Za lek se najviše koristi list od širokolisnih<br />
vrsta za rane i obloge. Čaj od listova bokvice treba piti što je moguće topliji. Sveže<br />
zgnječeno lišće služi kao obloga koja se stavlja na mesto uboda insekta ili ujeda<br />
zmije, takodje se stavljaju obloge kod vrućih otoka i rana koje teško zarastaju.<br />
BOROVNICA [vaccinium myrtillus]<br />
narodni naziv: borovinka, borovnjača, brusnica, crna borovnica<br />
engleski naziv: BILLBERRY<br />
Opis biljke:<br />
Borovnica je mali grm sa čvorastim stabljikama, visine 20 do 30 cm i puzavim<br />
korenom. Mladi listovi su jajastog oblika sa kratkom peteljkom i na rubu sitno<br />
nazubljeni. Cvetovi se nalaze u pazuhu lista, imaju oblik zvončića a boja im je svetlo<br />
roza. Plod je sočna modra bobica veličine graška.<br />
Stanište:<br />
Borovnica u velikom broju pokriva tlo crnogoričnih i belogoričnih šuma.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Listovi se beru pre sazrevanja plodova i suše se na suvom i vetrovitom mestu.<br />
Plodovi se beru Ieti nakon sazrevanja, a suše se na suncu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Listovi se upotrebljavaju protiv stvaranja mokraćne kiseline, za lečenje kod<br />
povraćanja, proliva, grčeva u želudcu, kašlja i šećerne bolesti. Bobice se<br />
upotrebljavaju u lečenju hemoroida, protiv neuredne stolice i slabog apetita. Listovi<br />
predstavljaju važan narodni lek protiv šećerne bolesti. Toliko je delotvoran da ga neki<br />
zovu biljni inzulin. Listovi su delotvorni jedino ako ih uberemo pre nego što sazru<br />
bobice. Nakon toga listovi nemaju lekovita svojstva. Čaj o listova ne sme se piti bez<br />
nadzora. Listove sušimo u tankim slojevima u hladu ili u pećnici na 40 stepeni C.<br />
260
Listovi preliveni vrelom vodom ublažavaju upalu mokraćnog mehura i mokraćnih<br />
kanala.<br />
Bobice jedemo sveže, osušene i umočene u rakiju. Sušimo ih na 45 stepeni C. Od njih<br />
pravimo i ekstrakt sa rakijom, cedimo sok ili pravimo marmeladu. Sok je najbolji za<br />
ispiranje, a marmelada rashladuje bolnu vrelinu upaljenih usta i ždrela.<br />
Najdelotvorniji je sirov sok. Suve bobice zaustavljaju proliv, naročito kod male dece.<br />
Borovnice uticu na vid i čuvaju očnu mrežnjaču. Osušene bobice zaustavljaju<br />
krvarenje hemeroida. Sok leči želudačni i crevni katar, pomaže kod smetnji varenja i<br />
nedostatka apetita.<br />
BOR [pinus silvestris]<br />
narodni naziv: beli bor, cam, divlji bor, lučevina, šumski bor<br />
engleski naziv: PINE<br />
Opis biljke:<br />
Beli bor ima stablo koje može narasti više od 10 metara. Koren belog bora prodire<br />
duboko u tlo. Dok je mlad, njegove grane i deblo pokriveni su smedje crvenom<br />
korom koja posle postaje sivo smedja. Grane se šire u obliku kišobrana. Iglice belog<br />
bora sastavljene su u čupercima po dve zajedno, duge su 5 do 6 cm, a boja im je sivo<br />
zelena. Iz ženskih cvetova oblikuju se mali češeri, koji u početku imaju crvenu, a<br />
posle smedju boju i postaju drvenasti.<br />
Stanište:<br />
Beli bor rasprostranjen je po celoj Evropi, a raste kako u brdskim tako i u nižim<br />
područjima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se upotrebljavaju mladi izdanci i iglice. Iglice bora, kao i sve iglice četinara,<br />
valja upotrebljavati, po mogućnosti, neposredno nakon branja, jer se vitamin C gubi<br />
sušenjem, tako da iglice (cetine) koje se čuvaju više od godinu dana potpuno izgube<br />
svoja lekovita svojstva.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Mladi izdanci bora koriste se u lečenju zastarelih katara disajnih puteva, promuklosti,<br />
kašlja, laganijeg bronhitisa, za inhalaciju i sl. Mladi izdanci i iglice koriste se, takodje<br />
u lečenju astme, reumatskh bolesti i gihta (uloga). Kod grčeva izazvanih žučnim<br />
kamencima koristi se tek istekla smola.<br />
261
BRUSNICA [Vaccinium vitis idaea, Vaccinium macrocarpa]<br />
engleski naziv: CRANBERRY<br />
Opis biljke:<br />
Brusnice spadaju u bobičasto voće koje, kao i borovnice, poticu iz Severne Amerike.<br />
To je tvrda i crvena bobica koja zahvaljujući većoj količini vitamina C u svom<br />
sastavu ima kiselkasti ukus. Brusnicu su koristili u davnim vremenima starosedeoci<br />
Amerike kao lek za mnoga stanja, izmedju ostalog i za upalu mokraćnih puteva.<br />
U poslednje vreme, veoma je popularan sok od brusnica. Osim toga, ovaj se<br />
dragoceni plod može koristiti u svežem obliku, može se čuvati smrzavanjem ili<br />
sušenjem, a sa njim se mogu pripremati i različite sosovi i ukusna jela. Brusnice su,<br />
nutricionistički gledano, posebni plodovi bogati različitim zaštitnim materijama, uz<br />
klasične vitamine i minerale i druge hranjljive sastojke (vitamin A, vitamin C,<br />
kalijum i biljna vlakna). U njima su okriveni brojni bioflavonoidi (npr. quercetin) koji<br />
imaju snažno antioksidativno delovanje, čime smanjuju rizik oboljevanja od različitih<br />
karcinoma (posebno se spominju rak dojke i rak debelog creva). U laboratorijskim<br />
eksperimentima na životinjama, brusnice su svojim bioflavonoidima ne samo<br />
sprečavale rast ćelija raka, već i njihovo metastaziranje. Antioksidansi osim toga<br />
pomažu i pri prevenciji odredjenih faktora koji podstiču nastanak kardiovaskularne<br />
bolesti. Hipuricna kiselina, koja se takodje nalazi u brusnicama, predstavlja prirodni<br />
antibiotik, tako da se brusnicama pridodaju ne samo antibakterijska, već i<br />
antifungalna (protiv gljivica) svojstva. Antocianini i proantocianidi iz brusnica, osim<br />
antikancerogenog delovanja, pomažu i pri obnovi ćelija koje su odgovorne za vid.<br />
Brusnice uz sve to, deluju i na snižavanje glukoze u krvi, što je jako korisno za<br />
dijabetičare.<br />
Najvažnija stanja kod kojih se preporučuje svakodnevna upotreba tih izuzetnih<br />
plodova jeste u svakom slučaju upala mokraćnih puteva, budući da flavonoidi iz<br />
brusnica imaju posebno antibakterijsko delovanje baš u tom delu tela, zahvaljujući<br />
posebnim receptorima kojima se one vežu. Istraživanja su pokazala da sastojci iz<br />
brusnica uništavaju i Helicobacter pylori, koji je u najvećem slučaju uzročnik čira na<br />
želudcu. Osim toga, brusnice uništavaju i bakterije koje su naseljene u ustima i koje<br />
inače vremenom dovode do raznih bolesti zuba i desni.<br />
262
BRŠLJAN [hedera helix]<br />
narodni naziv: brštan, brštika, bršljika<br />
engleski naziv: IVY<br />
Opis biljke:<br />
Bršljan je do 20 m duga biljka sa trajno zelenim listovima i mnogobrojnim korenjem<br />
po stabljici kojim se pričvršćuje za drugo drveće i kamenje. Listovi su glatki. Gornji<br />
listovi su po obodu celi, dok su donji listovi razdeljeni u tri do pet dela. Cvetovi su<br />
sitni, spolja mrke, a iznutra zelene boje, skupljeni u poluloptasti štit. Bršljan je<br />
otrovna drvenasta penjačica. Kora bršljana je pepeljasto siva. Javlja se na vlažnim i<br />
humusnim zemljištima, ali dobro podnosi kamenita i krečnjačka tla, takodje voli<br />
vlažan vazduh.<br />
Stanište:<br />
Bršljan raste po stenama, ruševinama i šumama. U gradovima se uglavnom uzgaja<br />
kao ukras na zidovima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se upotrebljavaju listovi i plodovi.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Bršljanov list već u malim količinama deluje na krvne sudove i srce. Koristi se za<br />
lečenje bolesti slezine, polipa u nosu, bolesti očiju, mekih kostiju, kamena i peska u<br />
bubrezima, upale mokraćne bešike i belog pranja kod žena. Koristi se, zatim, u<br />
lečenju kožnih bolesti, rana i skrofulozne dece (koju je potrebno kupati u uvarku od<br />
bršljanova lista). Bršljanov plod potrebno je oprezno koristiti. Mešanjem sa presli<strong>com</strong><br />
i nanom koristi se u lečenju nekih unutrašnjih bolesti. Ušmrknut bršljanov sok leči od<br />
nosnih polipa.<br />
Čaj od bršljana se koristi protiv peruti tako sto se kosa svako večeispira čajem (ova<br />
terapija ne sme trajati više od 14 dana), čaj se takodje koristi za čišćenje tela od<br />
otrovnih pesticida I štetnog radioaktivnog zračenja. Nije preporučljivo uzeti više od<br />
dve kasike usitnjenog lista brsljana na litru vode. Bobice bršljana ne ostavljajte na<br />
dohvat male djece i nemojte ih koristiti za pravljenje čaja.<br />
BROKULA [Brassica oleracea L. Var.botrytis]<br />
narodni naziv: kaulin, kavulin<br />
263
engleski naziv: BROCCOLI<br />
Opis biljke:<br />
Brokulu jedemo već više od 2000 godina! Ona je vredan izvor vitamina i minerala.<br />
Naziv brokula dolazi od italijanske reci "brocco", što znači ogranak. Brokula se<br />
smatra izvornim oblikom karfiola. Uzgaja se radi zelenih cvetnih izdanaka smeštenih<br />
na razgranatoj i mekoj cvetnoj grani. Središnji cvetovi su slični glavicama karfiola ali<br />
nisu toliko zbijeni. Veličina cvata može biti i do 15 centimetara, neke sorte imaju<br />
ljubicastu boju cveta. U 100 grama svježe brokule ima 91% vode, 0,34 g lipida, 324<br />
mg fosfora, 6,08 g ugljenih hidrata, 2,7 g vlakna, 2,02 g šećera, bjelančevina ima 2,7<br />
g, vitamina A 68 mg, vitamina C 76 mg, mangana 0,20 mg, natrijuma 22 mg,<br />
kalcijuma 52 mg, i gvozdja 0,96 mg. Zbog svog hemijskog sastava i bogatstva<br />
vlakana, brokula povoljno deluje na varenje, ujedno je odličan antioksidant. Pomaže<br />
u prevenciji očne mrene i srčanih bolesti. Zbog termolabilnosti vitamina C brokulu<br />
treba koristiti sirovu. Dokazano je da brokula sadrži različite biološki aktivne<br />
sastojke, antioksidanse, koji smanjuju rizik obolevanja od nekih tipova raka i srčanih<br />
bolesti.<br />
Brokula sadrži sulfurafan koji podstiče prirodne obrambene mehanizme organizma u<br />
borbi protiv raka želudca i debelog creva. Laboratorijska ispitivanja pokazala su da<br />
vitamini sa antioksidacijskim svojstvom kojih ima u voću i povrću ( narocito vitamini<br />
C i E), kao i drugi antioksidanti , suzbijaju nastanak aterosklerotickih ateroma u<br />
krvnim venama. Vlakna i neke druge materije koje sadrži brokula, ali i salate od<br />
svježeg zelenog povrća, po svemu sudeći pomažu u sprječavanju brojnih oblika raka (<br />
creva, pluća, želudac, jednjak, gušteraca, dojke). Koncentrat brokule sadrži dovoljno<br />
aktivne materije iz grupe glukozinolata da zaštiti od NEKIH vrsta raka. Po efikasnosti<br />
u lečenju i preventivi na prvom mestu je brokula, zatim klice brokule, kelj i mladi luk<br />
i na kraju crveni kupus.<br />
Dakle, ako ništa drugo, uvrstite brokulu u svoju ishranu kao preventivu u borbi protiv<br />
raka, jer kad se rak pojavi, onda se traži spas u lekovima, zračenju i operaciji.<br />
BREZA [betula pendula]<br />
narodni naziv: brez, brezuša, briza, brizovina, metlika<br />
engleski naziv: BIRCH<br />
Opis biljke:<br />
Postoje dve vrste breza: bela ili obična breza i cvetna ili severna breza. U lečenju<br />
lekovitim biljem obe imaju jednaku vrednost. Breza je 10 do 25 m visoko drvo sa<br />
tankim, vitkim grančicama i belom glatkom korom koja se može Ijuštiti na listiće<br />
264
tanke poput papira. Listovi na peteljkama su koso četvrtasti ili trouglasti, zašiIjeni i<br />
na krajevima nazubljeni.<br />
Stanište:<br />
Breza je drvo koje možemo naći skoro na svakom mestu.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Upotrebljava se lišće, pupoljci i kora. Lišće breze (betulae folium) bere se mlado, već<br />
u proleće, kada je u potpunosti razvijeno. Lišće je specifičnog gorkog i oporog ukusa,<br />
kao i specifičnog mirisa. Lišće treba sušiti u hladu i na promaji. Lišće sadrži oko 8%<br />
tanina, oko 8% šećera, malo etarskog ulja (0,05%). Za lek se takodje skupljaju sok i<br />
rese . Sok se vadi krajem februara i marta. Kora se prikuplja u proleće i jesen.<br />
Pupoljci sadrže mnogo eteričnog ulja, ali ne i vitamina C, koga najviše ima u<br />
listovima. Eterično ulje pupoljaka povoljno deluje na disajne puteve.<br />
Lekovito delovanje:<br />
U proleće, kad počnu cirkulisati sokovi, probuši se rupa u stablu. U nju se stavi tanka<br />
cevčica pomoću koje dobijamo brezov sok. Posle toga rupa se zatvori drvenim<br />
klinom. Iz jednog stabla se moze dnevno nakupiti oko 4,5 ltara soka, a oko 170 l u<br />
sezoni! Često bušenje istog stabla štetno deluje na drvo, smanjujući mu otpornost<br />
prema gljivičnim zarazama. U soku se nalazi šećer, a ukoliko ga stavimo na vatru da<br />
provri, dobijamo brezovo vino. Sok i vino su odličan lek za lečenje ateroskleroze,<br />
gojaznosti, bubrežnih kamena i drugih bubrežnih bolesti. Od pupoljaka i listova breze<br />
priprema se čajni uvarak ( prelevanje biljke vrućom vodom ), tako da se taj čaj – ne<br />
sme se kuvati ! – koristi kao jedan od najboljih prirodnih diuretika . Taj čaj je i jedno<br />
od prirodnih sredstava za izlučivanje mokraće.<br />
Sa čajem od listova pomažemo izlečenju bolesnih organa, odnosno sprečavamo<br />
obolenje istih koji primarno stradaju od skupljanja suvišne vode u organizmu<br />
( bubrezi, bešika, jetra, zglobovi itd.). Čaj od brezovog lišća ne treba često piti, jer<br />
ima i drugog lekovitog bilja sa sličnim delovanjem u pogledu izlučivanja urina, ali se<br />
brezov čaj preporučuje za rastvaranje bubrežnih kamena i njihovo bezbolno<br />
izlučivanje.<br />
Brezovo lišće se koristi vrlo uspješno za liječenje kožnih bolesti : lišajeva , raznih<br />
dermatida, u vidu ljekovitih kupki.<br />
BRESKVA [prunus persica]<br />
engleski naziv: PEACH<br />
Opis biljke:<br />
Koristi se u sirovom stanju a pogodna je i za pravljenje kompota, sokova, dzemova<br />
kao i za sušenje. Cvet breskve se bere u martu, aprilu i maju a plod od početka juna<br />
do septembra. U plodu breskve ima sećera, karotina, voćnih kiselina, belančevina,<br />
265
skroba, mineralnih sastojaka, vitamina A, B, C i gvozdja. Koristi se u ishrani,<br />
industriji i medicini. Izuzetno je poznata u narodnoj medicini kao sredstvo za čisćenje<br />
creva. Poznata su i lekovita svojstva sokova, sirupa i čajeva od breskve. Od vitamina,<br />
ove voćke su prava riznica beta-karotina (to jest provitamina A) – u breskvama ga<br />
ima 0,5 a u nektarinama 0,44 miligrama. Tu je i većina vitamina grupe B, uključujući<br />
folacin (B9) i nijacin (B3, odnosno PP), vitamin C (10 mg% u breskvama, upola u<br />
nektarinama), Vitamin E (1,5 mg%), i biotin (vitamin H), kojeg ima 0,4 mikrograma.<br />
Stanište:<br />
Breskva je veoma raširena voće u svetu (postoji oko 2 500 sorti). Iako se, prevedeno<br />
sa latinskog zove persijska šljiva, breskva je, zapravo, poreklom iz Kine i smatra se<br />
da je u Evropu doneo Marko Polo.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Plod, cvet i list.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Važno je naglasiti da je odnos kalijuma i natrijuma sedam naprema jedan, zbog čega<br />
su ove aromatične i sočne voćke korisne onima koji imaju problema sa oticanjem.<br />
Dobre su i protiv malokrvnosti, za crevna oboljenja, smanjenje žučne kese. Sok od<br />
breskve preporučuje se ljudima sa srčanom aritmijom, smanjenim lučenjem<br />
želudačne kiseline, osetljivim nervnim sistemom, kao i za čišćenje organizma.<br />
Breskve i njihov sok ne preporučuju se dijabetičarima i alergičnim osobama. Breskva<br />
se koristi u ishrani, kozmetici i industriji. U ishrani je pogodna kod probavnih<br />
poremećaja, a ima laksativno i diuretsko delovanje. Dobra je za smirenje nerava i<br />
uopste za bolji rad probavnih organa.<br />
BUNDEVA [Cucurbita pepo L.]<br />
narodni naziv:<br />
bundeva, bela bundeva, belokorka, dulek, ludaja, bela tikva,buca, tikva, budimka,<br />
bela ludaja, dudanja, bundevka, zuta tikva<br />
engleski naziv: PUMPKIN<br />
266
Opis biljke:<br />
Bundeva je jednogodišnja zeljasta biljka, poznata u kulturama svih toplijih zemalja<br />
sveta.<br />
Nauka je dokazala niz korisnih sastojaka i u pulpi i u semenu. Seme se koristi za<br />
ublažavanje tegoba uvećane prostate i pozitivni efekti su dokazani. Uzgaja se ne<br />
samo zbog jestivog ploda koji moze biti težak i preko 10 kilograma, već i zbog<br />
semenki od kojih se pravi lako varljivo ulje. To su jednogodišnje biljke sa šupljim, po<br />
nekoliko metara dugim vrežama. List im je širok, na dugačkim peteljkama. Imaju<br />
izrazito žut cvet. Krupnim okruglim plodovima hrani se stoka. Cvetanje počinje u<br />
junui traje do mrazeva. Glavnu. Bundeva sadrži u sebi masnog ulja, pektina,<br />
belančevina, sećera, karotina, manganove soli, vitamina C,fosforne kiseline,<br />
fitosterina i salicilne kiseline. Žućkasto ili narandžasto meso bundeve sadrži niz<br />
dragocenih i lekovitih sastojaka. Pored manjih količina belančevina, ugljenih hidrata i<br />
masti, tu je niz vitamina (karotina ili provitamina A, C i vitamina B grupe - B1, B2,<br />
B3, B6, folne kiseline i drugih), kao i mineralnih sastojaka (kalijuma, fosfora,<br />
kalcijuma, gvožda). A tu su i oligo i mikroelementi, pektini, celuloza i druga biljna<br />
vlakna. Što se tiče energetske vrednosti, ona nije visoka: u 100 grama ploda ima<br />
samo oko 30 kalorija, tj. 126 kJ.<br />
Seme bundeve, koje se takodje često koristi i u ishrani i u narodnoj medicini, ima oko<br />
dvadeset puta veću kalorijsku vrednost od ploda, pošto sadrži više belančevina,<br />
ugljenih hidrata i masti. Ali, i tu se nalaze vitamini B1, B2 i niacin, zatim minerali<br />
(najviše ima fosfora i gvožda), kao i niz drugih zaštitnih i lekovitih sastojaka, od<br />
celuloze i pektina do fitosterina, fitina, salicilne kiseline i drugog.<br />
Bundeva se može jesti pečena ili kuvana i spada u zdravu i lekovitu hranu.<br />
Svakodnevna kura, koju čine svež sok, kuvano ili pečeno bundevino meso, pokazalo<br />
se dobro u lečenju psorijaze. Koštice od bundeve, oguljene ili pečene odlično su<br />
sredstvo protiv crevnih parazita. I pored izuzetnih svojstava bundeva je slabo<br />
zastupljena u domaćem jelovniku sto je prava šteta.<br />
Lekovito delovanje:<br />
U narodnoj medicini se plod bundeve preporučuje kao diuretik, za izbacivanje<br />
suvišne vode iz organizma, naročito kod ljudi obolelih od reume, gihta, zapaljenja<br />
bubrega ili bešike. Smatra se i da je odlična dijetalna hrana za gojazne osobe,<br />
dijabetičare (ako se tokom pripreme ne zasladjuje), kao i osobe sa oboljenjima<br />
želudca i tankog creva ili one koji pate od krvavih proliva. Svima se preporučuje<br />
kuvana i pečena bundeva ili sveže ocedjen sok. U novije vreme otkriveno je da<br />
bundeva dobro čini i obolelima od psorijaze. Seme bundeve je, takodje, lekovito i<br />
najčešće se preporučuje kao efikasno i neškodljivo sredstvo protiv decjih glista i<br />
pantljičare. Mogu ga uzimati i deca od dve-tri godine, trudnice, dojilje i stariji, kao i<br />
oni sa bolesnom jetrom. Seme bundeve olakšava tegobe obolelih od prostate koji<br />
treba da ga jedu svakodnevno. Posebno je pogodno seme bundeve golice, koje se<br />
267
kupuje u bio-radnjama i onim sa zdravom hranom. Ovo seme ne treba ljuštiti. A kada<br />
se ljušti seme obične bundeve, treba paziti da se pri tom ne ukloni i ona tanka, sivo<br />
zelenkasta pokožica na semenu, pošto se u njoj nalazi najviše lekovitih sastojaka. U<br />
svetu se proizvode i neki lekovi za prostatu koji sadrže seme bundeve. Obolelima od<br />
psorijaze preporučuje se da u sezoni kada ima bundeve jedu pečenu ili kuvanu svakog<br />
dana, a mogu i da cede sok.<br />
Za lečenje rana, opekotina ili ispucale kože narodna medicina preporučuje mazanje<br />
uljem od semena bundeve (može se kupiti u prodavnicama zdrave hrane).<br />
Obolelima od zapaljenja bubrega ili bešike savetuje se da svakodnevno jedu po jedan<br />
obrok koji se sastoji od dinstane bundeve sa malo paradajza i seckanog crnog luka i<br />
koji je začinjen kašikom dve pavlake, ali bez soli.<br />
Za ublažavanje bolova od proširenih vena dobro je da se sveže strugana bundeva<br />
stavi kao obloga na obolela mesta i drži što duže.<br />
Osim što daju dobro i ukusno ulje, semenke od bundeve veoma su lekovite i<br />
upotrebljavaju se za isterivanje pantljičare, olakšavaju mokrenje i pomazu kod<br />
uvećane prostate.<br />
Ako sami spremate semenke brzo ih posle pranja osušite i ostavite na hladnom i<br />
suvom mestu.<br />
Deci se daje 150-200 grama sveže očišćenih semenki istucanih i pomešanih sa<br />
medom odjednom, a odrasli uzimaju ujutru na prazan stomak 400 grama semenki.<br />
Posle pola sata treba popiti jednu kašiku ricinusovog ulja as crnom kafom. Ništa<br />
drugo se ne jede. Ko ne moze da izdrzi neka uzme narendanu šargarepu.<br />
Bundeva skida bradavice. Pažljivo uzeti prašnike iz sredine cveta bundeve, malo<br />
zgnječiti i time trljati dvaput dnevno bradavicu. Ponavljati dok bradavica ne otpadne.<br />
BOKVICA ŽENSKA [plantago major]<br />
narodni naziv: paskavica, pitoma bokvica, široki trputac, velika bokvica, bukvica<br />
268
engleski naziv: PLANTAIN<br />
Opis biljke:<br />
Prizemni listovi ženske bokvice složeni su u obliku rozete i delimično su nazubljeni.<br />
Na listovima se ističe nekoliko providnih žila.<br />
Stanište:<br />
Ženska bokvica može se naći na zapuštenim livadama, pustim zemljištima, stazama i<br />
putevima, ali i u vlažnim planinskim područjima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru samo listovi, a suše se u tankim slojevima na hladnom i suvom mestu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Koristi se kao sredstvo za lečenje rana i čireva jer suzbija upale. Isto kao muška<br />
bokvica koristi se kao lek protiv kašlja i za rastvaranje sluzi. Takodje se koristi u<br />
lečenju bolesti mokraćnog mehura i čireva na želucu i crevima.<br />
BOSILJAK [ocimum basilicum, asea aranion,athelas]<br />
narodni naziv: bosiljak, bosiok, bosilje, faslidjan, maslidjan<br />
engleski naziv: BASIL<br />
Opis biljke:<br />
Bosiljak je jednogodišnja mirišljava, zeljasta biljka koja izraste u visinu od 30 do 40<br />
cm sa razgranatom stabljikom. Listovi su jajoliki na dugim peteljkama i na kraju<br />
šiljasti. Mali, beli, dvousnati cvetovi nalaze se u gornjem delu stabljike. Cvetovi se<br />
razvijaju u velikom broju u gornjem delu stabiljke. Višebojni su, beli, ružičasti ili<br />
purpurni. Cela biljka ima prijatan miris i aromu.<br />
Stanište:<br />
Pradomovina bosiljka ja Indija. Bosiljak je poznata i cenjena lekovita i začinska<br />
biljka . Prema nekim starim zapisima na prostoru srednje Evrope preneli su ga<br />
monasi u 12. veku. Na novim prostorima vrsta se udomaćila i uzgaja se u vrtovima. U<br />
južnim delovima Evrope ponegde se može naći i van vrtova. Za uzgoj bosiljka<br />
potrebna su gnojena tla bogata humusom, zatim sunčana i od vetra zaštićena staništa.<br />
Biljka je naročito osetljiva na niske temperature, a ne podnosi ni zalivanje hladnom<br />
vodom.<br />
269
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se upotrebljava cela biljka sa semenom .Do sada utrvdjene lekovite i<br />
delotvorne materija su: eterična ulja, cineol metil-kalvikol, tinol lineol, kamfor, jedan<br />
glikozid i kiseli saponin, kao i niz drugih još nedovoljno istraženih materija.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Bosiljak se koristi za smirenje nerava, grčeva u želucu,lakše mokrenje, lečenje astme<br />
i zapaljenja bubrega. Koristi se, takodje, za poboljšanje apetita i protiv nesanice.<br />
Semenkama bosiljka leče se mokraćni organi. Bosiljak u narodnoj medicini ima vrlo<br />
široku primenu kod lečenja ljudi i životinja. Primenjuje se kod lečenja upala (želudca,<br />
creva), kod kašlja, početnih stanja tuberkoloze, kod bolesti mokraćnih organa<br />
(bubrega, mehura). Najčešće se primenjuje u obliku čajeva.<br />
CRVOTOČINA [lycopodium clavatum]<br />
narodni naziv: lisičjak, lisičji rep, prečica, plavun, zmijina mahovina<br />
Opis biljke:<br />
crvotočina je trajna zimzelena biljka. Slična je mahovini i ima 1 do 2 rnetra dugačku<br />
puzeću stabljiku što je račvasto razgranjena i pokrivena gustim i sitnim, na vrhu<br />
zašiljenim listićima. Na strani koja je okrenuta prema zemlji razvijaju se brojni nežni<br />
i sitni korenčići. Crvotočina ne cveta jer je papratnjaca. Iz poleglih ogranaka izbijaju i<br />
razvijaju se guste nakupine koje na vrhu nose po dva plodna klasa, kao vilice. Truske<br />
čine sitni svetložuti prah što prianja uz predmete, pliva po površini vode pri čemu se<br />
ne moči. Taj prah je bez ukusa i mirisa, a u vatri lako izgara.Leti donosi grozdove na<br />
sporama, koje narod zove mekinje ili veštičje brašno. Dovoljno je da se samo dodirne<br />
cvet i već je izleteo oblak cvetnog praha, koji je homeopatsko sredstvo za izranatu<br />
kožu.<br />
Stanište:<br />
crvotočina raste po celoj Evropi u crnogoricnim šumama i na neplodnom tlu.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lečenje se upotrebljava seme crvotočine, odnosno spore, što se naziva još i brašno<br />
crvotočine. Koristi se, takodje, i cela biljka. Inače, ova trava sadrži radijum, a u<br />
mnogim zemljama spada u strogo zašticene biljke, te se sme nabavljati isključivo u<br />
apotekama. Pomaže obolelima od reume, od kostobolje, čak i kada se več pokažu<br />
promene na zglobovima.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Brašno« (truske ili spore) crvotočine upotrebljava se posipanjem obolelih delova<br />
kože, posebno u bolesnika koji su prinudjeni da dugo vremena leže u krevetu.<br />
270
»Brašno« crvotočine koristi se kod bolesti mokraćne cevi i mehura. Budući da<br />
»brašno« crvotočine pospešuje izlučivanje mokraćne kiseline, koristi se u lečenju<br />
uloga (gihta) i reumatičnih bolesti. Čitava biljka primenjuje se u lečenju bolesti<br />
mokraćnih i polnih organa, kod peska u bubregu i grčevitih bubrežnih napada, te u<br />
lečenju skrufuloze i rahitisa. Preporučuje se kod hemoroida (šuljeva) i hroničnih<br />
proliva. Ipak, mora se vrlo pažljivo dozirati, jer može da izazove grčeve.<br />
Nezamenljiva je kod svih oboljenja prostate, protiv peska u bubregu i bolova u njima.<br />
Zapaženo je njeno dejstvo kod upale jetre, pa čak i kod malignih promena na ovom<br />
organu. Vrlo brzo vraća snagu bolesniku. Leci i bešiku, naročito kada je mokrenje<br />
jako otežano. Kesicu trave treba položiti na mesto gde je grč, na bubrege ili oko<br />
bešike, i grč nestaje. Rane od ležanja (dekubitis) treba posuti prahom, i one vrlo brzo<br />
nestaju, čak i kod najtežih bolesnika. U nekim apotekama se može naći pod nazivom<br />
likopodiumspora.<br />
CESTOSLAVICA [Veronica officinalis]<br />
narodni naziv: šumska maljava verenica, verunika, dupčac, evropski čaj, ljudska<br />
vernost, propinjača, ranilist, stravna trava, trava od ušljame<br />
engleski naziv: Common Speedwell Gypsy weed Speedwell Veronica<br />
Opis biljke:<br />
Cestoslavica je trajna zeljasta dlakava biljka, visoka 10—35 cm. Listovi su obratno<br />
jajasti, naspramni, sedeći (ili skoro), dlakavi, pepeljastozeleni i po obodu nazubljeni<br />
osim na bazi. Cvetovi su plavi (redje beli sa ružičastim žilicama) i udruženi u<br />
grozdaste cvasti. Cveta od maja do jula. Korenom puzi u zemlji i iz njega koso,<br />
delimično poleglo izbija stablo.Kada su Rimljani zaposeli sever Evrope i tamo otkrili<br />
cestoslavicu, nazvali su je „lekom sveta". Njene lekovite moći su se tako brzo<br />
proslavile, da su ušle i u poslovicu. Kad bi Rimljanin hteo da oda priznanje i pohvali<br />
neku značajnu ličnost, rekao bi za nju da ima „toliko dobrih osobina, kao cenjena<br />
trava veronika". Njen cvet, koji se koristi kao lek, ima latice koje opadaju i na<br />
najmanji dodir. Nemci su duhovito nazvali ovaj cvet „muška vernost" (Mannentreu).<br />
Cestoslavica je izvanredno sredstvo za čišćenje krvi, a samim tim leči i kožne bolesti.<br />
Pomešana sa svežim koprivinim vršcima, u stanju je da izleči čak i hronični egzem.<br />
Delotvorna je kod staračkog svraba, tu joj skoro nema premca.<br />
Stanište:<br />
Raste po vlažnim mestima i šumama do 1.000 m nadmorske visine. Gorkog je ukusa i<br />
pomalo oporog.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Upotrebljava se biljka u cvetu (Veronicae herba). Sadrži tanina, nepoznat alkaloid,<br />
271
nekoliko heterozida , saponozid, gorke materije, manitola, voska, organskih kiselina,<br />
etarskog ulja i šećera.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Cestolavica je narodni lek za lečenje raznih bolesti. Potpomaže i olakšava varenje i<br />
rad creva, a sprečava i proliv. Za umne radnike prava je blagodet ako pred spavanje<br />
popiju šolju čaja od ovog cveta. On jača memoriju i pomaže protiv vrtoglavice, deluje<br />
umirujuće. Otklanja i pojave „blokade memorije". Kad se pomeša sa celerovim<br />
korenom, deluje protiv nervne slabosti i odlično je sredstvo protiv depresije. Njeno<br />
polje delovanja se prostire i na reumatske bolesti, gde je vrlo efikasna, leči i pesak u<br />
bešici, kao i žuticu. Svež sok takodje leči egzeme, a tinktura deluje protiv kostobolje.<br />
Zbog svih navedenih osobina, svako bi trebalo da napravi čajnu kuru jednom<br />
godišnje. Ona deluje kao preventiva protiv začepljenja krvnih sudova i daje telu<br />
elastičnost.<br />
CELER [apium graveolens]<br />
narodni naziv: cereviz, pitomi celer, celon, selen, selin, zelena<br />
Opis biljke:<br />
Celer je dvogodišnja zeljasta biljka s mesnatim i vretenastim korenom koji ponekad<br />
može biti i gomoljast. Stabljika mu je razgranata i doseže visinu od 40 do 80 cm.<br />
Tamno zeleni i sjajni listovi su veliki i perasto razdeljeni, dok su listići klinastog<br />
oblika, gore urezani i nazubljeni. Kuglasti plod je rebrast. Nekada se verovalo da<br />
celer pospešuje polnu moč. Danas se zna da pospešuje uspešnu razmenu materija.<br />
Bogat je limonenom, eterskim i masnim uljem. U korenu ima eterskog ulja, šećera,<br />
apina, asparagina, tirozina, kolina, alosorbusena, pentosana i masti. Slatkasti odebljali<br />
koren celera najčešće se koristi za spravljanje salate, variva ili kao začin za supe i<br />
čorbe. Peteljke i listovi koji imaju jak aromatičan miris, takodje sluze kao začin.<br />
Biljka zadržava specifičan miris i nakon sušenja. Divlji celer zbog jakog i neugodnog<br />
mirisa, malo se koristi.<br />
Stanište:<br />
Celer raste kao divlja i kulturna biljka koja se uzgaja u povrtnjacima. Kao divlja raste<br />
na obalnom području i na vlažnim područjima gotovo cele Evrope, a nalazi se i na<br />
drugim kontinentima. Kaže se da je divlji celer otrovan te ga zato ne upotrebljavamo<br />
u lečenju lekovitim biljem. Za vrtni ili pitomi celer kaže se da je veoma značajna<br />
lekovita biljka.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se koristi koren vrtnog celera S<br />
272
Lekovito delovanje:<br />
Za lečenje astme, katara pluća, promuklosti, bolesti nerava, mokraćnih puteva,<br />
bubrega, gihta, reume, poboljšanja apetita, otklanjanja probavnih smetnji, jačanje<br />
želuca, celer se koristi u lečenju vodene bolesti, reumatskih bolesti, gihta (uloga) i<br />
preterane gojaznosti, hroničnog katara pluća, grčeva u grudnom košu, nadutosti,<br />
slabosti želuca, smanjenja apetita i bolesti koje su prouzrokovane nedostatkom<br />
osnovnih materija potrebnih organizmu. Isto tako, celer poboljšava krv i cirkulaciju<br />
krvi.<br />
CVEKLA [beta vulgaris]<br />
narodni naziv: crljena blitva, cveka, cvekla,cikla, crvena repa<br />
engleski naziv: BEET<br />
Opis biljke:<br />
Iz osnovne biljke, čija je pradomovina obala Sredozemnog mora, proizašle su mnoge<br />
kulturne sorte repe. Iz početnog tankog korena, stolećnim uzgajanjem dobijen je<br />
gomoljasti podzemni deo biljke. Iznutra je crvene do krvavo crvene boje, a stabljika i<br />
listovi su kod većine sorti crveno nahukani.Poreklom je sa obale Sredozemlja.<br />
Ova dvogodisnja biljka vretenastog korena crvene boje i tamno zelenog lišća spada u<br />
red najkorisnijih i najlekovitijih povrtarskih kultura. Koristi se čitava biljka,<br />
upotrebljava se preko cele godine, bogata je vitaminima i mineralima, lako se vari,<br />
moze se uzimati bez ograničenja i opasnosti od štetnih posledica. Pored izuzetnog<br />
bogatstva belančevinama, mastima i ugljenim hidratima, cvekla sadrzi gotovo sve<br />
mineralne sastojke: kalcijum, kalijum, natrijum, fosfor, magnezijum, gvoždje, fluor,<br />
mangan, bakar, jod, sumpor, litijum, stroncijum, brom.Značajno je i prisustvo<br />
vitamina B1, B2, C , kao i vitamina B12, izuzetno retkog u namirnicama biljnog<br />
porekla a tako važnog za vegetarijance. Zahvaljujući prisustvu antocijana, koji daje<br />
toplu crvenu boju soku od cvekle, a utiče i na obnavljanje krvi, ova blagotvorna<br />
biljka deluje i antikancerogeno. Izuzetni su zdravstveni efekti cvekle u slučajevima<br />
demineralizacije kostiju i zuba: prisustvo joda čini je dragocenom u borbi protiv<br />
arterioskleroze i usporavanja procesa starenja. Osnov višestruke lekovitosti ove biljke<br />
čine ipak betanin i betain, jer podstiču razmenu materija, regulišu krvni pritisak,<br />
smanjuju holesterol,održavaju krvne sudove, podstiću rad jetre.<br />
Stanište:<br />
Uzgaja se u povrtnjacima.<br />
273
Lekoviti deo biljke:<br />
Lekoviti deo biljke: za lek se upotrebljava podzemni deo biljke. Bere se u jesen.<br />
Pohranjuju se u umereno tople prostorije. Ako se čuva na odgovarajući način, cvekla<br />
se može sačuvati do idućeg leta.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Osnovno delovanje cvekle je u suzbijanju tumora i lečenju leukemije. Zatim, u<br />
lečenju malarije, akutnih fibroznih bolesti i gripa u početnom stadiju. Osim toga,<br />
koristi se za regulisanje krvnog pritiska, osobito kod bolesnika s niskim ; povoljno<br />
utiče na nerve i rad mozga. Za sve vrste lečenja koristi se sveže cedjeni sok iz cvekle,<br />
a iz 1 kg cvekle može se dobiti 700 do 750 g soka. Cvekla je, takodje korisna u<br />
lećenju malokrvnosti, posebno kod dece i mladih osoba, a pospešuje rad želuca, creva<br />
i zuči.<br />
CIKORIJA [Cichorium intybus]<br />
narodni naziv: vodopija, višnjev regrad, vodoplav, golica, gologuza, divlja lo cika,<br />
želtenica, žučanica, jandrešica, kažiput, konjska trava, modrica, plavo cvet, plavulja,<br />
podrožnik, radić, sunčevo cveće, cigura<br />
engleski naziv: Chicory<br />
Opis biljke:<br />
Vodopija, konjogriz ili divlji radić je višegodišnja zeljasta biljka, visoka 1,5 m. Ima<br />
trajni, valjkasti i vretenasti koren koji je spolja žuckasto-bele boje, a iznutra bele<br />
boje. Stabljika je uspravna, kruta, uglasta, u gornjem delu razgranata. Stabljika i<br />
listovi su pokriveni kratkim dlakama. Listovi su duguljasti do lancetasti, suženi u<br />
dršku, duboko režnjevito testerasto usečeni. Cela biljka, pogotovo mlada ima<br />
mlečnog soka.Listovi su grubo nazubljeni i podsećaju na maslačak. U pazuhu listova<br />
ili na vrhu grana razvijaju se pojedinačno po celoj biljci cvetne glavice svetloplave<br />
boje. Cvetovi su svetloplavi, vrlo lepi i upadljivi, sakupljeni iz glavice koje izbijaju<br />
pojedinačno na stabljici ili na granama. Cveta obilno preko celog leta. Raste svuda<br />
kao korov, najviše pored staza i puteva, po pašnjacima i livadama, po obodima šuma i<br />
drugde.<br />
Stanište:<br />
Negde se gaji radi korena od koga se spravlja surogat kafe (cigura). Negde se<br />
zapuštena mesta izjutra plave od iscvetale vodopije. Cela biljka je gorka i vrlo čvrsta<br />
tako da se teško kida i čupa. Vadi se u jesen, očisti od zemlje i nadzemnih delova,<br />
iseći po dužini, nanizati na konac i sušiti u hladu na promajnom mestu. Zbog dugog<br />
korena dobro podnosi sušu. Razmnožava se semenom. nalazi se svuda u prirodi.<br />
Može se naći na pustim zemljištima, uz rubove puteva, na livadama posebno na<br />
274
sušnim zemljištima. Uzgaja se i kao kultuma biljka.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Lekovit je koren, koji je valjkasto-vretenast, čvrst, spolja tamne boje, a iznutra beo.<br />
Koren (Cichorii radix) se kopa u jesen kad je najdeblji i ima najviše lekovitih<br />
sastojaka i inulina (rezervna hrana). Redje se koristi nadzemna biljka brana u cvetu .<br />
Lekovito delovanje:<br />
Za lek koriste se koren, cvetovi i listovi. Od druge polovine marta do kraja maja kopa<br />
se koren, a listovi i cvetovi za vreme cvatnje. Lekovito delovanje: konjogriz ili divlji<br />
radić čisti i jača želudac, poboljšava probavu, odvaja prekomernu žuč, čisti jetru,<br />
bubrege i slezinu, leči žuticu i anemiju. Više se koristi u narodnoj nego u naučnoj<br />
medicini kao neotrovna gorka droga za lečenje organa za varenje, pre svega, za<br />
pojacavanje apetita, za jačanje želuca, bolje varenje hrane, za obilnije lučenje<br />
mokraće i žuči i dr. "Frankova cigura", dodatak kafi i "sirotinjska ili ratna kafa" je<br />
ispržen i samleven koren oplemenjene vodopije sa krupnim mesnatim korenom<br />
bogatim inulinom. Pošto je inulin polisaharid koji hidrolizom daje samo levulozu<br />
(fruktozu ili voćni šećer), razumljivo je zašto kod nas u narodnoj medicini ciguru<br />
koriste dijabetičari. Ovo je sasvim opravdano, jer sve biljke iz familije glavocika<br />
(Compositae), a njih ima vrlo mnogo, umesto skroba kao rezervnu hranu imaju<br />
inulin. Prema tome, osobe obolele od šećerne bolesti mogu koristiti sve biljke iz te<br />
porodice kao dijetalnu hranu.<br />
CIMET [Cinnamomum Zeylanicum]<br />
narodni naziv: kaulin, cimit<br />
engleski naziv: CINNAMON<br />
Opis biljke:<br />
Nalazište :<br />
Uspeva u tropskoj Aziji ( Cejlon, Shri Lanka) ,Indiji i Indoneziji. Kod nas samo kora<br />
ili u obliku praška. Spominje se 2800 godina p.n.e. U prošlosti je cimet bio skup kao<br />
zlato.Postoje stotine vrsta i podvrsta cimetove biljke. Kao začin, koriste se dve vrste:<br />
cejlonski i cimet kasija, poznat kao kina-cimet, koji potiče iz Burme. U Evropi se<br />
upotrebljavaju oba začina. Cejlonski cimet stiže u prodavnice u štapićima i ima<br />
nežniju i prijatniju aromu, a ukus mu je ljuto oštar, slatko-peckav, ni opor ni sluzav.<br />
Sadrži 1,5 do 4 procenta etericnih ulja. Najbolje vrste kina-cimeta mirišu oštrije, a<br />
ukus im je peckavo ljut i sladak dok je hemijski sastav kao kod cejlonskog cimeta.<br />
Cimet se dva do tri puta godišnje seče sa svakog stabla, zatim se preko noći umotava<br />
u kokosove asure i pušta da fermentira, nakon toga se guli spoljna kora, odstrani i<br />
275
srednja, a upotrebljava se samo nežna, unutrašnja. Deset takvih tankih kora uvijaju se<br />
jedna u drugu pa se suše prvo u senci a zatim na suncu. Pri tome on dobija svoju<br />
žućkasto-smedju boju. Cejlonski cimet je znatno deblje kore i samo se jedanput uvija<br />
u štapic. U prodavnice stiže uglavnom u komadićima od 3-10 cm ,<br />
Za lek se upotrebljava samo kora, a ostali delovi kao začini. Plodovi se ne jedu, iz<br />
njih se istiskuje vosak za mirisljave sveće. Iz listova koji se stavljaju u jela kao začin<br />
( slično lovoru), istiskuje se ulje od kojeg se pravi cimetova voda i tinktura. To ulje<br />
jako žari, pa i samo jedna kap izaziva upalu ako padne na kožu. Ako se kapi ulja<br />
prevuku šećerom dobija se tzv. "cimetov konfekt" ili "sanalet", koji se koristi za<br />
jačanje želuca. Spoljnja kora drveta nema lekovitih svojstava. Koristan je samo njen<br />
unutrasnji, svetlo ružicasto-smedji deo. Ako je kora na jeziku gorka, onda to nije<br />
cimet, nego neka druga kora. Zbog tanina se primenjuje i kao lek protiv proliva.<br />
Dejstvo<br />
Cimet je aromatik, korigens, hemostatik, stomahik, nervinum, adstrigens i<br />
dezinficijens probavnih organa. Punokrvni i lako uzbudljivi ljudi ga ne podnose.<br />
Cimet jača srce i želudac, oživljuje živce i osvežava krv, pomaže kod slabe probave,<br />
stvaranja previše kiseline i sluzi u želucu, kod grčevitog povraćanja, krvavih proliva,<br />
krvarenja iz materice, te kod prejake i preduge menstruacije ili posle porodjaja,<br />
stimulise mokrenje i deluje protiv gihta.<br />
ČIČAK [arctium lappa]<br />
narodni naziv: čičak zeleni, gorki lepuh, konjski čičak, lepušina, podlanica, repuh,<br />
veliki čičak, veliki lepuh<br />
engleski naziv: Burdock<br />
Opis biljke:<br />
Čičak je dvogodišnja biljka koja ima dugačak i sivosmedji i vretenasti koren. U prvoj<br />
godini pojavljuju se veliki prizemni listovi s peteljkama i nepravilnog srcolikog<br />
oblika. U drugoj godini izraste uspravna razgranata stabljika visine od 1 do 1 1/2<br />
metar. Listovi su sve manji idući prema vrhu stabljike. Cveta u glavicama s grimizno<br />
crvenim cevastim, gusto zbijenim cvetićima, što imaju kukice pomoću kojih lako<br />
prianjaju za odeću.<br />
Stanište:<br />
Raste uz puteve, na livadama i neobradjenom zemljištu.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se upotrebljavaju koren, listovi i seme. Dvogodišnje korenje sakuplja se u<br />
276
proleće i jesen, listovi dok su još mladi, a seme kad sazre.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Koren čička deluje protiv otrovno, pospešuje izlučivanje mokraće i znoja te čisti krv.<br />
Isto tako koristi se u lečenju veneričnih bolesti, svih vrsta cireva, skrofula, gihta<br />
(uloga), zastarelih reumatskih bolesti, vodene bolesti i trovanja živom. Čaj od mladog<br />
lišća koristi se u lečenju katara želuca i nadutosti, a dobro je sredstvo i protiv raznih<br />
osipa, čireva, gnojnih rana i ranica u ustima. Seme čička koristi se za sve bolesti za<br />
koje se koristi i koren i listovi, s time što seme jače deluje. Seme čička koristi se za<br />
pravljenje čičkova ulja koje je jako dobar lek protiv peruti i ispadanja kose. Koren,<br />
listovi i seme čička nakon godinu dana gube svoje lekovito delovanje. Takodje, koren<br />
i list koriste se i kod upale i čireva želuca, koriste se kod pospešivanja znojenja, kod<br />
varenja, pomažu u ublažavanju reume, kožnog ekcema, lišaja, osipa, gnojnih rana i<br />
skorbuta. Suv koren stucan u prah i pomešan sa jestivim ( maslina ) uljem, leci<br />
gnojne rane kada se njime namažu. Prah od suvog korena pomešan sa zečjim lojem<br />
izvlači strana tela iz rane. U slučaju poremećaja živca lica ( Nervus facialis ), kada se<br />
usta iskrive, zdrobi se svež koren i lišće sa donjim delom stabljike čička i privije na<br />
zdravu stranu. Kod gnojnih procesa usne šupljine grglja se a čirevi i rane se ispiraju ,<br />
a osip po koži oblaže oblogom od čičkovog lišća, koja ima osobinu da hladi. U vinu<br />
skuvano lišće čička leči od mokraćnih kamenaca. Oni nestaju i kada se uzima sitno<br />
izrezan čičkov koren ( ili prah ) od suvog korena, pomešano sa medom. Kada se koža<br />
glave dobro opere čajem od čičkovog korena, a svaki drugi dan namaže čičkovim<br />
uljem, stimuliše rast kose, ako je koren zdrav.<br />
ČUVARKUĆA [sempervivum tectorum]<br />
narodni naziv: cmilic, divlje smilje, gromovna trava, pazikuća, uhovnik, uvara<br />
engleski naziv: Houseleek<br />
Opis biljke:<br />
Čuvarkuća je trajna biljka s debelom lisnom rozetom. Iz sredine se razvija cvetna,<br />
liskama pokrivena stabljika visine od 10 do 30 cm. U lažnom šticu poredani su<br />
cvetići zvezdastog oblika, svetlo crvene boje, a kod nekih podvrsta, crveno-ljubičaste<br />
ili žute boje. Listovi su rozetasti u redu pri vrhu crveni, sočni, debeli i mesnati. Raste<br />
na stenama, na krovovima kuča. Čuvarkuća čuva kuću od groma, veštica i bolesti.<br />
Kao lek koristi se svež list i iz njega iscedjen sok. Dobro ga je ponekad pojesti<br />
zdravlja radi. Narodna poslovica kaže da je čuvarkuća bolja na kući nego dva psa<br />
pred kućom. Čuvarkuća sadrži: jabučnu i mravlju kiselinu, soli, vosak, sluz, šećer,<br />
gumu i mineralne sastojke.<br />
277
Stanište:<br />
Raste po krovovima, stenama, zidovima. Biljke su veoma skromne i nemaju gotovo<br />
nikakvih zahteva.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skupljaju listovi, Ieti, za vreme cvatnja. hemijski sastav: tanin, sluz, smola,<br />
kalcijev malat, masno ulje, mravlja i jabučna kiselina. Upotrebljava se sok iscedjen iz<br />
celelog svezeg lista.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Sveže iscedjeni sok iz listova čuvarkuće koristi se u lečenju nervne rastrojenosti,<br />
padavice, nemimih snova i straha u male dece. Sveže zdrobljeni listovi ili cisti sok<br />
koriste se kao sredstvo koje hladi i steže, zatim, protiv čireva, rana, opekotina; za<br />
bolna mesta nastala gihtom te za lečenje »kurjih očiju« i uklanjanje sunčevih pega.<br />
Sveži sok koristi se u lečenju nagluvosti, osobito one koja je izazvana čvrstim žutim<br />
sekretom (jer ga sok čuvarkuće rastvara), čireva zeludca, herpesa, hemoroida i glista.<br />
Sok se upotrebljava protiv opekotina. U novije vreme upotrebljava se sok od sveze<br />
biljke protiv zapaljenja zuba i upala grla.<br />
DUD CRNI [Morus nigra]<br />
narodni naziv: Crni dud narod naziva još i ovim imenima: murgav dud, crna murva,<br />
crnica, crnička, šamdud, šandud, šanduda<br />
Opis biljke:<br />
Iz dudinja crnog duda, naročito onog koji ima više kiseo ukus, cedi se sok i od njega<br />
kuva sirup i pekmez, I služi kao hrana, poslastica i blag lek protiv zapaljenja grla i<br />
usta. Sirup se upotrebljava slično kao sirup od malina. Sveže dudanje su slatkonakiselog<br />
ukusa. Sadrže oko 10% invertnog šećera, oko 2% slobodnih organskih<br />
kiselina (limunove i jabučne), vitamina C, sluzi, mnogo pektinskih materija i drugih<br />
korisnih sastojaka. Dudinje su zdrava hrana kako za čoveka tako i za domaće<br />
životinje.<br />
Stanište:<br />
Raširen je po celoj Evropi, a nalazi se i u svetlim prozračnim šumama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se koristi list i plod<br />
Lekovito delovanje:<br />
Listom od duda narod tretira šećernu bolest i obolele organe za mokrenje. Zbog<br />
velike količine šećera dudinje su izvrsna hrana.<br />
278
DIV<strong>IZ</strong>MA [verbascum thapsus]<br />
narodni naziv: beloperka, divlji tabak, svećnik, vučji rep<br />
engleski naziv: MULLEIN<br />
Opis biljke:<br />
Divizma je dvogodišnja biljka. Stabljika joj je visoka od 1 do 1 1/2 metara, uspravna<br />
je i pokrivena gustim vunastim dlakama. U prvoj godini razvijaju se samo prizemni<br />
listovi, a u drugoj naraste samo stabljika. Listovi su krupni i debeli, duguljasto jajasti.<br />
Listovi pri dnu stabljike imaju peteljku i veći su, dok su oni na stabljici manji i bez<br />
peteljke, tj. sedeći. Cvetovi su skupIjeni u gornjem delu stabljike, žute su boje sa<br />
belim ili crvenkasto vunastim prašnicima.<br />
Stanište:<br />
Raste po sunčanim kamenitim brežuljcima i na kamenitom tlu.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skupljaju cvetovi i listovi u vreme cvetanja.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Sveži listovi koriste se za pripremanje obloga za otoke, hemoroide i lišajeve.<br />
Pomešana s drugim lekovitim biljkama izvrsno je sredstvo protiv bolesti pluća,<br />
posebno suvog kašlja, bola u grudima, groznice , za lečenje katara želuca i creva i<br />
protiv grčeva organa za varenje. Ulje od divizme izvanredno je sredstvo za mazanje<br />
bolesnih očiju i za masažu kod reume i kostobolje.<br />
279
engleski naziv: PEAR<br />
DIVLJA KRUŠKA [Pyrus piraster]<br />
Opis biljke:<br />
Divlja kruška je listopadno drvo, visoko do 20 m, sa širokom gustom krošnjom i<br />
kratkim, dosta pravim masivnim stablom. Listovi su jajasto okrugli, zašiljeni, na licu<br />
tamno zeleni i sjajni, na nalicju svetliji, po obodu talasasto naborani i sitno testerasti.<br />
Cvetovi su beli sa crvenim prašnim kesicama.<br />
Stanište:<br />
Cveta od aprila do maja, istovremeno sa listanjem. Cvetanje jednog stabla traje 10-14<br />
dana. Daje obilno nektara i cvetnog praha. Zastupljena je u brojnim šumskim<br />
zajednicama, pojedinačna stabla se mogu naći na južnim padinama planina i do 1500<br />
metara nadmorske visine.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Droga je zreo plod.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Divlja kruška se koristi kao lekovita biljka i u voćarstvu kao podloga za kalemljenje<br />
plemenitih sorti krušaka. Koristi se plod koji ulazi u sastav raznih voćnih i šumskih<br />
čajeva.<br />
DRAGOLJUB [Tropaeolum majus]<br />
narodni naziv: dragoljub divlji, kapučinka<br />
280
engleski naziv: Nasturtium / Indian Cress<br />
Opis biljke:<br />
Uzgaja se kao ukrasna biljka u baštama, a raste i u svetlim bukovim šumama.<br />
Jednogodišnja zeljasta biljka, oko 15 cm visoka, skoro okruglih listova, gusto<br />
protkanih žilama.Ima jarke narandzasto žute cvetove, išarane prugama, svojstvenog<br />
mirisa. Sadrži sumporni heterozid glikotropaeolozid – zbog koga deluje kao<br />
antibiotik, enzim mirozid, smolu, pektin, gumu, tanin, šećer i vitamin C. Pošto cveta<br />
u junu i julu, upotrebljavaju se sveži listovi i cvet, a ponekad i zrelo seme.Lišće i cvet<br />
beru se za vreme cvetanja, a plod u kasnu jesen kada sazri. Zbog sadržaja vitamina<br />
služi kao proljećna salata. Posto se biljka može uzgajati u saksiji, na balkonu ili u<br />
stanu (zimi) osigurava nam cele godine lekovitu vitaminsku salatu.<br />
Sumporno ulje u dragoljubu lekovito je u slučaju emfizema, bronhitisa, pospešuje<br />
izbacivanje sluzi, koristi se kod astme, pojačava izlučivanje mokraće, olakšava<br />
poteškoće bolesne žuči, jača polnu moć. Uzima se tri puta dnevno po 1 kafena<br />
kasicica alkoholature / tinkture / . Dragoljub uništava i životinjske parazite. Ekstrakt<br />
se pokazao kao izvrsno sredstvo protiv lisne vaši i drugih parazita. Iz lista dragoljuba<br />
dobija se sumporno eterično ulje industrijskog naziva "Tromalit", koje ima veliku<br />
antibakterijsku moć.Takodje se koristi u lečenju disajnih i mokraćnih organa.<br />
DOBRIČICA [Glechoma hederacea]<br />
narodni naziv: brštan po zemlji, brštan-trava, brštran, vrednjak, grošić, dobričava<br />
trava, dobričavica, dobričanova trava, dobričarica, dobričevica, dobrčanova trava,<br />
kotur, mesečnjak, niški bršljan, okrugljak, rasturice, samobaj, stravna trava<br />
engleski naziv: ground-ivy<br />
Opis biljke:<br />
Dobričica je trajna, zeljasta, mirisna biljka, visoka od 20 do 40 cm. Donji deo<br />
stabljike puzi, a gornji je uspravan i razgranat. Listovi su na dugačkim drškama,<br />
srcoliki ili bubrežasti, naborani po obodu nazubljeni a na naličju crvenkasti. Cvetovi<br />
su Ijubičasto-plavi sa purpurnim tackama. Cveta od maja do juna.<br />
Stanište:<br />
Raste obilno svuda u šumama, na vlažnim livadama i drugim mestima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Vrhovi grančica u cvetu, list, cela nadzemna biljka i sok iz sveže biljke svojstvenog<br />
prijatnog mirisa gorkog i oporog ukusa.<br />
281
Lekovito delovanje:<br />
Uglavnom narodni lek za lečenje organa za disanje (bronhit), žuči, za pojačanje<br />
mokrenja, protiv proliva, za apetit, protiv histerije i neurastenije. Spolja se<br />
upotrebljava za lečenje katara nosa, ozleda i rana. Pomešana sa ovsenim brašnom<br />
daje se protiv crevnih parazita konja. Preparati od dobričice pomažu razmenu<br />
materija u organizmu. Podstiču izlučivanje mokraće, a olakšavaju želudačne i crevne<br />
probleme koje potiču od nedostatka solne kiseline. Deluje smirujuće kod nekih<br />
nervnih tegoba. Koristi se i kao sredstvo za jačanje organizma, naročito kod<br />
nedostatka vitamina C. Smiruje bolove kod gihta i reume.<br />
DRACA [paliurus (australis) spina christi]<br />
engleski naziv: Z<strong>IZ</strong>YPHUS<br />
Opis biljke:<br />
Draca je drvenasta grmovita biljka visine 3 do 4 metra. Ima veoma jak koren koji<br />
prodire duboko u zemlju. Iz glavnog korena izbija sporedno korenje, koje je takodje,<br />
vrlo jako. Iz stabljike izbijaju ravni izdanci na kojima su pravilno rasporedjeni zeleni<br />
listići tamno zelene boje jajastog oblika. Na jednom izdanku, uporedno sa obe strane<br />
nalazi se obično 12 do 15 listića. Iz pazuha izdanka izbijaju mali žuti, jako<br />
medonosni cvetići, slabog mirisa.<br />
Stanište:<br />
Svuda.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skupljaju zreli plodovi - mali okrugli »kolačiči« veličine 2 do 3 cm, koji<br />
sazrevaju u avgustu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Draca je odavno poznata kao antiseptičko sredstvo što se uspešno koristi kod proliva,<br />
dizenterije (srdobolje), zapaljenja debelog creva, u lečenju nervnih i reumaticnih<br />
bolesti.<br />
282
DETELINA DIVLJA [anthyllis vulneraria]<br />
narodni naziv: detelina kamenjarka, mačja djetelina, zečja detelina<br />
engleski naziv: KIDNEY VETCH<br />
Opis biljke:<br />
Divlja detelina je polegnuta ili uspravna biljka visine 20 do 40 cm. Pokrivena je<br />
svileno sjajnim dlakama. Donji listovi nalaze se na dugačkim peteljkama,koji su<br />
jednostavno ili perasto razdeljeni. Na stabljici su listovi sedeći i neparno perasti.<br />
Biljka cveta narandzasto-crvenirn ili grimizno-crvenim cvetovima koji su složeni u<br />
pljosnate glavice ovijene prstasto razdeljenim ovojnim listom.<br />
Stanište:<br />
Divlja detelina raste u brdskom kraju.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru cvetovi za vreme cvetnja. Ubrane cvetove potrebno je što brže sušiti na<br />
senovitorn i zracnom mestu<br />
Lekovito delovanje:<br />
Divlja detelina koristi za lecenje rana. Kao caj pije se za cišcenje krvi, jacanje želuca<br />
te kao sredstvo za otvaranje.<br />
DAN I NOĆ [Viola tricolor]<br />
narodni naziv: macuhica, božji cvet, viola, gospina ljubica, dikino oko, kokošja<br />
ljubica, mačvica, mačuha, modra iskrica, poljska ljubica, sedmicica, trobojna ljubica,<br />
udovica. Viola arvensis narod naziva: dancnoc, zbornice, poljska ljubica<br />
283
engleski naziv: Wild pansy<br />
Opis biljke:<br />
Dan i noć je sitna jednogodišnja zeljasta biljka, visoka do 40 cm. Stabljika je uglasta,<br />
prosta ili razgranata. Listovi su širi nego duži, po obodu zupčasti, donji su srcoliki, a<br />
gornji duguljasti. Cvetovi su pojedinačni, na dugim peteljkama, trobojni (ljubičasti,<br />
žuti i beli). Cveta od proleća do leta. Raste po napuštenim planinskim njivama (do<br />
1.800 m nadmorske visine), po usevima, suvim i kamenitim mestima. Kod nas raste<br />
mnogo podvrsta.<br />
Stanište:<br />
U Holandiji i nekim drugim zemljama na Zapadu, dan i noć se gaji za domaće<br />
potrebe i izvoz.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se upotrebljava samo divlja, poljska podvrsta, čiji su cvetovi sitni, 8—14 mm<br />
dugacki, žuti, belo žućkasti sa jačim ili slabijim ljubičastim prelivom.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Za lečenje raznih kožnih bolesti (ekcema), svraba, reumatizma, običnog i velikog<br />
kašlja, za jače izlučivanje mokraće i protiv upale mokraćne bešike. Spremaju se<br />
čajevi od herbe, zbog neprijatnog ukusa mogu se zasladiti sirupom od malina, ribizla,<br />
višanja ili limuna. Mačuhica odavno važi za lekovitu biljku koja čisti krv, umiruje<br />
bolove i pospešuje izlučivanje mokraće i znoja. Preporučuje se u lečenju gihta (uloga)<br />
i reumatizma, zakrečenja krvnih žila, raznih krvnih bolesti, bolesti mokraćnih organa,<br />
noćnog mokrenja, peska u mokraći, slabosti bubrega i nerava, iscrpljenosti, histerije i<br />
grčeva kod male dece. Veoma je cenjena kao lek kod svih vrsti kožnih osipa, egzema,<br />
krasta, vlažnog kožnog osipa, skrofuloznih oboljenja kože, bubuljica, gnojnih<br />
mehurova. svraba kože.<br />
DUNJA [cydonia oblonga]<br />
narodni naziv: funja, kunja. dgunja<br />
engleski naziv: QUINCE<br />
Opis biljke:<br />
Dunja je drvo visine do 7 metara. Stablo dunje je slično stablu jabuke, njen je bliži<br />
srodnik iako se često pojavIjuje u obliku grma. Kora je glatka i smedja. Listovi su<br />
slični listovima jabuke samo što su po rubovima celoviti i s donje strane sivo<br />
pustenasti. Ima velike cvetove svetlo crvene do bele boje, rastu pojedinačno. Plod je<br />
284
oblika jabuke ili kruške, nepravilno je grbav, zlatno žute boje i pokriven je dlačicama<br />
koje se lako skidaju. Raste na mestima gde uspeva i vinova loza.<br />
Stanište:<br />
Raste na kamenjarima primorskih krajeva i na rubovima šuma.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se upotrebljavaju plod, listovi i seme dunje.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Plod dunje izvrsno je sredstvo u lečenju anemije. Sluz pripremljena od semena dunja<br />
koristi se u lečenju rana koje nastaju dugotrajnim ležanjem bolesnika (decubitus) i<br />
opekotina. Koristi se za pripremanje obloga kod upala očiju i otvorene raspucane<br />
kože, naročito na bradavicama grudi. Dunja je veoma pogodno sredstvo u lečenju<br />
sluzokože ždrela, krajnika i disajnih puteva. Kod upale želudačne i crevne sluznice<br />
preporučuje se kuvana dunja. Budući da dunja steže, preporučuje se za lečenje rana, a<br />
iznutra za ublažavanje jakih proliva.<br />
DREN [Cornus mas]<br />
narodni naziv: bila svibovina, drenak, drenić, drenka, drenovina, drenj, drijen,<br />
drijenak, drinika, drin, drinovina, drnjulic, žuti drenak, kuroslipnik, rumeni dren,<br />
tvrdi drijen, crveni drijenak. Plod drena narod naziva: drenka, drenjina, drenjka,<br />
drenjula<br />
Opis biljke:<br />
Dren je listopadni grm ili nisko drvo, do 8 m visine, sa zaobljenom gustom krošnjom.<br />
Mlade grančice su zelenkasto smedje i većinom su fino dlakave. Listovi su<br />
naspramni, jajasti, sa dugačko izvučenim vrhovima. Cvetovi su žuti. Javljaju se rano,<br />
pre listanja, sakupljeni u štitaste cvasti, pravilni su i četvoročlani. Cveta u februaru i<br />
martu. Žutim cvetom okićene krošnje drena ukrase prirodu u to vreme.<br />
Stanište:<br />
Raste svuda, a najviše po suvim, sunčanim, kamenitim stranama svetlih listopadnih<br />
šuma zajedno s drugim grmljem i šibljem.<br />
Uzgaja se i u vrtovima i parkovima zbog lepih žutih cvetova i jestivih plodova,<br />
korisno je gajiti ga u blizini pčelinjaka. Najbolje uspeva na krecnjackim toplim i<br />
suvim staništima. Zadovoljava se i plitkim zemljištem<br />
Lekovito delovanje:<br />
Opore (tanini) i poliuronske (pektini) materije povoljno deluju na sluzokožu creva,<br />
zbog čega se sok, pekmez, čaj i drugi proizvodi pravljeni od zrelih drenjina daju kao<br />
285
vrlo prijatan lek za lečenje proliva i drugih oboljenja organa za varenje. Slatko,<br />
kompot, džem , pogotovo sok od zrelih drenjina su jedna od najprijatnijih poslastica a<br />
istovremeno su i lek koji svako rado uzima. Šteta je što se kod nas drenjine malo<br />
koriste.<br />
DINJA [sanguisorba minor]<br />
engleski naziv: BURNET<br />
Opis biljke:<br />
Raste po vlažnim livadama, grmasta je i visine do 90 cm. Stabljike dinje su uspravne<br />
ili razgranate. Listovi se nalaze na dugačkim drškama. Uglavnom ih ima 19, jajoliki<br />
su i jako nazubljeni. Na naličju su listovi sivkaste boje. Na vrhu stabljike nalaze se<br />
cvetovi u obliku glavice kao kod luka. Muški cvetovi nalaze se pri dnu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Dinja se koristi u lečenju nadimanja i truleži u želucu i crevima. Korisna je u lečenju<br />
običnog i krvavog proliva, katara u crevima , proširenog i spuštenog želuca.<br />
DUBČAC [teucriurn chamaedrys]<br />
engleski naziv: GERMANDER<br />
Opis biljke:<br />
Postoji nekoliko vrsta biljaka istog naziva. Sve su jako srodne. Raste kao polugrm s<br />
razgranatom stabljikom. Ima uske ovalne i duboko nazubljene listove koji su dlakavi.<br />
Cveta crvenim, a ponekad i belim cvetovima koji su u obliku grozda skupljeni na<br />
286
jednoj strani. Dubcac ima veoma jak miris. Zbog gorkih sastojaka dubcac je odavno<br />
poznat kao lekovita biljka.<br />
Stanište:<br />
Raste na pašnjacima, livadama, kamenjarima naših primorskih krajeva i na rubovima<br />
šuma.<br />
Lekoviti deo b iljke:<br />
Za vreme cvetanja bere se cela biljka bez korena.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Dubčac antiseptično deluje jer uništava mikrobe i bacile. Zbog tih svojstava<br />
odstranjuje trulež u crevima i želucu. Upotrebljava se, nadalje, protiv svih groznica, a<br />
koristan je u lečenju gorušice.<br />
ĐURĐEVAK [Convallaria majalis]<br />
narodni naziv: djurdjica, šmarnica, djurdjevac<br />
engleski naziv: Lily-of-the-valley<br />
Opis biljke:<br />
Đurđevak ima izuzetno lepe bele mirisne cvetiće, viseće i raspoređene u grozdovima.<br />
Svaki cvetić sastoji se iz šest belih latica, tako da podseća na zvončić. Cveta u maju.<br />
Tamno zeleni kopljasti listovi, obično po dva-tri, obavijaju cvetnu dršku cele sezone<br />
sve do jeseni. Ova biljka je izuzetno dobar pokrivač tla i može se koristiti za sadnju<br />
na stenovitim mestima i na umereno plodnim zemljištima. Pogodna je za ivičnjake,<br />
kamenjare, a uspeva i ispod drveća, gde zbog jake senke čak ni trava ne raste.<br />
Đurđevak se brzo širi i pokriva tlo zahvaljujući podzemnom stablu-rizomu, kojim se<br />
razmnožava.<br />
Đurđevak ima debeo koren, člankovit, beličast i horizontalan. Iz njega se razvija 1-3,<br />
a najčešce 2 lista, koji su na dugoj peteljci , i cvetna stabljika koja je kraća od listova.<br />
Svi delovi đurđevka su ljutog i gorkog ukusa. Cvetovi su snežno beli, prijatnog mirisa<br />
, stvaraju jednostrane cvetove. Plod je crvena boba oko 8 mm u promeru, sadrži 2-6<br />
plavih semenki. Raste u senovitim šumama, posebno u hrastovim, u šikarama,<br />
brdskim livadama, a uzgaja se i oko kuće. Koristi se u službenoj medicini za lečenje<br />
srčanih bolesti, reguliše rad srca, jača ga, ublažava grčeve i deluje povoljno na krvne<br />
287
vene. Sadrži otrovne glikozide i alkaloide. Danas farmaceutska industrija proizvodi<br />
velik broj preparata . Koristi se cela biljka, cvetovi, lišće i koren. Djurdjevak je na<br />
mnogim mestima proredjen zbog prevelikog iskorišćivanja. Ipak, zahvaljujući brzom<br />
vegetativnom razmnožavanju retko dolazi do istrebljenja.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Dejstvo se pokazuje u pojačanim izlučivanjem mokraće, naročito kod srčanih<br />
bolesnika nervoznog stanja. Za lečenje srčanih nervoza kombinuje se sa tinkturom<br />
valerijane. Bere se cvet i lišce list dužine 2-3 cm, a cvet dužine do 1cm. Cveta u<br />
maju. Biljku treba brzo sušiti i spremiti u dobro zatvorene limenke, jer vazduh i vlaga<br />
brzo kvare drogu. Posle branja, ruke dobro oprati toplom vodom i sapunom. Trudnice<br />
i deca neka je ne beru! Suši se na papiru ili tkanini u hladu uz češće mešanje. Sveža<br />
biljka je lekovitija, postojanija i jače deluje. Biljka je Otrovna – OPREZNO. Znakovi<br />
trovanja su jak proliv, povraćanje, opšta slabost, i iznemoglost. Protiv Otrov: kod<br />
trovanja đurđevkom kuvati hrastovu koru u mleku!<br />
Stanište:<br />
Raste u senovitim šumama, posebno u hrastovim, u šikarama, brdskim livadama, a<br />
uzgaja se i oko kuće.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Koristi se cela biljka, cvetovi lišće i koren.<br />
Lekovito delovanje:<br />
U Nemačkoj se upotrebljava voda Hartman za paralizu – (Aquaapcplectica Hartmani)<br />
– za tu vodu Hartman sakupljaju se cvetovi posle zalaska sunca, suše se i kuva se čaj.<br />
U Engleskoj se cvetna voda djurdjevka zove «Zlatna voda» - (Aquaaurea), i dugo se<br />
vremena upotrebljavala za lečenje nerava, protiv glavobolje i kao preventivno<br />
sredstvo kod zaraznih bolesti i epidemija. Cvet se upotrebljava kod vodene bolesti,<br />
bolesti srca, epilepsije, apoplektičkog udara ( moždani udar – kap), a u narodnoj<br />
medicini se upotrebljava u obliku tinkture u rastvoru alkohola ili votke i to cvet, kao<br />
umirujuće sredstvo, za smanjivanje bolova i kod upalnih procesa.<br />
ĐUMBIR [Zingiber officinalis]<br />
engleski naziv: GINGER<br />
Opis biljke:<br />
Đumbir je tropska začinska biljka koja veoma podseća na trsku. Biljka naraste do<br />
jedan metar visine, njeno korenje je mesnato i debelo kao prst do 20 cantimetara<br />
dužine i veoma je aromatično. Aroma korenja je prijatna sa mirisom limuna, a ukus je<br />
slatkasto pikantan i veoma svež. Đumbir je veoma ukusan kao začin pa se koristi u<br />
288
azne svrhe , kao dodatak jelima, za kolače, za pivo i likere.<br />
Stanište:<br />
Pradomovina đumbira je jugozapadna Azija , a glavni proizvodjač je Indija a posebno<br />
dobar ukus ima đumbir iz Jamajke.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
za lek se koristi koren<br />
Lekovito delovanje:<br />
Ima antiseptičko dejstvo i smiruje kašalj zbog čega se koristi kao dodatak toplim<br />
napitcima tokom zime. Đumbir (Zingiber officinalis) stimulise perifernu i opštu<br />
cirkulaciju, zagreva, otklanja grčeve i spazme, stimuliše funkciju jetre, snažan je<br />
antioksidans. Koristan kod uklanjanja edema, groznice, raznih mučnina. U<br />
kombinaciji sa drugim biljkama pojačava njihovo dejstvo.<br />
Đumbir sa medom je najpoznatiji kućni lek u Americi za lečenje kašlja kod dece. Sok<br />
od svežeg đumbira, pomešan sa sokom od svežeg belog luka i meda se koristi kao lek<br />
za astmu.<br />
Začin aromatičnog ljutog ukusa daje toplu energiju (ubrzava cirkulaciju) i otklanja<br />
probavne probleme. Dodajemo ga kod prehlade u čaj i kod lekovitih napitaka.<br />
Otklanja reumatske bolove (rastvara otrovne naslage) kada se koristi kao obloga.<br />
Svež đumbir i sušen đumbir su savim različiti po svojstvima, kao da su u pitanju dve<br />
različite biljke U kineskoj medicini sušen đumbir je poznat kao Gan-Jiang a svež<br />
koren kao Sheng-Jiang.<br />
Svež koren se koristi za pojačanje znojenja i izbacivanje toksičnih materija iz<br />
organizma.<br />
Sušen koren, koristi se za stomačne bolesti, dijareju, reumatizam, kašalj itd. Sušen i<br />
svež đumbir je oficijelna biljka Kineske farmakopeje i kao ekstrakt i kao tinktura.<br />
U Kini se đumbir koristi u polovini recepata i biljnih preparata jer ubrzava reakciju<br />
biljaka sa kojima je pomešan.<br />
EUKALIPTUS [Eucalyptus globulus]<br />
engleski naziv: Blue Gum Tree<br />
Opis biljke:<br />
Eukaliptus je poreklom iz Tasmanije i Australije, raste vrlo brzo i dostiže visinu do 80<br />
metara.<br />
Stalni "stanovnici" ovog drveta su koale koje se hrane isključivo njegovim lišćem.<br />
Jos jedan kuriozitet o koalama, a to je da se koale kad se najedu lisća , napiju jer lisće<br />
u zelucu koale fermetira u alkohol i iz tog razloga koale stalno spavaju. Lišće<br />
eukaliptusa je pljosnato i široko, a njegove ivice uvek zauzimaju pravac sever-jug,<br />
289
čime se lišće štiti od preteranog isparavanja na visokim temperaturama. Plod<br />
eukaliptusa je u obliku kupe sa poklopcem (eukaliptus znači "onaj koji štiti"). Lišće i<br />
plod eukaliptusa imaju veoma prijatnu aromu i koriste se u lečenju oboljenja disajnih<br />
organa u vidu sirupa i tableta ili kao eterična ulja. Inače, ovo drvo izuzetno dobro<br />
prečišćava vazduh, pa su okoline šuma eukaliptusa veoma zdrava područja.<br />
Danas se uzgaja u mnogim zemljama toplog podneblja. Budući da jako upija vodu iz<br />
zemlje, sadi se radi isušivanja vlažnih močvarnih terena, neke vrste upijaju čak I do<br />
500 litara vode dnevno.<br />
Upotrebljava se lišće starijih grana. Lišće je dugačko, kopljasto, najčešće srpasto i pri<br />
dnu koso sa kratkom drškom. Dugačko je oko 20 cm, široko oko 5 cm. Lišće je<br />
kožasto i golo, sitno bradavičasto, bledo zelene boje. Ako se list gleda prema<br />
svetlosti, vide se tačkice koje potiču od šupljina sa eteričnim uljem. U osušenom lišcu<br />
ima do tri posto eteričnog ulja čiji je glavni sastojak cineol (eukaliptol).<br />
Stanište:<br />
Australija , Tasmanija, razmnožava se semenom koje se seje krajem marta ili<br />
početkom aprila u obradjenu zemlju.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Ulje i lišće eukaliptusa služe za lećenje organa za disanje, astme, bronhitisa, infekcija<br />
gornjih disajnih puteva. Najčešća primjena je u obliku inhalacije.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Snižava temperaturu, ima antibakterijska i antvirusna svojstva. Od mirisa eukaliptusa<br />
beže komarci. Lišće se dodaje mešavinama čajeva protiv šećerne bolesti, za čišćenje<br />
u slučaju zatvora, protiv nervnih bolesti. Ulje eukaliptusa ulazi u sastav raznih<br />
preparata za utrljavanje kod reumatičnih oboljenja. Primenjuje se i kod ženskih<br />
bolesti u obliku čaja i za kupke. Eukaliptol je glavni sastojak eteričnog ulja koje se<br />
dobije destilacijom sa vodenom parom iz svežeg lišća i cvetnih pupoljaka. Eterično<br />
ulje je bezbojna ili svetla zelenkasto žuta tečnost , karakterističnog svežeg ukusa koji<br />
hladi i jakog mirisa , zbog toga se dodaje u zvakaće gume.<br />
ESTRAGON [Artemisia dracunculus]<br />
engleski naziv: Tarragon<br />
Opis biljke:<br />
Estragon potiče iz južnih krajeva Evrope, ali danas raste divlji ili kultiviran u svim<br />
evropskim zemljama kao začin. Ima jak i ugodan miris i ljutkast ukus sa malom<br />
primesom gorčine. Estragon se upotrebljava kao začin svež i sušen, za salate, živinu,<br />
tunjevinu, pikantne sosove, supe i variva, uz divljač, ovčetinu i govedinu. Stavlja se i<br />
u ukiseljeno povrce. Senf i sirće od estragona, zbog svog tipičnog ukusa i mirisa,<br />
koriste ga samo ljubitelji.<br />
290
Pradomovina je Rusija i Mongolija, a odatle je preneta u kulturu na ostala područja.<br />
Uzgaja se u vrtovima, kao mirodjiska biljka za pripremanje različitih začina. Biljka<br />
voli topla i sunčana mesta, a senka, hladnoća i vlaga ne odgovaraju njenom razvoju.<br />
To je biljka cija je stabiljka bogato razgranata, pa ima oblik grma, visine 60 do 120<br />
cm. Listovi su uski i lančasti. Cvetne glavice su skoro okrugle, a jezičasti cvetovi su<br />
žute bolje. Biljka ima svojstven, prodoran miris i ugodan aromatičan ukus.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Cela biljka je lekovita i vrlo aromatična. Od mnogih lekovitih i delotvornih materija<br />
na prvom je mestu eterično ulje koje se nalazi u biljci sa relativno velikim procentom<br />
(0,1 do 0,5%), gorke materije, tanin i još neke neodredjene i nedovoljno istražene<br />
kiseline.<br />
Lekovito delovanje:<br />
U narodnoj medicini poznata su i hvaljena lekovita svojstva ekstragona, naročito kod<br />
oboljenja prouzrokovanih razmenom materija. Koristi se u obliku čajeva. Kao<br />
začinska biljka upotrebljava se u pripremanju salata, kao dodatak nekim vrstama<br />
umaka, kod spremanja povrća za zimnicu,za pripremanje estragon biljnoga sirćeta.<br />
Eterična ulja estragona koriste se u parfimeriji pri spremanju razlicitih krema.<br />
Estragon pospešuje apetit, podstiče metabolizam i izlučivanje mokraće, a deluje i<br />
protiv crevnih glista.<br />
ECHINACEA [echinacea angustifolia D.C]<br />
Opis biljke:<br />
Ehinaceu su koristili još indijanci kao lek protiv rana prouzrokovanih kožnim<br />
prištevima, aknama i ozeblinama, ali njena najveća upotreba bila je protiv ugriza<br />
zmija. Aktivna svojstva biljke otkrivena su krajem XIX veka. zahvaljujući jednom<br />
nemačkom doktoru koji je proveo mnogo godina zajedno s indijancima. Od tada<br />
biljka je u centru pažnje mnogih studija budući da jača obrambena svojstva<br />
organizma. Zbog te karakteristike nalazimo je u mnogim farmaceutskim i<br />
kozmetičkim proizvodima (tretmani protiv bora, iritirane i suve kože). Biljka iz<br />
porodice Asteraceae, ima šuplju stabljiku koja dostigne od 50-100 cm visine. Listovi<br />
su uski, duguljasti i prekriveni sitnim dlačicama. Cvet je ljubičaste boje. Uzgaja se<br />
kao lekovita biljka i ne širi se spontano.<br />
Stanište:<br />
Gaji se kod nas i u drugim zemljama,<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Koren.<br />
291
Lekovito delovanje:<br />
Kao čaj I kao farmaceutski proizvodi: nalazimo je u obliku ekstrakta , tinkture,<br />
kapsula<br />
Delovanje:<br />
Echinacea sadrži mnogo aktivnih materija koja se mogu grupisati ueterična ulja (20<br />
komponenata) jedan od njih laboratorijski pakazuje onkološka svojstva (uništava<br />
tumoralne ćelije). Smatra se da eterična ulja podstiču jačanje imunološkog sistema<br />
Indikacije:<br />
Imuno stimulans: jača odbrambeni sistem organizma tako da povećava proizvodnju<br />
antitela i leukocita u krvi. Deluje protiv upala i leči putem posebnog enzima koji<br />
zaustavlja širenje bakterija i favorizuje proizvodnju tkiva koja leče i zatvaraju rane.<br />
Leči kožne rane: akne, čireve, upaljene opekotine, ekceme, upalu kožnih žlezda,<br />
ubode i ugrize insekata. Stimuliše jetru i bubrege u procesima detoksikacije. Deluje<br />
antiviralno i laboratorijski je pokazao svojstvo uništavanja ćelija tumora. Koristi se<br />
kao inegrator sa ostalim lekovima kod raka i AIDS-a. Kod infekcijske bolesti deluje<br />
sporije od antibiotika, ali vremenski efekt je duži. Aktivna svojstva biljke nemaju nus<br />
pojave, za razliku od farmaceutskih proizvoda. Zato se savetuje njeno korištenje kao<br />
preventiva. Koristi se protiv dečjih bolesti, herpesa, gripe, upale sinusa, bronhitisa i<br />
bolesti disajnih organa. Leči upalu prostate i mehura (besike).<br />
GINKO BILOBA [Ginko biloba]<br />
Opis biljke:<br />
Ginko biloba je najstarija biljka na Zemlji. Pojedini primerci ove biljke žive i do<br />
hiljadu godina. Njeno lišće i seme već se vekovima koristi u staroj kineskoj medicini,<br />
prvenstveno za lečenje astme, bolesti bronhija i pluća, kao i za poboljšanje periferne i<br />
moždane cirkulacije krvi. Savremena medicina prihvata, takodje, preventivno i<br />
lekovito delovanje ginka. Važno je napomenuti da je ginko najšire korišten prirodni<br />
preparat današnjice. Samo je u Nemackoj, tokom 1988 prepisano preko pet miliona<br />
ginko recepata. Istraživanja lekovitih delovanja ginka ukazuju na njegovo snažno<br />
antioksidatno dejstvo, prvenstveno zbog visoke koncentracije flavonoida. Lišće ginko<br />
bilobe, izmedu ostalog, sadrži flavonoide kempferol, kvercetin, izoramnetin i druge<br />
glinkoide, proantocijanidine, terpene neflavonoidnog porekla, i to: bilobalid i ginko<br />
glide A, B i C, lignine, eterična ulja i taninsku kiselinu.<br />
292
Stanište:<br />
Ginko biloba se uzgaja na nekoliko mesta u svetu.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
List.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Ginko poboljšava memoriju i druge moždane aktivnosti, deluje blago antidepresivno,<br />
anksiolitički i koristan je za osobe koje pate od migrene. Olakšava tegobe kod astme,<br />
alergia, Alshaimerove bolesti, kao i kod kardio vaskularnih bolesti. U krvnim venama<br />
deluje antiagregacijski, odnosno, sprečava trombozu. Reguliše povišeni kao i sniženi<br />
krvni pritisak. Poželjno ga je koristiti ako postoje problemi sa jetrom ili bubrezima,<br />
raznim upalama, impotencijom, zujanjem u ušima, slabijim sluhom usled starosti,<br />
slabljenjem vida, vrtoglavicama i hemoroidima. Pospešuje iskorištavanje glukoze, pa<br />
je koristan i za dijabetičare. Sobzirom da utiče na cirkulaciju, korišćenje ginka<br />
smanjuje neugodnosti vezane za proces starenja, povećava radne sposobnosti,<br />
ubrzava zarastanje rana i olakšava oporavak od upale vena.<br />
Pri dugotrajnom prekoračenju preporučene doze, kao sporedni učinci mogu se javiti<br />
anksioznost, nesanica, mučnina, proliv .Ginko se moze uzimati u kapsulama ili<br />
tabletama ali najbolje dajstvo ima tinktura odnosno ekstrakt.<br />
GUJINA TRAVA [Silybum marianum , Carduus marianum]<br />
narodni naziv: bijeli stricak, gospin trn, divji articok, magareca salata, osljebad,<br />
ošebalj, sjekaavica, šarena badeljka<br />
Opis biljke:<br />
Gujina trava je krupna, snažna impozantna dvogodišnja zeljasta biljka, visoka do 150<br />
cm. Listovi su tigrasto prošarani belim prugama. Cvetovi i listovi su bodljikavi.<br />
Cvasti su krupne i crvene.<br />
Stanište:<br />
Cveta celog leta, u drugoj godini. Raste kraj puteva i naselja u južnim krajevima i na<br />
primorju.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Upotrebljava se zreo plod, redje list (Silybi fructus et folium). Glavni lekoviti sastojci<br />
su tiramin i histamin. U plodu ima 0,1% etarskog ulja, malo tanina, flavonoida,<br />
masnog ulja, belančevine, raznih šećera i drugih ugljenih hidrata i smole.<br />
Zahvaljujuči prisustvu tiramina, plod badelja povečava krvni pritisak. Daje se protiv<br />
astme, senske groznice, glavobolje i koprivnjače.Upotrebljava se i kao gorko sredstvo<br />
293
za jačanje, osobito posle teških operacija i bolesti.<br />
Lekovito delovanje:<br />
U narodu se upotrebljava za ublažavanje napada žuči, protiv šećerne bolesti, zatvora,<br />
za lečenje hemoroida i dr. Pripremaju se čajevi protiv niskog pritiska, za jačanje, bolji<br />
apetit, protiv morske bolesti, smetnje u žuči (kamen, bolovi) i protiv šećerne bolesti.<br />
GOTU KOLA [CENTELLA ASIATICA (HYDROCOTYLE ASIATICA)]<br />
Opis biljke:<br />
Tradicionalno se koristi u svrhu pročišćavanja (detoksifikacije) krvi, kao tonik<br />
(sredstvo za opšte jačanje organizma, uključujuci povecanje prirodnog tonusa mišica)<br />
i diuretik. Opste je prihvaćeno njeno delovanje u lečenju bolesti kože, krvi i nervnog<br />
sistema. Gotu kola je dobra za povečanje inteligencije (povećava moć shvatanja i<br />
razumevanja), pomaže u transformaciji seksualnih fluida, pomaže pravilnom toku<br />
energije izmedu desne i leve strane mozga. Na Dalekom Istoku se koristi(la) protiv<br />
lepre (gube) i tuberkuloze. I u homeopatiji se koristi protiv lepre i TBC-a plus protiv<br />
sifilisa, psorijaze, cervicitisa, vaginitisa i protiv plikova (engl. blisters). Farmaceutske<br />
firme na Zapadu je preporučuju protiv nervnih poremećaja, reumatizma, groznice i za<br />
spuštanje povišenog krvnog pritiska. Do neke mere djeluje protiv umora i u tu svrhu<br />
se često kombinuje sa ginsengom(žen šen). U kombinaciji sa ginkom, koji poboljšava<br />
cirkulaciju (posebno u mozgu), koristi se protiv Alzeheimerove bolesti i bolesti<br />
demencija (staračka senilnost, zaboravnost).<br />
Lekovito delovanje:<br />
Njenim korišćenjem je povecana mentalna energija i jasnoća, koncentracija i<br />
memorija. Delovanjem na neurotransmitere, poboljšava se strujanje nervnih<br />
(elektrohemijskih) impulsa. Gotu kola poboljšava cirkulaciju i u mozgu i u nogama<br />
(pa nećete više imati "teške" noge, edeme, flebitis, varikozne vene i sl.), tj. u celom<br />
telu. U tom smislu, deluje slično ginku. Gotu kola se primjenjuje kod mnogih tipova<br />
rana, da bi pospešila zarastanje i smanjila veličinu ožiljaka koji se formiraju nakon<br />
zarastanja. Gotu kola se takodje koristi u terapiji gripa (influence), lupusa<br />
eritematozusa, elefantijaze, raka uterusa, bolesti jetre (kao što su ciroza i žutica odn.<br />
hepatitis), atrofije mišica. Dobra je za lečenje lezija oka, za pojačanje rasta kose,<br />
protiv čira na želucu i bolesti grla. Gotu kola je bez premca u revitalizciji nerava i<br />
ćelija mozga. Takodje se koristi za jačanje imunološkog sistema, omogućujuci telu<br />
bolju odbranu protiv štetnih faktora koji bi inače ugrozili zdravlje.<br />
Zapaženo je i njeno delovanje na nadbubrežne (adrenalne) žlezde koje se sastoje iz<br />
različitih slojeva i svaki od njih (uključujući i srž tih žlezda) lući niz hormona koji su<br />
od ogromne važnosti za sve funkcije tela. Gotu kola jača te žlezde i to je jedan od<br />
argumenata kojim bi mogli objasniti činjenicu da poboljšava izdržljivost i povećava<br />
energetski nivo kod onih koji je konzumiraju. Isto tako treba istaknuti da korišćenje<br />
294
gotu kole olakšava depresivno emotivno stanje i poboljšava varenje. Gotu kola<br />
unapredjuje relaksaciju, sklad i harmoniju. To što je gotu kola tonik koji jača žlezde i<br />
koji deluje psihostimulativno, ne znači da ona sadrži kofein i srodne štetne materije.<br />
Gotu kola nema nikakve veze sa tzv. kola-orasima (Kola-nut) jer ne sadrži nimalo<br />
kofeina ni sličnih supstanci. Gotu kola se može uzimati sama za sebe ili u<br />
kombinaciji sa biljkama kao što su Uncaria tomentosa, Yucca, Sarsaparilla (Smilax<br />
off.), Ginseng (Eleutherococcus senticosus, Panax ginseng), Fo - Ti (Polygonum<br />
multiflorum), Saw Palmetto (seremoa repens - sabla), Licorice (Glychyrrhiza<br />
glabra/uralensis), Kelp (Laminaria, Macrocystis, Ascophyllum), Cayenne<br />
pepper(Capsicum annum/frutescens), takodje sa korenom biljke Ashwagandha<br />
(Withania somnifera), korenom biljke Stillingia sylvatica, alfalfom, pa sa već<br />
spomenutim ginkom kao i sa raznim drugim biljkama. Studente će možda najviše<br />
zanimati činjenica da gotu kola poboljšava pamćenje, dok će svi pod stresom osetiti<br />
njeno antistresno delovanje. Spomenimo i to da deluje protiv kongestije pa se kod<br />
problema sa sinusima preporučuje uveče i to u dozi od 1/4 kasikice praha. Samlevena<br />
u prah često je praktičnija za uzimanje nego da je trošite u obliku čaja. Može se<br />
uzimati i sveža biljka kao salata.<br />
GORČICA CRNA [brassica nigra]<br />
narodni naziv: crna slacica, cma gorušica, goruštica, ognjica, senf, slacica<br />
engleski naziv: BLACK MUSTARD<br />
Opis biljke:<br />
Gorčica crna je jednogodišnja biljka sa razgranatim stabljikama i doseže visinu više<br />
od 1 metra. Listovi su sa peteljkom, različito izrezani. Gomji listovi su glatki, dok su<br />
donji manje dlakavi. Na vrhu stabljike i njenih grana razvijaju se sitni žuti cvetovi u<br />
obliku grozda. Mahune su dugacke 2 do 2,5 cm i priljubljene su uz stabljiku. U njima<br />
se nalaze semenke tamno-crvene do crveno-cme boje.<br />
Stanište:<br />
Crna gorčica nalazi se kao poludivlja na obalama reka, šljunkovitim i peskovitim<br />
mestima. Uzgaja se na tlu bogatom humusom.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru zrele mahune iz kojih se vadi sitno seme tamno smedje do crveno-crne<br />
boje.<br />
Lekovito delovanje:<br />
U gorušičinom semenu nalazi se otprilike 25 posto ulja. U manjim količinama<br />
gorušica pospešuje izlučivanje probavnih sokova i primanje hranjivih materija.<br />
Prevelike količine nisu preporučljive jer mogu prouzrokovati nadražaj i upalu želuca i<br />
295
creva, a kod žena smetnje u menstruaciji te upalu jajnika. Gorušičino ulje izlučuje se<br />
bubrezima i deluje na izlučivanje mokraće, a veće količine mogu izazvati nadražaje<br />
bubrega i smetnje kod izlucivanja mokraće. Najučešće se koristi za spoljnu upotrebu<br />
u obliku tzv. gorušičinog testa ili paste. Pasta je izvanredno lekovita jer prodire<br />
duboko u tkivo te psotiče razmenu materija i u dubljim delovima tela. U tom smislu<br />
gorušičina pasta upotrebljava se kod akutnih upala zglobova i nerava, upale pluća,<br />
kod jakog bronhitisa, upale porebrice, prehlada, iscrpljenosti, smetnji u cirkulaciji<br />
krvi, upale žučnog mehura, bubrežnih grčeva, angine pektoris, nadimanja u želucu i<br />
crevima te kod hronične začepljenosti.<br />
GAVEZ [symphytum officinale]<br />
narodni naziv: crni gavez, kilnjak, konjski rep, veliki gavez<br />
engleski naziv: Comfrey<br />
Opis biljke:<br />
Gavez ima sočnu, grubu i dlakavu stabljiku visine 20 do 100 cm. Višegodišnji koren<br />
gaveza raste vrlo duboko u zemlji. Debeo je, razgranat, vretenast i sočan. Spolja je<br />
tamno smedje do crnkaste boje, a iznutra bele do svetlo žute boje. Donji listovi su<br />
veliki s peteljkom, duguljasti i grubo dlakavi. Listovi na stabljici su naizmjenično<br />
poredjani i grubo dlakavi po celoj površini. Cvetovi izbijaju tokom leta iz pazuha<br />
gornjih listova, a okrenuti su prema dole u jednostrano povijenim cvetovima. Imaju<br />
oblik uskog zvona, a boja im je prljavo bela do ružičaste ili ljubičaste.<br />
Stanište:<br />
Gavez raste po čitavoj srednjoj Evropi. Nalazi se na vlažnim mestima, jarcima, pored<br />
vode i na vlažnim livadama. Za poljoprivrednika predstavlja korov koji se teško<br />
iskorenjuje (zbog dužine korena). Postoji oko dvadesetak vrsta gaveza, neke od njih<br />
uzgajaju kao stočnu hranu. Višegodišnji gavez pušta korien duboko u zemlju.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skupljaju listovi i koren. Koren se skuplja u proleće i kasnu jesen. Nakon<br />
što se iskopa, opere se dok ne izgubi sluzavog soka, pa se osuši, iseče na komadiće i<br />
do kraja suši na toplom mestu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Od svih domaćih lekovitih biljaka gavez sadrži alantoin, materiju koja pomaže u<br />
stvaranju novih ćelija zbog čega se gavez koristi u lečenju rana, čak i zapuštenih<br />
gnojnih rana. Njime se leče sve vrste ozleda: ispucanost, posekotine, lom kostiju,<br />
izliv krvi i sl. Za spoljnju upotrebu protiv gihta i kostobolje nema boljeg leka od<br />
svežeg narendanog gaveza sa kojim oblažemo mesta obolela od gihta. Kad nemamo<br />
296
na raspolaganju svežu biljku, upotrebljavamo tinkturu gaveza. Ona takodje povoljno<br />
deluje protiv neuralgičnih bolova, posebno protiv nepodnošljivih bolova lica.<br />
Budući da gavez snažno deluje na centralni nervni sistem, valja ga uzimati samo u<br />
malim dozama. Gavezovu tinkturu treba lagano utrljavati, jer pri teškom gihtu ne<br />
smemo upotrebljavati jake masaže. Tinktura se izvrsno pokazala i kod lečenja upale<br />
nerava gde god su na telu nastala bolna mesta, osetljiva na pritisak a tinktura je<br />
jednostavan, prirodan i prikladan lek. Odlika tinkture je da preporadja ostarelu kožu,<br />
naboranu, pogotovo sa borama oko očiju, koje su nastale zbog različitih kozmetičkih<br />
sredstava. Posle duže upotrebe tinkture, koža će se regenerisati. Protiv upale vena<br />
tinktura se dobro pokazala u kombinaciji sa gospinom travom - kantarionovo ulje ili<br />
još bolje sa tinkturom od kantariona.<br />
Koren gaveza delotvoran je u lečenju raznih tegoba organa za varenje, protiv katara<br />
želuca (sa prolivom ili bez njega), srdobolje, bolesti bubrega i kod prejake<br />
menstruacije. Upotrebljava se kod krvarenja želuca, bronhialnog katara, upale pluća,<br />
krvavog kašlja i ispljuvka, upale porebrice i dr.<br />
Napomena:<br />
Svi preparati od gaveza ne smeju se praviti ni držati u gvozdenim ni limenim<br />
posudama! Takodje, kod sušenja korena treba paziti da se koren ne uplišnjavi, jer je<br />
opasan! Sok od svežeg korena zaustavlja krvarenja iz svežih rana. Manje je poznato<br />
da gavez možemo koristiti kao tečno djubrivo u povrtarstvu. Bogat je kalijumom, pa<br />
je dobar za djubrenje korenastog povrća, naročito paradajza.<br />
GORČICA BELA [sinapis alba]<br />
narodni naziv: gorušica, slacica bela<br />
engleski naziv: MUSTARD<br />
Opis biljke:<br />
Gorčica bela ima uspravnu, razgranatu stabljiku visine do 60 cm. Ima perasto ili<br />
lirasto zarezane listove. Svi su joj delovi dlakavi.<br />
Stanište:<br />
Raste po vrtovima, žitnim poljima i napuštenim mestima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se koristi seme koje se nalazi u mahunama. Bere se u jesen, pri čemu se mora<br />
dobro osušiti i čuvati u zatvorenim limenkama.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Bela gorčica upotrebljava se kao lek u lečenju šećerne bolesti, protiv navale krvi u<br />
297
glavu, bolesne jetre, nesanice, bolesti dušnika, reumatizma, zapaljenja plućne<br />
maramice i zatvora.<br />
GLOG [crataegus laevigata]<br />
narodni naziv: beli glog, bela draca, beli trn, crveni glog, gloginja, glogovac<br />
engleski naziv: HAWTHORN<br />
Opis biljke:<br />
Glog je većinom srednje veličine. Na pogodnim staništima uspeva kao čvorasto,<br />
razgranato drvo visine i do 5 metara. Drvo gloga je tvrdo i žilavo. Kora je glatka,<br />
sivo-pepeljaste boje sa granama na kojima je rasporedjeno trnje dužine do 1,5 cm.<br />
Listovi su trokraki i petokraki, sa donje strane su svetlo plavkasto-zeleni, a sa gomje<br />
strane tamnozeleni i sjajni. Slični su listovima hrasta, samo što su znatno manji. Beli<br />
cvetovi su skupljeni u bogate kitice sa dugim i kratkim peteljkama. Snažno mirišu na<br />
med. Plodovi su crvene boje i beru se kad sazre u kasno leto.<br />
Stanište:<br />
Glog se često nalazi na rubovima niskih belogoričnih i crnogoricnih šuma, a veoma<br />
često raste u šikarama , uz ograde i živice.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skupljaju cvetovi sa cvetnim stapkama, listovi i plodovi bez peteljke.<br />
Cvetovi i listovi sakupljaju se u proleće. Cvetovi i cvetni vršci beru se samo sa<br />
grmova koji su u punom pocetnom cvatu. Suše se u tankom sloju pri čemu je<br />
potrebno paziti da ne promene boju. Listovi se beru nakon cvetanja. Plodovi se beru<br />
nakon dozrevanja, suše se najpre u hladu da uvenu, a nakon toga se dosuše se na<br />
toploj peći<br />
Lekovito delovanje:<br />
Za glog važi da je jedna od najvrednijih i najdelotvomijih lekovitih biljaka za srce.<br />
Glog jača i reguliše rad srca. Osim toga, glog je izvanredan regulator krvnog pritiska,<br />
pri čemu ne samo da snižava povišeni krvni pritisk, nego povisuje preniski krvni<br />
pritisak u oslabljenog srčanog mišića. Dobar je u lečenju oštećenog srčanog mišića u<br />
starosti, kod upale srčanog mišica, u lečenju začepljenja<br />
298
HIBISKUS [Hibiscus]<br />
Opis biljke:<br />
Hibiskus je listopadni ukrasni žbun ili drvo do 5 m visine, sa dosta uspravnih grana.<br />
Izdanci su u početku dlakavi, kasnije goli. Hibiskus je poreklom iz kine i Indije a ne<br />
iz Sirije, iako se negde naziva sirijska ruža. Listovi su sa peteljkom, naizmenični, sa<br />
tri manje više naglašena režnja, po obodu krupno testerasti. Cvetovi su krupni,<br />
zvonasti, raznobojni, usamljeni u pazuhu listova. Gaji se po parkovima i vrtovima, na<br />
sunčanim mestima. dobro podnisi obrezivanje pa se često koristi za formiranje živih<br />
ograda.<br />
Stanište:<br />
Gaji se po parkovima i vrtovima, na sunčanim mestima. Dobro podnisi obrezivanje<br />
pa se često koristi za formiranje živih ograda. Cveta od jula do septembra.<br />
Razmnožava se semenom, reznicama i kalemljenjem. Kod nas se gaji u južnim<br />
delovima zemlje kao povrce.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za jelo se beru nezreli plodovi veličine prsta.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Od Hibiskusa se sprema izvanredan i veoma popularan čaj.<br />
HAJDUČKA TRAVA [achilea millefolium]<br />
narodni naziv: hajducica, hajducka trava, kunica, stolisnik, kostrijet, ravan, roman,<br />
romonika<br />
engleski naziv: YARROW<br />
Opis biljke:<br />
Hajdučka trava ili stolisnik je uspravna biljka visine do 80 cm. Boja stabljike je svetlo<br />
zelena ili crveno smedja. Ima moštvo perastih listova. Cela biljka ima veoma ugodan<br />
miris. Mnogobrojni sitni listovi su ili beli ili purpumo crveni. Cvetovi su skupljeni u<br />
cvat na vrhu stabljike. Raste svuda uz puteve i polja u kontinentalnoj klimi, kao<br />
samonikla biljka. Cveta belim cvetovima od juna do avgusta. Bere se za vreme<br />
cvetanja a listovi do jeseni. Botaničko ime je dato prema grčkom junaku Ahilu –<br />
Achillea, i ima značenje da daje snagu.Nadzemni deo biljke u cvetanju sadrži do<br />
jedan odsto etarskog ulja (farmakopeja zahteva najmanje 0,13%), vlavonoide,<br />
vitamin K, gorku materiju ahilein, smole, stereole, tanine i dr. Etarsko ulje hajdučke<br />
299
trave dobija se destilacijom pomoću vodene pare, a sadrži pinen, cineol, tujon,<br />
kamfor, limonen, borneol.<br />
Stanište:<br />
Biljka je rasprostranjena po celoj Evropi. Raste pojedinačno ili u velikim grupama na<br />
livadama i pašnjacima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za vreme cvetanja beru se cvetovi s kratkim peteljkama, i cela biljka najviše do 30<br />
cm dužine. Zbog visokog sadržaja gorkih materija i eteričnog ulja, hajdučku travu ili<br />
stolisnik ubrajaju u gorke droge.Cveta preko celog leta. Koristi se u obliku čaja za<br />
poboljšanje apetita, kod želudačnih tegoba, nadimanja i teškog varenja. U narodnoj<br />
medicini se koristi za zarastanje rana kao hemostiptik i ublažavanje bola. Hajdučka<br />
trava ulazi u sastav gorkih čajeva, cajeva za čišćenje, pojačano lučenje žuci, za<br />
normalizaciju metabolizma i za umirenje. Spolja se upotrebljava kao antiflogistik<br />
slično kamilici, za ispiranje, kupke, obloge. Zbog prisustva vitamina C daje se kod<br />
krvarenja i hemoroida. Pri upotrebi hajdučke trave treba znati da kod osetljivih osoba<br />
može izazvati alergiju. Zato ljudi osetljive kože treba da koriste samo mlade, tek<br />
procvetale biljke, a čaj da piju u manjim količinama.<br />
Herba se skuplja tokom letnjih meseci, od juna do avgusta, odsecanjem vršnih delova<br />
biljaka dužine 20-25 santimetara, ili se sakuplja samo cvast dužine samo dva<br />
santimetra. Odsečeni delovi se vezuju u kite i suše na promajnom mestu ili u sušnici<br />
na temperaturi 35-50°C. Suva droga je aromatičnog mirisa, gorkog i malo slanog<br />
ukusa. Pošto stabljika ne sadrži lekovite sastojke, bolje je upotreblljavati samo list i<br />
cvet. Stoga je droga sa više stabljike manje cenjena. Suva herba pakuje se u vrećce ili<br />
kartonske kutije i cuva zaštićena od svetlosti godinu ipo dana.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Hajducka trava ili stolisnik čisti i jača krv i organe za varenje. Posebno je korisna za<br />
lečenje jetre, slezine, gorušice, žutice, navale krvi u glavu, katara u crevima i želucu,<br />
zatim grčeva, groznice, lupanja srca, bolova u krstima i ledjima, neredovnih<br />
menstruacija, krvavih i zatvorenih žuljeva, nesanice, raznih osipa i čireva. Čaj od<br />
stolisnika korisno deluje i leči ispucane ruke, ranjive bradavice majki koje doje, kao i<br />
kod lečenja osipa na koži – psorijaze. Kod psorijaze se uz obloge moraju sprovesti i<br />
kure čišcenja krvi. Takodje se upotrebljava kod angine pektoris, i to kao caj. Kod<br />
nervnih osoba preporučuje se češće pranje celog tela rashladjenim čajem od stolisnika<br />
i to ujutru i uveče. Tople kupke od stolisnika i kamilice ublažuju nervne bolove.<br />
Smanjuje teškoće kod gihta i reumatizma. Povoljna je za lečenje šećerne bolesti,<br />
naročito u početnom stadijumu. Korisna je i kod prekomernog krvarenja. Stolisnik<br />
spada medu lekovita sredstva koja deluju svojim gorkim ukusom na sluzokožu<br />
želuca, pa tako podstiče izlučivanje želudačnog soka, a samim tim pobuduje apetit.<br />
Povoljno deluje na resorpciju hrane. Lekoviti preparati sa stolisnikom, odnosno<br />
mešavina čajeva, pomažu kod gastritisa, kolitisa, grčeva u želucu i crevima. Kalijum,<br />
300
koji je sadržan u stolisniku potpomaže rad bubrega i krvotoka, pa tako posredno utiče<br />
na rad srca,a uspešno se koristi i kod ženskih bolesti.<br />
HMELJ [Humulus lupulus]<br />
narodni naziv: blust, kudiljice, kuke, melika, melj, meljevina, milje vina, falon,<br />
hmel, hmelina, hmeljevina<br />
engleski naziv: Hops<br />
Opis biljke:<br />
Šišarice hmelja su jajaste, lake, rastresite cvasti, dugačke 3-4 cm, široke oko 2 cm,<br />
nešto pljosnate, toplog i gorkog ukusa, prijatnog svojstvenog aromatičnog mirisa<br />
(dugo čuvana i pokvarena droga zaudara). Šišarice se lepe za prste. Oko krivudave<br />
osovine, dugačke oko 2 m, poredjani su plodni listici unaokolo u cik cak, kao crepovi<br />
na krovu. Na njihovoj bazi golim okom se mogu videti, oble, sjajne, prozirne, žute<br />
žlezde, koje se mogu lako istresti (lupulin). Plodni listici (brakteje) su vrlo tanki,<br />
hartijasti, jajasti, žuto-zelenkasti ili žuti, oko 10 mm dugački i oko 7 mm široki,<br />
mrežasto išarani sitnim nervima i lako se mogu odvojiti. Upotrebljava se samo gajen<br />
hmelj. Hmelj potice iz istocne Evrope. Kod nas raste uz grmlje po vlažnim mestima<br />
kao divlja povijuša<br />
Stanište:<br />
Hmelj potiče iz istočne Evrope. Kod nas raste uz grmlje po vlažnim mestima kao<br />
divlja povijuša. Gaji se kod nas i u drugim zemljama u velikim količinama za potrebe<br />
pivara. Upotreba hmelja u pivarstvu je novijeg datuma, a u medicini tek od početka<br />
XIX veka. Smola lupulina konzerviše pivo sprečavajuci razvoj mlečno-kiselih<br />
bakterija, etarsko ulje mu daje prijatan miris, gorke materije gorčinu, a tanin ga bistri<br />
taložeći belančevine ječmenog slada. Hmelj se bere u septembru po lepom i suvom<br />
vremenu i brzo suši na tavanu ili u zagrejanim sušarama. Dobro osušen hmelj ima<br />
lepu zelenu boju. Negde ga pre pakovanja sumporišu radi konzervisanja.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za jelo se beru nezreli plodovi veličine prsta.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Hmelj je amarum aromatik i sedativ, šišarice su tonik i stomahik svojim gorkim<br />
materijama, sedativ svojim etarskim uljem i anafrodizijak lupulinom. Daje se u<br />
obliku infuza, alkoholnog ekstrakta ili sirupa protiv smanjenja apetita, teškog varenja,<br />
skrofuloze, za umirivanje nerava i stišavanje polne nadraženosti (lupulin) i sl. Smatra<br />
se da jastuci punjeni hmeljom pomažu od nesanice. U tu svrhu se u nekim zemljama<br />
pune jastuci i dušeci u bolnicama za nervne bolesti. Uzet u većoj količini hmelj<br />
301
izaziva trovanje: gadjenje, povraćanje, glavobolju, usporavanje cirkulacije i dr.<br />
Zaposleni na plantažama hmelja često boluju od zapaljenja očiju i kožnih oboljenja.<br />
HRAST [quercus]<br />
narodni naziv: dub, dubovina, hrast lužnik, lužni hrast, lužnjak, rani hrast<br />
engleski naziv: OAK<br />
Opis biljke:<br />
Hrast se ubraja u najpoznatija drveća naših krajeva. Razvija se u moćno i veliko drvo,<br />
a može doseći visinu višu od 40 metara, debljinu 2 do 2 1/2 m i starost više od 1000<br />
godina.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za se lek upotrebljava mlado lišće i mlada kora, skuplja se u proleće, a plod u jesen.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Čaj od mladog hrastovog lišća preporučuje se slabiin Ijudima, rekonvalescentima,<br />
tuberkuloznim bolesnicima i bolesnicima koji boluju od srčanih bolesti. Čaj<br />
priprernljen od mešavine hrastovog lišća i drugih Iekovitih biljaka koristi se u lečenju<br />
čireva svih vrsta, za želudac i čišćenje i jalanje krvi. Uvarak od mlade hrastove kore<br />
koristi se za ispiranje kod upale grla, protiv promuklosti i kod otoka vratnih žlezda.<br />
Čaj od mlade hrastove kore pripremljen sa vinom i medom koristi se u lečenju protiv<br />
povraćanja krvi iz želuca i pluća, kod krvavih proliva, kolere, griže i fistula u čmaru.<br />
Kafa pripremljena od prženog žira koristi se kao lek za malaksalost, malokrvnost,<br />
nervozu, nesanicu, kostobolju, rahitis, od sluzi iz ušiju i dr. Kafa od žira preporučuje<br />
se za čišćenje krvi, kod šećerne bolesti, nadimanja i otvorenih i zatvorenih žuljeva.<br />
IDJIROT [acorus calamus]<br />
narodni naziv: baban, indjirot, igirot, kalamus, mirisava trska, mirisni koren<br />
engleski naziv: Calamus - Sweet-flag<br />
302
Opis biljke:<br />
Ova biljka raste u močvarama pored reka i mora. Poznata je hiljadama godina na<br />
Istoku, a u srednjem veku uvezena je u Evropu iz Kine, i kasnije u severnu Ameriku.<br />
Od njega se pravi (zbog prijatnog mirisa na cimet) skupoceno etersko ulje za<br />
kozmetiku i parfeme, čaj, a tinktura i ekstrakt od ove biljke ublažava bolove u<br />
zeludcu i stomaku, pomaže kod bolova u plućima, kod bronhitisa. Idjirot je trajnica sa<br />
jako razgranatim korenom koji je sa donje strane gusto obrastao korenjem. Iz<br />
njegovog prednjeg kraja izbijaju mnogobrojni ravni sabljasti listovi visine do 1 metra.<br />
Stabljika je trobridna ili četverobridna i u sredini nosi cvetni klip, čunjastog oblika,<br />
žuto zelene boje i dužine 4 do 8 cm. Plodovi su crvene boje. U tlu Srednje Evrope<br />
retko sazreva pa se biljka razmnožava vegetativnim putem tj. pomoću korena.<br />
Stanište:<br />
Raste uz reke i stajaće vode.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se upotrebljava koren koji se kopa u proleće i jesen posle cvetanja, nakon što<br />
je lišće počelo venuti. Koren se ne sme guliti jer više jer na taj način brže gubi vlagu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Idjirot pripremljen kao čaj izvrstan je lek protiv groznice, za jačanje želuca i nerava.<br />
Koristi se kao lek protiv nadimanja, slabe probave, sluzavosti bubrega, uloga (gihta),<br />
lupanja srca, kašlja, upaljenih sluznica, omaglice, podrigivanja, žutice, čireva i<br />
kostobolje. Pomešan s drugim lekovitim biljem jača i obnavlja krv, odstranjuje loše<br />
sokove iz tela i leči vodenu bolest. Oblozi pripremljeni s prahom od idjirota i jakom<br />
rakijom lozovačom koriste se kod lečenja raznih čireva, uloga (gihta) i kostobolja.<br />
ISLANDSKI LIŠAJ [cetraria islandica]<br />
narodni naziv: islandska mahovina, islandska pletika, planinska mahovina, planinski<br />
mah, plučnik<br />
303
engleski naziv: ICELAND MOSS<br />
Opis biljke:<br />
Iako se često naziva mahovinom, islandski lišaj nije mahovina, nego lišaj. Biljka nije<br />
raščlanjena na koren, stabIjiku i listove. Sastoji se od uspravne, slične grmu,<br />
maslinasto zelene ili smedje stabljike as tamno ružičastim ili belim okrajcima.<br />
Stabljika može biti visoka i do 10 cm. Cveta nema. Bere se u proleće i jesen. Pre<br />
upotrebe i za vreme pripremanja mora se pažljivo očistiti. U svežem stanju islandski<br />
lišaj je krh i lomljiv.<br />
Stanište:<br />
Raste u skupinama na suvom tlu, pogotovo u crnogoričnim šumama, na visokim<br />
planinama,a mestimično ga ima i u ravnicama.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Čaj od islandskog lišaja koristi se u lečenju svih nazeba i upala, prsobolje, plućnog<br />
katara, grčevitog kašlja i tuberkuloze, jer čisti i jača pluća. Osim toga, čisti i jača<br />
probavnu sluznicu želuca, creva, slezinu, jetru, gušteraču, bubrege i mokraćni mehur.<br />
Lek je za slabu probavu, neurednu stolicu, proliv, čireve u crevima i želucu, slaba<br />
creva, žuticu i šećernu bolest (mada u njemu ima skroba). Čaj od islandskog lišaja<br />
preporučuje se rekonvalescentima, slaboj deci i trudnicama. Preporčuje se i zdravim<br />
Ijudima za povremeno čišćenje i jačanje sluznice.<br />
IVA TRAVA ILI DUBAČAC [galium verum]<br />
narodni naziv: bročac, brocika, ivan-cvet, ivanova trava, sirište, sirištica<br />
Opis biljke:<br />
Ivanjsko cveće je biljka visine 60 do 150 cm. Stabiljka je u preseku kvadratna, sa<br />
četiri izrazito ispupčene linije. Stabljika je na člancima deblja i obavijena je tvrdim<br />
dlakama. Cvetovi imaju jaki miris poput meda, a ukus im je kiseo i opor.<br />
Stanište:<br />
304
Biljka je jako rasprostranjena u našim krajevima, a nalazi se na suvirn staništima,<br />
livadama, i uz puteve.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se bere gornji deo biljke u vreme cvetanja. Suši se u hladu i na vetrovitom<br />
mestu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Kaže se da je ivanjsko cveće odličan lek za lečenje svih bubrežnih bolesti, čak i onda<br />
kada lekovi ne pomažu. Osim toga, upotrebljava se u lečenju bolesti kože: lišajeva,<br />
egzema, kožnih nečistoća i protiv raka kože. Takodj se koristi u lečenju katara želuca<br />
i creva.<br />
narodni naziv: gorski cmilj, dubčac<br />
IVA TRAVA ILI DUBAČAC [teucrium montanum]<br />
Opis biljke:<br />
Iva trava ili dubčac je višegodišnja polugranasta biljka visine 10 do 30 cm. Stabljike<br />
su pretežno uzdignute i delomično drvenaste. Listovi su bez peteljke, dlakavi samo sa<br />
naličja, zbog čega su zelene i sivo beličaste boje. Cvetovi se nalaze na vrhovima<br />
grančica. Latice su svetlo žute, gotovo bele boje. Gornja usna je smanjena, a donja<br />
jako razvijena i petodelna. Čašica je gradjena od 5 lančastih zubaca, gola je ili retko<br />
dlakava. Veoma je gorka i opornog ukusa sa prepoznatljivim aromatičnim mirisom.<br />
Stanište:<br />
Raste po suvim, toplim i krševitim mestima, uglavnom na visinama oko 800 m i više.<br />
Uglavnom raste na južnim stranama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skuplja nadzemni deo biljke za vreme cvetanja. Suši se u hladu na<br />
prozračnom mestu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Iva trava ili dubacac koristi se kao sredstvo za jačanje, lečenje želudačnih bolesti,<br />
305
olesti žuči i žučnih puteva. U nekim krajevima Ijudi imaju veliko poverenje u<br />
lekovitost te male biljke. Odatle uzrečica: trava iva od mrtva pravi živa.<br />
IMELA [Viscum album]<br />
narodni naziv: amelje, veska, visk, vi{}e, lepak, mela, melina, melje, omela, omelj,<br />
himela, hmelina, hrastova imela<br />
engleski naziv: Mistletoe<br />
Opis biljke:<br />
Mali, vrlo razgranat, uvek zelen grm, visok do 1 m, koji kao polu parazit `ivi na<br />
raznom belogori~nom i crnogori~nom drve}u. Iz starih narodnih naziva mo`e se<br />
zaklju~iti da je ova polu parazitska biljka od davnina smatrana za lekovitu, a nekada<br />
su joj prepisivali i ~arobne mo}i. Druidi, keltski sve{tenici, po{tovali su je kao<br />
isceljuju}u biljku. Oni bi za vreme sve~anog rituala sekli imelu zlatnim srpom i<br />
kasnije koristili kao lek protiv razli~itih bolesti. U starim tekstovima navodi se kao<br />
lek protiv epilepsije, a to joj priznaju i kasniji autori. Danas se preporu~uje protiv<br />
histericnih napada.Stabljika je zeleno `uta, drvenasta, obla i dihotomski se grana.<br />
Listovi su debeli, ko`asti, zeleno `uti, po obodu celi i imaju 3-5 nerava. Ima odvojene<br />
mu{ke i `enske cvetove. Plod je bela, okrugla, so~na, prozirna bobica puna lepljive<br />
mase. Cveta od marta do maja, a radja od avgusta do novembra.Od po~etka oktobra<br />
do kraja decembra beru se i su{e listovi i tanje dr{ke. Slede}i period branja je od<br />
marta do aprila. Ovo napominjemo jer u ostalim mesecima biljka nema lekovito<br />
sdejstvo. Najbolja je imela sa topole, ali i sa bora ili vo}nih stabla. Plod imele je<br />
otrovan dok su dr{ka i list lekoviti.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Prime}eno je da hemijski sastav i lekovitost zavise i od drveta doma}ina na kome<br />
imela `ivi. Tako da i hipotensivna svojstva nisu ista: najja~a su kod imela sa kru{ke,<br />
manje sa jabuke, a jo{ manje sa mu{mula.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Imela dobro deluje protiv visokog krvnog pritiska i arterioskleroze, ali je jakog i<br />
neujedna~enog fiziolo{kog dejstva. Imela se daje u obliku raznih preparata, sama ili<br />
pome{anai sa drugim lekovima sli~nog dejstva. Imela pospe{uje rad ~itavog limfnog<br />
sistema u organizmu poma`u}i razmenu materija u njemu. Upra`njavanjem kure od<br />
imele oboleli od dijabetesa mogu se osloboditi svoje bolesti. Kod poreme}aja<br />
hormona takode je vrlo efikasna. Bolesnici s hroni~nim poreme}ajem metabolizma<br />
trebalo bi da uzimaju ~aj od imele svakodnevno u toku {est meseci.Deluje<br />
preventivno kod skleroze i {loga. Ako osoba to nije u~inila, a do udara ipak dodje,<br />
treba prvih {est nedelja posle toga piti po tri {olje na dan, slede}e tri nedelje dve, a<br />
306
poslednje nedelje po jednu {olju na dan, i to pola {olje pre, a pola {olje posle jela.<br />
Ako hladan ~aj u{mr~emo u nos, zaustavlja se krvarenje nosa. Imela se smatra<br />
najboljim sredstvom za sr~ane tegobe i tegobe u krvotoku. U ovom pogledu pokazala<br />
se izvanredno. Ona sadr`i sastojke koji reguli{u krvni pritisak. Kao i glog, imela ni`i<br />
krvni pritisak povi{uje, a povi{en sni`ava. Tako se premoreno srce odmara, a prestaju<br />
sve nus pojave kod nenormalnog pritiska - valunzi, zujanje u u{ima, vrtoglavica i<br />
smetnje sa vidom.<br />
Dnevno uzimanje tri {olje ~aja od imele koju smo potopili u hladnu vodu le~i sve<br />
bolesti srca, krvotoka i pritiska.<br />
Za `ene je imela takode vi{estruko korisna jer umanjuje menstrualne tegobe,smanjuje<br />
izliv krvi naro~ito kod jakog krvarenja, kao i posle porodjaja. Tegobe vezane za<br />
klimaks, aritmija, lupanje srca, valunzi, strah, gu{enje, prolaze od imele.<br />
engleski naziv: APPLE<br />
JABUKA [Malus sylvestris ,Malus <strong>com</strong>munis]<br />
Opis biljke:<br />
Jabuka je listopadno drvo visine do 10 m, {iroke, nepravilne i dosta guste kro{nje, ili<br />
`bun visine do 4 m. Gran~ice su dlakave, a kada raste u obliku `buna grane su vi{e ili<br />
manje pokrivene trnjem koje dobro {titi li{}e od `ivotinja koje pasu. Listovi mogu<br />
biti elipti~nog ili srcastog oblika koji su za{iljeni ili nazubljeni. Mladi listovi su<br />
vunasto dlakavi i po obliku mogu biti dosta razli~iti. Cvetovi su ru`i~asti ili beli,<br />
rastu pojedina~no ili po 2-3 zajedno. Cveta od aprila do maja.<br />
Stani{te:<br />
Raste u {umama i {ikarama, po medjama, od ni`eg do brdskog regiona.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Od plodova jabuke pravi se popularno jabukovo sir}e .<br />
Lekovito delovanje:<br />
Jabukovo sir}e pome{ano sa medom i vodom predstavlja izuzetno korisno i<br />
okrepljuju}e sredstvo za ljudski organizam. Jabuka je lekovita biljka i ulazi u sastav<br />
raznih {umskih i vo}nih ~ajeva .Koristi se za dobar san, protiv hroni~nog zamora,<br />
trovanja,visokog pritiska, nesvestice, preterane gojaznosti, glavobolje, migrene,<br />
proliva, povra}anja, vrtoglavice, bolesti grla, okostavanja zglobova, opekotina,<br />
307
perutavog ekcema, impetiga, trihofitije, pro{irenih vena, ogrebotina od otrovnog<br />
br{ljena, opstipacije, i{ijasa. Sirova ili pe~ena jabuka olak{ava varenje. ^aj od<br />
jabukove ljuske reguli{e poreme}aje organa za varenje. Jabukovo sir}e u raznim<br />
kombinacijama, naj~e{}e sa medom i vodom, vi{estruko je delotvoran lek<br />
JAGODA ŠUMSKA [fragaria vesca]<br />
narodni naziv: crvena jagoda, jagoda divlja, jagodnjača<br />
engleski naziv: WILD STRAWBERRY<br />
Opis biljke:<br />
Jagoda je trajna biljka, a razmnožava se vrežama koje horizontalno puze po zemlji.<br />
Vreže se ukorenjuju i stvaraju nadzemne delove biljke. Listovi su sastavljeni iz triju<br />
liski na peteljkama, a liske su jajasto okrugle, nazubljene i dlakave. Cvetovi su<br />
pravilni i bele boje. Plodovi su crvene boje i sočni.<br />
Stanište:<br />
Raste po šumskim čistinama, na padinama i šumskim livadama .<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru listovi i cvetovi u vreme cvetanja, a suše se u hladu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Listovi jagode pomažu pri izlučivanju mokraće, čiste krv, leče proliv i umiruju nerve.<br />
Plod jagode leči žuticu i srčane bolesti, rastvara mokraćnu kiselinu u krvi pa se koristi<br />
u lečenju bubrežnih, žučnih kamena i kod kamena u mokraćnom mehuru.<br />
308
JAGORČEVINA ? JAGLAC [primula officinalis]<br />
narodni naziv: galčina, jaglač rani, jaglika, jagorčevina, pramalice, sunašce<br />
engleski naziv: Cowslip<br />
Opis biljke:<br />
Jedna je od prvih biljaka koja cveta u proleće. To je višegodisnja bljka sa kratkim i<br />
smedjim korenom. Jajasto okrugli prizemni listovi složeni su u rozetu, valovito su<br />
nazubljeni, a u vreme pupljenja uvijeni unatrag. Iz središta rozete izraste 10 do 20 cm<br />
visoka cvetna stabljika na čijem se kraju nalazi 5 do 10 žutih cvetova. Cvetovi su<br />
složeni u štitasti cvat, a nalaze se u duguljastoj zelenoj čaški. Cela biljka je<br />
dlakava.Medju zaštićenim biljkama mnogih razvijenih zemalja jeste i ovaj rani vesnik<br />
proleća. Njena medeno žuta boja na planinskim livadama simbolizuje pobedu nad<br />
zimom. Jagorčevina pročišćava krv i iz organizma eliminiše uzročnike reume i<br />
kostobolje. Ako neko ima sklonost ka oboljenjima mišića i ligamenata, neka<br />
svakodnevno pije čaj od jagorcevine, (jednu do dve šolje), i bolovi ce prestati. Jedno<br />
od najefikasnijih sredstava protiv nesanice je upravo ova biljka, koja je preporodila<br />
mnoge ljude i spasla ih od fizicke i duševne iscrpljenosti.<br />
Stanište:<br />
Raste u svetlim šumama, medju živicama, u grmlju .<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se u maju skupljaju cvetovi, listovi i koren.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Jaglac je osobito dobar lek za lečenje plućnih bolesti, nesvestice i lupanja srca. Čaj<br />
pripremljen od cvetova povećava broj crvenih krvnih zrnaca. Osim toga, koristi se u<br />
lecenju nesanice, migrene i neuredne menstruacije. Pospešuje cirkulaciju krvi i<br />
izbacivanje sluzi. Čaj od korena vrlo uspešno deluje kao umirujuće sredstvo za<br />
ublažavanje glavobolje, nervoze, nesanice, vrtoglavice i nesvestice. Pored svega<br />
navedenog, jaglac se koristi i za lečenje oduzetosti, bolesnih bubrega, reumatizma i<br />
iskašljavanje.<br />
JUKA [Uliaceae]<br />
narodni naziv: Yucca<br />
engleski naziv: yucca<br />
309
Opis biljke:<br />
Juka je zimzelena biljka koja endemski raste u SAD, Meksiku i na Karipskim<br />
ostrvima. Spoljnim izgledom malo podseca na palmu, ima debelo i kratko stablo i<br />
sabljaste listove. Cvetovi juke oblikovani su kao zvončići koji formiraju velike<br />
grozdove oblika piramide, koji mirišu posebno noću. Juka spada u porodicu ljiljana<br />
(Uliaceae), a Indijanci je smatraju najlepšom pustinjskom biljkom i vekovima je<br />
poštuju. Zbog njene velike isceliteljske moci nazivaju je drvom života. Indijanci su<br />
juku mleli u brašno i pekli kolače. Iz korena su cedili sok, pravili sapun za pranje tela.<br />
Koristili su je za poboljšanje zgrušavanja krvi pri ranjavanju, za reumatske i kožne<br />
bolesti, izlečenje čireva, bubuljica, upale i kao sredstvo za jačanje.<br />
Pozitivni učinci juke utiču na ljudsko telo na mnoge načine, ali najvažnije njeno<br />
delovanje je detoksikacijsko.<br />
Prema savremenoj podeli različitih bolesti, hronične upale bolesti debelog creva<br />
(katar, polipi, Crohnova Iolest, Colitis ulcerosa) i reumatske bolesti ubrajaju se u<br />
hronične bolesti metabolizma. Mnoge lekovite biljke svojim diuretskim delovanjem i<br />
ubrzavanjem metaboličkih procesa mogu pojačati izlučivanje otpadnih toksičnih<br />
materija iz tela i time bitno poboljšati opšte stanje bolesnika. I u našem delu Evrope<br />
postoje lekovite biljke koje imaju detoksikacijska svojstva, poput koprive (Urtica<br />
oica, Urtica urens) i kore bele vrbe (Salix alba), ali juka deluje neuporedivo jače i<br />
efikasnije.<br />
Juka, uz to, pospešuje i savršeno uskladjuje apsorpciju potrebnih hranljivih materija u<br />
crevima, olakšava procese, reguliše i pospešuje razne procese izlučivanja (ekskrecije)<br />
nepotrebnih materija iz tela. Od velike je pomoći prvenstveno onima koji boluju od<br />
različitih bolesti debelog creva, a takvih je ljudi puno, naročito medju stanovnicima<br />
industrijski razvijenih zemalja, posebno medju sredovečnom i starijom populacijom.<br />
Iz ovih dobnih grupa skoro svaka treca osoba ima neugodne smetnje i simptome<br />
hronične upale debelog creva.<br />
U novije vreme saponin iz juke se vrlo uspešno primenjuje u Iečenju upalnih procesa<br />
zglobova. Ova prirodna materija ima mnoga delovanja, poput onih koje imaju humani<br />
odnosno animalni steroidi, pa nesteroidni protivupalni lekovi , ali bez njihovog<br />
štetnog delovanja na sluznicu organa za varenje. Nakon tretmana jukom od nekoliko<br />
nedelja, organizam se jednostavno preporodi i podmladi. Ova biljka izuzetnih<br />
lekovitih svojstava poboljšava duhovno telesnu ravnotežu, poboljšava bolje opšte<br />
stanje organizma, a sobzirom da pojačava imunitet, štiti od raznih infekcija i bolesti.<br />
lstovremeno, snižava nivo holesterola u krvi i štiti organizam od stresa. U čemu je<br />
tajna juke i zašto ona ima neuporedivo bolji učinak na organizam od drugih biljaka sa<br />
detoksikacijskim svojstvima? Tajna je verojatno u tome što ta biljka opstaje i u<br />
izuzetno nepovoljnim klimatskim uslovima , podnosi hladnoću i mraz, sredinom dana<br />
nemilosrdne vrućine. Otporna je i na jake orkanske oluje i potpunu sušu koja može<br />
trajati mesecima. Ekstrakt juke sadrži brojne enzime, saponin, klorofil, antioksidanse<br />
i neke druge materije.<br />
310
PAŽNJA!<br />
Tokom tretmana jukom treba piti mnogo tečnosti, pa kapsule treba uzimati sa dve<br />
caše vode. Dnevni unos tečnosti treba dostići količinu 2-3 litre, da bi se nepoželjne ili<br />
toksične materije što lakše odstranile iz organizma. Na početku tretmana može doći<br />
do obilnog mokrenja, a ponekad i do proliva u blažem obliku. Kod osetljivih osoba<br />
može doći do pada nivoa šećera u krvi (hipoglikemije), a zbog diuretskog dejstva<br />
može se javiti blaža hipokaliemija. Sve ove promene su odraz ubrzanih metaboličkih<br />
i detoksikacijskih procesa. Pažljivom primenom i početnim doziranjem preparata uz<br />
adekvatnu nadoknadu tečnosti i minerala (kalijuma) putem pravilno izbalansirane<br />
prehrane bogate kalijumom (po potrebi uz savet nutricionista) ovi neželjeni efekti<br />
mogu se ublažiti ili izbeći. Deca ispod 10 godina preparate juke mogu uzimati samo<br />
po preporuci lekara.<br />
narodni naziv: veprovina<br />
engleski naziv: BUTCHERS BROOM<br />
JEŽOVINA ili VEPRINA [ruscus aculeatus]<br />
Opis biljke:<br />
Ježovina ili veprina je višegodišnja zimzelena biljka sa jakim korenom iz kog izbija<br />
čvrsto i srednje dugačko korenje. Stabljika je ukočena, zelene boje, visine do 50 cm.<br />
Iz stabIjike se granaju grančice koje na krajevima prelaze u listove. Oni su, takodje,<br />
potpuno ukočeni i završavaju oštrim igličastirn vrhom. Iz pazuha listova izbijaju po<br />
dva cvetića koja na njemu leže. Plod je crvena boba.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se koristi cela biljka sa korenom, koji prestavlja najlekovitiji deo biljke.<br />
Sakuplja se u jesen.<br />
311
Lekovito delovanje:<br />
Plod se koristi u lečenju svih vrsti kamena u mokraćnim kanalima, bubrezima,<br />
mokracnom mehuru, zatim za jačanje sluznice. Nadzemni deo biljke sa korenom<br />
koristi se za bolje izlučivanje suvišne vode iz organizma, za otapanje kamenca,<br />
izlučivanje mokraćne kiseline, jačanje stijenke mokraćnih kanala i suzbijanje raznih<br />
upala bubrega i mokraćnih kanala. Preporučuje se za uništavanje crevnih parazita kod<br />
starijih osoba. Koristan je za pripremu obloga kod raznih kožnih bolesti.<br />
JEČAM [hordeum sativum]<br />
narodni naziv: belo žito, jačmen, ječam ozimac, ječmen<br />
Opis biljke:<br />
Ječam je jednogodišnja zeljasta biljka visine do 1 metra. Prema vretenu klasa<br />
razlikujemo dvoredne i višeredne vrste ječma.<br />
Stanište:<br />
Kao kultura, ječam je rasprostranjen na svim kontinentima, a uspeva na velikim<br />
nadmorskim visinama. Kod nas se seje ječam ozimac ili prolećni ječam .<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se upotrebljava zrelo zrno ječma.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Ječam je vrlo dobar lek za stare i nemoćne Ijude. Koristi se za lečenje plućnih bolesti,<br />
protiv raznih upala, žuljeva i promuklosti.<br />
KAMILICA [matricaria chamomilla]<br />
narodni naziv: kamomila, maternjak, kokotnjak, telenak, titrica<br />
engleski naziv: CHAMOMILE<br />
312
Opis biljke:<br />
Kamilica je jednogodišnja biljka sa razgranatom stabljikom visine 20 do 50 cm.<br />
Listovi su dvostruko prstasto rascepljeni sa uskim končastim listićima. Cvetna<br />
stabljika je brazdasta i na vrhu šuplja. Cvetište je čunastog oblika i iznutra šuplje.<br />
Cvet je posebno ugodnog mirisa.<br />
Stanište:<br />
Raste na zapuštenom, neplodnom zemljištu, poljima i uz puteve.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skupljaju cvetovi i listovi.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Koristi se u lečenju razdražljivosti, preosetljivosti kod neuralgije verva lica,<br />
reumatizma, krstobolje, unutarnjeg nemira, nesanice, duševne klonulosti,<br />
premorenosti i sl. Korisna je kod svih oboljenja želuca i creva: grčeva u želucu, upale<br />
debelog creva, proliva, crevnog katara, katara želuca, nadutosti želuca, kod viška<br />
želudačne kiseline. Korisna je u lečenju bubrega, jetre i žuči. Zatim za ispiranje i<br />
pripremanje obloga kod bolesti oka i raznih kožnih bolesti.<br />
KUKURUZNA SVILA [zea mays]<br />
narodni naziv: koruza, kuruz, kuruza, turska pšenica<br />
engleski naziv: CORN SILK<br />
Opis biljke:<br />
Kukuruz je jednogodišnja biljka visine 1,5 do 2,5 metra. Stabljika je snažna, sa<br />
širokim linearnim listovima. Muški i ženski cvetovi odvojeni su na stabljici. Muški<br />
cvetovi su smešteni na vrhu stabljike u obliku metlice, dok se ženski cvetovi nalaze u<br />
pazuhu donjih listova i izbijaju izmedju lista i stabljike. Za vreme cvetanja iz lisnih<br />
omotača izbijaju nitasti ženski cvetovi koji se stvaraju u parovima, a nazivaju ih<br />
»kukuruznom svilom«.<br />
313
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se upotrebljava kukuruzna svila a bere se po pravilu pre oprašivanja. »Svila«<br />
se suši brzo u hladu .<br />
Lekovito delovanje:<br />
Kukuruzna svila izvanredno je sredstvo za izlučivanje mokraće i veoma dobro i<br />
neškodljivo sredstvo za mršavIjenje. Ukoliko »svila« nije potpuno osušena, smanjuje<br />
izlučivanje mokraće, a pospešuje čišćenje. Takodje se koristi u lečenju vodene bolesti<br />
i bolesti mokraćnih kanala sklonih stvaranju kamena. Dobri rezultati se postižu kod<br />
upale mokraćnog mehura, upale nakapnice, srčanih bolesti sa edemima, kod gihta i<br />
reumatizma. Koristi se za lečenje bubrežnih bolesti i kod noćnog mokrenja.<br />
KRUŠINA [Rhamnus frangula]<br />
narodni naziv: gašljika, krkavina, pasdrenovina, pasja lijeska, pasjakovina, pasje<br />
grožde, psikovina, truslikovina, tršlika<br />
engleski naziv: BUCKTHORN<br />
Opis biljke:<br />
Krušina je drvo u obliku žbuna, visine 3-6 m. Kod nas se nalazi po vlažnim šumama,<br />
po lugovima, pored reka i potoka. Mestimično se javlja u znatnoj količini pored<br />
Dunava i drugih naših reka u nizijskim šumama, najviše po rečnim ostrvima. Cvetovi<br />
su sitni, neugledni i belo zelenti. Cveta u maju i junu. Plodovi su okrugli, oko 7 mm u<br />
precniku, najpre zeleni, pa crveni i najzad crni. Kora je glatka i sjajna, crna ili sivo<br />
mrka i karakteristično ukrašena mnogobrojnim vodoravnim, svetlim, belicastim<br />
lenticelama.<br />
Stanište:<br />
Krušina se lako gaji, najbrže i najjednostavnije vegetativnim putem: mladicama,<br />
mladim grančicama, slično zovi, vrbi i jablanu. Zemlja uvek treba da bude vlažna.<br />
Naša rečna ostrva su najbolja mesta za razmnožavanje i gajenje krušine.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Kora se skida sa mladih stabala i debljih grana krajem zime i početkom proleća pre<br />
nego što krušina olista i odmah se suši. Iseku se u vrpce dugačke oko 30 cm i Ijušte.<br />
314
Lekovito delovanje:<br />
Frangula se daje u obliku tečnog ili suvog ekstrakta ili dekokta (5 do 25 g na pola<br />
litra vode) kao pouzdan laksativ, naročito protiv hroničnog zatvora. Njen ukus je<br />
manje nperijatan od puršijane, zbog čega je bolesnici radje uzimaju. Prave se čajevi<br />
za bol u predelu srca usled nagomilavanja vazduha u želucu ili crevima, kolike u<br />
žucnoj kesi, Izostale menstruacije i protiv hroničnog zatvora.<br />
KRASULJAK ili TRATINČICA [bellis perennis]<br />
narodni naziv: bela rada, gušja ružica, katarincica, margetica, ovčica<br />
engleski naziv: DAISY<br />
Opis biljke:<br />
Krasuljak iznad zemlje razvija lisnu rozetu sa obrnuto jajastim i nazubljenim<br />
listovima. Cvetna peteljka je visine od 3 do 15 cm, zavisno o staništu i godišnjeg<br />
doba u kom se biljka pojavljuje. Cvetne glavice nalaze se pojedinačno na cvetnim<br />
peteljkama i imaju bele, crveno jezičaste i žute cevaste cvetiće.<br />
Stanište:<br />
Veoma je rasprostranjena biljka, a nalazi se na livadama, pašnjacima i tratinama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru cvetovi i listovi, uglavnom u proleće, ali se mogu brati i u avgustu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Krasuljak deluje kao lek koji rastvara, hladi, lagano otvara, smiruje bolove i grčeve,<br />
jača organizam i poboljšava razmenu materija. Osim toga, izvrsno je sredstvo za<br />
čišćenje krvi, kod lečenja prehlade, bolesti želuca i creva, katara sluznice, crevnih<br />
grčeva, smetnji u radu jetre, kod bolesti bubrega i mehura.<br />
KORIJANDER [Coriandrum sativum]<br />
narodni naziv: živica, kišnec, korijander, koriandol, korijandr, koriandula, korion,<br />
kornikovec, papric, paprica, cimavica<br />
engleski naziv: CORIANDER<br />
Opis biljke:<br />
Korijander je jednogodišnja zeljasta biljka, visine 50 do 80 cm. Stabljika je gola i na<br />
315
vrhu razgranata. Donji listovi su krupni, okrugli, na dugim drškama i vrlo izrezani, a<br />
gornji su sitniji, perasto deljeni i duguljasti. Cvasti su bele, sastavljene od sitnih<br />
cvetova. Plod je okruglast ,sastavljen od dva simetrična ploda. Cveta početkom leta.<br />
Stanište:<br />
Seje se u martu ili aprilu. Kosi se u leto pre izlaska sunca, dok ima rose. Korijander<br />
ne bira zemlju, ali bolje uspeva na krečnoj, sitnoj, propustljivoj, toploj i dobroj zemlji<br />
i na sunčanoj strani.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Cela biljka je lekovita.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Etarsko ulje deluje slično moračevom, ali malo slabije. Izaziva jednu vrstu pijanstva i<br />
dubok san. Najviše korijandera troši industrija likera, peciva, slatkiša i piva, a mnogo<br />
se troši i kao zamena za biber. Linalol se upotrebljava za proizvodnju linalil-acetata.<br />
Ulje služi i kao zamena za lavandino i bergamotovo ulje. Daje se naročito protiv<br />
tromosti organa za varenje i za isterivanje gasova. Dobro se kombinuje sa kimom u<br />
jednakim delovima. Mešavina od četri ploda u podjednakim količinama: plod<br />
anasona, mirodije, kima i korijandera,se koristi kao sredstvo za jačanje apetita i<br />
isterivanje gasova. Upotrebljava se kao čaj posle jela.<br />
KOPITNJAK [asarurn europaeum]<br />
narodni naziv: gorski kopitac, gorski kopitnjak, konjsko kopito, kopito<br />
engleski naziv: WILD GINGER<br />
Opis biljke:<br />
Kopitnjak je otrovna biljka. Kopitnjak je niskog rasta svega 5 do 10 cm visine. Iz<br />
svakog pupa uzdignute stabljike izrastu po dva uspravna lista sa dugačkom<br />
peteljkom. Listovi su kruti i sjajni, tamno zelene boje. Cvetovi su neugledni, spolja<br />
zeleno smedji, a iznutra crveno cme boje, koji su nalik malom lešniku.<br />
Stanište:<br />
Često se nalazi u velikim grupama, posebino na krečnom tlu, u mešovitim<br />
listopadnim šumama, žbunovima i ogradama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se koriste listovi i seme.<br />
316
Lekovito delovanje:<br />
Koristi se za lečenje astme, povratne groznice, kašlja, žutice i bubrega. Pažljivo ga<br />
uzimati jer pri većoj upotrebi može doći do trovanja.<br />
narodni naziv: konopljika<br />
KONOPLJA [cannabis sativa]<br />
Opis biljke:<br />
Konoplja je jednogodišnja zeljasta biljka. Ima uspravnu stabljiku i prstasto razdeljene<br />
listove. Stabljika doseže visinu od 2 metra. Konoplja je dvodomna biljka. Ženske<br />
jedinke su veće i nose brojne neugledne cvetove u skupinama poput klasova. Muške<br />
jedinke su manje u obliku metle. Plodovi su sitni, jednosemeni oraščići.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se koriste listovi i seme.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Koristi se u lečenju žutice i drugih bolesti jetre, teškog zatvora i hroničnog<br />
reumatizma.<br />
KOMORAC ? MORAC [foeniculum vulgare]<br />
narodni naziv: divlja mirodjija, janež kopar, morac, slatki janež, slatki januš, slatki<br />
kopar, slatki morac, koromac<br />
engleski naziv: Fennel<br />
317
Opis biljke:<br />
Komorac je dvogodišnja biljka šuplje i razgranate stabljike visine do 2 metra. Listovi<br />
su plavo zeleni, višestruko perasto razdeljeni a listići igličasti i tanki kao konac.<br />
Plodovi su duguljasti, rebrasti i malo pljosnati. Plod ima dve semenke.Raste kao<br />
divlji i poludivlji svuda oko Sredozemnog mora. Morac ima mesnat koren. Stabljika<br />
je valjkasta, razgranata. Uopšte, morac liči na mirodiju, ali je krupniji, razgranatiji,<br />
snažniji i veći. Cvetovi su žute boje.Biljka je jakog i prijatnog mirisa, što se bolje<br />
oseti kad se protrlja. Ukus je sladak i vrlo aromatičan. Zato morac mestimično kod<br />
nas nazivaju »slatka mirodija«. Lošije vrste poznaju se po ljutom i gorkom ukusu i<br />
manje prijatnom mirisu, njih treba odbaciti.<br />
Stanište:<br />
Domovina komoraca je južna Evropa pa se i kod nas uspešno uzgaja. Zahteva duboko<br />
izorano zemljište.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se bere koren, cela biljka u leto, a seme kad dozre.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Komorac se koristi u lečenju kašlja, bolova u prsima, grčeva, gasova, loše probave,<br />
prehlade, a posebno se preporučuje za lečenje gripa. Koristan je za lečenje bolesti<br />
bubrega, želuca i creva, za lečenje organa za varenje i disanje, za jačanje apetita.<br />
Svojim veoma prijatnim mirisom i slatkim ukusom rnorac, pre svega, služi za<br />
popravljanje neprijatnog mirisa i ukusa lekova koji se nerado uzimaju. Gotovo svi<br />
čajevi i slični lekovi koji se upotrebljavaju protiv nadimanja i drugih tegoba, nastalih<br />
od nagomilanih gasova u organima za varenje, sadrže kao glavni i obavezni sastojak<br />
morac. Isto tako, i lekovi koji treba da olakšaju iskašljavanje, uvek sadrže manje ili<br />
više moraca. Morac ima i važnu profilakticnu moć.<br />
KOKOTAC [Melilotus officinalis]<br />
narodni naziv: velika djetelina, vodnika, ždralika, žucka, žuti kokotac, konjska<br />
detelina, kumanika, nokata trava, nokatac, noktec, orlov nokat, pšeničica, svinduh<br />
engleski naziv: Yellow sweetclover<br />
Opis biljke:<br />
Kokotac je dvogodišnja ili redje jednogodišnja zeljasta biljka visine i preko 2 m.<br />
Stabljika je većinom uspravna ili se izdiže i vrlo razgranata. Ima listove slične<br />
detelini, samo su po obodu nazubljeni, listići su izduženi i eliptični. Cvetovi su sitni,<br />
žuti. Cveta od juna do septembra, 10-15 dana pre cvetanja belog kokotca (melilotus<br />
albus). I sam latinski naziv biljke u prevodu znači "medena detelina<br />
318
Stanište:<br />
Raste u divljini na peskovitom zemljištu, pored puteva, reka, kanala, nasipa,<br />
železničkih pruga i drugih napuštenih mesta. Zahvaljujući dugom i razgranatom<br />
korenu dobro podnosi sušu. Gaji se i u kulturi kao stočna hrana, a i kao medonosna i<br />
lekovita biljka. Razmnožava se semenom. Seje se u proleće. Kokotac je aromatična<br />
droga koja nema etarskog ulja.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Beru se vrhovi grancica biljke u cvatu. Osušena biljlka prijatno miriše na med, jer<br />
prilikom sušenja nastupa fermentacija, hidroliza jednog glikozida i pritom se<br />
oslobadja kumarin.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Nekad se droga mnogo više upotrebljavala. Još u starom veku služila je kao lek koji<br />
ublažava bolove, tera vodu, steže i si. Upotrebljava se kao narodni lek spolja, u<br />
mastima i melemima. Jedno vreme važila je kao lek za oči. U homeopatskoj medicini<br />
daju je protiv migrene, grčeva kod dece itd. Služi za aromatizaciju loših vrsta duvana.<br />
KLEKA [Juniperus <strong>com</strong>munis]<br />
narodni naziv: barovica, borovac, brika, brinje, klekovina, obična borovica, smrek,<br />
smreka, smrekovina, smreč, smrika, smrica, smrkva, šmrča, fenja, crna smrekinja,<br />
crna smrekva, smrekva<br />
engleski naziv: Juniper<br />
Opis biljke:<br />
Kleka je zimzelen grm visine od 0,5 do 7 m, sa vrlo uskim, zašiljenim, bodljikavim<br />
listićima, vrlo otporan, gusto i nepravilno razgranat grm. Zeleni plodovi su jajastog<br />
oblika, a zreli su okrugli i tamnocrno-ljubičasti, imaju smolast i aromatičan miris i<br />
gorko sladak ukus. Čitava biljka je lekovita, ali se najčešće koriste plodovi. Lekoviti<br />
su samo potpuno zreli plodovi, ljubičaste boje dvogodišnji, dok jednogodisnji zeleni,<br />
nisu lekoviti, pa ih ne treba koristiti. Beru se od kraja leta do početka zime, a suše na<br />
promajnom mestu. Iglice i mlade grane beru se od aprila do kraja juna, koje se usitne<br />
i suše na isti način kao i plodovi. Cvetovi su sitni i nalaze se u pazuhu listova,<br />
odvojeni na pojedinim biljkama (dvodomost). Plod je okrugla bobica, u prvoj godini<br />
je zelena, a tek u drugoj sazri, kada je crno-smeda i okrugla, sa plavom pepeljkom.<br />
Moguć je i trogodišnji period od cvetanja do sazrevanja. U narodu se koristi kao lek i<br />
za proizvodnju klekovace.<br />
319
Stanište:<br />
Kleka uspeva na kamenitim i kraškim terenima od primorskih do planinskih i brdskih<br />
područja. Kod nas se najviše nalazi po brdskim i planinskim suvim krcevinama,<br />
pašnjacima, zapuštenim i neobradenim zemljištima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Čitava biljka je lekovita. Najviše se skupljaju plodovi. Beru se u jesen i zimu Plodovi<br />
kleke beru se od druge polovine leta i početkom jeseni, što zavisi od nadmorske<br />
visine na kojoj se nalazi. Branje jeveoma sporo ako se bere rukom, zato se<br />
preporučuje da se pod drvo prostre odgovarajuća prostirka i klekinje pažljivo motkom<br />
stresu. Suše se kao žito na tavanu, uz cešće prevrtanje drvenom lopatom, ili u hladu<br />
na promajnom mestu, nasute u tankom sloju. Posle sušenja treba odstraniti svu<br />
nečistoću (iglice, grančice i sl.) i zelene plodove. Čuva se na suvom, čistom i<br />
promajnom mestu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Lekovitost kleke je odavno poznata, a njena svojstva se koriste protiv zastoja<br />
mokraće, za denzifekciju mokraćnih organa, poboljšanje varenja, iskašljavanje, protiv<br />
bolesti želuca, bubrega. Kleka se mnogo više upotrebljava u narodnoj nego u školskoj<br />
medicini. Inače, klekinje su kod nas i u drugim balkanskim zemljama jedan od<br />
najpoznatijih i najviše upotrebijavanih narodnih i domaćih lekova, isto tako važan i<br />
omiljen kao što su hajdučka trava, kantarion, pelen i kicica, lekovite biljke bez kojih<br />
se naše kuće ne mogu zamisliti. U narodu se upotrebljava za lečenje mnogih bolesti,<br />
za spoljnu i unutrašnju upotrebu: kao diuretik, protiv nazeba, kašlja, vodene bolesti,<br />
gonoreje, astme, za stomak, znojenje i sl., a spolja u obliku spiritusa (Spiritus<br />
Juniperi) ili u jakoj rakiji za obloge i trljanje protiv nazeba, reumatizma i sličnih<br />
bolesti. Klekovača je nadaleko poznata veoma aromatična rakija. Upotrebljavaju je i<br />
kao domaći lek i dezinfekciono sredstvo. U malim dozama etarsko ulje kleke, pored<br />
ostalog, olakšava iskašljavanje. Klekinje ulaze u diuretične čajeve (Species<br />
diureticae). Od klekinja se izraduje sok, Succus Juniperi inspissatus (Roob Juniperi).<br />
Klekinje, a još cešće etarsko ulje služi za inhalaciju prilikom oboljenja organa za<br />
disanje i kao sredstvo za draženje kože. Koristi se u lečenju infektivnih bolesti pluća.<br />
Reguliše rad bubrega i pospešuje mokrenje. Etersko ulje prodire duboko u kozu, pa se<br />
koristi u lečenju reumatskih oboljenja, naročito na zglobovima. Reguliše rad organa<br />
za varenje, koristi se u lečenju zapaljenskih procesa zeluca i creva. Uvarak od iglica i<br />
mladih grana otklanja otok nogu i poboljšava cirkulaciju. Kleku treba koristiti<br />
obazrivo, jer preterana upotreba moze dovesti do ostećenja bubrega.<br />
320
KIM [carum carvi]<br />
narodni naziv: divlji kumin, kumin, kom, komin, kimin, kumin pitomi, pitomi kim,<br />
poljski kim<br />
engleski naziv: CARAWAY<br />
Opis biljke:<br />
kim je dvogodišnja biljka sa uglastom i razgranatom stabljikom. Listovi su dvostruko<br />
perasti, a mnogi sitni listići su pršljenastog oblika. Koren kima je beo oblika<br />
šargarepe. Cvetovi su bele boje, skupljeni u štitac. Plod je duguljast i rebrast. Ima pet<br />
uzdužnih rebara u čijim udubljenjima su smešteni uljni kanali. Miris semena jako je<br />
aromatičan. Ukus je aromatičan, prijatan i greje. Koren ima ista, ali nešto blaže<br />
izražena svojstva mirisa i ukusa.<br />
Stanište:<br />
Raste kao samonikla biljka na livadama. S obzirorn na veliku potražnju uzgaja se u<br />
vrtovima i na oranicama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
U jesen, u vreme sazrevanja, bere se seme, a u proleće i koren.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Kim ima lagano podražajna svojstva, greje, jača želudac, pospešuje probavu i<br />
izlučivanje mokraće. Kim se posebno preporučuje ženama jer pospešuje menstruaciju<br />
i smiruje grčeve materice, olakšava porodjajne bolove i sam porodjaj, pospešuje<br />
izlučivanje za vreme dojenja.<br />
KILAVICA [herniaria glabra]<br />
narodni naziv: kilavnik, priputac, priputnica, sitnica, trava od kile, turska trava<br />
321
engleski naziv: RUPTUREWORT<br />
Opis biljke:<br />
Kilavica je jednogodišnja, dvogodišnja, a može biti i višegodišnja sitnozeljasta biljka.<br />
Stabljika je polegnuta po zemlji i razgrnata. Listovi su sedeći, goli, sitni, nasuprotni i<br />
elipticnog oblika. U pazuhu listova nalaze se skupine od 5 do 12 cvetova, koji su<br />
takodje sitni, zeleno žute boje. Crne i sjajne semenke imaju oblik sočiva.<br />
Stanište:<br />
Kilavica je na pojedinim staništima prilično raširena i česta biljka. Raširena je na<br />
peskovitim i suvim poljima, neplodnom tlu i pašnjacima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Zza lek se bere čitava biljka u cvatu. Biljku je potrebno pažljivo sušiti na senovitom<br />
mestu. Ukoliko se ne osuši kako treba, nije lekovita. Sveža biljka je bez mirisa, a<br />
osušena ima miris nalik na kumarin. Osušena biljka čuva se u tamnim staklenim<br />
posudama. Ne preporučuje se čuvanje u metalnim posudama.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Kilavica je odličan lek kod vodene bolesti kao i za lečenje bolesti pluća, bubrega i<br />
mehura. Posebno se preporučuje kod upale mokraćnih kanala, bolnog pritiska kod<br />
mokrenja, izlučivanja belančevina u mokraći kao i kod kamena i drugih taloženja u<br />
mokraćnim organima.<br />
KIČICA [Erithrae centaurium]<br />
narodni naziv: ger, gorka kitica, gorko zelje, grozničavka, drago cveće, dupčić,<br />
zlatna žuč, Jezernica, kinin, kiticica, mala semencina, mali stozlatnik, svedrc, sunčani<br />
cvet, crvena kicica, orno zelje<br />
engleski naziv: CENTAURY<br />
Opis biljke:<br />
Kičica je dvogodišnja, mala, zeljasta biljka sa sitnim cvetovima crvene boje. Stablo je<br />
čvrsto, gotovo cetvrtasto, golo, šuplje, pri vrhu razgranato, visoko do 40 cm, a debelo<br />
je do 3 mm i retko obraslo sitnim listićima. Lišće je sitno, retko, naspramno, skoro<br />
sedeće, duguljasto-jajasto, do 4 cm dugacko, po rubu celo, golo i sjajno. Prizemno<br />
lišće poredjano je unakrsno u pršljenove i sedeće. Cvetovi su složeni u račvastu cvast<br />
na vrhu stabla i imaju levkastu, petozubu krunicu ružičaste ili svetlo crvene boje. Kod<br />
stare i na suncu sušene droge cvetovi su izbledeli. Cveta celog leta.<br />
322
Stanište:<br />
Raste svuda, a najviše po vlažnim brdskim i planinskim livadama, mestimično u<br />
ogromnim količinama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Kicica je vrlo gorka, a nije otrovna. Kicicu treba brati dok je u cvatu, vezati u kitice i<br />
sušiti u hladu na promaji.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Kičica je gorak tonik. Deluje kao čist amarum slično lincuri. Upotrebljava se u obliku<br />
vodenog ekstrakta, praška, vina i tinkture. Ulazi u sastav gorkih čajeva za stomak.<br />
Malo je našeg lekovitog bilja koje se u narodu tako mnogo, često i uspešno<br />
upotrebljava kao kicica: za otvaranje apetita, protiv smetnji u organima za varenje,<br />
protiv groznice, malo krvnosti itd. Kičica ima vrlo sitno i plitko korenje. Kicica se ne<br />
sme čupati, nego se gornja polovina stabljike u cvatu pažljivo odseče makazama.<br />
KANTARION - KANTARIA ŽENSKA ili GOSPINA TRAVA [hypericum<br />
perforatum]<br />
narodni naziv: bogorodičina trava, gospin cvet, gorac, strašno zelje<br />
engleski naziv: St Johns Wort<br />
Opis biljke:<br />
Kantarion je višegodišnja zeljasta biljka, visine do 100 cm. Ima vrlo čvrstu, uglastu,<br />
razgranatu stabljiku, uspravnu, sa naspramnim granama.Kantaria ženska ili gospina<br />
trava ima 30 do 60 cm visoku golu i razgranatu stabljiku sa nasuprotnim jajolikim<br />
listovima. Listovi su sedeći, protkani mnoštvom providnih tačkica. To su žlezde<br />
napunjene eteričnim uljem tako da list izgleda fino izbušen. Cvetovi su smešteni na<br />
vrhu stabljike, a žute su boje. Žuti cvetovi od 5 latica sa donje strane imaju crne<br />
tačke. Imaju mnogo prašnika i jednu plodnicu.<br />
Stanište:<br />
Kantarion raste po suvim brežuljcima, na sunčanim livadama, pustom i<br />
neobradjenom zemljištu i rubovima šuma.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se, u vreme cvetanja, skupljaju samo cvetovi i listovi. Bere se u maju I junu.<br />
323
Lekovito delovanje:<br />
Koristi se za lečenje sluzavosti pluća, grčeva u trbuhu i želucu, zgrušavanja krvi,<br />
bolesti bubrega, jetre, slezine i mokraćnog rnehura. Naročito se preporučuje kod<br />
nekontrolisanog mokrenja. Pomešana s drugim lekovitim biljkama odlično je<br />
sredstvo za lečenje zastarelog kašlja i astme .<br />
Kantarion se odavno koristi i upotrebljava kod posekotina, opekotina, hemoroida, za<br />
zarastanje rana i kao antiseptik, protiv bolova jetre, želuca, proliva itd. Dejstvo droge<br />
je mnogostruko zbog složenog hemijskog sastava. Ulje se koristi na taj nacin što se<br />
njime mažu rane, posekotine, opekotine i druge ozlede ili se tim uljem natopi gaza ili<br />
čisto platno pa se ozledjeno mesto obloži. Etarsko ulje od kantariona deluje protiv<br />
crevnih parazita. Fenolska jedinjenja koja se nalaze u kantarionu imaju izraženu<br />
antibakterijsku moć. Kantarion je dobar za lečenje umerene i blage depresije, navode<br />
nemački stručnjaci u studiji koju je objavio medicinski časopis "British Medical<br />
Journal". Na prvom su mestu nega i zaštita kože u kozmetici i medicini (masaže, suva<br />
koža, ragade, ljuskava koža, zaštita od zračenja i sunčanja, prištevi, akne, čirevi,<br />
opekotine...). Zatim je korisna upotreba kod rana koje krvare, ozleda mišića,<br />
hematoma, otoka kod udaraca, uganuća i iščašenja, mnogobrojnih reumatskih<br />
oboljenja (upalni reumatizam, degenerativni reumatizam – artroze , kukova, kolena,<br />
ramena, metabolički reumatizam – giht, bolnih sindroma ramena i krsta-lumbago).<br />
Kantarionovo ulje primenjuje se lokalno (najviše za masaže, obloge, kataplazme) i na<br />
usta (začin, lek). Ulje se posebno preporučuje u nezi i zaštiti kože koja je osetljiva<br />
(suva, ispucana).<br />
KANTARIA MUŠKA [centaurium umbellatum]<br />
narodni naziv: gorka kitica, kantarion, litica, tavžentroža, trava od groznice, zlatna<br />
kitica<br />
Opis biljke:<br />
Kantaria muška ili kitica prava,je jednogodisnja ili dvogodišnja zeljasta biljka.<br />
Stabljika joj je razgranjena, visine 20 do 30 cm. Donji listovi se nalaze u rozeti, a<br />
listovi na stabljici su duguljasto jajastog oblika. Cvetovi su složeni u paštitac. Oblik<br />
im je levkast, a boja ružičasto crvena.<br />
Stanište:<br />
Raste na zapuštenom, neplodnom zemljištu, poljima i uz puteve.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se u vreme cvetanja skupljaju samo cvetovi i listovi.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Čaj od kantarije muške ili kitice prave, jača želučane sokove, otklanja bolove u<br />
324
želucu, sluz iz želuca i creva, leči jetru i bubrege, gorušicu, glavobolju, popravlja<br />
apetit, neuredno varenje.<br />
KUPINA [rubus fruticosus]<br />
narodni naziv: crna jagoda, brestova ostruga<br />
engleski naziv: BLACKBERRY<br />
Opis biljke:<br />
Kupina je grm sa horizontalno položenim korenom. Korenje tera 1 do 3 metra<br />
dugacke grane koje delimično puze po zemlji a delimično se penju po drugim<br />
granama. Biljka ima mnoštvo vitkih dugačkih, povijenih i bodljikavih grana. Lišće u<br />
obliku dlanova sa testerastim rubovima sastavljeno je od 3 do 5 listova. Cveta u<br />
kitama sa cvetićima bele ili bledo roze boje, koji su nalik ružicama. Sastavljeni su od<br />
5 lapova caške, 5 latica vencica i od mnoštva prašnika. Plod je sjajnocrne boje i veom<br />
sočan (koštuničasti i birani plod).<br />
Stanište:<br />
Raste veoma često u velikim skupinama na šumskim čistinama i krčevinama, medju<br />
grmljem, uz rubove polja, na neplodnom zemljištu.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se u proleće i jesen skuplja koren, mladi listovi, cvetovi za vreme cvetanja,<br />
bobice kad su zelene ili zrele.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Listovi kupine su dobro i bezazleno sredstvo protiv proliva. Vrlo dobri uspesi postižu<br />
se i kod lečenja krvavog proliva. Preporučuje se uzimanje čaja od kupinovih liltova<br />
na duže vreme kod krvarenja želuca, upale creva i hroničnog nadražaja slepog creva.<br />
Čaj od kupinovih listova čisti krv, pri čemu smanjuje ili leči kožne osipe, lišajeve i<br />
druge nečistoće. Isto tako, koristan je i u lečenju anemije. Čaj od osušenog i<br />
usitnjenog korena kupine koristi se u lečenju vodene bolesti. Plodovi kupine deluju<br />
umirujuće kod nervoznih Ijudi koji pate od nesanice.<br />
KOPRIVA [urtica dioica]<br />
narodni naziv: koprva, kopriva obična, pasja kupina, pitoma kopriva, velika kopriva,<br />
žara<br />
325
engleski naziv: Nettle<br />
Opis biljke:<br />
Kopriva je dvodomna biljka sa velikim korenom. Stabljika je uspravna i doseže<br />
visinu do 1,5 m. Listovi su nasuprotni, srcasti, špicasti, testerasti, na kratkim<br />
peteljkama. Listovi i peteljke pokriveni su žaokama koje su na vrhu kukaste a pri dnu<br />
debele. Na dodir se odlome i izlivaju oštar sok na kožu, koji žari. Cvetne grančice<br />
nose ili muške ili ženske cvetove. Neugledni su i zeleni, a oplodnja se vrši pomoću<br />
vetra. Plod je malen, jednosemeni oraščić.Služi i kao industrijska i lekovita biljka.<br />
Stanište:<br />
Raste uz puteve, plotove i na zapuštenim mestima kao korov.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se u proleće i jesen skuplja korenje, a u proleće se skupljaju listovi i vršike, a<br />
cela biljka, tj. stabljika, cele godine. Seme se skuplja u avgustu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Koristi se kao lek za čisćenje krvi, protiv opadanja kose, reumatizma, groznice,<br />
prekomernog mokrenja, tuberkoloze pluća,bronhitisa, oboljenja zglobova, kamena u<br />
bubregu,za zarastanje rana, protiv zračenja, malokrvnosti, čira na zelucu, nesanice,<br />
nervoze.Izuzetno je bogata korisnim sastojcima: belančevinama, ugljenim hidratima,<br />
mastima,kalcijumom, fosforom, gvozdjem, vitaminima C, A, B2 i K, karotinom,<br />
pantotenskom kiselinom i dr. Kopriva je pored ostalog, pravi mali polivitaminski<br />
rezervoar. Na našim trpezama je retko ima mada se moze pripremiti na više načina.<br />
Čaj od cele biljke odvaja sluz iz pluća, čisti želudac, jetru i creva, a ujedno je izvrstan<br />
lek za lečenje anemije, žuljeva, žutice, malarije i svih drugih groznica, najviše<br />
mokraćom odvaja loše sokove iz tela. Pomešana sa drugim biljkama leči čireve na<br />
želucu i crevima, čisti krv, pospešuje probavu, smanjuje uznemirenost i nesanicu. Isto<br />
tako, dobar je lek protiv vodene bolesti, gihta (uloga), jetre, bubrega i nesvestice.<br />
KESTEN DIVLJI [aesculus hippocastanum]<br />
engleski naziv: Horse Chestnut<br />
Opis biljke:<br />
Divlji kesten je veliko drvo visine od 20 do 30 metara. Ima veliku gustu lisnatu<br />
krošnju. Kora mu je ispucana i smedja. Na debelim grančicama razvijaju se u aprilu i<br />
maju veliki sjajni pupovi koji daju neku materiju nalik smoli. Zaštićeni Ijuskama od<br />
zimske hladnoce u unutrašnjosti tih pupova razvijaju se listovi i cvetovi. Listovi su na<br />
dugačkim peteljkama. Sastavljeni su od 7 lisaka koji su nalik prstima na ruci. Liske<br />
su klinaste i kao testera dvostruko nazubljene. Cvetovi su lepi, simetrični, belo-žuto i<br />
ružičasto pegavi, a stoje u uspravnim kitama. Cvet ima čašku kao zvonce, 4 do 5<br />
326
nejednakih latica i 7 svinutih prašnika koji vire prema spolja. Plod je bodljikava<br />
torbica sa 1 do 4 vrlo velike sjajno-smedje semenke. Upotrebljava se za izradu<br />
preparata, prvenstveno za lečenje venskih oboljenja, pre svega proširenih vena,<br />
hemoroida, tromboflebitisa i dr. Seme divljeg kestena koristi se za dobijanje skroba iz<br />
koga se nakon hidrolizacije u šećer i fermentacije šećera može dobiti alkohol ili<br />
mlečna kiselina. Saponin izolovan iz semena može se koristiti za pranje , negu kose,<br />
za penušave rastvore u aparatima za gašenje požara – kao emulgator. U svim<br />
delovima biljke koja se koristi, najdelotvorniji i lekoviti je upravo saponin koji leči<br />
od kožnih bolesti, razredjuje krv i čini je manje lepljivom.Masno ulje ( Oleum<br />
Hipopocastani ) dobija se ekstrakcijom iz oljuštenog semena, odnosno iz njegove<br />
košuljice, ili kao sporedan produkt prilikom proizvodnje skroba ili alkohola iz<br />
semena,takodje se koristi u industriji sapuna.<br />
Stanište:<br />
Gaji se u drvoredima, parkovima i pojedinačno . Raste u najvećem delu Europe.<br />
Može da doživi preko 200 godina.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skupljaju u proleće pupoljci i cvetovi, a u jesen semenke-kesteni<br />
Lekovito delovanje:<br />
Pupovi i cvetovi divljeg kestena dobro su sredstvo protiv reumaticnih bolova, uloga<br />
(gihta) i neuralgija. Plod divljeg kestena koristi se u lečenju žuljeva i povećane<br />
prostate, otečene mošnice, proširenih vena, groznice od prehlade i proliva.<br />
narodni naziv: lokvanj<br />
engleski naziv: WATER LILY<br />
LOPOC [nymphaea alba]<br />
Lopoc je višegodišnja zeljasta biljka koja se nalazi u barama i jezerima. Njen veliki,<br />
srcasti i kožasti listovi plivaju po površini vode. Na glatkoj drški nalaze se beli, poput<br />
327
ukrasa lepi cvetovi. Koren je zavučen u mulj.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skupljaju rizom, listovi i cvetovi.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Čaj od cvetova lopoca koristi se kao lek protiv nervoze i nesanice. S obzirom na<br />
tanin, koristi se u lečenju tvrdokornih proliva.<br />
LIŠAJEVICA [Hieracium pilosella]<br />
narodni naziv: zlatnik, jandrašika, kosmatica, mišja ovčica, mišje uho, ovčja brada,<br />
proletnica, runjavičina, slavak, trava od poljacine<br />
engleski naziv: HAWKWEED<br />
Opis biljke:<br />
Lišajevica je trajna, mala zeljasta, vrlo dlakava biljka visoka do 25 cm. Na zemlji je<br />
rozeta od duguljastih, obratno jajastih listova. Na vrhu stabljike je glavičasta cvast<br />
svetlo žute boje. Cveta od maja do septembra.<br />
Stanište:<br />
Raste na suvom mršavom zemljištu.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Upotrebljava se cela biljka sa korenom.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Narodni lek za lečenje lišaja, upale mokraćne bešike, izbacivanje peska i kamena iz<br />
bubrega i mokraćne bešike i za pojačano mokrenje.<br />
LINCURA ili SRČANIK [gentiana lutea]<br />
narodni naziv: gencijana košutnik, lecijan, licijan, ravan, ravet<br />
engleski naziv: Gentiane<br />
Opis biljke:<br />
Lincura ili srčanik je trajna biljka sa korenom koji može biti i do 50 godina starosti.<br />
Koren je jako dugačak, debeo i razgranat, spolja je smedje do tamno smedje boje, a<br />
328
iznutra žute boje. Stabljika je okrugla, iznutra šuplja, a u gornjem delu žlebasta,<br />
visine od 50 do 120 cm. Cvetovi su rasporedjeni u pršljenove, a nalaze se u pazuhu<br />
listova na gornjem delu stabljike. Boja cvetova je svetlo žuta. Najčešće se parče<br />
korena lincure od 5cm stavlja u flašu rakije, a u narodu važi kao dobar lek za krvotok.<br />
Stanište:<br />
Srčanik veoma često raste u velikim skupinam, pustim mestima, medju grmljem, na<br />
planinskim pašnjacima i livadama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se u jesen ili rano proleće bere koren od starijih biljaka. Svež koren ima<br />
neugodan miris, dok je miris osušenog korena aromatičan. Valja ga brzo sušiti - a to<br />
se postiže sečenjem po dužini.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Lincura se ubraja u najstarije lekovite biljke. Njen koren se ubraja u najbolja sredstva<br />
za lečenje želuca. Pospešuje probavu, otklanja pritisak u želucu, mučninu, napade<br />
nesvestice. Doprinosi poboljšanju sastava krvi i povećanju crvenih i belih krvnih<br />
zrnaca pa se zbog toga koristi u lečenju malokrvnosti i bledila. Sama ili u smeši s<br />
drugim lekovitim biljem sličnog dejstva, lincura se najčešce upotrebljava kao<br />
sredstvo za jačanje (glavni sastojak raznih tonika), za stomak, protiv groznice, a<br />
koren se kuva i pije protiv kašlja. Pre svega, treba znati da se lekovi od lincure smeju<br />
piti samo pre obroka, a nikako za vreme ili posle obroka. Gorki sastojci lincure<br />
pojačavaju lučenje želudacnog soka, čime lincura olakšava i ubrzava varenje.<br />
Preporučuje se kod nedovoljnog stvaranja želučanog soka, slabog pražnjenja želuca,<br />
kiselog podrigivanja i gorušice, kod hronične začepIjenosti, groznice, teškog disanja i<br />
astme. Spolja se koristi za lečenje dubokih, i nečistih rana i drugih ozleda. Mešanjem<br />
sa drugim biljkama koristi se za lečenje mnogih bolesti.<br />
LIMUN [citrus medica]<br />
engleski naziv: CITROEN<br />
Opis biljke:<br />
Limun je zimzeleno drvo visine do 10 metara. Listovi su duguljasti i kožasti. Cvetovi<br />
su obično pojedinačni, a boja im je bela, sa spoljne strane ružičasta. Cvetovi lako<br />
opadaju. Plod limuna je mesnat, sočan i kiselog ukusa. Meso ploda deli se na 8 do 12<br />
kriški sa mnogo semenki.<br />
Stanište:<br />
Limun je suptropska biljka osetljiva na niske temperature.<br />
329
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se upotrebljava plod.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Limun izvanredno deluje na srce i bubrege, zatim, protiv gihta (uloga) i reumatizma,<br />
neuroza, skorbuta i hemoroida i sl.<br />
LIPA [tilia platyphyllos]<br />
narodni naziv: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa<br />
engleski naziv: LIME<br />
Opis biljke:<br />
Lipa je veliko drvo čije stablo dostiže visinu od 25 do 30 metara, a starost do<br />
nekoliko stotina godina. Krošnja je gusto zatvorena, a listovi zagasito zeleni, koso<br />
srcasti, zašiljeni i testerasti, a sa lica dlakavi. Cvetovi su na dugačkoj peteljci koja je,<br />
otprilike, do polovine srasla sa pricvetnim listom. Pricvetni listovi su duguljasti,<br />
bledo zelene boje, dugački do 8 cm i mrežasto isprepleteni žilicama. Plodovi su mali<br />
oraščići. Cvet je vrlo prijatnog mirisa. Lipov cvet je blagog i prijatnog mirisa, a ukus<br />
joj je sluzav, sladunjav i pomalo opor. U osušenom cvetu ima vrlo malo etarskog ulja.<br />
Lipova kora takodj ima mnogo sluzi. U cvetu i u listu ima vitamina C. Potpuno mlad,<br />
tek otvoren list može se koristiti kao povrće. Od lipovog drveta proizvodi se aktivan<br />
ugalj. U lipovem semenu ima masnog ulja sličnog maslinovom ulju.<br />
Stanište:<br />
Lipa raste po celoj Evropi po brdskim šumama, voli pitomu, plodnu i duboku zemlju.<br />
Lipa raste pojedinačno po planinama, a ljudi je sade veoma često uz puteve.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se bere cvet sa pricvetnim listovima (ako je lepe zelene boje, bez rdje). Lipu<br />
treba brati čim počne cvetati, kad su dve trećine cvetova u cvati rascvetale. Precvetala<br />
lipa nema nikakve vrednosti. Treba brati po suvom i lepom vremenu.Inače se beru<br />
samo cvetovi u vreme kada su se otvorili i pre nego što ostare i promene boju. Suše<br />
se u hladu, na prozračnom mestu, ponajbolje na tavanu. Ubrani cvetovi sušenjem<br />
moraju zadržati svoju prirodnu boju i prijatan miris.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Lipovi cvetovi koriste se za lečenje prehlade i bolesti disajnih organa. Lipov cvet se<br />
upotrebljava najčešće u obliku čaja, infuza, za znojenje, protiv grčeva i za umirivanje<br />
bolova kao vrlo blago sredstvo. Koristi se i protiv prehlada, hroničnog kašlja i<br />
proliva, kao i za lečenje opekotina i rana. Lipov cvet je najomiljeniji narodni čaj.<br />
330
Preporučuje se u lečenju hroničnog kašlja, bolova kod mokrenja, umora i osetljivih<br />
nerava.Takodje čisti krv čisti krv.<br />
LAZARKINJA [asperula odorata]<br />
narodni naziv: divlji broc, jari broc, lazarkinja mirisna, lazina trava, marinka,<br />
prvenac<br />
engleski naziv: WOODRUFF<br />
Opis biljke:<br />
Lazarkinja je višegodišnja biljka sa cetvorouglastom stabljikom visine do 50 cm. Ima<br />
puzavi crveno smedji podanak. Na donjem delu stabljike nalaze se šestoročlani, a na<br />
gornjem delu osmoročlani lisnati pršljenovi. Listovi su duguljasti I bez peteljke, a po<br />
rubu opasani sitnim čekinjama. Na vrhu stabljike razvijaju se pupoljci sa malim<br />
mirisnim belim cvetovima. Cvet je nalik levku sa četiri prašnika. Plodovi su mali<br />
oraščići poput čička.<br />
Stanište:<br />
Raste po belogoričnim, senovitim šumama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se upotrebljavaju listovi koji se beru pre cvetanja.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Lazarkinja sadrži kumarin koji bistri mokraću i deluje antiseptički. Čaj od lazarkinje<br />
pospešuje mokrenje, umiruje bolove u stomaku, reguliše nepravilan rad srca, uklanja<br />
nesanicu, deluje na čišćenje krvi i pospešuje lagano izlučivanje znoja. Isto tako,<br />
preporučuje se kod zastoja normalnog rada jetre, kod žutice, prirodne sklonosti<br />
stvaranju peska i kod mokraćnog kamena. Lazarkinja je korisna kao sredstvo za<br />
umirenje bolova kod migrene i neuralgije, a veoma umirujuće deluje kod<br />
uznemirenosti i histerije.<br />
331
LAN [linum usitatissimum]<br />
narodni naziv: glavičica, kućina, len, pitomi lan, pravi lan<br />
engleski naziv: FLAX<br />
Opis biljke:<br />
Lan je jednogodišnja biljka sa uspravnom glatkom stabljikom visine 50 do 70 cm.<br />
Uski i lančetasti listovi naizmenično su gusto smešteni na stabljici. Cvetovi su plavi<br />
ponekad i beli sa prašnicima i tučkom plavim kao nebo. Seme je spljošteno, glatko i<br />
duguljasto, svetlo smedje boje. Seme uronjeno u vodu obavija se sluzavim slojem.<br />
Seme je bez mirisa a ukus mu je sluzav.<br />
Stanište:<br />
Lan je kulturna biljka. Nema posebnih zahteva u pogledu kvaliteta zemljišta, ali je<br />
uzgoj prilično osetljiv s obzirom na vlagu .<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se bere zrelo seme.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Laneno seme koristi se kao sredstvo za čišćenje, sprečava upale i ublažava grčeve.<br />
Oblge od lanenog semena preporučuju se kod grčeva zbog žučnih kamena i drugih<br />
bolesti jetre i žuči.<br />
LAVANDA [lavandula officinalis]<br />
narodni naziv: despik, lavanda, lavandl, levanda, mirisni despik<br />
engleski naziv: LAVENDER<br />
Opis biljke:<br />
Lavanda je polu grm koji raste na suvim i toplim obroncima. Ona se, inače, uzgaja<br />
kao ukrasno bilje u vrtovima i parkovima. Može da naraste do 60 cm. Pri dnu je<br />
granasta. Grane su cetverouglaste i nadignute. Listovi su nalik ruzmarinu, sivo zelene<br />
boje sa žlezdama na naličju koji su unazad malo svinuti. Cvetovi čine modre<br />
pršljenaste klasove. Lavanda ima jak aromatičan miris, a ukus joj je gorak i<br />
Ijut.Cvetovi su plavo ljubicast boje. Cveta u julu i avgustu, a za lekovite potrebe beru<br />
se listovi i cvetovi pre nego što se otvore. Osušeni cvetovi jakog su mirisa i malo<br />
gorkog ukusa. Najčešce se koriste za pripremu čajeva, biljnih kapi, eteričnog ulja,<br />
kupki ili inhalacija.<br />
332
Stanište:<br />
Raste na livadama, na suvim, toplim i krševitim padinama Mediterana.Kod nas raste<br />
kao divlja na primorju.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Bere se vrh stabljike sa cvećem. Poput drugog lekovitog bilja i lavanda postiže bolje<br />
dejstvo kada se pomeša sa kamili<strong>com</strong>, ruzmarinom ili zalfijom, jer navedene biljke<br />
pojačavaju njeno dejstvo.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Lavanda blagotvorno deluje na želudac i matericu, smanjuje nadimanje, pospešuje<br />
izlučivanje mokraće, menstruaciju, a deluje i na porodjaj. Preporučuje se u lečenju<br />
bolesti mozga i nerava, protiv nervoznog lupanja srca, grčeva u crevima, migrene,<br />
neurastenije, histerije i sklonosti kod napada nesvestice,akne, masnu kožu, dermatitis,<br />
cistitis, psorijazu, ekceme, atletsko stopalo, alergije, astmu, bronhitis, zapaljenje grla,<br />
infekcije usne duplje, kašalj, upalu sinusa, konjuktivitis, migrenu, glavobolju,<br />
modrice, opekotine, posekotine, uznemirenost, depresiju, stres, hipertenziju,<br />
dismenoreju, bol u uhu, neprijatan zadah, teškoće sa varenjem. Lavanda u vidu<br />
obloga odlično ublažava opekotine i rane, jer ima snazno antiseptičko dejstvo. Ulje<br />
lavande je idealna ‘prva pomoc’. Ono ima isto dejstvo kao alkohol, ali ne peče!<br />
Lavanda podstiče regeneraciju tkiva, a povrh svega divno mirise.<br />
LANILIST [linaria vulgaris]<br />
narodni naziv: bogorodičin lan, divlji lan, lanika, lanilist žuti<br />
engleski naziv: TOADFLAX<br />
Opis biljke:<br />
Lanilist je trajna biljka sa stabljikom koja je uglavnom razgranata visine od 40 do 50<br />
cm. Biljka je gola, jedino je deo stabljike na mestima gde se nalaze cvetovi ispunjena<br />
dlakama. Listovi su nasuprotni i sedeći, veoma uski i dugački. Na vrhovima stabljike<br />
razvijaju se cvetovi u obliku grozda. Cvetovi su u obliku ždrela sa dve usne. Boja im<br />
je žuta, a na dnu žuto crveni a ponekad i narandzasti. Plod je tobolac koji se rascveta.<br />
Sveža biljka miriše neugodno, dok je osušena bez mirisa.<br />
Stanište:<br />
Lanilist se kao korov pojavljuje po pašnjacima, uz poljske medje, a naročito uz ivice<br />
pzteva i na železnickim nasipima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se bere biljka u cvatu.<br />
333
Lekovito delovanje:<br />
Čaj od lanilista preporučuje se kod lečenja žutice i vodene bolesti jer otvara<br />
začepljenu jetru, snažno tera mokraću, pospešuje stolicu, i time izlučuje otrove iz<br />
tela. Lanilist se koristi za pripremanje lanilistove masti koja povoljno deluje na<br />
stišavanje bolova kod šuljeva koji svrbe. Oblozi pripremljeni od lanilista dobri su kod<br />
lečenja upale očiju.<br />
LUK CRVENI (CRNI) [allium cepa]<br />
narodni naziv: crvenac, glavata Ijutika, kapula, mrki luk<br />
engleski naziv: red onion<br />
Opis biljke:<br />
Crveni luk trajna je zelen što sadrži vredne lekovite materije pa se sa pravom ubraja u<br />
lekovito bilje. Podzemna gomoIjasta stabljika sastoji se od sočnih ljuskavih listova iz<br />
kojeg središta izlazi šuplji nadzemni deo stabljike plavo-zelene boje. Listovi su<br />
valjkasti. Zelenkasto-beli cvetovi nalaze se na vrhu stabljike u obliku kuglastog<br />
cvata.Crveni luk je veoma rasprostranjena biljka, najverovatnije poreklom iz<br />
Azije,poznatiji ali ne i priznatiji od belog luka. Analizom biološke vrednosti može se<br />
zaključiti da on ni po čemu, čak ni u svojim lekovitim svojstvima, ne zaostaje iza<br />
belog luka. Mozda ga, u nečemu, čak i nadmašuje. Za jelo se koristi preko cele<br />
godine:mladi luk u proleće, nedozrela glavica u toku leta i zrela lukovica preko zime.<br />
Pogrešno je odbacivati nadzemni deo mladog luka, jer on nije ništa manje vredan od<br />
glavice. Što se hranljivosti tiče, u crvenom luku ima najviše ugljenih hidrata i<br />
zanemarljivo malo belančevina i masti. Osušene, zrele glavice, znatno su vrednije u<br />
kaloričnom smislu. Osnovu biološke vrednosti luka čine svakako minerali i vitamini.<br />
Pored znatnog prisustva mineralnih soli, naročito kalijuma i sumpora, i raznih<br />
oligoelemenata, crveni luk je bogat vitaminima (B1, B2, C, E, K,P) a ima i karotina<br />
(provitamin A), glikozida, eterićnih ulja, biljnih hormona slićnih insulinu,<br />
bakterostatike i baktericidne fitoncide...<br />
Stanište:<br />
Uspeva u vrtovima, a zbog potražnje uzgaja se i na većim površinama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za se lek koristi se lukovica .<br />
Lekovito delovanje:<br />
Crveni luk ubraja se medju najstarije ljekovite biljke. Deluje slićno kao beli luk.<br />
Nadražuje kožu, pobudjuje prokrvljenost sluznice i izlučivanje sluznih žlezda te<br />
najbrže obustavlja sve procese gnjiljenja i vrenja. Crveni luk jača srce, čisti krv,<br />
334
povećava apetit, pospešuje izlučivanje mokraće, jača živce, pospešuje varenje,<br />
odstranjuje gasove, gliste, rastvara sluz i deluje protiv grčeva. Sok od crvenog luka,<br />
zdrobljeni kao i pečeni crveni luk ima višestruku upotrebu u lečenju izvana, na<br />
primer, kod uboda, lišajeva, čireva i sl.<br />
LJUBICA [viola odorata]<br />
narodni naziv: fijolica, Ijubica mirisna, Ijubičica mirisna, melekuša, poljska Ijubica,<br />
viola, vijolica<br />
engleski naziv: VIOLET<br />
Opis biljke:<br />
Ljubica je trajna prolećna biljka sa odebljalim i kratkim iydankom iz kojeg izlaze<br />
nadzemne puzave vreže. Osim vrežama, biljka se razmnožava i semenom. Listovi<br />
srcastog oblika imaju peteljku. Tamno ljubičasti mirisni cvetovi, retko beli, stoje<br />
pojedinačno na prilično dugačkim stabljikama.<br />
Stanište:<br />
Raste na čistinama, izmedju grmlja, po senovitim mestima uz rubove šuma. Uzgaja se<br />
samo u vrtovima gde se veoma brzo razmnožava.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skupljaju listovi, cvetovi i koren. Svi delovi biljke suše se u hladu na<br />
prozračnom mestu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Ljubica se koristi u lečenju astme, tuberkuloze, glavobolje, nadimanja, gihta (uloga),<br />
zapaljenja grla, svih vrsta osipa, ospica, šarlaha, plućnog katara. Zbog umirujućeg<br />
dejstva Ijubica se uspešno koristi u lečenju depresije, hipohondrije, nervoznog<br />
lupanja srca povezanog sa osećajem straha i teškim disanjem, kod nesanice,<br />
glavobolje i dr.<br />
335
LJUTOVNICA [verbena officinalis]<br />
narodni naziv: verbena, železarka<br />
engleski naziv: VERVAIN<br />
Opis biljke:<br />
Ljutovnica je jednogodišnja, dvogodišnja, ili višegodišnja zeljasta biljka. Stablo joj je<br />
uspravno, u gornjem delu jako razgranato. Listovi perasro usečeni, krupno<br />
nazubljeni,sedeći sa retkim dlakama. Cvetići su sitni, svetlo ljubičasti, koji su zbijeni<br />
tako da liče na metlicu. Cveta od juna do avgusta.<br />
Staniste:<br />
Raste na zapuštenim livadama, po obodu šuma, na proplancima do 1200m nadmorske<br />
visine.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Koristi se nadzemni deo biljke u cvetu ( Verbenae herba ). Odsecaju se cvetne grane, i<br />
suše na promajnom mestu u hladu. Hemijski sastav: glikozidi, etarsko ulje, tanini,<br />
gorke materije, sluz.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Antireumatik, dijaforetik galaktagog. Kao narodni lek upotrebljava se kod gripa,<br />
bolesti gornjih disajnih puteva, visoke temperature, reumatskih neuralgija, bolesti<br />
nerava lica, parandetoze, zubobolje itd. Sveža biljka se koristi kod teško zarastajućih<br />
rana i čireva, ekcema, pega na koži i sl. Ukoliko se lečenje železarkom pravilno<br />
sprovodi, može uspešno delovati protiv niza kožnih infekcija:protiv insekta<br />
( panaritium), furunkula, bedrenice ( crni prišt), teških apscesa na potiljku i ledjima,<br />
apscesa na znojnim žlezdama pod pazuhom, apscesa na prsnim – mlečnim žlezdama<br />
(kod zastoja mleka), apscesa na podkolenici (pokosnici), kod zagnojenih krvnih izliva<br />
nakon nesreća,hroničnih gnojenja rane, za lečenje rane nakon otvaranja gnojnih<br />
žarišta.<br />
MILODUH [hyssopus officinalis]<br />
narodni naziv: hisop, izop, sipan, šipant<br />
engleski naziv: HYSSOP<br />
Opis biljke:<br />
Miloduh je višegodišnja biljka busenastog oblika sa 60 do 70 cm visokih i uspravnih<br />
336
grančica. Listovi gotovo da su goli, ravnog ruba, a na vrhu kružnili kratko šiljasti I<br />
pomalo uvijeni. Sa jedne I druge strane listova nalaze se mnogobrojne žlezde sa<br />
uljem. Cvetovi su sasvim beli, nebo plave i roze boje, a gusto rasporedjeni u duge<br />
prividne klasove. Stabljike su u donjem delu drvenaste. Cveta od juna do setembra.<br />
Stanište:<br />
Miloduh raste samoniklo u prirodi, a uzgaja se po vrtovima kao kulturna biljka.<br />
Domovina miloduha su kamenita područja Sredozemnog mora, oko Kaspijskog<br />
jezera i Crnog mora, zatim, Italija i južna Francuska .<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se u beru listovi i cvetovi a može i cela biljka (za vreme cvetanja). Suši se<br />
oprezno u hladu sa što manje diranja i prevrtanja.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Miloduh je od davnina poznat kao veoma korisna i lekovita biljka. Pre svega, koristi<br />
se kod grudnih i plućnih bolesti, posebno kod hroničnog bronhalnog katara, noćnog<br />
znojenja izazvanog tuberkulozom pluća, zatim protiv grčeva u prsima, kod<br />
prekomerne sluzi u crevima, slabosti probavnih organa, skrofuloze, vodene bolesti,<br />
žutice i dr.<br />
Sastav:<br />
Flavonski heterozid diosmozid, saponozid marubiin, oko 0.2% holina, pektina, sluzi,<br />
fitosterola, tanina, šećera, raznih soli, osobito kalijum-nitrata 0.5-1% etarskog ulja.<br />
MIROĐIJA [Anethum graveolens]<br />
narodni naziv: anita, dil, kopar (Vuk), koper, kopra, kopr, kopric, mirodija (Volni),<br />
mirudija, sladki janež, smrdilj<br />
engleski naziv: Dill<br />
Opis biljke:<br />
Mirođija - Kopar je poznata začinska mirisna biljka koja se gaji, a i sama se<br />
razmnožava po vrtovima. To je jednogodišnja biljka sa tankim, vretenastim korenom.<br />
Stabiljka je uspravna, okrugla, izbrazdana, šuplja, visine i do 120 cm. Listovi su od 3<br />
do 4 puta perasto razdeljeni. Donji listovi stabiljke imaju šuplje peteljke, a gornji su<br />
sedeći. Na vrhu stabiljke nalaze se sitni cvetovi, izrazito žute boje. Domaćice<br />
stavljaju lišće mirođije u krastavce za zimu (u vodi), sosove i drugo, a plod se, na<br />
žalost, vrlo malo koristi, iako je plod lekovitiji od lišća. Cela biljka i plod imaju<br />
svojstven prijatan začinski aromatičan miris i ukus.<br />
337
Stanište:<br />
Raste u šumama i šikarama, po medjama, od nižeg do brdskog regiona. Mirodjija je<br />
biljka poreklom iz jugoistočne Azije, ali se u kulturi uzgaja u južnim delovima<br />
Evrope.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Droga je zreo plod, ređe vrhovi grančica. Najveća koncentracija lekovitih i<br />
aromatičnih materija nalaze se u plodovima biljke, ali ima ih i u listovima i<br />
cvetovima. Do sada je poznato delovanje eteričnih ulja koja sadrže veliki sadržaj<br />
karvana. Sve delotvorne i lekovite materije u biljci nisu ni do danas u potpunosti<br />
istražene.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Mirođija je, pre svega, dobar, neškodljiv, jeftin i zbog toga svakom pristupačan začin.<br />
To je istovremeno i lek koji se vekovima uspešno koristi protiv gasova, nadimanja,<br />
teškoća u organima za varenje.<br />
MORAC [Foeniculum vulgare]<br />
narodni naziv: anason, divlja mirodija, komorac, kopar, koromac, mirodija krupna,<br />
morac, moraca, pitomi morac, razijan, sladki aniš, sladki janež, sladki januš, slatki<br />
kopar, slatki morac<br />
engleski naziv: FENNEL<br />
Opis biljke:<br />
Morac je vrlo važna lekovita, aromatična, začinska, medonosna, hranIjiva i<br />
industrijska biljka. Morac je dvogodišnja ili višegodišnja zeljasta biljka. Raste divlje i<br />
poludivlje svuda oko Sredozemnog mora. Morac ima mesnat koren. Stabljika je<br />
valjkasta, razgranata, visoka 1 do 2 m. Listovi su slični kao kod mirodjije. Inače,<br />
morac liči na mirodiju, ali je krupniji, razgranatiji, snažniji i veći. Cvetovi su<br />
udruženi u guste i velike štitove na vrhu stabla i ogranaka. Cvetovi su žuti.Cela biljka<br />
je jakog i prijatnog mirisa, što se bolje oseti kad se protrlja. Ukus joj je sladak I vrlo<br />
aromatičan. Zato ga kod nasčesto nazivaju »slatka mirodija«. Lošije vrste poznaju se<br />
po ljutom i gorkom ukusu i manje prijatnom mirisu, njih treba odbaciti.<br />
Stanište:<br />
Malo je toplih zemalja koje ne gaje morac. Kod nas se najviše gaji u Vojvodini. Seje<br />
se u martu na rastojanju 40x40 cm. Morac traži duboku, dobru zemlju i mnogo<br />
toplote. Treba birati sunčan položaj zaštićen od hladnih vetrova. Gaji se kao<br />
trogodišnji usev.<br />
338
Lekoviti deo biljke:<br />
Bere se zreo plod, a zreo je kad se na njemu pojave sive pruge.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Upotreba moraca i njegovog mirisnog etarskog ulja vrlo je česta i raznovrsna. Daje se<br />
sam plod moraca ili u mešavini sa drugim lekovitim biljem sličnog dejstva, pre svega<br />
za lečenje organa za varenje i disanje, za jačanje apetita. Svojim veoma prijatnim<br />
mirisom i slatkim ukusom morac, pre svega, služi za popravljanje neprijatnog mirisa i<br />
ukusa lekova koji se nerado uzimaju. Gotovo svi čajevi i slični lekovi koji se<br />
upotrebljavaju protiv nadimanja i drugih tegoba, nastalih od nagomilanih gasova u<br />
organima za varenje, sadrže kao glavni i obavezni sastojak morac. Isto tako, i lekovi<br />
koji treba da olakšaju iskašljavanje, uvek sadrže manje ili više moraca. Morac ima i<br />
važnu profilaktičnu moć. Upotreba moraca kod nas je neophodna, jer mi još uvek<br />
jedemo mnogo pasulja, kupusa i drugu kabastu hranu sa mnogo celuloze koja se<br />
teško vari i koja izaziva ne male tegobe u organima za varenje. Najviše moraca troše<br />
destilerije etarskog ulja, jer iz godine u godinu raste potrošnja ovog ulja za<br />
proizvodnju likera, bombona i drugih poslastica i sredstava za uživanje.<br />
MURVA (BELA i CRNA) [morus alba, morus nigra]<br />
narodni naziv: dud beli, dud crni<br />
engleski naziv: MULBERRY<br />
Opis biljke:<br />
Murva je visoko stablo i raste po celoj našoj zemlji, kao kulturna biljka uz ivice<br />
puteva, po parkovima i drvoredima. Osim toga, u prirodi postoji kao samonikla<br />
(divlja).<br />
339
Stanište:<br />
Raste u našoj zemlji.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
U proleće se beru mladi listovi, a kora i plodovi u leto. Listovi se suše u hladu, a<br />
pohranjuju na suhom mestu. Plodovi se suše na umerenoj toploti.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Čaj od listova murve smanjuje šećer u krvi i leći vratobolju. Od ploda murve<br />
priprema se sirup za lečenje groznice, proliva, upale krajnika i pokvarenog želuca.<br />
MALINA [rubus idaeus]<br />
narodni naziv: crvena jagoda, crvena kupina, malina planinska, pitoma kupina<br />
engleski naziv: RASPBERRY<br />
Opis biljke:<br />
Malina je trajna biljka oblika grma. U prvoj godini izrastu do 2 metra visoke mladice,<br />
koje do zime odrvene. U drugoj godini ove mladice se razgranjuju, cvetaju i donose<br />
plod. Stabljika je okrugla i obrasla čekinjastim (igličastim) bodljama. Listovi su<br />
neparno perasti, sastavljeni od 3 do 5 listića koji imaju dugačku peteljku. dok su<br />
listovi sa strane skoro sedeći na peteljci. S gornje strane listovi su svetlozeleni, a s<br />
donje strane pokriveni gustim dlakama. Po rubu su pilasto nazubljeni. Cvetovi su bele<br />
boje i pravilni,. Plod je crven i sočan, nalik kupini; ima ugodan miris i sladak ukus.<br />
Listovi, takođe, ugodno, ali slabije, mirišu.<br />
Stanište:<br />
Lekoviti deo biljke: za lek sabiru se listovi i plodovi u vreme dozrevanja. Listovi se<br />
suše u hladu na prozračnom mestu .<br />
Lekovito delovanje:<br />
od plodova maline priprema se izvrstan sirup što se uspešno koristi kod svih bolesti u<br />
kojih se javlja groznica. Čaj od listova maline je izvrsno sredstvo za ženske bolesti,<br />
pogotovo za čisćenje jajovoda i neplodnost .<br />
Napomena:<br />
trudnice ga ne bi smele piti posle četvrtog meseca trudnoće.<br />
340
MAJORAN [majorana hortensis]<br />
narodni naziv: babina duša, mažuran, majuran mirišljavak<br />
engleski naziv: MARJORAM<br />
Opis biljke:<br />
Majoran je uglavnom jednogodišnja biljka oblika malog grma visine 20 do 40 cm.<br />
Listovi su maleni, eliptični, sive boje sa kratkorn peteljkom. Cvetovi su beli ili bledo<br />
rozi a razvijaju se u pršljenastim cvatovima.<br />
Stanište:<br />
Biljka je poreklom iz severne Afrike, rasprostranjena je po Sredozemlju, i po južnoj<br />
Evropi. U veoma toplim krajevima biljka traje dve i više godina. Uzgaja se u<br />
vrtovima, ali ne podnosi mraz. Miris joj je jako aromatičan i prepoznatljiv, a ukus<br />
malo gorak.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru cvetovi i cela biljka za vrijeme cvetanja.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Iz sveže biljke destilacijom se dobija eterično ulje, a priprema se i mast koja ublažava<br />
glavobolju i koristi za »oživljavanje« nerava. Ulje majorana se koristi za masažu<br />
gihta (uloga), protiv reumatizma, ukočenih zglobova nakon duze bolesti, kod<br />
napornog pešačenja. Lagani čaj od mažurane izvanredno pomaže u lečenju crevnih<br />
grčeva kod dece. Jači čaj se koristi kod odraslih osoba za lečenje vodene bolesti u<br />
početnom stadijumu, kod žutice, teškoća s jetrom, sluzi u prsima, nadutosti i bola u<br />
želucu.<br />
MAJČINA DUŠICA [Thymus serpyllum]<br />
narodni naziv: babina duša, babja dušica, bakina dušica, bukovica, vreskovina,<br />
vrisak, divlji bosiljak, dušicina, dušicka, materina dušica, materka, tamjanika<br />
engleski naziv: THYME<br />
Opis biljke:<br />
Majčina dušica je biljka u obliku grma visine od 20 do 30 cm. Ima uske elipsaste sivo<br />
zelene listiće sa kratkim peteljkama.Cvetovi su okrugli i nalaze se na vrhovima<br />
stabljike, mogu biti roze ili lila boje, jakog i prijatnog mirisa. Zbog svog jakog mirisa<br />
koji odbija biljne vaši sadi se pored ruža ili drugog cveća osetljivog na vaši.<br />
341
Stanište:<br />
Raste na sunčanim mestima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Lekoviti sastojci nalaze se jedino i isključivo u listu i cvetu majčine dušice. Treba<br />
napomenuti da majčinu dušicu treba brati pažljivo, nikako se ne sme čupati, jer se<br />
time biljka uništava. Treba odseći samo gornju polovinu lisnatih grančica i to<br />
makazama.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Ulazi u sastav lekovitih preparata za lečenje disajnih organa, organa za varenje.<br />
Koristi se kao začin, konzervans i antiseptičko sredstvo. Majčina dušica je omiljen<br />
lek u narodnoj medicini. Majčina dušica sadrži lako isparljive lekovite sastojke i<br />
kuvanjem u otvorenoj posudi oni ispare, pa tako pripremljen čaj nema lekovita<br />
svojstva. Čaj pripremljen sa nedovoljnom količinom biljke takodje nema lekovita<br />
svojstva.Kod nas se vekovima upotrebljava, pre svega, kao lek za lečenje organa za<br />
varenje. Majčina dušica se daje protiv crevnih parazita, naročito protiv dečjih glista.<br />
Takodje se koristi za zaštitu u vreme epidemija, pa se preporučuje svakodnevna<br />
upotreba čaja od majčine dušice, jer ona ima svojstvo da zaustavlja razvoj mnogih<br />
patogenih klica, a neke i uništava.<br />
MACUHICA [viola tricolor]<br />
narodni naziv: dan i noć, gospina ljubica, maćuha, sirota, sirotica<br />
engleski naziv: HEARTSEASE<br />
Opis biljke:<br />
Maćuhica je većinom jednogodišnja zeljasta biljka sa mekanom i šupljom stabljikom.<br />
Stabljika je razgranata. Listovi su na dugačkoj peteljci čiji oblici mogu biti: srcasti,<br />
jajasti ili duguljasti. Nalaze se nasuprot sa prstasto razdeljenim prostraniin listićima.<br />
Cvetovi izrastaju iz pazuha listova i pojedinačno su smešteni na dugačkim<br />
peteljkama. Cvetovi kod divlje maćuhice ili su manji žuto bele boje, ili veći ljubičaste<br />
boje.<br />
Stanište:<br />
Maćuhica je veoma rasprostranjena kao korov u vinogradima na pašnjacima i<br />
oranicama, kako u niskim tako i u visokim predelima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru cvetovi i cela biljka za vrijeme cvetanja. Uzgojena maćuhica u<br />
vrtovima i parkovima raznih boja ne bere se u lekovite svrhe!<br />
342
Lekovito delovanje:<br />
Maćuhica se odavno smatra lekovitom biljkom koja čisti krv, umiruje bolove i<br />
pospešuje izlučivanje mokraće i znoja. Preporučuje se u lečenju gihta (uloga) i<br />
reumatizma, začepljenja vena, raznih krvnih bolesti, bolesti mokraćnih organa,<br />
noćnog mokrenja, peska u mokraći, slabosti bubrega i nerava, iscrpljenosti, depresije<br />
i grčeva kod male dece. Veoma je cenjena kao lek kod svih vrsta kožnih osipa,<br />
ekcema, rana, vlažnog kožnog osipa, skrofuloznih oboljenja kože, bubuljica, gnojnih<br />
mehurova, svraba kože i dr.<br />
MEDVEĐI LUK ; SREMUS [Allium ursinum]<br />
narodni naziv: divlji luk, divlji češnjak. sremus, srijemus, cremos<br />
engleski naziv: WILD GARLIC<br />
Opis biljke:<br />
Cveta belim štitastim cvetovima, uzdignutim nad eliptičnim, duguljastim listovima<br />
intenzivno zelene boje. Protrlja li se bilo koji deo biljke medju prstima, oseti se<br />
karakteristični miris na beli luk. Listovi medvedjeg luka mogu se upotrebiti kao<br />
zdravi dodatak salatama ili varivima, jer su mirisom i ukusom nalik na beli luk. To<br />
važi i za lukovice, koje su belkaste i 2-5 cm dugačke, a kao vrlo pikantan začin mogu<br />
poslužiti i nedozreli plodovi, koji se na biljci javljaju tokom leta. U proleće je ovaj<br />
luk najbolji lek i on čisti krv, žuč i jetru od zimskih proizvoda sagorevanja.Kod<br />
branja ove biljke potreban je oprez da se ne zameni za otrovnu vrstu – kao mrazovac<br />
ili djurdjevak, jer im je lišće nalik na lišće medvedjeg luka ! Zato se oslonite na svoj<br />
nos, jer druge biljke tako ne mirišu.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Lekoviti delovi biljke su mladi proletni listovi koji se beru u aprilu i maju, podzemne<br />
lukovice koje se skupljaju u letnim i jesenskim mesecima. Sušenje ove biljke ne<br />
dolazi u obzir!<br />
Lekovito delovanje:<br />
Lekovite preparate valja praviti samo u sezoni. Terapeutsko delovanje ove biljke<br />
jednako je delovanju belog luka, a kod obe biljke za to je zaslužna visoka<br />
koncentracija eteričnih ulja koja sadrže sumpor (alicin). Smatra se da povoljno deluje<br />
u lečenju arterioskleroze, visokog krvnog pritiska i na niz želudačnih i crevnih tegoba<br />
, i kod bolesti jetre. Uzimanje ekstrakta medvedjeg luka pokazalo se korisnim u<br />
terapiji mnogih bolesti sistema za disanje (bronhitis, astma i dr.). Delotvoran je lek<br />
protiv crevnih parazita kod dece, a stimulise rad želuca i creva. Osim toga, u obliku<br />
tinkture lekoviti sastojci su pristupačni tokom cele godine. Uspešno se primenjuje<br />
kod hematoma i otvorenih rana koje teško zarastaju. Pomaže lakšem izlučivanju<br />
viška sluzi iz pluća pa se tako omogućuje iskašljavanje i lakše disanje.<br />
343
engleski naziv: CATS CLAW<br />
MAČJI NOKAT [uncaria tomentosa]<br />
Opis biljke:<br />
Mačji nokti (uncaria tomentosa). Pra domovina ove, vec 2000 godina poznate biljke,<br />
je Peru, čijim su starosediocima ekstrakti ove biljke sluzili kao lekovi. Nauka već<br />
odavno poznaje delotvorno delovanje sastojaka iz biljke na upalne procese i<br />
stimulisanje metabolizma u dubljim slojevima kože, kao i na vezivanje slobodnih<br />
radikala u organizmu.<br />
Oxyindole alkaloid daje mačjoj šapi velik deo aktivnosti, posebno za stimulisanje<br />
odredjenih delova imunog sistema. Odredjeni delovi kao alkaloidi i glycosidi,<br />
izazivaju antioksidantsko i anti inflamatorno dejstvo ove biljke.<br />
Mačji nokat je postala veoma popularna u Severnoj Americi pa je korištena za lečenje<br />
raka i Hiva, ali postoji malo izveštaja o dejstvu same biljke, više dejstva daje u<br />
mešavini sa drugim biljkama sličnog efekta.<br />
Mačji šapa se koristila kod urodjeničkih plemena na Andima u Južnoj Americi koji su<br />
je koristili za lečenje raznih upala, reume, čira na zelucu, tumora, dizenterije, pa i kod<br />
kontrole radjanja. Mačja šapa se koristila u Južno Americkoj medicini i za artritis a<br />
najviše za pojačavanje imunoloske aktivnosti kod bolesnika. Uncaria tomentosa je<br />
medicinski korišćena kod Peruanskih indijanaca skoro 2,000 godina. Pleme<br />
Asháninka indianaca u centralnom Peruu ima najdužu tradiciju u korišćenju ove<br />
biljke. Koriste je za lečenje zapaljenja urinarnog trakta , astme, čišćenja bubrega, za<br />
reumatizam i bolove u kostima. Takodje ovu biljku koriste u pojedinim plemenima za<br />
kontracepciju.<br />
Stanište:<br />
Mačji nokat raste unutar kišnih šuma u odredjenim delovima Južne Amerike, posebno<br />
u Peruu i Paragvaju. Biljka naraste do 30 metara a odredjeni delovi korena i kore<br />
drveta se koriste u medicini.<br />
344
Lekovito delovanje:<br />
Intenzivno počinje da se koristi od devedesete godine u Evropi i svetu za lečenje<br />
Aids-a i raka, zbog delovanja ove biljke na imunoloski sistem i na njeno<br />
antioksidansno dejstvo na vezivanje slobodnih radikala organizmu .Nema klinickih<br />
izveštaja o ozbiljnim kontra efektima ove biljke.<br />
Upozorenje :<br />
Ova biljka sadrži oko 10 posto tanina. Predoziranjem mogu nastati problemi na jetri i<br />
bubrezima. Ne uzimati je sa mlečnim proizvodima. Takodje se ne preporučuje<br />
trudnicama , dojiljama i deci.<br />
MATIČNJAK ili METVICA [melissa officinalis]<br />
narodni naziv: čelina trava, čelinjak, limunka, maternjak, matičnik, melisa, pitoma<br />
metvica, pčelinja Ijubica, pčelinja metvica, pčelinja trava, rojevnica<br />
engleski naziv: Lemon Balm<br />
Opis biljke:<br />
Matičnjak je trajna biljka sa četverouglastom i jako razgranatom stabljikom visine do<br />
60 cm. Listovi su nasuprotni sa dugačkom peteljkom, jajastog oblika, nazubljeni i<br />
slabo dlakavi. Ukus mu je aromatičan.Cela biljka, a posebno kada se list nagnječi,<br />
odaje jak, veoma prijatan miris, koji podseća na limun pa je poznata i kao "limuntrava".<br />
Cvetovi su beli, plavkasto beli, bledorozi ili žuto beli, smešteni u pazuhu<br />
listova.<br />
Stanište:<br />
Raste u vrtovima gde se uzgaja kao kulturna biljka, ali se kao samonikla može naći<br />
nedaleko od naselja, uz ograde, živice,u pčelinjacima, po šumama. Matičnjak je jedna<br />
od retkih biljaka koja je istovremeno lekovita, mirisna, ukrasna, začinska, aromatična,<br />
medonosna i industrijska. Gaji se i u kulturi kao lekovita i aromatična biljka, i u<br />
parkovima kao ukrasna biljka. Cveta od juna do septembra, a razmnožava se<br />
semenom, ali se bolji uspeh postiže deljenjem busenova i rasadjivanjem. Veoma se<br />
lako gaji.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru listovi pre nego što procvetaju, a cela biljka sa vršikama(iglicama) i<br />
listovima za vreme cvetanja. Suši se brzo i oprezno u hladu i sa što manje dodira.<br />
Osušeni matičnjak ne sme se čuvati u limenim posudama .Od matičnjaka se najviše<br />
ceni list, jer u ostalim delovima biljke ima malo lekovitih sastojaka, osim u cvetu, ali<br />
pošto ima malo cvetova, oni nemaju praktičnu primenu. Najvažniji lekoviti sastojak<br />
matičnjaka je vrlo lako isparljivo mirisno etarsko ulje.<br />
345
Lekovito delovanje:<br />
Matičnjak je izvanredno sredstvo za sva srčana oboljenja. Oživljava i jača srce, a uz<br />
to čisti i krv. Matičnjak se preporučuje u lečenju depresije, hipohondrije, smetnji kod<br />
menstruacije, grčeva, koji su povezani sa menstruacijom, zatim, kod nadutosti, grčeva<br />
u crevima, proliva želučanih tegoba, povraćanja na nervnoj osnovi, hroničnog<br />
bronhalnog katara, nekih oblika astme i svih depresivnih stanja. Matičnjak je blag,<br />
dobar i veoma prijatan lek protiv nadimanja u organima za varenje, protiv neuralgije,<br />
histerije, neurastenije, gadjenja, povraćanja i proliva, za jačanje organizma. Sam list<br />
matičnjaka, a još češće pomešan sa gorkim travama (kici<strong>com</strong>, lincurom, gorkom<br />
detelinom, hajduči<strong>com</strong>, podubi<strong>com</strong> i dr.), uspešno se daje za povećanje apetita, I kao<br />
dodatak kupkama protiv neuralgije i reumatizma. Etarsko ulje od matičnjaka (dobija<br />
se destilacijom sa vodenom parom matičnjaka ubranog u fazi cvetanja), je izuzetno<br />
prijatnog mirisa, koristi se ne samo u farmaciji već, i u industriji parfema, i<br />
kozmetike.Naročito se preporučuje trudnim ženama koje pate od povraćanja. Čaj od<br />
matičnjaka zasladjen neobično povoljno deluje kod nesanice izazvane premorom ili<br />
nervnom bolešću. Od matičnjaka se priprema melisa špirit koji služi za masažu ili se<br />
pije razredjen sa vodom, pri čemu osvežava i otklanja fizički i duševni umor.<br />
NAR [punica granatum]<br />
narodni naziv: pitomi šipak, kalinka, zrnasta jabuka, šipak ili mogranj<br />
engleski naziv: POMEGRANATE<br />
Opis biljke:<br />
Mogranj raste kao niski grm ili malo drvo. Grane su mu uglaste i pune trna. Čvrsti i<br />
na vrhovima zašiljeni listovi nalaze se nasuprotno na kratkim peteljkama. Cvetovi su<br />
levkasti crvene boje, sa malo prašnika. Plod je veličine jabuke sa mnogo semenki<br />
346
crvene do zagasito crvene boje.<br />
Stanište:<br />
Nalazi se u prirodi a u vrtovima se gaji kao kultura biljka. Šipak koji raste u prirodi<br />
naziva se divljim šipkom. Njegov plod je sitan i kiselkast, zbog čega se naziva šipak<br />
Ijutunac. Plod uzgajanog šipka znatno je veći i slatkog je ukusa.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek sekoristi kora drveta I kora ploda šipka.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Šipak se veoma ceni kao dobar lek protiv proliva i grčeva u trbuhu. Pomešan sa<br />
drugim biljkama koristi se u lečenju mnogih bolesti.<br />
NONI [Morinda citrifolia , Rubiaceae]<br />
narodni naziv: Morinda<br />
Opis biljke:<br />
Noni-plod je sa Tahitija, pripada grupi od 80 lekovitih biljaka koje pripadaju<br />
medicinski najdelotvornijoj biljnoj grupi starog sveta Rubiaceae, te u Rubiaceae<br />
biljnoj grupi i ima najveću sposobnost da spaja kserotonin.Raste kao samonikla<br />
biljka, a daje plodove tokom cele godine. Bere se 12 puta godišnje. Ovo voće, koje se<br />
već vekovima efikasno koristi u Polineziji, na Tahitiju i Havajima, tek u današnje<br />
vreme postaje opšte poznato.<br />
Proces prerade nonija počinje prirodnom fermentacijom koja traje od 3 do 6 meseci .<br />
Ne koriste se ni gljivice ni bakterije ni sećer za fermentaciju. Kad je fermentacija<br />
gotova, prelije se peko hladnog voća i dobija se djus.<br />
Noni voće sadrži 18 raznih aminokiselina, koje pospešuju razvoj mišića i ujedno<br />
sprečavaju njihovo razgradjivanje. Ovo dejstvo se višestruko ispoljava prilikom<br />
redovnog treniranja. Natrijum, kalijum, gvožde, mangan, odnosno magnezijum koji<br />
se nalaze u sastavu Nonija, doprinose zadovoljenju dnevnih potreba organizma za<br />
mineralnim materijama. Pored toga sadrži i specijalne materije, koje pospešuju<br />
protok materija izmedu ćelija, tako da imaju regenerativno dejstvo. Skopoletin<br />
podržava funkciju štitne žlezde, povećava nivo serotonina i melatonina u organizmu,<br />
sprečavajući time promene raspoloženja, odnosno povoljno utiče na sposobnost<br />
prilagodavanja dnevnim promenama i reguliše ciklus sna. Noni pospešuje<br />
proizvodnju azotnog oksida koji u sprezi sa skopoletinom omogućava opuštanje<br />
arterija, čime igra značajnu ulogu u smanjenju visokog krvnog pritiska nastalog usled<br />
napetosti i stresa. Pored toga azotni oksid učestvuje u poboljšanju prokrvljenosti<br />
347
tkiva, smanjuje sklonost ka nastajanju ugrušaka, čime brani organizam od infarkta i<br />
od izliva krvi u mozak. Svojim antioksidativnim dejtvom čini odbranu od oksidacije<br />
LDL-holesterola, znači ima značajan doprinos u prevenciji od kardiovaskularnih<br />
oboljenja.<br />
Noni plod ima 800 puta više Proxerina nego ananas koji je do danas bio najveći izvor<br />
ovog sastojka. Proxeronin i proxeronasa su dva sastojka koja omogućuju ljudskom<br />
telu stvaranje XERONINA najvažnijeg alkaloida za obnovu svih molekula u telesnim<br />
ćelijama. Sledeći značajan sastavni element Nonija je damnakantal. On igra jednu<br />
vrstu uloge nadzornika deobe ćelija i tkiva i "ne dozvoljava" da se deoba otrgne<br />
kontroli. Pošto učestvuje u izgradnji najoptimalnijeg nivoa takozvanih T i B ćelija,<br />
kao i odbrambenih i limfnih ćelija, olakšava posao imunog sistema koji je tako<br />
sposoban da pobedi bolesti.<br />
Zahvaljujući sadržaju damnakantala, Noni izvanredno štiti od malignih pojava,<br />
odnosno usporava rast već nastalih tumora. U slučaju pojave tumora u organizmu se<br />
smanjuje količina enzima kseronin, prokseronin i prokserogenaza, koje Noni sadrži u<br />
značajnoj količini. Zahvaljujući adaptogenom dejstvu u stanju je da normalizuje<br />
ćelije koje nepravilno funkcionišu. Redovnom upotrebom Nonija se mnogo doprinosi<br />
efikasnoj zaštiti od tumora.<br />
Kseronin i prokseronin imaju izvanredno antidepresivno dejstvo. Ove materije<br />
pospešuju lučenje endorfina, čije oslobadjanje rezultira razdraganost i dobro<br />
raspoloženje. Pored toga umanjuju iscrpljujuće bolove nastale usled upale zglobova,<br />
pri čemu ne izazivaju zavisnost. Pored svega toga kseronin pokreće u organizmu<br />
mehanizam zaštite od upala, a takodje povećava otpornost na bakterije i viruse. Zbog<br />
toga se Noni preporučuje svima koji često obolevaju od infekcija gornjih disajnih<br />
puteva. Pošto Noni potpomaže lučenje sokova za varenje, smanjuje i značajni deo<br />
problema digestivnog trakta.<br />
Može biti korisna dopuna u terapiji raznih bolesti zavisnosti lao šro su pušenje,<br />
alkoholizam, narkomanija.<br />
Jedina mana koju noni ima jeste da pojačava apetit.<br />
Za terapijske svrhe noni djus ima preslabo dejstvo ,pa se iz tog razloga u terapiske<br />
svrhe se može koristiti jedino extrakt od noni biljke.<br />
348
NEVEN [calendula officinalis]<br />
narodni naziv: bilek, bilec, ognjac, zimorod, žutelj<br />
engleski naziv: Calendula<br />
Opis biljke:<br />
Neven je jednogodišnja, uspravna biljka sa razgranatom stabljikom visine do 60 cm.<br />
Listovi su sedeći, duguljasti i nasuprotni. Cela stabljika je prožeta pustenastim<br />
dlakama. Cvetna glavica je žute, tamno žute ili narandzaste boje.<br />
Stanište:<br />
Kao omiljeno cveće sadi se po vrtovima i vinogradima, a kao divlji raste na livadama<br />
oko naselja.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Bere se cvet, koji je žute do narandzaste boje, i to celu godinu. Za lek se, za vreme<br />
cvetanja skupljaju listovi, a cvetne glavice dok se još nisu rascvetale. Listovi i cvetovi<br />
imaju neugodan miris. Najčešće se upotrebljava cvet, a redje vrhovi biljke sa<br />
cvetovima. Treba brati jarko narandzaste, debele cvetove, a ne blede i tanke.Moraju<br />
se brzo sušiti na promaji, da bi sačuvali prirodnu boju. Latice imaju najveću vrednost.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Biljka je baktericidna, i služi kao antibiotik, upotrebljava se za unutrašnje i spoljno<br />
lečenje raznih bolesti. Koristi za lečenje gnojnih rana, posekotina, pomaže u lečenju<br />
psorijaze, kod impetiga, čireva, opekotina, promrzlina, zatvora, žutice, bolesti želuca<br />
i creva, a naročito čireva u želucu i crevima. Od svežih listova i cvetova, domaće<br />
svinjske masti i voska priprema se »nevenova« mast koja se veoma uspešno koristi u<br />
lečenju rana, otečenih žlezda, rana, osipa i kod kostobolje.<br />
349
NANA [mentha piperita]<br />
narodni naziv: crna nana, ljuta nana, metva, metvica, paprena metva, paprena nana<br />
engleski naziv: PEPPERMINT<br />
Opis biljke:<br />
Nana ili metvica je trajna zeljasta biljka, a raste kao divlja i pitoma, jer se uzgaja u<br />
vrtovima. Nana ima uspravnu četvrtastu, granatu i dlakavu stabljiku sa nasuprotnim<br />
dlakavim unakrsnim, jajasto šiljastim, na krajevima testerastim listovima. Sa donje<br />
strane je sjajna i tamno zelene boje, a sa gornje strane svetlo zelene boje.<br />
Stanište:<br />
Divlja nana ili metvica nana raste na vlažnim mestima .<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Listovi i cela biljka.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Nana se upotrebljava kao prijatan, blag i neškodljiv lek za umirivanje, protiv gasova,<br />
nadimanja i grčeva, protiv teškog varenja. Nana ulazi u sastav čajeva za lečenje žuči.<br />
Nanino ulje ima slaba anestetička svojstva i prijatan miris koji osvežava, zbog čega<br />
se upotrebljava i protiv gadjenja i povraćanja. Rastvor ulja u alkoholu se koristi<br />
spolja protiv bolova od neuralgije, reumatizma i nazeba. Mentol, naime, draži nerve u<br />
koži, lako isparava i zbog toga hladi.Nana se takodje koristi za umirenje nerava,<br />
nervnu rastrojenost, glavobolju, zujanje u ušima, kod depresije, hipohondrije i kod<br />
groznice. Otklanja gasove, podrigivanje, povraćanje, grčeve u želucu i materici,<br />
pospešuje krvotok, leči prehladu, promuklost i kašalj. Destilacijom od nane se<br />
proizvodi eterično ulje koje ima višestruku upotrebnu vrednost u lečenju raznih<br />
bolesti.<br />
ORAH [juglans regia]<br />
narodni naziv: obični orah<br />
engleski naziv: WALNUT<br />
350
Opis biljke:<br />
Orah je stasito drvo visine do 25 metara. Listovi su neparno perasti, u početku malo<br />
crvenkaste boje. Muški cvetovi razvijaju se u pazuhu listova, kao obešene rese.<br />
Ženski cvetovi razvijaju se pojedinačno, ili u manjim skupinama, na novim<br />
izdancima.<br />
Stanište:<br />
Orah potiče sa Dalekog istoka i iz Male Azije. U šumama se pojavljuje samoniklo, a<br />
uzgaja se i kao kulturna biljka. Ne podnosi niske temperature.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
U proleće se skuplja lišće, nezreo plod u junu, a zreo u jesen.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Čaj od mladog lišća uz dodatak meda koristi se za čišćenje, poboljšanje i jačanje krvi,<br />
za jačanje želuca, dobru probavu, zatim, protiv raznih čireva, kostobolje, skrofuloze,<br />
gnojnih rana svih vrsta kao i za ispiranje i oblaganje upaljenih očiju. Koristan je kod<br />
rahitičnih oboljenja kostiju, opšte slabosti organizma, krvarenja zubi, bolesti zubnog<br />
mesa, otoka kostiju. Vrlo dobri rezultati postižu se kod bubuljica, krasta na glavi,<br />
lišajeva na bradi, mlečnih krastica, gnojnih osipa, prekomernog znojenja nogu i belog<br />
pranja. Od zelenih nedozrelih plodova, ili samo od zelene ljuske, uz dodatak meda<br />
priprema se sirup koji se sa uspehom koristi za lečenje svih navedenih bolesti.<br />
OMAN [inula helenium]<br />
narodni naziv: ivanjsko zelje, obratiš, ovnjak, tuščak, veliki koren, veliko zelje<br />
engleski naziv: ELECAMPANE<br />
Opis biljke:<br />
Oman je trajna biljka, razgranata visine do 2 metra. Glavni koren je dugačak, mesnat<br />
i gomoljasto deblji. Sporedno korenje je vlaknasto. Sa spoljnje strane sve korenje je<br />
smedje, a iznutra bele boje. Korenje ima slab miris i gorak ukus. Kod osušenog<br />
351
korena ukus je blaži, a miris je nalik mirisu ljubice. Listovi su uspravni, veliki, široki<br />
i duguljasti na dugačkim drškama. Odozgo su hrapavi, a sa donje strane beli . Na<br />
kraju su nazubljeni. Cvetovi su skupljeni u cvetnim glavicama žute boje, a nalik su na<br />
mali suncokret.<br />
Stanište:<br />
Sadi se najviše po vrtovima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
U proleće i jesen bere se koren, a listovi i cvetovi za vreme cvetanja.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Oman se koristi kao izvrstan lek protiv kašlja, astme i prsobolje, jer povoljno deluje<br />
na lagano izlučivanje sluzi, čisti pluća i krv, takodje je dobar i u lečenju ženskih<br />
bolesti i išijasa.<br />
OČAJNICA [marrubium vulgare .]<br />
narodni naziv: mačina trava, jetrena trava, jetrenjača, gorčika, marulja, smrduša<br />
engleski naziv: Horehound<br />
Opis biljke:<br />
Očajnica je trajna biljka uspravne i dlakave stabljike visine 30 do 40 cm, koja raste iz<br />
vretenastog korena. Listovi su srebrno beli, pokriveni gustim belim dlakama. Cvetovi<br />
su beli i zbijeni u male gomilice bez peteljki. Ima oblik klasa.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se bere cela biljka za vreme cvetanja. Suši se u hladu. Bere se biljka u cvatu,<br />
bez korena. Spada u najstarije lekovite biljke, koje su u upotrebi još od vremena<br />
Egipta. Usprkos tome nije mnogo istrazivana, odnosno nema mnogo naučnih dokaza<br />
o njenoj delotvornosti.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Očajnica je jedna od prvorazrednih lekovitih biljaka za lečenje plućnih bolesti, stanja<br />
nakon gripa, početnog stadijuma tuberkuloze i grozničavih stanja. Uspešno se koristi<br />
u lečenju bolesti nerava, katara disajnih organa, kašlja, katara želuca, žutice i ženskih<br />
bolesti. Takodje se od davnina koristi za neplodnost kod zena. Oduvek se koristila za<br />
normalizovanje menstruacije i samog ciklusa, odnosno uravnoteženje hormona.<br />
352
PERŠUN [petroselinum hortense]<br />
narodni naziv: ac, majdonos, petrusin, peršun, petrusimul, petrusim, zelen<br />
engleski naziv: PARSLEY<br />
Opis biljke:<br />
Peršun je dvogodišnja biljka sa belim, tankim i repastim korenom. Listovi su<br />
različitog oblika. Cvetni venčić je žzto zelene boje. Persun nema visoko kaloričnu<br />
vrednost ali je zato izuzetno bogat mineralima i vitaminima, što ga svrstava u red<br />
visoko kvakitetnih namirnica i lekovitih sredstava. Posle sipka i borovnice, u<br />
persunovom listu ima najviše vitamina C: u 100 grama ima čak 170 miligrama<br />
vitamina. Bogat je još provitaminom A, vitaminima grupe B, čak i tako redak vitamin<br />
B12 ( koji je značajan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca). Ništa manje nije<br />
impresivno ni bogatstvo peršuna mineralnim materijama. Samo u 100 grama<br />
peršunovog lista ima oko 1 630 miligrama minerala, od čega polovinu zauzima<br />
visoko vredan kalijum. Tome treba dodati i značajno prisustvo gvoždja, kalcijuma,<br />
mangana, magnezijuma, bakra...Lišće peršuna valja uzimati u svežem stanju, jer<br />
jedino tako zadrzava svoja bitna svojstva. Ne valja ga sušiti niti konzervirati: ali se<br />
može zamrznuti. Može se i zimi uzgajati bez većih teškoća, u sanducicima na terasi<br />
ili u sobi.<br />
Stanište:<br />
Uzgaja se u vrtovima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
U proleće i jesen se kopa koren. Seme se sakuplja neposredno pre sazrevanja, a cela<br />
biljka kad je u cvatu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Peršun se ubraja u lekovito bilje, sprečava nadimanje, umiruje grčeve i deluje protiv<br />
vrenja u crevima. Lagano pospešuje menstruaciju. Ubraja se u biljke koje otvaraju.<br />
Ne sme se upotrebljavati kod upalnih procesa u bubrezima. Peršunov list je izuzetno<br />
delotvoran kao sredstvo koje podstiče izlučivanje stetnih materija iz organizma, a<br />
povoljno utiče na cirkulaciju i na srčane smetnje.<br />
PETOPRSTA [potentilla reptans]<br />
narodni naziv: petoprsta rana, petolista puzava, stežnik puzavi, trava od srca<br />
engleski naziv: INQUEFOIL<br />
353
Opis biljke:<br />
Petoprsta ima polegnute ili uzdignute stabljike. Koren joj je razgranjen i duboko<br />
zadire u zemlju. Poput vreže, vlaknaste žile dosežu dužinu i do 40 cm. Listovi su<br />
trodelni do peterodelni, gomji listovi sa 3 liske sede neposredno na stabljici a donji<br />
imaju 5 liski i dugačke peteljke. Listovi i stabljika pokriveni su svilenastim<br />
dlačicama. Na kraju stabljike stoji paštitac sa malobrojnim žutim cvetićima, nalik na<br />
ružice. Cvet je pravilan venčić sa 5 žutih latica i 5 lapova čaške, tako da izgleda kao<br />
da ima 10 latica.<br />
Stanište:<br />
Raste na vlažnim livadama, u jarkovima, pored vode, na prisojnim brežuljcima i<br />
stenama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za vreme vegetacije sakupljaju se listovi, a koren u proleće i leto.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Petoprsta se koristi u lečenju povratne groznice, bolova u stomaku i grčeva u želucu,<br />
zatim, protiv proliva ili dizenterije sa krvlju.<br />
PETOPRSTA STEŽA [potentilla tonnentilla]<br />
narodni naziv: petolista, petoprsta, petoprst visoki, poljska teža, srčani koren,<br />
srcenjak, steža, stežnik, stava od srdobolje, trava od srca<br />
engleski naziv: TORMENTIL<br />
Opis biljke:<br />
Petoprsta steža ima čvorast, crven podanak i po nekoliko uspravnih, pri vrhu<br />
razgranate i slabo dlakave stabljike visine do 30 cm. Ima duge nazubljene listove bez<br />
peteljki koji stoje u pršljenovima od 5 do 7 lisaka. Cvetovi su žuti I nalaze se na<br />
dugačkim peteljkama.<br />
Stanište:<br />
Raste na vlažnim livadama, u jarcima i gustim šumama.<br />
354
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skuplja koren za vreme cvetanja.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Koristi se za zaustavljanje krvarenja rana, kod povraćanja krvi i krvavih proliva. Leči<br />
srdobolju, iz tela odvaja otrovne gasove i sokove, čisti začepljenu jetru i pluća, zatim,<br />
leči povratnu groznicu, žuticu i venerične bolesti.<br />
PETROVAC ili TURICA [agrimonia eupatoria]<br />
narodni naziv: ranjenik, ovčiji čičak, kostolom, trava od poseke<br />
engleski naziv: AGRIMONY<br />
Opis biljke:<br />
Petrovac ima uspravnu, dlakavu stabljiku visine do 70 cm. Stabljika izbija iz<br />
podanka. Listovi su perasti, a listići su jajastog ili dugoljastog oblika. Cvetovi su<br />
rasporedjeni u dugačkorn grozdu okolo same stabljike. Mali su i žute boje a mali<br />
plodovi imaju kukaste čekinje. Petrovac je gotovo bez mirisa i dorkog ukusa.<br />
Stanište:<br />
Raste na vlažnim livadama, u jarkovima, pored vode, na prisojnim brežuljcima i<br />
stenama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru listovi ili cela biljka. Bere se gornji deo biljke u cvetu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Koristi se u lečenju oboljenja jetre, katara na želucu, proliva, žutice, sklonosti<br />
taloženja mokraćne kiseline u telu i kod žučnih kamena. Takođe se koristi protiv<br />
krvarenja rana, krvarenja bubrega, protiv bolesne slezine, kože i krvotoka.<br />
Upotrebljava se kao narodni lek za lečenje proliva, srdobolje, rana, posekotina,<br />
skrofuloze, katara želuca i creva, oboljenja žuči i jetre, belog pranja i kožnih bolesti.<br />
PIREVINA lli PIRIKA [agropvrum repens]<br />
narodni naziv: pir, pirak, pirnika, pirovina, puzava pirika, zubaca<br />
engleski naziv: COUCH<br />
355
Opis biljke:<br />
Pirevina ili pirika je trajna biljka iz velike porodice trava. Srodnik je pšenice, u stvari<br />
je koren koji se teško iskorenjuje. Širi se podzemnim, puzavim vrežama. Nadzemni<br />
deo je visok do 1 metra. Listovi su zelene ili plavo zelene boje, veoma dugački i uski,<br />
sa kratkim dlačicama i pljosnati. Cvetovi su smešteni u dugačkim dvorednim<br />
klasovima. Podanak je bez posebnog mirisa. Ukus mu je sladunjav i sluzav.<br />
Stanište:<br />
Raste na vlažnim livadama, u jarkovima, pored vode, na prisojnim brežuljcima i<br />
stenama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Najbolje ga je brati pri prolećnoj obradi zemljišta. Nakon što se iskopa, opere se i<br />
očisti od korenčiša dok ne postane lomljiv.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Podanak pirike izvanredno je sredstvo za čišćenje krvi i jačanje nerava. Isto tako,<br />
veoma je dobar u lečenju reumatizma i gihta (uloga), kod vodene bolesti, bolesti<br />
mehura, katara mokra}nog mehura, kod stvaranja kamena u mokraćnim organima,<br />
kod bolesti žuči, jetre, slezine, žutice, katara želuca i creva. Koristi se kod bolesti<br />
pluća, a dužom i redovnom čajnom kurom od podanka pirike može se uspešno lečiti i<br />
tuberkuloza pluća. Za spoljnu upotrebu se priprema obloga kod upale zglobova,<br />
bolova kod hemoroida i otoka.<br />
narodni naziv: vrbica<br />
engleski naziv: LOOSESTRIFE<br />
356<br />
POTOČNJAK [lythrum salicaria]
Opis biljke:<br />
Potočnjak je uspravna, slabo razgranata biljka sa stabljikom visine do 1 metra. Na<br />
vrhu svake stabljike nalazi se lepo razvijen i divan jarko crveni cvat poput klasa<br />
sitnih cvetića . Listovi su duguljasti i šiljasti, bez peteljki.<br />
Stanište:<br />
Raste na vlažnim mestima, uz reke i močvarnim mestima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se bere vrh biljke sa cvetnim »klasom«. Suši se u hladu na vetrovitom mestu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Koristi se spolja i iznutra protiv crvenila kože i ekcema, raznih upala kože, svraba,<br />
protiv krvarenja maternice i krvave stolice.<br />
PISKAVICA [trigonella foenum graecum]<br />
narodni naziv: grohotuša, grčko sjerne,grčka detelina,kozji rog, prosenica, rožnjača<br />
engleski naziv: Fenugreek<br />
Opis biljke:<br />
Piskavica je jednogodišnja biljka sa stupastim korenom koji uraste duboko u zemlju.<br />
Stabljika je okrugla i malo razgranata. Listovi su trodelni i imaju peteljke koje su<br />
dlakave i odozgo odebljale. Cvetovi su žuti ili ćuto beli I bez, i nalaze se u pazuhu<br />
listova. Cela biljka ima jak i prepoznatljiv miris. Piskavica je jedna od najstarijih<br />
lekovitih biljaka. Već u Egiptu stavljali su istucano seme na opekotine, a stari Kinezi i<br />
Indijci na skrofulozne rane. Starogrčka medicina i Hipokratovi učenici otkrili su<br />
delotvornost piskavice kod bronhijalne upale , jer pospešuje čišcenje od sluzi.<br />
Stanište:<br />
Piskavica potice iz Indije. U zemljama Sredozemlja uzgaja se kao lekovita i kulturna<br />
biljka. Raste samoniklo na suvim proplancima, uglavnom iz tla krečnjačkog<br />
sastava.U prirodi raste kao polu divlja. Cveta u junu i julu, seme se bere u avgustu.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lekovite svrhe koristi se seme i to samo spoljnje ( iz mahune), koje je slično<br />
lanenom semenu. Seme se može kuvati u kašu ili samleti u prah. Samleveno u prah je<br />
delotvornije.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Piskavica je od davnina poznata kao dobro lekovito sredstvo za rastvaranje sluzi.<br />
357
Sprečava upale, smekšava, pospešuje zarastanje rana. Seme stucano u prah koristi se<br />
za pripremanje obloga za ublažavanje bolova gihta (uloga), neuralgije, išijasa i otoka<br />
žlezda. Obloge leče teške čireve na koži, stvaranje fistule, gnojenja kostiju, otvorene<br />
rane na nogama i čireve na stegnu. Pomešana s drugim lekovitim biljem piskavica se<br />
koristi u lečenju mnogih drugih bolesti.<br />
PLUĆNJAK [pulmonaria officinalis]<br />
narodni naziv: džigericnjak, lisac, lišac, medunica, medunika, kudrovac, plucnik,<br />
trava od guje, žigericnjak<br />
engleski naziv: LUNGWORT<br />
Opis biljke:<br />
Plucnjak je trajna biljka i jedna od prvih proletnih biljki. Podanak mu je kos, a<br />
stabljika uspravna visine do 30 cm. Prizemni listovi su sa peteljkom, dok su listovi na<br />
stabljici sedeći i manji. Tamno zelene su boje, srasli ili zaobljeni, jajasti i dlakavi, a<br />
češće belo pegavi. Cvetovi se razvijaju na vrhu stabljike kao u jaglaca. U pocetku su<br />
crvene, a kasnije ljubičaste boje. Čitava biljka je gusto pokrivena oštrim dlakama.<br />
Biljka je gotovo bez mirisa, a oporog ukusa.<br />
Stanište:<br />
Raste svuda po šumama, živicama, medju grmljem, posebno u vlažnim i dubokim<br />
zemljištima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skuplja cela biljka, bez korena.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Sa uspehom se primenjuje kod svih katara disajnih puteva, naročito kod kašlja sa<br />
manje ili više izbacivanja sluzi, kod gripa, čak i kod krvavog kašlja i upale pluća,<br />
hroničnog bronhitisa i plućnih tuberkuloza. Isto tako koristan je za čišćenje krvi i<br />
obnavljanje telesne snage.<br />
358
PODBEL [tussilago farfara]<br />
narodni naziv: belokopitnjak, konjsko kopito, lepuh, lepuk, podbelek, podbilj<br />
engleski naziv: COLTSFOOT<br />
Opis biljke:<br />
Podbel je trajna biljka sa jako razvijenim korenom i podzemnim izdancima. U<br />
proleće se najpre pojave samo belo baršunaste ljuskaste cvetne stabljike sa po jednom<br />
žutom cvetnom glavi<strong>com</strong>. Stabljike su visoke 10 do 15 cm. Za vreme cvetanja listovi<br />
su još pod zemljom i razvijaju se tek nakon cvetanja. Listovi su oblika potkovice sa<br />
peteljkom i prilegnuti su uz zemlju. Listovi i cvetovi imaju slab miris, a ukus im je<br />
gorak i sluzav.<br />
Stanište:<br />
Podbel raste na glinenom tlu uz potoke, ciglane, jarke ili nasipe uz obale reka i na<br />
železničkim nasipima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skuplja cela biljka, bez korena.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Sprecava upale, a postojeće brzo leči. Uspešno se primenjuje u lečenju promuklosti,<br />
katara ždrela, bronhitisa, upale porebrice, bronhalne astme i kod početne tuberkuloze<br />
pluća. Za spoljnu upotrebu koriste se obloge kod upale vena, čira potkolenice,<br />
opekotina, crvenog vetra i svih upala i otoka.<br />
PODUBICA [Teucrium chamaedrys]<br />
narodni naziv: Djubatac, dupčac, dubac, dubčica, zubatac, mravak, penušica,<br />
stupčac, suhovrh, trava od groznice, trbušac<br />
Opis biljke:<br />
Podubica je polužbun, visine 10 do 30 cm, sa cetvorouglastim stabljikama, koje su na<br />
donjem delu drvenaste. Starije grane su položene, dok su mlade uspravne. Stabljike<br />
su pokrivene dlakama. Listovi su parni, na kratkim drškama, eliptičnog oblika, po<br />
359
obodu krupno nazubljeni, sa donje strane pokriveni mekim dlakama, a sa gornje<br />
gotovo goli. Cvetovi su bledo crveni, redje beli, obrazuju pršljenove, koji su najčešće<br />
okrenutiu na jednu stranu. Cveta od juna do septembra.<br />
Stanište:<br />
Podubica je mediteranska biljka, ali je veoma rasprostranjena i u unutrašnjosti,<br />
najčešće na krečnjackim brdskim livadama i kamenjarima, pašnjacima, u svetlim<br />
hrastovim i borovim šumama i iznad 1000 m nadmorske visine.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Razmnožava se semenom. U lekovite svrhe upotrebljavaju se vrhovi grančica u cvetu<br />
i list .<br />
Lekovito delovanje:<br />
Podubica se mnogo više ceni i raznovrsnije upotrebljava u narodnoj nego u naučnoj<br />
medicini. Pa je u mnogim našim krajevima, naročito u planinskim, jedan od<br />
najomiljenijih lekova. Biljka nije otrovna, pa je opravdana njena upotreba za lečenje<br />
obolelih organa za varenje. To je narodni tonik koji se upotrebljava u obliku praška,<br />
čaja (10 g na 200 g vode), tinkture i dr. Kao mirisno, gorko antiseptično sredstvo<br />
upotrebljava se i za lečenje žuci, belog pranja, rana, hemoroida i dr. Vino od podubice<br />
(200 g na 1 litar crnog vina ostaviti da stoji 8 dana) upotrebljava se u narodu kao lek<br />
protiv slabosti, malokrvnosti i za ispiranje rana.<br />
PELIN [artemisia absinthium]<br />
narodni naziv: akcenac, osenac, pelincek, vakcenac<br />
engleski naziv: Wormwood<br />
360
Opis biljke:<br />
Pelin je trajna biljka sa razgranatom stabljikom, polugrmastog oblika, visine do 1<br />
metra. Stabljika je okrugla sa perasto razdeljenim listovima. Cveta u grozdu sitnim<br />
glavicama. Cvetovi se sastoje od čaške sa uskim lapovima, bledo žutog, levkastog, na<br />
krajevima petodelnog rascepljenog venčića i 5 prašnika.<br />
Stanište:<br />
Raste divlje na osunčanim neobraslim zemljištima, a zbog svoje lekovitosti se sadi u<br />
vrtovima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru listovi pre cvetanja i cela biljka za vreme cvetanja.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Pelin je vrlo gorkog ukusa. Prestavlja odlično sredstvo za čišćenje krvi i jačanje<br />
želuca. Upotrebljava se u lečenju loše probave, nadimanja, slabog apetita,<br />
podrigavanja, gorušice, glista, bolesti jetre, slezine, bubrega, žutice, groznice,<br />
zgrušavanja krvi, mokraćnog mehura, vodene bolesti i osipa. Osim toga, mnogostruka<br />
lekovita svojstva pelina povoljno utiču na celokupni organizam .<br />
PASULJ [Phaseoli legument]<br />
narodni naziv: bažulj, beli grah, beli pasulj, bijeli grah, bob, gra, grav, grag, grahgolubnjak,<br />
grah-rogacic, grah-rožnjak, grah-tackaš, žuti pasulj, laški bob, opaki grah,<br />
pažulj, pasulj puzavac, pasulj tackaš, pašon, pašuljak, pletenac, pocanj, priticnjak,<br />
pritkaš, pricanac, pricanik, smišag, tkljanac, trkljaš, faduo, fažol, fazoli, fasolj, fasul,<br />
fašon, fržolj, džora<br />
engleski naziv: KIDNEY BEAN<br />
Opis biljke:<br />
Pasulj je donesen iz Amerike. Kod nas se gaji u ogromnim količinama u raznim<br />
varijetetima, jer je puno korišćen u ishrani. Medutim pasulj je i lekovita biljka. U<br />
lekovite svrhe upotrebljava se zrela mahuna bez semena (Phaseoli legumen, Phaseoli<br />
cortex fructus) od pasulja čućavca (ne pritkaša). Mahune pasulja su malo sluzavog<br />
ukusa i bez mirisa.<br />
Stanište:<br />
Raste svuda.<br />
361
Lekoviti deo biljke:<br />
Upotrebljava se cela biljka sa korenom .<br />
Lekovito delovanje:<br />
Mahune od pasulja su lek protiv šećerne bolesti. Smanjenje šecera u krvi je i<br />
eksperimentalno i klinički dokazano. Droga deluje i kao diuretik. Upotrebljava se<br />
protiv uloga i zapaljenja mokraćnih puteva.<br />
PRILIP [galium aparine]<br />
narodni naziv: brocenika, brocenica, brocika, divlji broc, hvatavac, korenika,<br />
prilipaca, priljepaca, turica<br />
engleski naziv: CLEAVERS<br />
Opis biljke:<br />
Prilip je penjacica čija stabljika dostiže visinu od 60 do 150 cm. Svuda se lako penje.<br />
Stabljika je četverouglasta sa tvrdim dlakama a samo na člancima odebljala. Listovi<br />
imaju jednu izrazitu provodnu žilu, a po 6 do 8 ih je rasporedjeno u pršIjenu. Mali<br />
zeleno beli cvetovi smešteni su u pazuhu lista. Prijatnog je i nežnog mirisa a gorka<br />
ukusa.<br />
Stanište:<br />
Prilip je jako rasprostranjena biljka, nalazi se na oranicama i livadama, ruševinama,<br />
uz puteve i živice, a često i uz grmIje.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Bere se cela biljka u cvatu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Još u staro doba lekovito delovanje prilipa koristilo se posebno u lečenju žutice. Čaj<br />
od prilipa preporučuje se kod vodene bolesti, bolesnog zadržavanja mokraće, kod<br />
bolnog mokrenja, kod kamena, otečenih žlezda, katara u mehuru i gojaznosti, katara<br />
u želucu i crevima, te kod svih upala jezika. Za spoljnu upotrebu se koristi kod lišaja,<br />
egzema, kožnih nečistoća, raka kože i kod svih drugih oštećenja kože. Od svežeg<br />
soka i maslaca priprema se veoma korisna i lekovita mast protiv svih kožnih bolesti,<br />
kao što su gnojni kožni čirevi, skrufulozne otekline, tvrdokorni čirevi, kvržice na<br />
prsima, kožni osipi, gnojni čirevi na prsima, lišajevi.<br />
362
PAPRAT SLATKA [polypodium vulgare]<br />
narodni naziv: sladić, slatka bujad, slatki koren<br />
engleski naziv: POLYPODY<br />
Opis biljke:<br />
Koren slatke ima čvorasti izdanak i raste gotovo na površini zemlje. Ponekad naraste<br />
i više od 1 metra sa nasadjenim listovima na dugačkim golim drškama. Listovi su<br />
kožasto perasti sa duboko urezanim režnjevima koji su prema vrhu sve kraći. Koren<br />
je debeo, mesnat i slatkog ukusa.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
U proleće ili ranu jesen beru se podanak i koren biljke, starosti barem 4 godine. Suši<br />
se na toplom mestu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Slatka paprat koristi se kao lek u lečenju prehlade i kašlja. Pospešuje izlučivanje žuči<br />
i mokraće. Preporučuje se u lečenju otečene slezine, hronične začepljenosti, bolesti<br />
jetre, želuca i bubrega.<br />
RIB<strong>IZ</strong> CRNI [ribes nigrum]<br />
narodni naziv: grozdić, samorodina, ribizla crvena<br />
engleski naziv: BLACK CURRANT<br />
Opis biljke:<br />
Ribiz crni biljka je nalik ribizu crvenom. Razlika je u tome što listovi ribiza crnog sa<br />
donje strane imaju uljne žlezde. Kod ribiza crnog cvetovi su žuto zeleni, a po<br />
rubovima smedje crveni. Plod je u početku crveno smedje, a kad sazri tamne boje.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru listovi i plod za vreme sazrevanja . Kod skupljanja listova beru se<br />
samo lisne plojke, bez peteljki.<br />
363
Lekovito delovanje:<br />
S obzirom na količinu C vitamina, plod crnog ribiza sprečava i leči teške infekcije, a<br />
pre svega upalu pluća. Plodovi i sok jako su korisni kod bubrežnih bolesti i grčevitih<br />
bolova probavnih organa. Preporučuje se za jačanje i čišćenje krvi. Listovi pokreću<br />
rad bubrega i deluju korisno kod svih oblika reumatickih bolesti i gihta (uloga) i<br />
zakrečenja žila. Čaj od listova crnoga ribiza preporučuje se kod vodene bolesti,<br />
bolnog mokrenja, proliva, kolika, migrene, grčevitog kašlja, hripavca i kao<br />
preventivno sredstvo protiv stvaranja peska i bolesti mokraćnog mehura.<br />
RIB<strong>IZ</strong> CRVENI [ribes rubmm]<br />
narodni naziv: boričak, ivanovo groždje, ribez, ribizla crvena<br />
engleski naziv: RED CURRANT<br />
Opis biljke:<br />
Ribiz crveni je grmasta biljka visine od 1 do 2 metra, zavisno o tla i njenog položaja.<br />
Neke vrste rastu u obliku malog drveća koje ima jako lomljive grane. Listovi su<br />
oblika dlana sa testerastim rubom. Zeleno žuti cvetovi vise u grozdovima. Plodovi su<br />
izrazito crvene boje. Veličina ploda iznosi 5 do 7 cm i jako je sočan. U mesu ploda<br />
nalaze se duguljaste semenke. Biljka je bez mirisa, a plod je kiselkasto-slatkog i<br />
osvežavajućeg ukusa.<br />
Stanište:<br />
Pretpostavlja se da ribiz potiče iz područja SredozemIja odakle se proširio po srednjoj<br />
Evropi. U prirodi raste kao poludivlji, a uzgaja se kao kulturna biljka u vrtovima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru plodovi za vreme sazrevanja.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Plod ribiza jača apetit i reguliše rad creva.<br />
364
ROSOPAS [chelidonium majus]<br />
narodni naziv: lastavičina trava, rosopas obični, rusa, rusa trava, trava od žutice,<br />
trava od rosopasa, zmijino mleko, zmijsko groždje, žuta trava<br />
engleski naziv: CELANDINE<br />
Opis biljke:<br />
Rosopas je trajna zeljasta biljka sa debelim i vlaknastim podankom, razgranatom<br />
stabljikom visine od 30 do 70 cm. Listovi su perasto razdeljeni, odozgo svetlo zeleni,<br />
a sa donje strane modro zeleni. Cvetovi su žuti složeni u retke štitaste cvatove. Venčić<br />
je sastavljen od 4 latice a caška od 2 zelenkasta lapa, u kojima je omotan cvet, a<br />
otpadaju kad se rascveta. Plod je valjkasti tobolac, sa mnogo crno smedjih sjajnih<br />
semenki, koje imaju maleni belkasti privesak. Rosopas se lako raspoznaje po<br />
narandzastom mleku koje »grize« kad se otkine list, koren i stabljika su puni tog<br />
soka.<br />
Stani šte:<br />
Raste na zapuštenim mestima, putevima, u blizini ljutskih naselja, uz ograde, plotove,<br />
zidove i medju kamenjem.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se bere čitava biljka za vreme cvetanja. Suši se u hladu, po mogućnosti što<br />
brže.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Rosopas je lekovita biljka koja se uspešno koristi u lečenju bolesti probavnog trakta,<br />
posebno kod želuca, žuči i jetre. Isto tako, koristan je u lečenju astme, bubrega i<br />
mokraćnog mehura. Za spoljnju upotrebu rosopas se koristi u lečenju lišaja,<br />
rana(krasta) i drugih kožnih bolesti.<br />
ROTKVA [raphanus sativus]<br />
narodni naziv: rodakva, rokva, rakva, rotkva vrtna, rotkva povrtnica, povrtnica,<br />
trupka<br />
365
engleski naziv: RADISH<br />
Opis biljke:<br />
Rotkva povrtna nastala je razvojem iz divlje rotkve. Razlikuje se od divlje rotkve po<br />
svom mesnatom korenu, koji može biti različitog oblika, boja mu se menja od bele<br />
preko sive do crvene. Uspravna stabljika je šuplja, a listovi su različitog oblika, u<br />
zavisnosti od vrste biljke. Beli i svetlo ljubicasti cvetovi imaju ljubičaste žilice.<br />
Stanište:<br />
Uzgaja se u vrtovima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se koristi koren.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Rotkva je korisna u lečenju bolesti žučnih kamena i peska. Sveži sok rotkve deluje na<br />
izlučivanje žuči i veoma je dobar za lečenje upale žučnog mehura, a pomešan sa<br />
medom koristi se za lečenje katara bronha i hripavca.<br />
RUSOMACA [capsella bursa pastoris]<br />
narodni naziv: čobanska torba, čobanska torbica, gusomača, gudomok, ceslika,<br />
goramuk, hoću-neću, kesica, pastirska torbica, rosomača, skrižan, surlin<br />
engleski naziv: SHEPARDS PURSE<br />
Opis biljke:<br />
Rusomaca je uglavnom dvogodišnja biljka sa vretenastim korenom i uspravnom<br />
stabljikom visine do 40 cm. Listovi su prizemni, većinom perasto rasćepljeni Listovi<br />
na stabljici su nerazvijeni i duguljasti. Gornji deo stabljike nosi bele sitne grozdasto<br />
složene cvetiće.<br />
Stanište:<br />
Uzgaja se u vrtovima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skuplja cela biljka sa cvetićima za vreme cvetanja. Suši se u hladu, nakon<br />
čega se sitno isecka i stavlja u tamne posude.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Rusomaca je još u srednjem veku bila poznata kao veoma korisna lekovita biljka koja<br />
deluje na zaustavIjanje krvarerija, protiv krvavog mokrenja, kod prejake<br />
menstruacije, zatim kod krvarenja iz nosa i za zaustavljanje krvi iz rana koje jako<br />
krvare. Po tim svojim svojstvima rusomaca je i danas poznata. Sužava krvne sudove<br />
pa se zbog toga koristi kod zaustavljanja krvarenja želuca, creva, nosa i rana,<br />
366
ubrega, pluća i matemice. Rusomaca u sebi ima materiju koja deluje na ritmičko<br />
skupljanje muskulature maternice i na peristaltiku creva pa se koristi kao sredstvo<br />
koje pospešenje trudove i olakšava porodj, zatim kod lenjih i sporih creva. Posebno<br />
utiče na regulisanje krvnog pritiska, bez obzira da li se radi o visokom ili niskom.<br />
Pomešana sa drugim lekovitim biljkama koristi se u lečenju mnogih bolesti.<br />
RUŽA VRTNA [rosa centifolia]<br />
narodni naziv: majska ruža, mirišljavka, ruža stolistica<br />
engleski naziv: ROSE<br />
Opis biljke:<br />
Ruža vrtna je trajna biljka oblika grma i može da naraste i do 2 metra. Pojedine vrste<br />
ruža uzgajaju se u obliku drveta. Danas se uzgaja nekoliko hiljada vrsti ruža. Listovi<br />
su golemi. Perasti listici sa donje strane su svjetliji, i jednostruko nazubljeni.<br />
Prvobitna boja ružinog cveta bila je ružičasta, ali danas postoje ruže različitih veličina<br />
cvetova i boja. Cvetovi imaju veliki broj cvetnih latica i prašnika. Pojedine vrste<br />
imaju neobično prijatan miris.<br />
Stanište:<br />
Uzgaja se u vrtovima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skupljaju latice u punom cvatu i po suvom vremenu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Čaj od latica ruže preporučuje se kao sredstvo za čišcenje krvi. Taj čaj lagano otvara,<br />
pa se koristi kod žutice, prekomeme menstruacije, nesvestice, vrtoglavice i<br />
glavobolje. Latice ruže veoma su korisne kao sredstvo za jačanje srca i nerava. Za<br />
spoljnu upotrebu se koriste latice od kojih se prave obloge.<br />
RUZMARIN [rosmarinus officinalis]<br />
narodni naziv: rozmarin, rosmarin, rožmarin, rusmarin, ruzmarin, ruzman, zimorad<br />
engleski naziv: ROSEMARY<br />
Opis biljke:<br />
Ruzmarin je razgranata biljka oblika grma koja je i zimi zelena. Listovi su nasuprotni,<br />
sedeći, čvrsti i uski, dužine 2 do 3 cm. Rubovi listova su celi i prema dole savijeni.<br />
Gornja strana lista je tamno zelene boje, a donja sivo bela. Izmedju listova, na<br />
krajevima ogranaka razvijaju se pršljenasto na malim peteljkama Ijubicasto plavi<br />
cvetovi. Jakog su mirisa, nalik na kamfor, a ljutog, aromatičnog i malo gorkog ukusa.<br />
367
Stanište<br />
: Nalazi se na sunčanim i kamenitim stranama obalnog područja , a kao ukrasna biljka<br />
uzgaja se po vrtovima i parkovima. Osetljiv je na mraz pa ga je potrebno zaštititi.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skupljaju cvetovi, izdanci u cvatu i listovi. Cvetovi i biljka se suše u hladu.<br />
Čuvaju se u zatvorenim posudama.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Ruzmarin je veoma koristan kao lek za poboljšanje cirkulacije krvi, za lečenje slabe<br />
probave i tromosti želuca i anemije. Biljka deluje na poboljšanje funkcije jetre i<br />
pražnjenja žučnog mehura, a sve to deluje na opšte poboljšanje celog organizma.<br />
Koristi se za lečenje uzetosti, reumatizma mišića, nervnih bolova, glavobolje ,<br />
duševne i fizičke iznemoglosti. Koristi se i kao sredstvo za poboljšanje vida. Za<br />
unutrašnju upotrebu priprema se čaj, a za spoljnu upotrebu se koristi alkoholna<br />
tečnost koja služi kao sredstvo za masažu.<br />
RASTAVIĆ [equisetum arvense]<br />
narodni naziv: konjski rep, koseterka, njivska preslica, poljska preslica, preslica,<br />
šutkavac, vošce<br />
engleski naziv: HORSETAIL<br />
Opis biljke:<br />
Preslica je jako rasprostranjen korov koji se teško iskorenjuje. Ubraja se u red paprati.<br />
Trajna podzemna stabIjika crne je boje i poput niti širi se u dubinu i širinu. Jako je<br />
otporna. Stabljika je uspravna sa tankim i brojnim listovima u pršljenu pa je zbog<br />
toga zovu konjskim repom.<br />
Stanište:<br />
Raste u močvamom tlu , na peskovitim livadama i poljima, i uzduž železničkih<br />
nasipa.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skuplja cela biljka.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Mnogostruka lekovitost preslice bila je poznata još u starom veku. Jedno je od<br />
najboljih sredstava za lečenje bolesti pluća, posebno kod plućnih krvarenja i<br />
tuberkuloze pluća. Preslica je veoma dobra u lečenju svih oblika malokrvnosti, jer<br />
pospešuje stvaranje crvenih krvnih zrnaca. Nezamenljivo je sredstvo u lečenju čira na<br />
želucu, fistula na debelom crevu i drugih oblika čireva, zatim u lečenju bolesti<br />
mokraćnih organa. Uspesi se postižu kod grčeva u mehuru, slabog mehura, bolnog<br />
368
mokrenja, zadržavanja mokraće, upale bubrega sa pojavom belančevina u mokraći,<br />
upale bubrežne nakapnice, krvarenja bubrega, kod hroničnog nadražaja mehura sa<br />
pritiskom na mokrenje (kod žena), kod početne tuberkuloze bubrega i mehura.<br />
Pomešana s drugim biljkama koristi se u lečenju mnogih drugih bolesti.<br />
SOJA<br />
engleski naziv: SOY BEAN<br />
Opis biljke:<br />
Soja je jednogodišnja biljka sa mahunama u kojima se nalazi 2 do 5 okruglih zrna,<br />
žute, žuto zelene ili smedje boje. Zrno sadrži 36 do 40 procenata proteina, 15 do 23<br />
procenta ulja, blizu 34 procenta ugljenih hidrata, 3 do 6 procenta mineralnih materija<br />
i znatan broj vitamina.<br />
Sojino zrno veoma je bogato proteinima, vitaminima i mineralima, pa su i proizvodi<br />
koji se dobijaju njegovom preradom, bogat izvor ovih sastojaka. Proizvodi od soje ne<br />
mogu biti zamena za druge vredne prehrambene artikle, pogotovo ne za namirnice<br />
životinjskog porekla (meso, mleko, jaja, riba), već se smatraju za namirnicu koja ima<br />
svoje ravnopravno mesto u ishrani.<br />
Soja lecitin je prirodna materija izvrsnih osobina, ali manje poznata širem krugu<br />
ljudi. Njegovi glavni sastojci su kolin i inozitol u obliku fosfatidilkolina. Kolin igra<br />
ključnu ulogu u izgradnji strukture bioloških opni (membrana) i često se veže za<br />
vitamine. Inozitol se u manjoj ili većoj količini nalazi u namirnicama biljnog porekla,<br />
a soja ga sadrži u izobilju. Ljudski mozak deponuje veče količine inozitola. Kolin i<br />
inozitol se po funkciji smatraju katalizatorima i razgradjivačima masti.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Lecitin snižava nivo holesterola, pročišćava zidove krvnih vena i pojačava rad<br />
srčanog mišića. Kako naša standardna prehrana sadrži znatno veću količinu masti od<br />
optimalne, skoro svaki čovek ima povećane potrebe za lecitinom. Drugo važano<br />
dejstvo lecitina je da u većoj meri smanjuje ili čak u potpunosti uklanja bolove u<br />
zglobovima.<br />
Redovno uzimanje lecitina omogućava osobama koje pate od bolesti zglobova<br />
aktivnosti koje zbog bolova ne bi mogle izvršavati. Lecitin uz navedena svojstva u<br />
velikoj meri koristi ljudima osetljivim na promene vremena. Uzimanje lecitina je<br />
neophodno kod sportista čiji je učinak umanjen zbog bolova u zglobovima.<br />
Lecitin daje kosi zdravu boju i smanjuje opadanje. Pomoću lecitina može se sprečiti<br />
nastanak ekcema. Lecitin pojačava moć koncentracije i pamćenja i deluje umirujuće<br />
na nervni sistem.<br />
369
Medju vitaminima posebno su zastupljeni vitamini B grupe, vitamin E i drugi. Od<br />
minerala tu su kalcijum, fosfor, magnezijum, gvozdje i drugi.<br />
Soja je posebno korisna u ishrani dijabetičara: obezbedjuje dovoljno kalorija i<br />
proteina, ali i prilikom prolaska kroz creva omogućava manju apsorpciju ugljenih<br />
hidrata. Ova namirnica je, bez sumnje, vrlo korisna, ali je teško prihvatamo u<br />
svakodnevnoj ishrani. Upotreba proizvoda od soje u ishrani zdravih ljudi zbog toga<br />
ima dijetetsko i preventivno delovanje.Soja se, takodje, preporučuje za ishranu osoba<br />
obolelih od sećerne bolesti, povećanog krvnog pritiska i nekih oboljenja jetre.<br />
SALEP [orchis morio]<br />
narodni naziv: kaćun, vrani luk, kukovec<br />
engleski naziv: ORCHIS<br />
Opis biljke:<br />
Salep je višegodišnja zeljasta biljka sa uspravnom stabljikom visine do 35 cm. Listovi<br />
su sabljasti i sočni. Cvetići su beli ili ružičasti, skupljeni u klas. Ima dva gomolja.<br />
Stanište:<br />
Raste na vlažnim i suvim mestima, na planinama, kraj potoka i na vodoplavnim<br />
livadama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek koriste se gomolji.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Salep se koristi kao lek protiv katara i dećjih proliva. Pomešan sa drugim lekovitim<br />
biljkama koristi se u lečenju mnogih drugih bolesti.<br />
370
SLEZ CRNI [malva silvestris]<br />
narodni naziv: crni sljez, divlji papel, divlji slezenovac, divlji šljez, planinska sliz,<br />
slizovaca<br />
engleski naziv: MALOW<br />
Opis biljke:<br />
Crni slez je jednogodišnja ili višegodišnja biljka iz čijeg podanka izbijaju, uglavnom,<br />
polegnute, razgranate stabljike visine do 80 cm. Listovi su okruglog, srcastog ili<br />
bubrežastog oblika, na krajevima nazubljeni. Cvetovi izbijaju iz lisnih pazušica,<br />
imaju dvostruku čašku, a cvetni listovi imaju 3 do 5 duguljastih pruga. Boja cvetova<br />
zavisi od vrste, a kreće se od plave do ružičasto crvene. Čitava biljka je bez mirisa i<br />
nije ukusna.<br />
Stanište:<br />
Raste na nasipima, uz reke, na vlažnim livadama i na poplavljenim područjima.<br />
Uzgaja se i u vrtovima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru, pre svega, listovi, a cvetovi za vreme cvetanja. Ponekad se beru koren<br />
i seme. Cvetovi se smeju brati samo po suvom vremenu, kada su potpuno otvoreni,<br />
suše se u hladu u veoma tankom sloju, a još boIje na toplom mestu. Listovi se beru sa<br />
što kraćom peteljkom i suše u tankom sloju na promajnom mestu. Oboleli i oštećeni<br />
listovi ne smeju se brati i upotrebljavati za lek.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Crni slez se odavno koristi za otklanjanje probavnih smetnji i rastvaranje sluzi. Čaj<br />
pripremljen na propisan način upotrebljava se za lečenje kašlja, katara, bronha,<br />
promuklosti, upale ždrela, nadutosti pluća (emfizem) i kod katara pluća. Preporučuje<br />
se za lečenje grčeva u želucu i crevima, kod bolnog mokrenja i bolnog zaustavljanja<br />
mokraće.<br />
371
SMILJE [Helichrysum arenarium]<br />
narodni naziv: žuto smilje,smili, cmilje, zlatnocvita trava, zneljek, laska kamilica,<br />
marjetica, sneljek<br />
engleski naziv: IMMORTELLE<br />
Opis biljke:<br />
Smilje je trajna zeljasta biljka sivkaste boje od obilja vunastih dlaka. Stabljika je<br />
uspravna i visoka 10 do 40 cm, obrasla duguljastim listovima, a na vrhu nosi<br />
nekoliko žulih glavičastih cvati. Cveta leti.<br />
Stanište:<br />
Raste na pesku.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Upotrebljavaju se cvetne glavice kad se cvetovi počnu otvarati.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Omiljeno narodno cveće i lek za lečenje žuči (za izbacivanje žučnog kamena) i<br />
organa za mokrenje.<br />
SMREKA ili BOROVICA [juniperus <strong>com</strong>munis]<br />
narodni naziv: borovac, brin, brina, crna smreka, crna smrekinja, kleka, klekinja,<br />
smrčika, smrča, venja<br />
engleski naziv: JUNIPER<br />
Opis biljke:<br />
Smreka ili borovica raste kao grm. S obzirom na veličinu, oblik, rast i oblik iglica<br />
smreka je vrlo promenljiva biljka. Igličasti listovi stoje po tri u pršljenu. U početku su<br />
svetlo zelene boje, a posle potamne. Sa gomje strane lista nalazi se plavkasto bela<br />
crta. Listovi su dugački 8 do 10 mm. Muški cvetovi su žuti i nalik klasu, a ženski<br />
372
cvetovi su cešeri I izgledaju kao bobica. Plod je crn. Svi delovi smreke ili borovice<br />
imaju fin aromatičan miris. »Bobice« su gorko slatkog ukusa, a iglice gorke i<br />
smolaste.<br />
Stanište:<br />
Raste po klisurastom neplodnom tlu i belogoričnim i crnogoričnim šumama. Često se<br />
nalazi u velikim skupinama na kamenitoj kraškoj podlozi od primorskog područja do<br />
brdskih i planinskih predela.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beruse plodovi, iglice, vrhovi grančica i samo drvo. Nakon što se plodovi<br />
uberu, suše se u tankom sloju na suvom i svetlom mestu. Plod smreke ili borovice ne<br />
sme se sušiti na suncu i umetnoj toploti.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Mnogostruka je lekovitost smreke ili borovice. Čaj od ploda jača nerve i želudac, čisti<br />
krv, odvodi otrovne gasove, a sa mokraćom i loše sokove, pojačava znojenje, leči<br />
vodenu i bubrežnu bolest, čisti jetru, drobi i odvaja kamen i pesak iz žuči, bubrega,<br />
mokraćnog mehura. Odlično leči beli cvet, a preporučuje se za lečenje plućnih bolesti<br />
posebno astme. Mladi vrhovi kuvani u mleku leče kostobolju, reumatizam, išijas,<br />
skorbut, vodenu bolest, nervnu rastrojenost i dr. Pomešana sa drugim biljkama,<br />
smreka ili borovica izvrstan je lek za mnoge bolesti.<br />
SLEZ BELI [althaea officinalis]<br />
narodni naziv: bili sliz, dobri slez, pitomi šljez, šljez, šljezovina, veliki sliz<br />
engleski naziv: marshmallow<br />
Opis biljke:<br />
Beli slez je trajna biljka sa mesnatim, jakim i razgranatim korenom bele boje. Iz<br />
korena izbijaju najpre zeleni i okrugli listovi, a zatim nekoliko stabljika koje dostižu<br />
visinu do 2 metra. Listovi na stabljici su prilično veliki, naborani i debeli i sa obe<br />
strane obrasli pustenim dlakama. Listovi su srebrno sive ili sivo zelene boje.Cveta od<br />
juna do kraja avgusta.<br />
Stanište:<br />
Raste na nasipima, uz reke, na vlažnim livadama i na poplavljenim područjima.<br />
Uzgaja se i u vrtovima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Koren se kopa u proleće ili u jesen, nakon cvetanja. Cvetovi se beru za vreme<br />
cvetanja, a listovi u jesen ( ne u proleće!), nakon cvetanja. Koren se opere, zatim<br />
oguli spoljni sloj, uzdužno preseče, i brzo osuši. Kada je skoro sasvim suv, iseče se na<br />
373
sitne kockice i mora biti sasvim beo. Ako se stavi u vodu i iz njega isplivaju belkasti<br />
crvići , onda sve treba baciti. Od cele biljke koren je najlekovitiji.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Čaj od belog sleza povoljno deluje kod kašlja, bronhitisa i plućnog katara.<br />
Preporučuje se kao lek kod bronhalne astme i početne tuberkuloze pluća, kod katara u<br />
mokraćnom mehuru, bolnog mokrenja ili teškoga zadržavanja mokraće. Koristan je,<br />
takodje, u lečenju bolesti celog probavnog trakta, a posebno kod upale debelog creva<br />
(colitisa), proliva, srdobolje, povraćanja sa prolivom kod dojencadi i dr. Pomešan sa<br />
drugim lekovitim biljkama koristi se u lečenju drugih bolesti. Danas se retko<br />
upotrebljava čaj od belog sleza. On je uglavnom samo dodatak čajevima protiv<br />
kašlja, a njegovo delovanje povećava sluz koja čini zaštitni sloj. Za beli slez je<br />
karakteristično da deluje smirujuće pri akutnim upalama želudačne sluznice, u<br />
mešavini sa kamili<strong>com</strong>. Dobar je i pri hroničnom kataru ždrela kada suva sluznica<br />
uzrokuje često kašljucanje. Delotvoran je i kod upornog hroničnog katara kod pušača.<br />
Beli slez se mnogo koristi u konditorskoj industriji za izradu slatkiša najčešće za<br />
izradu tkz. salon bombona koji se koriste za kićenje božićnjih jelki.<br />
SLADIĆ [Glycyrrhiza glabra]<br />
narodni naziv: slatki koren, slatko drvce, slatko bilje, gospino bilje, glicirica<br />
engleski naziv: LIQUORICE<br />
Opis biljke:<br />
Sladić je trajna, vrlo otporna zeljasta biljka sa izvanredno snažnim, razvijenim i<br />
žilavim, drvenastim korenom. Iz rizoma, koji je ispod same površine zemlje, svakog<br />
proleća izbija po nekoliko stabljika visine 1 -2 m. Divlja, a posebno gajena biljka, u<br />
gustom sklopu obrazuje zbijen i teško prohodan čestar, koji na prvi pogled liči na<br />
mladu bagremovu šumicu. Lišće je slično bagremovom, ali je sitnije. Lišće je pod<br />
prstima grubo i vrlo lepljivo. Cvetovi su sitni, ljubičaste boje. Plod je mala mahuna<br />
mrke boje, pljosnata, vrlo čvrsta i gruba pod prstima. Cveta u julu i avgustu.<br />
Stanište:<br />
Sladić raste na peskovitim obalama Dunava i Tise, a gaji se kao medicinska biljka u<br />
mnogim zemljama Evrope i sveta.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Koren.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Slatki koren ulazi u sastav plućnih čajeva. Upotrebljava se kao blago sredstvo za<br />
iskašljavanje i protiv nadimanja u stomaku. Ulazi u sastav raznih lekova za organe za<br />
374
varenje i disanje. Slatkim korenom se sladi pivo, razne penušave limunade i druga<br />
pića. Utvrdjeno je, da topla žuta boja slatkog korena nije samo boja, nego i lek, i da<br />
potiće od tzv. flavonskih jedinjenja koja deluju protiv upala sluzokože i doprinose<br />
lečenju čira u želucu. Sladić se koristi za razne mešane čajeve od kvalitetnih lekovitih<br />
biljaka za lečenje raznih bolesti.<br />
SITNICA [Herniaria glabra]<br />
narodni naziv: sipanica, kilavica, janjeće zelje, jarica, jezero-zrnatka, priputnica,<br />
trava od kile, turska žitnica, turska trava<br />
engleski naziv: RUPTUREWORT<br />
Opis biljke:<br />
Sitnica je mala, neugledna, kosmopolitska biljka. Stabljika se vuče po zemlji i<br />
dugačka je do 20 cm, veoma razgranata, ima vrlo sitne, jajasto duguljaste listiće bez<br />
drške. Sićušni, jedva primetni, zeleno žuti cvetići skupljeni su po desetak zajedno u<br />
pazuhu lista. Sveža biljka nema miris, a suva miriše slabo na kumarin. Ukus joj je<br />
gorak i nešto malo ljut i sladak.<br />
Stanište:<br />
Kod nas je ima po suvim i peščanim mestima. Nekad raste po kamenu kao mahovina,<br />
jer nema uspravnih stabljika.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Bere se cela biljka.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Upotrebljava se kao čaj (obično pomešan sa lišćem medvedjeg grožda) za lečenje<br />
urogenitalnih organa, kao diuretik pri oboljenju bešike i stvaranju kamenčiča. Redje<br />
se daje u obliku ekstrakta ili sirupa.<br />
375
SRČANIK ili SRČENICA [polygonum<br />
bistorta]<br />
narodni naziv: srčenjak, trava od srca<br />
engleski naziv: SNAKE ROOT<br />
Opis biljke:<br />
Srčanik ili srčenica je trajna biljka koja ima jak I vijugav koren koji potseća na broj 5.<br />
Spolja koren je smedj, a iznutra boje mesa. Razmnožava se izdancima iz čvorova na<br />
korenu, koji se razvijaju u nove korene od kojih svaki za sebe samostalno živi.<br />
Srčenica se može razmnožavati semenom u jesen, odmah nakon što sazri. Stabljika<br />
naraste i više od 1 metra. Listovi su dugački, kopljasti a pri dnu imaju peteljku.<br />
Gornji listovi su uži i obuhvataju stabljiku. Sa gornje strane listovi su tamno zeleni, a<br />
sa donje sivo zeleni. Cvetovi su rozo beli koji su na vrhu stabIjike složeni u klas i<br />
imaju vrlo prijatan miris.<br />
Stanište:<br />
Raste na planinskim i brdskim livadama i pašnjacima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se skuplja korenje koje se vadi u decembru. Korenje se opere i brzo suši.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Srčenica svoju lekovitost duguje velikom velikom prisustvu tanina. Upotrebljava se u<br />
obliku čaja ili kao prašak. Leči krvarenja i prolive, bolesti sluzokože, a celi crevni<br />
trakt podstiče na rad. Preporučuje se za lečenje malokrvnosti, dizenterije, rana u<br />
ustima i sl.<br />
376
ŠIMŠIR DIVLJI ili ŽUTIKA [berberis vulgaris]<br />
narodni naziv: babkovina, brebenika, cesmigam, šimširika, šimširovo drvo, žutica,<br />
žutika trpka<br />
engleski naziv: BARBERRY<br />
Opis biljke:<br />
Dok je drvo mlado, grane divljeg šimšira su nalik na šiblje. Posle odrvene i dobiju<br />
prljavo sivu boju. Listovi se pretvaraju u trodelno trnje. Kratki izdanci razvijaju<br />
listove koji se nalaze u čupercima, jajasti su i na rubu nazubljeni. Cvetovi su žuti i<br />
vise u grozdovima. Plodovi su svetlo crvene boje i valjkastog oblika.<br />
Stanište:<br />
Žutika je veoma rasprostranjena po celoj Evropi. U našim krajevima je ima u<br />
priličnim količinama, a raste po živicama, uz rubove šuma, u šikarama i dr.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Bere se plod i kora, a koren u kasnu jesen. Plod se bere u kasnu jesen bez peteljke,<br />
nakon njihovog sušenja, moraju zadržati svoju prirodnu crvenu boju.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Žutika pospešuje izlučivanje žuči, proširuje krvne vene i time pospešuje cirkulaciju<br />
krvi uz istovremeno sniženje pritiska. Isto tako, korisna je u lečenju bolesti žuči, jetre<br />
i proliva. Pomešana sa drugim lekovitim biljkama koristi se u lečenju mnoštva drugih<br />
bolesti.<br />
377
narodni naziv: Sena<br />
engleski naziv: SENNA<br />
SENA [Cassia angustifolia]<br />
Opis biljke:<br />
Sena je žbunasta biljka sa parno perastim lišćem. Lišće je žuto zelene boje i nalazi se<br />
na kratkoj peteljci.<br />
Stanište:<br />
Sena je biljka koja ne raste na našim područjima, nego se nalazi na područjima Afrike<br />
i Azije.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Lišće<br />
Lekovito delovanje:<br />
Zrelo, osušeno i iseckano lišće od sene upotrebljava se kao jako i oprobano sredstvo<br />
za čišćenje, kao blag laksans . Sadrži glikozide, senozide A i B, flavonoid, sluz, tenin,<br />
smole i antrahinonske derivate. Upotreba: aktivni sastojci lista sene deluju na<br />
Aurbachov kompleks, nervne završetke u zidu debelog creva, pojačavaju peristaltiku<br />
i deluju laksantno. Čaj od sene pomaže prirodnom varenju, sprečava lenjost creva i<br />
zatvor. Senino lišće se ne sme upotrebljavati za vreme trudnoće, zapaljenja mokraćne<br />
bešike ili za paljenja materice. Inače je upotreba seninog lišća vrlo česta. Sličnog, ali<br />
blažeg dejstva su mahune od istih vrsta.<br />
378
SELEN [Levisticum officinale]<br />
narodni naziv: selim, ljupčac, belestika, veleždin, velestika, lesandrina, lubcac,<br />
Ijubačac, milobud, miloduv, trojevac<br />
engleski naziv: LOVAGE<br />
Opis biljke:<br />
Selen je mirisna, trajna zeljasta biljka, visoka do 2m. Koren je vrlo krupan i<br />
razgranat. Listovi su tamno zeleni i 2-3 puta perasto deljeni. Cvetovi su udruženi u<br />
štitaste cvasti svetlo žute boje. Plodovi su pljosnati, sa oštrim rebrima.<br />
Stanište:<br />
Gaji se u vrtovima i često podivlja, posebno u planinama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Lekoviti su koren i plod. U korenu i plodu ima do 1% etarskog ulja, u kome je glavni<br />
sastojak terpineol. Ima i smole, gume, tanina, šećera, skroba i raznih kiselina. U lišću<br />
ima do 100 mg vitamina C.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Prijatan, aromatičan i bezopasan diuretik, stomahik i karminativ. Često se daje<br />
zajedno sa drugim žitaricama za lečenje organa za varenje, mokrenje i disanje. Ima<br />
lekovito dejstvo kod bolesnika koji imaju grčeve u crevima.<br />
Saw Palmetto [Saw Palmetto]<br />
engleski naziv: Saw Palmetto<br />
Opis biljke:<br />
To je malo palmino stablo koje potiče iz jugoistočnog dela Amerike. Zrna Saw<br />
Palmetta sadrze masne kiseline i sterole koji kada udju u organizam, prirodnim putem<br />
"otputuju" u prostatu. Mnogobrojna proučavanja su potvrdila da oni mogu sprečiti<br />
pretvaranje testosterona u dihidrotestosterone, vazne muske hormone koji sudeluju u<br />
379
hiperprodukciji ćelija prostate, naročito kod starijih muskaraca. 50 do 60%<br />
muskaraca pati od hiperplazije, tj oticanja prostate.<br />
Stanište:<br />
Brazil.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Plodovi i seme.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Zlezda prostata okruzuje mokraćni kanal - zamislite prostatu kao gumeni obruč i<br />
mokraćni kanal kao slamku koja prolazi kroz njega. Kako prostata otiče i gnječi<br />
mokraćni kanal, tako se javljaju problemi u vidu različitih neugodnih i neželjenih<br />
simptoma: bolno uriniranje, nemogućnost uriniranja, poteškoće kod početka ili kraja<br />
uriniranja, noćno uriniranje, odnosno mokrenje, itd... Novija istrazivanja pokazuju da<br />
Saw palmetto može da zaustavi delovanje inflamatornih supstanci koje mogu<br />
prouzrokovati razvoj benigne hiperplazije prostate . Suprotno nekim drugim<br />
opcijama, saw palmetto nema estrogensko (zenski hormon) dejstvo na telo muskarca.<br />
Većim brojem istrazivanja potvrdjeno je da testerasta palma pojačava pražnjenje<br />
mokraće i da smanjuje učestalost noćnog mokrenja. Ona je prihvaćeno sredstvo za<br />
terapiju benignog uvećanja prostate. Prema istraživanjima, materije koje se nalaze u<br />
plodu testeraste palme sprečavaju da se testosteron pretvara u hidrotestosteron i<br />
takodje, sprečavaju njegovo vezivanje za receptore ćelija prostate a samim tim<br />
sprečavaju njihovo uvećanje odnosno oticanje.<br />
SMOKVA [ficus carica]<br />
narodni naziv: smokvinica, smokvenica, figovnik<br />
engleski naziv: FIG<br />
Opis biljke:<br />
Smokva je relativno nisko drvo as jako razgranatom krošnjom. Starije grane sive su<br />
boje, a mlade tamno zelene. Listovi su naizmenični, veliki i nepravilno usečeni. Na<br />
mladim granama pri dnu se nalaze zalisci. Cvetovi smokve zatvoreni su omotačem<br />
380
kruškastog oblika. Od tog cveta posle nastaje sočni plod sa mnoštvom semenih<br />
koštica. Oplodnju vrše insekti u unutrašnjosti cvetnog omotača.<br />
Stanište:<br />
Uzgaja se u području Sredozemnog mora.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se koristi svež ili osušen plod.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Plod smokve reguliše probavu. Kao čaj koristi se kod jakih prehlada.<br />
ŠPAROGA VRTNA [asparagus officinalis]<br />
narodni naziv: beluš, kuka, pitoma šparoga, pitomi sparog, sparoga, šparog, vilina<br />
metla<br />
engleski naziv: ASPARAGUS<br />
Opis biljke:<br />
Šparoga vrtna je trajana biljka sa drvenastim i jako razvijenim podankom koji je<br />
uglavnom horizontalan. Iz podanka izbija duboko i debelo korenje. U proleće iz<br />
podanka izbijaju jaki bijeli izdanci koji, izlaskom na dnevnu svetlost, belu boju<br />
menjaju u zelenu. Izdanci su pokriveni mesnatim ljuskama, a kad dosegnu visinu od<br />
20 do 25 cm, seku se i koriste kao povrće. Iz preostalih izdanaka raste stabljika visine<br />
i do 1,5 metra, koja se kasnije razgrana u male grančice, koje na sebi nose male, suve<br />
listiće. Tek treće godine izdanci donose cvetove zeleno bele boje. Plodovi su crveni<br />
veličine graška.<br />
Stanište:<br />
Šparoge rastu u prirodi duž čitavog primorja, a uzgajaju se kao povrće u<br />
povrtnjacima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru izdanci u proleće,a podanak sa korenom se kopa u jesen. Plodovi se<br />
sakupljaju nakon što sazre.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Izdanci šparoge se koriste kao povrće, inače pospešuju rad bubrega, a time i<br />
izlučivanje vode iz tela, osim toga koriste se i kao blago sredstvo za otvaranje.<br />
Izdanci šparoge izvrsna su hrana za šećerne bolesnike i za one koji se oporavljaju<br />
nakon teže bolesti. Njeno seme koristi se za smirivanje želuca i povraćanja, a koren<br />
se koristi kao sredstvo za otvaranje.<br />
381
ŠLJIVA [prunus domestica]<br />
narodni naziv: readjarka, požegača, bistrica, modnilja<br />
engleski naziv: PLUM<br />
Opis biljke:<br />
Šljiva je drvo koje može narasti do 10 metara. Prilično je razgrnata sa ovalnim,<br />
nazubljenim listovima i sitnim belim cvetovima. Cvetovi su na kratkim drškama i<br />
uglavnom po dva zajedno. Plod je duguljast, sočan i tamno plave boje. U plodu se<br />
nalazi koštica. Uzgaja se u voćnjacima. Postoji mnogo vrsti šljiva.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Plod<br />
Lekovito delovanje:<br />
Šljive su veoma značajne u ishrani. Lekovitost šljive dolazi do izražaja kod oboljenja<br />
bubrega, gihta, bolesti jetre i pojave reumatizma. Povoljno deluje na probavne<br />
organe. Reguliše rad creva.<br />
382
ŠTAVELJ ili ŠCAV [rumex obtusifolis]<br />
engleski naziv: BROAD LEAVED DOCK<br />
Opis biljke:<br />
Štavelj ili šcav je višegodišnja zeljasta biljka visine do 1 metar. Ima duge ovalne<br />
listove poput rena. Cvetovi su složeni u klasove koji se razvijaju na stabljici, posebno<br />
na vrhu. Cvetici su zelene do crveno smedje boje.<br />
Stanište:<br />
Svuda na vlažnim livadama.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru listovi u proleće, a plodovi pre samog sazrevanja. Suši se u hladu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Plod se upotrebljava u obliku čaja protiv proliva. Listovi se uzimaju protiv<br />
malookrvnosti jer u sebi zadrže vitamine A i C, a ima gvozdja i fosfora. Čaj od listova<br />
koristi se u lečenju šuljeva i za bolju probavu.<br />
ŠIPURIKA ili ŠIPAK [rosa canina]<br />
narodni naziv: divlji šipak, divlja ruža, pasja draca, pasja ruža, srbiguzica, šipurina,<br />
šepurika<br />
engleski naziv: DOG ROSE<br />
Opis biljke:<br />
Šipak je grm visine 2 do 3 metra. U prvoj godini pojavljuju se uspravne grane koje<br />
se, u sledećim godinama, razgrane u mnogobrojne viseće grane. Čitav grm obrastao<br />
je oštrim i prema dole savijenim bodljikama. Listovi su neparno perasti, a listići<br />
383
jajastog oblika i oštro nazubljeni. Cvetovi su bele do belo ruže boje. Plodovi su<br />
jajastog oblika, svetlo crvene boje, i sadrže veliki broj tvrdih semenki. Cvetovi su<br />
prijatnog mirisa, a plodovi kiselkasto slatkog ukusa. Semenke su bez mirisa, ali zato<br />
čaj ima veoma prijatan miris.<br />
Stanište:<br />
Šipak je veoma rasprostranjen po celoj Evropi. U našim krajevima je ima u velikim<br />
količinama, a raste po živicama, uz rubove šuma, u šikarama i dr.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru plodovi i cvetne latice.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Šipak je lekovita biljka koja, pored crne ribizle ima najviše C vitamina. Posebno je<br />
važno što kuvanjem šipak ne gubi taj vitamin. Čaj se preporučuje majkama za vreme<br />
dojenja. Proizvodi od šipurike otklanjaju tzv. umor, malaksalost, bledolikost i<br />
nervozu kao i sve ostale tegobe povezane sa smanjenom količinom vitamina C.<br />
Šipurika povoljno deluje na probavni trakt i na izlučivanje mokrace bez ikakvih<br />
nadražaja bubrega. Čaj od šipurike preporučuje se za sprečavanje kamena u<br />
bubrezima i mokraćnim kanalima. Isto tako, čisti krv, a koristi se kod upalnih procesa<br />
bubrega, bubrežne nakapnice i mehura. Cvetne latice šipurike upotrebljavaju se za<br />
pripremanje čaja kod krvarenja iz želuca, creva, pluća i hemoroida kao i protiv<br />
proliva i želučanih grčeva. Pomešana sa drugim biljkama koristi se u lečenju mnogih<br />
drugih bolesti.<br />
384
TROSKOT [polygonum aviculare]<br />
narodni naziv: dvomik, dusomaca, kokošica, krupnik, ptičja trava, uglasti<br />
solomonov pečat, oputina<br />
engleski naziv: Knot grass<br />
Opis biljke:<br />
Oputina je jednogodisnja biljka. To je niska biljka visine os 30 do 60 cm i veoma<br />
često se pojavljuje kao korov. Ima dva reda malih, najviše modro zelenih listića koji<br />
imaju crvene pruge, i male bele palistice (koprica, ochrea). U pazuhu listova nalaze<br />
se cvetovi bele ili belo roze boje.<br />
Stanište:<br />
Raste kao korov u vrtovima, u dvoristima, na putevima, ledinama, oranicama i, na<br />
zapuštenim mestima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
U proleće i leto skupljaju se listovi i mladi pupoljci stabljike.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Oputina se uspesno koristi u lečenju plućnih bolesti, karnena, teskoća u radu bubrega,<br />
gihta (uloga), reumatizma, proliva, krvarenja creva, zutice i rana. Poboljšava krvnu<br />
sliku. Isto tako, preporučuje se u lečenju čireva na zelucu. Pomesana sa drugim<br />
lekovitim biljkama koristi se u lečenju mnogih drugih bolesti.<br />
385
TIMIJAN [Thymus vulgaris]<br />
narodni naziv: bosiljak, majčina dušica, manja mažurana, manji sanseg, timas,<br />
timljan<br />
engleski naziv: THYME<br />
Opis biljke:<br />
Timijan je sličan majčinoj dušici, ali je viši i stabljika mu ne puzi po zemlji, nego<br />
raste uspravno (do 30 cm), listovi su uži, cvati nisu tako zbijene i biljka ne raste kod<br />
nas divlje, nego se gaji. Droga je gornja polovina biljke, list (najbolja droga, jer ima<br />
najviše etarskog ulja i tanina), etarsko uje i timol (Thymi herba, foliurn, aetheroleum<br />
et thymolum). Mlade grančice su četvorouglaste, kratke i gusto obrasle belim<br />
dlacicama, a starije su oble, gole i drvenaste. Lišće je sitno, sedeće ili na kratkoj<br />
dršci, u celini duguljasto, skoro iglasto , po obodu, celo, nadole jako povijeno, kruto,<br />
od gore skoro golo, a na naličju obraslo finim mekim sivim dlačicama. Cvat ima oko<br />
5 ružičastih, 3 do 6 mm dugačkih cvetića na kratkim drškama. Čašica je cevasta,<br />
kratko maljava, zelena ili malo ružičasto-ljubičasta i dvousnata: donja ima dva<br />
igličasta, a gornja tri tupa zuba.<br />
Stanište:<br />
Cveta od juna do oktobra. Gaji se i kao ukrasna i medonosna biljka. Bere se gornja<br />
polovina biljke u cvetu ili pred samo cvetanje.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Bere se cela biljka u cvetu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Timijan je lek i začin. Ulazi u sastav raznih preparata protiv običnog, a naročito<br />
protiv velikog kašlja, Extractum Thymi fluidum i Sirupus Thymi <strong>com</strong>positus. Etarsko<br />
ulje je zbog prisutnog timola i karvakrola izvrsno antiseptičko sredsvo. Ulje ulazi u<br />
sastav voda i pasta za usta, i lekova protiv vrenja. Ulje timijana a naročito timol daju<br />
se protiv crevnih parazita (trihoficalusa, duodenalne ankilostome i oksiura). Timol je<br />
odličan konzervans.<br />
TRBULJA VODENA [oenanthe aquatica]<br />
narodni naziv: bedreničak, konjski morač, krpilo, mokrorok, vodeni morač<br />
engleski naziv: WATER DROPWORT<br />
386
Opis biljke:<br />
Vodena trbulja jevišegodišnja zeljasta biljka sa šupljom i razgranatom stabljikom<br />
visine do 1,5 metar. Veliki listovi sa peteljkom su dvostruko ili trostruko perasti sa<br />
potpornim listićima. Koren je dvogodišnji, oblika šargarepe. Sitni i beli cvetovi su<br />
skupljeni u štit. Plod je sa strane duguljasto jajastog oblika, a sa gornje i donje strane<br />
malo šiljast, go, zeleno srnedje ili žuto smedje boje.<br />
Stanište:<br />
Vodena trbulja raste u barama, močvarama, stajaćoj vodi, na močvarnim zemljištima i<br />
u jarcima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se sakupljaju dozreli plodovi, odnosno seme.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Vodena trbulja je po lekovitom dejstvu slična komoraču, samo mnogo jača. Njegova<br />
upotreba delotvorna je kod veoma zapuštenih i tvrdokornih bronhalnih katara sa<br />
gnojnim i zaudarajućim ispljuvkom, kod tuberkuloze pluća i gnojenja kostiju. Osim<br />
toga, preporučuje se u lečenju pluća, astme, grčeva u želucu i crevima i kod jakog<br />
nadimanja. Za spoljnu upotrebu se koristi seme vodene trbulje kao melem za rane jer<br />
ih čisti i sprečava upale.<br />
TRN CRNI [prunus spinosa]<br />
narodni naziv: trnovina, drača, kukinja, mrki trn, trnina, trnjina, trlinka<br />
engleski naziv: BLACKTHORN<br />
Opis biljke:<br />
Crn trn je grm visine od 1 do 3 metra. Mladi izdanci su dlakavi, a grane se završavaju<br />
oštrim trnjem. Kora crnog trna je crno smedje boje. Na trnovitim gustim ograncima<br />
387
astu mali jajasti listovi, koji su na rubovima nazubljeni. U početku razvoja listovi su<br />
dlakavi, a posle goli. Beli cvetovi pojavljuju se pre samog listanja i to u velikom<br />
broju, da se grane jedva primećuju. Plod je koštunav i okruglog oblika veličine do 1<br />
cm, tamno plave boje. Ima veoma opor i kiseo ukus.<br />
Stanište:<br />
Raste po živicama, pašnjacima, krčevitom tlu i rubovima šuma.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru cvetovi, plodovi i kora sa korena.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Čaj od cvetova koristi se kao sigurno sredstvo za otvaranje i jačanje želuca. Isti čaj<br />
odstranjuje kožne osipe i kožne nečistoće, umiruje grčeve u želucu, pospešuje<br />
izlučivanje mokraće, rastvara sluz kod katara, a preporučuje se kod vodene bolesti i<br />
stvaranja kamena. Pekmez od plodova pospešuje stolicu i posebno se preporučuje<br />
deci koja nemaju urednu stolicu ili pate od zatvora. Čaj od korena preporučuje se u<br />
lečenju groznice.<br />
UVA [arctostaphylos uva ursi]<br />
narodni naziv: divlja maginja, gornik, medvedovo uho, planika crvena, gornik,<br />
mlivnjak,medvedje grozdje<br />
engleski naziv: Bearberry<br />
Opis biljke:<br />
Medvedje groždje je uglavnom polegnuti grm obrastao jajastim, čvrstim i kožastim<br />
listovima dužine 2 do 3 cm. List je krut, kožast, lomljiv i vrlo debeo. Cvetovi su<br />
sitni,zvonasti, bele ili svetlo roze boje obešeni u grozdovima. Plod je bobica, crvene<br />
boje.<br />
Stanište:<br />
Raste po suvim, retkim, peščanim ili kamenitim borovim i drugim crnogoričnim<br />
šumama, izmedju grmlja po sunčanim obroncima, po planinskim pašnjacima<br />
Balkanskog poluostrva, naročito u zapadnim delovima.<br />
388
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se beru listovi od maja do jula . List se bere u proleće kad biljka cveta jer je<br />
tada najviše lekovit (tada ima najviše arbtozida). Kad se baci na gomilu, zvoni, što je<br />
znak da je dobro osušen. Listovi su neprijatnog, oporog i gorkog ukusa, ali bez<br />
mirisa.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Čaj od listova uve leci povećanu prostatu, organe za mokrenje, proliv i šećernu<br />
bolest. Listovi pomešani sa drugim lekovitim biljem služe kao dezinfekcijsko<br />
sredstvo mokraćnih kanala, naročito kod hronicne upale mokraćnog mehura i drugih<br />
bolesti.List se upotrebljava u obliku čaja za lečenje organa za mokrenje. Kod nas<br />
lekari često daju mešan čaj u jednakim količinama od uve i sitnice. Pri pravljenju čaja<br />
potrebno je list zdrobiti i duže kuvati, jer kožasta i cvrsta konzistencija lista otežava i<br />
onemogućava ekstrakciju arbutina i tanina. Inače, se list u apoteci čuva ceo, jer se<br />
tako mnogo duže i bolje održi. Od uve se takodje priprema još i čaj protiv peska ili<br />
kamena u bubregu.<br />
VRBA IVA [salix caprea]<br />
narodni naziv: iva, iva vrba, maca, planinska iva, prava iva, vrbica<br />
engleski naziv: GOAT WILLOW<br />
Opis biljke:<br />
Vrbe su dvodomne biljke koje rastu u obliku grma ili drveta. Svaki grm ili drvo nosi<br />
cvetove samo jednog pola. Muški cvetovi su jajastog oblika sa prašnicima žute boje,<br />
dok su ženski cvetovi vitki i valjkasti, sivo zelene boje. Cvetovi nazvani<br />
»mace«pojavljuju se pre listanja. Listovi bele vrbe nalaze se na kratkoj peteljci,<br />
dugački su, šiljasti, sitno nazubljeni i sa obe strane obrasli srebrno sivim dlakama.<br />
Krhka vrba ima gole listove bez dlaka. Najviše listova ima vrba iva.<br />
389
Stanište:<br />
Raste oko bara i jezera, oko ribnjaka, uzduž reka i potoka, uz rubove šuma, a ljudi je<br />
sade na medjama livada i pašnjaka.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
U proleće se sa tanjih grana guli kora i seku mladice sa mladim listovima.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Odavno je poznata kao lekovito sredstvo koje umiruje groznicu, bolove i pospešuje<br />
izlučivanje znoja i mokraće, a samim tim i izlučivanje otrovnih materija iz tela. Čaj<br />
od vrbine kore posebno se preporučuje kod reumatizma, posebno reumatizma<br />
zglobova i gihta. Vrbina kora umiruje bolove i uništava klice pa zbog toga postiže<br />
dobre rezultate kod svih katarnih upala želuca i creva. Za spoljnu upotrebu se koristi<br />
čaj od vrbine kore za ispiranje kod upale krajnika i desni,od čaja se takodje prave<br />
obloge za rane, čireve i kožne osipe.<br />
VRANILOVKA - ORIGANO [Origanum vulgare]<br />
narodni naziv:<br />
mravinac, mirišijavac, crnovr, crnovrška, džodžan, dušica, babina dubcica, bolmet,<br />
bolja dušica, vrigan, gorka meta, gocman, dobra misel, dobra misu, dobrovoljka,<br />
zabrta, zavrta, ksaberta, mažuran, majoran, mravinjac, mravic, mravlinjak, origanj,<br />
rigan, rohogan, sovr, sovro, sušica, tosta, crljena meta, crljena metvica, crnovrh<br />
engleski naziv: MARJORAM<br />
Opis biljke:<br />
Vranilovka je dugovečna zeljasta biljka suncanih i suvih krajeva. Ima uspravne čvrste<br />
drške, visoke oko pola metra, crvene boje i obrasle krupnim listovima. Cveta od jula<br />
do oktobra. Cvetovi su na vrhu stabljika udruženi u kompaktne okruglaste cvasti,<br />
prijatnog mirisa i lepog izgleda. Ukus je opor i gorak. Spada u grupu aromatičnih<br />
oporih, gorkih neotrovnih droga koje se kod nas mnogo cene. Hemijski sastav i<br />
farmakodinamsko dejstvo vranilovke je vrlo blisko i slično majčinoj dušici pa se na<br />
isti način može upotrebiti. Isto tako se bere, suši, čuva i pakuje.<br />
Stanište:<br />
Svuda.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Seku se vrhovi grančica dužine oko 20 cm za vreme cvetanja.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Omiljena je u narodu kao čaj i lek za jačanje, za lecenje bolesti organa za varenje<br />
390
(naročito proliva) i disanje, a spolja se upotrebljava protiv raznih zapaljenja kože i<br />
sluznica. Etarsko ulje od vranilovke sadrži oko 50% timola, zbog čega ima veoma<br />
izražena antibakterijska svojstva. Na taj način se može i objasniti vekovna upotreba i<br />
ogromno poverenje u lekovitu moć ove biljke u nekim našim krajevima.<br />
VRESAK KRŠKI [satureja montana]<br />
narodni naziv:<br />
brezina, gorska metvica, kameni vrijesac, konjski vrisak, mali vrisak, modra kresina,<br />
primorski vrisak<br />
engleski naziv: WINTER SAVORY<br />
Opis biljke:<br />
Vresak je polugrm visine od 20 do 40 cm. Ima snažan koren iz koga izbija mnogo<br />
uspravnih i razgranatihogranaka. Listovi su mali i uski. Cvetovi su plave ili bele boje<br />
pa se prema tome razlikuju vresak belog cveta i vresak plavog cveta. Cvetovi su<br />
sakupljeni u pazuhu listova. Čitava biljka je pokrivena veoma kratkim dlakama i<br />
žlezdama sa eteričnim uljem, koje ga čini jako aromatičnim.<br />
Stanište:<br />
Raste po suvom, kamenitom i toplom zemljištu kraškog područja, posebno na<br />
primorju.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se koristi čitava biljka koja se bere za vreme cvetanja.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Vresak se uspešno koristi kao sredstvo protiv crevnih parazita, za lečenje bolesti jetre<br />
i žuči, nadutosti i grčeva.<br />
391
narodni naziv:<br />
gospin plašt, virak<br />
engleski naziv: Lady's Mantle<br />
VRKUTA [Alchemilla vulgaris]<br />
Opis biljke:<br />
Sam narodni naziv govori da je velika pomoć ženama - skoro da se ne može nabrojati<br />
za šta je sve lekovita. Ipak treba istaži najvažnije: vrkuta leči pojačani sekret, bolne<br />
menstruacije koje i reguliše, a pospešuje i olakšava porodjaj.<br />
Stanište:<br />
Raste divlje, po kamenitim i neplodnim mestima, a uzgaja se i u vrtovima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se pre cvetanja skupljaju listovi i mlade grančice.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Ona skuplja i zateže tkivo, potpomaže izbacivanje vode iz organizma, jača srcani<br />
mišić, leči upale, čireve, čak i ako su zapušteni. Kod slabašne dece i odraslih deluje<br />
protiv mišićne slabosti i slabosti udova. Vrkuta jača i na taj način što deluje protiv<br />
malokrvnosti. Kod žena koje se teško poradjaju leči slabost materice, a zaštita je i od<br />
pobačaja.<br />
VOLUJSKO UVO [borago officinalis]<br />
narodni naziv:<br />
boraka, borac, boraša, boražina kozmelj, krastavac, lisicina, porec, volovski jezik<br />
engleski naziv: BORAGE<br />
Opis biljke:<br />
Volujsko uvo je jednogodišnja zeljasta biljka sa okruglom i sočnom stabljikom visine<br />
od 30 do 50 cm. Listovi su široki i eliptični. Stabljika i listovi su obrasli grubim<br />
dlakama. Cvetovi rastu pojedinačno I plave su boje.<br />
392
Stanište:<br />
Raste kao polu divlja na našem obalnom području, a uzgaja se u povrtnjacima i<br />
vrtovima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se koriste listovi, cvetovi i čitava biljka, koja se bere za vreme cvetanja, suši se<br />
u hladu na vetrovitom mestu.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Koristi se kao lek za bolesti srca, a posebno kod nervoznih teškoća i lupanja srca.<br />
Pospešuje izlučivanje otrovnih materija iz organizma. Deluje antifibrozno,<br />
osvežavajuće i oživljavajuće.<br />
VALERIANA - ODOLJEN [valeriana officinalis]<br />
narodni naziv:<br />
baldrijan, kozlic,majčina trava, mačja trava, valerijana<br />
engleski naziv: VALERIAN<br />
Opis biljke:<br />
Odoljen ima trajni koren, šuplju,golu, samo prizemno dlačicama pokrivenu stabljiku.<br />
Razgrnata je i dostiže visinu od 20 do 120 cm. Listovi su raznovrsni, donji su<br />
nasuprotni, neparno perasti i rascepljeni, na dugackim peteljkama. Što su bliži vrhu,<br />
gornji listovi imaju kraće peteljke i sa manje lisaka, dok su listovi na samom vrhu<br />
nalik bodljika sa malo dlačica na naličju. Cvetovi su bele ili roze boje i nalaze se u<br />
grupi na vrhu grane. Miris koji proizvodi koren, posebno uzbudjuje mačke.<br />
Stanište:<br />
Raste po močvamim livadama, vlažnim šumama, uzduž jaraka, uz vode i na<br />
obroncima. Miris stabljike, posebino korena, vrlo je neugodan.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
U proleće, pre cvetanja, skuplja se korenje (od manjih stabljika). Korenje se vadi u<br />
jesen. Mora se voditi računa da se biljka ne zameni sa otrovnom kukutom.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Čaj od korena odoljena uspešno se koristi kod svih nervnih bolesti. Postižu se<br />
izvanredni rezultati kod padavice, depresije, hipohondrije, grčeva oko srca, nervoznih<br />
grčeva u dušniku, u grudima kod astme, želucu i crevima. Preporučuje se u lečenju<br />
nervne glavobolje koju uzrokuju grčevi zbog nadimanja, vrtoglavice i povraćanja.<br />
Upotrebljava se na tri načina : pri opštoj uznemirenosti i nervozi koja se može još<br />
povećati usled razdraženosti, pri nesanici koja je posledica nervoze, pri srčanim<br />
tegobama popraćenim lupanjem srca i osećajem straha u predelu srca. Caj i Kapi od<br />
393
odoljena ne smeju se upotrebljavati duže od tri nedelje i potrebno je napraviti pauzu<br />
od pet nedelja. Valeriana snižava pritisak i uspavljuje .Kod niskog pritiska bolje je<br />
koristiti Glog.<br />
VILINO SITO [carlina acaulis]<br />
narodni naziv:<br />
bodic, kravinac, kravijac, krmski koren, protak, pupavac, šikavac, veliko sito,kravljak<br />
engleski naziv: CARLINE THISTLE<br />
Opis biljke:<br />
Kravljak je trajna biljka, niska sa vrlo kratkom stabljikom i sa jako rascepljenim i<br />
bodljikavim listovima. Cvetne glavice su velike, zvezdaste, sjajno bele boje, a<br />
razvijaju se pojedinačno. Koren je dubok i stupast, spolja smedje, a iznutra svetlo<br />
smedje boje. Miris mu je sladak, a ukus oštar i aromatičan.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
U rano proleće ili jesen za lek se skuplja koren. Potrebno ga je naglo sušiti i čuvati na<br />
suvom mestu jer je sklon plesni.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Biljka se koristi kao sredstvo za izlučivanje vode, čišćenje creva i za izlučivanje<br />
mokraće. Čaj od korena se koristi za ispiranje usta, za lečenje rana I čireva koji teško<br />
zarastaju.<br />
VIDAC [euphrasia officinalis]<br />
narodni naziv:<br />
dragočka, dragonka, radoka, vidica, vidova trava,očanica<br />
engleski naziv: EYEBRIGHT<br />
Opis biljke:<br />
Vidac je jednogodišnja biljka visine 10 do 15 cm. U gornjem delu je razgranata i<br />
pokrivena mekanim dlačicama. Listovi su nasuprotni, jajastog oblika i na vrhu oštro<br />
nazubljeni. Cvetovi se pojavljuju u pazušcima gornjih listova, a boja im je bela ili<br />
bledo ljubičasta. Po cevastim cvetovima nalaze se male žute mrlje.<br />
394
Stanište:<br />
Raste na suvim livadama, šumskim čistinama i neplodnim zemljištima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek sakuplja se citava biljka, bez korena .<br />
Lekovito delovanje:<br />
Ova biljka se najviše koristi se u lečenju očiju, i to kod upale očne spojnice, slabosti<br />
očiju zbog premorenosti od čitanja ili pisanja, upale rubova kapaka, upale šarenice,<br />
glaukoma, čira na rožniači, upale suzne žlezde i sl. Vidac se preporučuje i kod bolesti<br />
disajnih organa, kao što su kijavica, grip, bronhitis, probavne smetnje, i kod želučanih<br />
i crevnih bolova.<br />
VINOVA LOZA [vitis vinifera]<br />
narodni naziv:<br />
čokot, loza, trs, vinoloza, vinska loza, vinski trs<br />
engleski naziv: GRAPE VINE<br />
Opis biljke:<br />
Vinova loza je trajan grm, odnosno penjacica koja dosti`e visinu od 5 do 15 metara.<br />
Kod vinove loze razlikuju se dugački izdanci koji se razvijaju iz osnovnih mladica, i<br />
kratki izdanci koji se razvijaju iz pazuha listova. Plod je veoma sočan, sladak i<br />
kiselkast oblika bobice sa nekoliko semenki.<br />
Stani{te:<br />
Pretpostavlja se da je pradomovina vinove loze područje izmedju Crnog mora i<br />
Kaspijskog jezera.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se upotrebljava u prvom redu grožđe pa cvetovi, listovi i vitice.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Čaj od listova vinove loze koristi se kao lek za lečenje reumatizma, gihta, povraćanja<br />
i krvavog ispljuvka. Sok od sveže obrezane loze smanjuje krvarenja, steže, a razređen<br />
sa vodom koristi se i za obloge za jačanje očiju. Čaj od cvetova vinove loze koristi se<br />
za lečenje oslabljene funkcije mozga i kičmene moždine. Grožđe se uzima kao lek za<br />
čišćenje krvi, regulisanje probave, uklanjanje masnih naslaga iz tela, za lečenje<br />
upalnih procesa probavnih organa, za uklanjanje reumatičnih poteškoća i kožnih<br />
osipa. Svež sok od grožđa sadrži vitamin A, B i C, a koristi se , za jačanje probavnih<br />
organa, izlučivanje otrovnih materija iz tela, za lečenje proliva i katara creva,<br />
uklanjanje zatvora i sl. Kada se uzima u manjim količinama, vino deluje lekovito jer<br />
oživljuje i podstiče na aktivniji rad mnoge organe. Vino se koristi u pripremi napitaka<br />
395
od raznog lekovitog bilja. Vinski ocat hladi i steže, smiruje prolive i krvarenje. Od<br />
vinskog octa pripremaju se obloge za razne bolesti. Povremeno pranje celog tela<br />
mešavinom vinskoga octa i vode čisti kožu i otvara pore, pospešuje cirkulaciju krvi, a<br />
time organizam postaje otporniji na razne bolesti i štetne spoljne uticaje.<br />
ZOB [avena sativa]<br />
narodni naziv:<br />
ovas, oves, silj, siljevina, usjevna zob<br />
engleski naziv: OATS<br />
Opis biljke:<br />
Zob je biljka koja se ubraja u porodicu trava. Klasični zob sadrži 2 do 6 cvetića.<br />
Cvetici se nalaze na raširenoj metlici na vrhu stabljike. Zrna su obavijena plevom<br />
koja nije srasla sa zrnom po čemu se zob razlikuje od drugih žitarica (pšenice, ječma i<br />
raži). Sadrži: jod, hlor, fosfor, magnezijum, kalijum, mangan, cink, bakar, niacin,<br />
biotin, vitamine. Ovo, u prevodu na jezik svakodnevnog života, znači: zob je dobro<br />
koristiti u ishrani jer potpomaže stvaranju krvi, jača zube i kosti, podstiče rad mozga,<br />
rast kod dece i jačanje mišićne mase kod odraslih. Zbog lakoće sa kojom se vari, zob<br />
se preporučuje kod bolesti želuca, a isto tako i osobama sa bronhijalnim smetnjama.<br />
U slučajevima dijabetesa (šećerne bolesti), zob se pokazao veoma uspešno.<br />
Redovnim uzimanjem zoba u ishrani, zapravo zobenom kurom koja treba da se<br />
sprovodi duže vreme, dolazi do opadanja šećera u krvi. Važna napomena: nikada ne<br />
prolivajte vodu u kojoj ste kuvali zob, u njoj se nalaze mnoge za život važne<br />
materije!<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se koristi seme(zmo) i slama za vreme žetve.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Zob je izuzetno važna u dijetalnoj ishrani bolesnika. U sebi sadrži sve važne vitamine<br />
i minerale. Koristi se za lečenje malokrvnosti, raznih upala probavnih organa, a<br />
deluje na regeneraciju celokupnog organizma. Kaša pripremljena od zobne slame<br />
veoma je korisna kod bolesti bubrega, bubrežnih kamena, gihta, zatim kod svih<br />
reumatičnih poteškoća, kod krstobolje i kod bolesne jetre Zob u novije vreme zovu i<br />
alternativna Viagra jer deluje kao afrodizijak odnosno pojačava rad testosterona u<br />
organizmu a samim tim je preporučuju za one koji imaju povećanu prostatu.<br />
396
narodni naziv:<br />
ždralica, priboj<br />
engleski naziv: CRANESBILL<br />
ZDRAVAC [Geranium macrorrhizum]<br />
Opis biljke:<br />
Ždralac je mirisna zeljasta planinska biljka. Ima do 1 m dugačke, kao prst debele<br />
rizome koji puze skoro po površini zemlje. Cvet je crveno ljubičast, oblikom podseća<br />
na rodin ili ždralov kljun. Cveta od aprila do juna. Ždravac je niska, neupadljiva<br />
biljka skromnog cveta i jakog mirisa.<br />
Stanište:<br />
Ove biljke nisu otrovne, i rastu svuda.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Bere se cela biljka a vreme cvetanja.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Tipična taninska droga, naročito rizom, koji ima najviše oporih jedinjenja. Ždravac<br />
sadrži: etarsko ulje, tanin, flavonski heterozid i holin. Koristi se kao lek za lečenje<br />
upala sluznice organa za varenje.<br />
ZEČJI TRN [ononis spinosa]<br />
narodni naziv:<br />
gladis,gladež, gladišnik, gladiška, gladuška<br />
engleski naziv: HARROW<br />
Opis biljke:<br />
Zecji trn je trajna biljka koja raste kao korov sa veoma dugačkim, jakim i žilavim<br />
korenjem. Stabljika je grmolika, čvrsta i razgranata, sa trnovitim izdancima, a visoka<br />
je do 50 cm. Listovi u gornjem delu stabljike su jednodelni, dok su donji listovi<br />
trodelni, tj. sastavljeni od tri listića. Cvetovi se nalaze na trnovitim izdancima u<br />
397
pazuhu listova, leptirastog su oblika, i crvene boje.<br />
Stanište:<br />
Raste uz rubove šuma, na suvim i mršavim zemljištima livada, oranica i pašnjaka.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
U proleće ili jesen skuplja se koren, a cela biljka za vreme cvetanja.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Koren zečjeg trna je veoma dobro sredstvo za izlučivanje mokraće, čime se sprečava<br />
stvaranje peska i kamena. Koristi u lečenju vodene bolesti, posebno kod uklanjanja<br />
vode iz trbušne šupljine. Preporučuje se u lečenju upale bubrega, kamena i peska u<br />
bubrezima, upale mokraćnog mehura i kamena u mehuru, kod gihta, reumatizma i<br />
hroničnog reumatizma zglobova. Za iste namene koristi se i čaj od nadzemnog dela<br />
biljke. Za spoljnu upotrebu zečji trn se koristi za pripremu obkoga u lečenju rana.<br />
narodni naziv:<br />
kineski, ruski,indijski<br />
engleski naziv: GREEN TEA<br />
ZELENI ČAJ [Camellia sinensis]<br />
Opis biljke:<br />
Zeleni čaj je osušeno lišće čajne biljke Camellia smensis. To je biljka sitnih listića i<br />
visine kao žbun. Lišće mu je naizmenično, eliptično, na rubovima nazubljeno. Nema<br />
mirisa. Cvetovi su beli i mirišu.<br />
Stanište:<br />
Raste na visoravnima Kine, Indije, Japana, Cejlona, na Javi, u Gruziji i južnim<br />
padinama Kavkaza. Za svoje stanište odabrao je najljepše pejsaže i to uz izvore pitke<br />
398
vode u dobro sunčanim ravnicama koje obiluju kišama. Gaji se na plantažama gde se<br />
grm seče do visine jednog metra radi većeg broja izdanaka i lakšeg branja lišća.<br />
Najbolje vrste beru se u martu(pre prolećnih kiša), kada su listovi još sasvim mali.<br />
Suši se u velikim posudama ispod kojih gori vatra i sve vreme meša vrlo osetljivim<br />
dlanovima znalaca koji znaju kad je čaj osušen i kad ga treba skloniti sa vatre.<br />
Sušenje je važno da bi se iz listova uklonola voda. Važnije od vrste posude (najveći<br />
čajnik na svetu ima zapreminu devedeset litara) su vrsta vatre i način pripreme. Od<br />
načina prerade zavisi da li će se dobiti, crni, zeleni, žuti ili crveni caj. Crni čaj se<br />
specijalnim postupkom obradjuje i pri tom fermentira pri čemu i dobija crnu boju.<br />
Zeleni čaj se obradjuje, ali se fermentacija ne sprovodi. Vrsta biljke utiče na kvalitet<br />
čaja. Medjutim, veština prerade, način pakovanja i čuvanja presudni su za kvalitet.<br />
Čaj se pre svega koristi za uživanje, koje se razvilo istovremeno sa razvojem<br />
industrijske proizvodnje šećera.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Listovi i cvet.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Ispitivanja su pokazala da se korišćenjem zelenog čaja mogu sprečiti maligna<br />
oboljenja prostate. Zeleni čaj snižava holesterol, pomaže snižavanju krvnog pritiska i<br />
blagotvorno deluje na srce i krvne sudove. Miris tog napitka nežne zelene boje i<br />
kiselkastog ukusa podstiče pozitivne misli, krepi celo telo, umiruje, opušta i<br />
pročišćava organizam. Ispitivanjem ekstrakta polifenola dobijenih iz listova biljke<br />
zelenog čaja pokazalo se da smanjuje nivo lipida, triglicerida i holesterola u krvi, a<br />
time i opasnost od bolesti krvnog sistema i arteroskleroze. Zeleni listovi čaja bogati<br />
su i fluorinom koji sprečava štetno dejstvo bakterija karijesa u usnoj duplji. Čaj sadrži<br />
i minerale važne za čovekovo zdravlje poput kalijuma, bakra, gvoždja i mangana.<br />
Sadrži malo teofilina i teobromina. Poznat je kao diuretik, pomaže protiv celulita jer<br />
ograničava apsorpciju masnoće i podstiče površinsku cirkulaciju. Ekstrakt čaja koristi<br />
se za negu kože, usne šupljine, izraslina na koži, protiv peruti u kosi, kod opekotina i<br />
za lečenje akni. Istraživanja koja su sproveli Japanci pokazala su da u delovima<br />
zemlje u kojima se bere i proizvodi zeleni čaj nema smrtnosti od raka želuca i pluća.<br />
399
narodni naziv:<br />
tlatinjak<br />
engleski naziv: STONE FEM<br />
ZLATICA SA KAMENA [ceterach officinarum]<br />
Opis biljke:<br />
Zlatica sa kamena je trajna biljka koja rate na kamenu, odakle je dobila ime. Prilegla<br />
stabljika dostiže dužinu do 15 cm. Listovi su odozgo zeleni, a odozdo belo sivi ili<br />
smedji. Listovi su duguljasti i na krajevima zaobljeni. Stabljike su, u stvari izdanci, sa<br />
listovima koji izbijaju iz korena.<br />
Stanište:<br />
Raste po zidovima i izmedju pločastog kamenja.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se bere stabljika bez korenja, tj. nadzemni deo biljke.U proleće ilil jesen se<br />
skuplja koren, a cela biljka za vreme cvetanja.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Zlatinjak pospešuje izlučivanje mokraće i znojenje, čisti krv i pomaže u lečenju<br />
nervnih bolesti. Za spoljnu upotrebu koristi se za pripremanje obloga i melema za<br />
razne bolesti. Za lečenje reumatckih bolesti preporučuje se pripremanje kupke od<br />
zlatice sa kamena.<br />
400
ZOVA [sambucus nigra]<br />
narodni naziv:<br />
bagza, baz, baza, bazgovina, crna bazga, cma zova, zova, zovika<br />
engleski naziv: elder<br />
Opis biljke:<br />
Zova raste kao grm ili drvo čija visina dostiže od 3 do 10 metara. Na donjem delu<br />
stabla kora je svetlo smedja, a u gornjem delu sivo bela, pomalo izbrazdana i<br />
bradavičasta. Već u blizini zemlje izbijaju krhke i lako lomljive grane. Drvo okružuje<br />
plutasta, bela i veoma lagana srž. Listovi su tamno zeleni koji su na rubovima<br />
testerasto nazubljeni. Cvetovi su bele ili žuto bele boje iz kojih se razvijaju bobice<br />
koje su na početku zelene, zatim crveno smedje i na kraju sazrevanja sjajno crne boje.<br />
Bobice su male i sočne. Cvetovi su jakog i veoma prijatnog mirisa, koji je blaži kad<br />
su cvetovi suvi. Ukus cvetova je gorak i aromatičan. Sirove bobice (plodovi) imaju<br />
neprijatan ukus, ali pripremljene u kompotu su jako ukusne.<br />
Stanište:<br />
Raste na rubovima šuma, na zapuštenim mestima i u blizini naselja.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Mlade grane i mladi listovi beru se u proleće, cvetovi za vreme cvetanja, plodovi<br />
nakon sazrevanja, a kora od od februara do novembra.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Čaj od listova i mladica zove se koristi za lakše izlučivanja mokraće, nakupljene<br />
tečnosti u telu, za lečenje šećeme bolesti kao i za čišćenje i poboljšanje krvi. Čaj od<br />
cvetova zove koristi se u lečenju prehlade, bronhitisa, kašlja, gripa, početne upale<br />
pluća, jake kijavice, ospica, šarlaha, teškog disanja, astme, kod početne tuberkuloze i<br />
kod svih reumatckih bolesti. Kora od grana i stabla koristi se za pripremanje čaja<br />
401
kojim se otklanjaju poteškoće kod mokrenja, smetnje u radu bubrega i mehura, leči<br />
vodenu bolest, razne edeme i tvrdu stolicu. Čaj od zovinih cvetova pomoći će da se<br />
preznojite kod bilo koga oblika prehlade ili gripa, što će znatno olakšati bolest.<br />
Suština je u tome što se sa znojem izbacuju sve štetne materije koje su dovele do<br />
bolesti. Cajevi od kore pomažu kod regulacije stolice i olakšavaju mokrenje, ali se<br />
mora pomno i pažljivo dozirati, jer preterane kolicine mogu biti opasne. Upotrebljava<br />
se jedna manja, i to ravna (nikako napunjena!) kafena kašicica za jednu šolju. Zreli<br />
plodovi zove su takodje vrlo korisni. Pored mnogih drugih za zdravlje važnih<br />
materija, ove bobice, naravno kada su potpuno zrele, imaju više vitamina B nego i<br />
jedna poznata namirnica. Pošto se ne jedu sveže, plodovi zove se kuvaju bilo kao<br />
kompot, bilo kao džem. Lekovito deluju protiv nesanice. Sok od svežih bobica koristi<br />
se u lečenju neuralgije trigerninusa (neurlagija nerva lica), za jačanje, za blago<br />
regulisanje stolice, čišćenje krvi, umirenje trbušnih grčeva, za poboljšane apetita I<br />
cirkulacije.<br />
ŽALFIJA [salvia officinalis]<br />
narodni naziv: kuš, lekovita slavulja, krstašica, žalfija, kadulja<br />
engleski naziv: Sage<br />
Opis biljke:<br />
Žalfija je višegodišnja polugrmovita biljka visine 30 do 60 cm. Ima jak koren i<br />
drvenastu stabljiku. Donji delovi stabljike su drvenasti a gornji zeljasti. Stabljika je<br />
uspravna i četvorouglasta. Listovi su uski, eliptični, sitno naborani sa dugačkom<br />
peteljkom. Veliki tamno ljubičasti cvetovi skupljeni su u cvatove poput klasa koji su<br />
sastavljeni od pršljenova. Cvet je dvousnat, a caška i venčić imaju žlezdaste dlake.<br />
Stanište:<br />
Raste divlje, po kamenitim i neplodnim mestima, a uzgaja se i u vrtovima.<br />
Lekoviti deo biljke:<br />
Za lek se pre cvetanja skupljaju listovi i mlade grančice.<br />
Lekovito delovanje:<br />
Žalfija leči promuklost, čisti krv i jača nerve, greje želudac, otklanja gasove, pomaže<br />
kod svake vrste prehlade, katara i influence. Ima i protivupalno dejstvo, tako da se<br />
toplo preporučuje kod svih zapaljenja, od zapaljenja ždrela, preko unutrašnjih organa,<br />
do bešike i vaginalnih upala.Žalfija je u stanju da reguliše i znojenje, odnosno da ga<br />
dovede na pravu meru(kada se znojite od slabosti posle gripa ili zapaljenja pluća<br />
žalfija taj problem rešava za par dana). Vrlo je stimulativna i podiže tonus. Takodje<br />
leči i obolele od reumatizma. Ako uberete sveže listove žalfije i protrljate njima<br />
predeo oko zuba, desni, učinićete ih zdravijim i čvršćim.<br />
402
ŽUTI NOĆURAK [Oenothera biennis]<br />
Opis biljke:<br />
Žuti nocurak (Oenothera biennis) je stigao iz južne Amerike na sever, na istočnu<br />
obalu Kanade. Bio je popularan već medju Indijancima, izmedju ostalog, u lečenju<br />
kožnih bolesti i lečenju rana, a koristio se kod astme, prehlada i gripa. U 17. veku<br />
dospeo je u Englesku. U ulju žutog noćurka nalaze se dve važne nezasićene masne<br />
kiseline : alfa-Iinolenska kiselina i gama-Iinolenska kiselina. Prva spada medju<br />
esencijalne masne kiseline, koju organizam ne proizvodi, već ju je potrebno uneti<br />
hranom. Gama- Iinolensku kiselinu, organizam može proizvesti iz sirovina koje se<br />
nalaze u hrani, ali samo pod idealnim uslovima.<br />
Ulje dobijeno od žutog noćurka sastoji se od 72 % linolenske kiseline, a 9 % cini<br />
gama linolenska kiselina, pa se ova biljka može smatrati najbogatijim prirodnim<br />
izvorom biološki aktivnog vitamina F. On ima osobine antioksidansa, neutralizuje<br />
slobodne radikale koji su štetni za organizam, a uz to sprečava i njihov nastanak.<br />
Primena ulja žutog noćurka u velikoj meri sprečava neugodne simptome koji se<br />
javljaju pre menstruacije (predmenstrualni sindrom .PMS). Ulje žutog noćurka može<br />
biti korisno u odvikavanju od alkohola. S obzirom da alkohol sprečava pretvaranje<br />
linolenske kiseline u gama-linolensku kiselinu, kod alkoholičara se smanjuje razlika<br />
prostaglandina E 1 u organizmu, što dovodi do depresije.<br />
403
BRANJE LJEKOVITOG BILJA<br />
Iako branje ljekovitog bilja na prvi pogled izgleda jednostavan posao — ipak to nije.<br />
Svaki sakupljač bilja mora naučiti dobro raspoznavati biljku koju želi brati jer ima<br />
mnogo sličnih vrsta. Stoga berač mora biti veoma oprezan kako u zabuni ne bi brao<br />
otrovne biljke. Osim toga mora znati u koje se godišnje doba bere biljka i koji njen<br />
dio treba brati: korijen, list, cvijet ili plod, odnosno sjeme.<br />
Biljka se ne smije brati po rosi i mokrom vremenu jer prilikom sušenja potamni,<br />
pljesnivi, postane neupotrebljiva.<br />
Bilje se bere po lijepom, suhom, i toplom vremenu i to poslije rose. Nakon sušenja<br />
biljka mora zadržati svoju prirodnu boju i izgled. Biljka se ne smije sušiti na zemlji.<br />
List i cvijet pa i korijen stanovite biljke suše se u hladu. Najbolje je biljku sušiti na<br />
tavanu na plahti. Tamo ima najviše zraka— propuha, a do biljke ne može doći ni<br />
prašina ni dim. Na suncu se suše samo neke biljke: list podbjela, čička i sl. Te sve<br />
vrsti korijena. Bilje se mora tako dugo sušiti dok se ne lomi prstima.<br />
Zrno (plod) bere se kad je potpuno zrelo. Međutim neki se plodovi beru poluzeleni.<br />
Pupoljci se beru dok se još nisu potpuno razvili.<br />
Suho bilje treba staviti u polivinilske vrećice i objesiti na suho mjesto. Najbolje na<br />
čistom zračnom tavanu.<br />
Ubrane biljke djeluju 12—18 mjeseci, nakon tog roka izgube svoju ljekovitost. Tada<br />
ih valja zamijeniti svježim.<br />
Biljke koje za vrijeme sušenja izgube svoju prirodnu boju i svoj specifični miris —<br />
ne vrijede i treba ih baciti.<br />
Ljekovito bilje neka beru samo one osobe koje ga dobro poznaju. Ako nisu sigurni,<br />
neka se prethodno dadu podučiti od onih koji to znaju. U protivnom neka ljekovito<br />
bilje radije nabave u ljekarni ili kod stručnjaka s ispitom.<br />
404
KALENDAR BRANJA LJEKOVITOG BILJA<br />
Angelika — sabire se list i korijen u proljeće a u jesen plod i korijen<br />
Aniš — suhi zreli plodovi u ranu jesen<br />
Arnika — podanak u proljeće i jesen, a donji listovi prije cvatnje. Cvjetovi se beru<br />
bez ovojnih listova i čaške kad se posve razviju (srpanj-kolovoz)<br />
Bazga — cvijet u lipnju dok nije posve rascvao. List kad se potpuno razvije: kora sa<br />
debljih grana u proljeće<br />
Bljušt — korijen preko cijele godine, plod u ranu jesen<br />
Bedrenika — podanak i mladi pricvjetni listovi u proljeće i jesen<br />
Bokvica muška i ženska — listovi preko cijelog ljeta<br />
Božje drvce — cijela biljka za vrijeme cvatnje<br />
Borovica — vršike grana u proljeće i ljeto, plod u kasnu jesen<br />
Borovnica — sabiru se listovi u proljeće i jesen, plod srpanj--kolovoz<br />
Borač — sabire se cvijeće od lipnja do konca srpnja<br />
Bosiljak pitomi — list za vrijeme cvatnje i cijela biljka u lipnju i srpnju<br />
Bosiljak divlji — čitava biljka bez korijena svibanj-kolovoz<br />
Božur — korijen u proljeće, cvjetovi svibanj-lipanj<br />
Božikovina — korijen u proljeće i jesen, mladi listovi u proljeće<br />
Breza — mlado lišće u proljeće, sok početkom travnja<br />
Bršljan — listovi preko cijelog ljeta<br />
Blagovanj — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje<br />
Cikorija (vodopija) — korijen u proljeće i jesen, čitava biljka (mlade grančice,<br />
cvijet i list) čitavo ljeto<br />
Čempres vazda zeleni — list i plod (proljeće-ljeto)<br />
Čičak — mlado lišće u proljeće, a korijen dvogodišnjih biljki u proljeće i jesen<br />
Divizma — listovi i cvijet za vrijeme cvatnje (lipanj-kolovoz)<br />
Dimnjača — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (lipanj-srpanj)<br />
Dobričica — čitava biljka bez korijena za vrijeme cvata (lipanj-kolovoz)<br />
Dragušac — mladi listovi u proljeće. Cijela biljka od ožujka do lipnja<br />
Dren — plod i kora u ranu jesen<br />
Dud crni — list u proljeće kad se razvije, kora i plod na kraju ljeta<br />
Dubčac — za vrijeme cvata čitava biljka bez korijena (srpanj-kolovoz)<br />
Dragoljub — list i cvijet lipanj-srpanj<br />
Đurđica — cijela biljka s korijenom u svibnju<br />
Gavez — list i cvijet za vrijeme cvatnje cijelo ljeto, korijen u rano proljeće i jesen<br />
Glog — cvjetovi od ožujka do svibnja<br />
Goro cvijet — sabire se cijela biljka za vrijeme cvatnje (travanj-lipanj)<br />
Gorušica — plod u jesen i kad sazori<br />
Gospina trava — sabire se gornja trećina biljke za vrijeme cvatnje (srpanj-rujan)<br />
405
Hmelj — sabiru se šišarke prije sazrijevanja u ljetu<br />
Hrast — list u rano proljeće dok nije potpuno razvijen isto i kora od mladih grana.<br />
Babuške kad sazriju u jesen<br />
Iđirot — sabire se podanak u rano proljeće ili kasnu jesen<br />
Imela — mlade grančice do tri koljena u proljeće<br />
Islandska mahovina — od svibnja do rujna<br />
Ivanjsko cvijeće — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje<br />
Jaglac — sabire se list, cvijet i korijen za vrijeme cvata (ožujak- travanj)<br />
Jagoda — list i cvijet za vrijeme cvata (svibanj-srpanj)<br />
Jasenak — sabire se kora, korijen i list u proljeće, a plod u jesen kad sazori<br />
Kadulja — listovi i mlade grane prije cvatnje ili dok se biljka nije potpuno rascvala<br />
Kamilica — sabiru se cvjetne glavice (svibanj-kolovoz)<br />
Kesten divlji — pupoljci, cvijet i kora u proljeće, a u jesen plod<br />
Kičica — cijela biljka bez korijena (lipanj-rujan)<br />
Kilavica — čitava biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (lipanj-listopad)<br />
Kopriva žara — list i korijen u proljeće, korijen i u jesen.Čitava biljka s korijenom<br />
preko cijele godine<br />
Kopriva mrtva — list i cvijet u ljetu<br />
Kopitnjak — sabire se čitava biljka s korijenom od travnja do kolovoza, a u jesen<br />
podanak s korijenom<br />
Kupina divlja — sabire se korijen i mladi listovi u proljeće i plod koncem ljeta kad<br />
sazri<br />
Kaćun obični — puni svježi gomolji za vrijeme cvatnje ili odmah iza cvatnje<br />
(travanj-svibanj)<br />
Ladolež — cijela biljka sa korijenom za vrijeme cvatnje<br />
Lavandula — sabiru se vršci stabljike sa cvijećem (srpanj-rujan)<br />
Lazarkinja — čitava biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (svibanj-srpanj)<br />
Lincura — korijen u jesen<br />
Lipa — sabire se cvijet sa pricvjetnim listovima (lipanj-srpanj)<br />
Ljoskavac — plod u jesen<br />
Majčina dušica — čitava biljka bez korijena i odrvenjelih dijelova za vrijeme<br />
cvatnje čitavo ljeto<br />
Mak turčinak — latice kad se potpuno razviju u ljetu<br />
Maslačak — mladi listovi sa korijenom i rozetom u proljeće<br />
Matičnjak — lišće kratko vrijeme prije cvatnje, a cijela biljka za vrijeme cvatnje<br />
(gornji dio)<br />
Medvjeđi dlan — cijela biljka bez korijena u ljetu<br />
Medvjeđe grožđe — sabire se list od svibnja do srpnja<br />
Mrazovac — sabire se plod zrele čaure (lipanj-srpanj)<br />
Nana — za vrijeme cvatnje čitava biljka bez korijena, a listovi preko ljeta<br />
Neven — latice i čitava biljka od lipnja do listopada<br />
Očajnica — sabire se nadzemni dio biljke za vrijeme cvata (srpanj-rujan)<br />
Odoljen — podanak i korijen od dvogodišnjih biljki u rano proljeće i jesen<br />
406
Oman — korijen u jesen<br />
Orah — mlado lišće u proljeće, nezreo plod u ljetu i zreo plod u jesen<br />
Pelin — sabiru se listovi i cvjetne vrške dok se cvjetovi još nisu potpuno razvili<br />
Petrovac — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (srpanj- rujan)<br />
Petoprsta (steža) — sabire se mlado lišće u proljeće, a podanak u jesen<br />
Pirika — sabire se korijen kroz cijelo vrijeme dok traje vegetacija<br />
Plućnjak — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje u rano proljeće, a preko<br />
ljeta mlado lišće<br />
Paprat slatka — podanak i korijen od 4 godine stare biljke u proljeće i jesen<br />
Podbjel — sabiru se cvjetne glavice u ožujku i travnju, a listovi bez peteljaka u<br />
svibnju i srpnju<br />
Potočnjak — sabiru se vršike sa cvjetnim klasom koncem ljeta<br />
Povratić — za vrijeme cvatnje gornji dio biljke i posebno cvjetne glavice (srpanjlistopad)<br />
Preslica — čitava biljka bez korijena (svibanj-srpanj)<br />
Pasja trava — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje<br />
Pustikara (naprstak) — lišće za vrijeme cvatnje<br />
Različak — cvjetne glavice (lipanj-srpanj)<br />
Rusomača — cijela biljka bez korijena preko ljeta<br />
Ruta — cijela biljka bez korijena za vrijeme cvatnje (svibanj--kolovoz)<br />
Ružmarin — sabiru se listovi, vršike grančica i rascvale grančice od proljeća do<br />
jeseni<br />
Sapunika — sabire se lišće i korijen u proljeće i korijen u jesen<br />
Sljez bijeli — list i cvijet za vrijeme cvatnje, korijen u rano proljeće i jesen<br />
Sljez crni — cvijet i list ljeti, korijen u rano proljeće i jesen<br />
Stolisnik — gornja polovica biljke sa cvjetnom glavi<strong>com</strong> od proljeća do jeseni<br />
Srčenjak — mladi listovi (travanj-svibanj)<br />
Šimšir — lišće u proljeće<br />
Šipak — plod u kasnu jesen<br />
Štavelj — lišće u proljeće, plod u ljetu dok je poluzrel<br />
Tatula — listovi u ljetu dok je biljka u punom cvatu<br />
Trnjina — cvijet u ožujku do konca travnja, plod u jesen kad sazri<br />
Vidac — čitava biljka bez korijena od svibnja do srpnja<br />
Verbena — listovi i cvjetne vršike čitavo ljeto<br />
Vrisak — sabire se čitava biljka bez korijena od srpnja dokonca listopada<br />
Velebilje — sabiru se listovi za vrijeme cvatnje (srpanj-kolovoz).Podanak u proljeće,<br />
od biljke koja je barem 3 godinestara.<br />
Zečja stopa — korijen s podankom i čitava biljka za vrijeme cvatnje u kasno<br />
proljeće<br />
Zimzelen — lišće u proljeće<br />
Žutika — lišće, kora s grana i korijena u ljetu, zreo plod u jesen<br />
407
PRIPREMA BILJNIH LIJEKOVA<br />
Od svake biljke mogu se pripremiti ljekoviti napici na više načina. Međutim,<br />
najobičniji način pripreme jeste čaj.<br />
Čaj — naljev — oparak — dobiva se na taj način što se stanovita količina svježeg<br />
ili suhog bilja jednostavno prelije izvjesnom količinom ključale vode, poklopi i ostavi<br />
10—20 minuta stajati da se kvasi. Zatim se ocijedi, po želji zasladi, a kod nekih<br />
čajeva doda malo soka od limuna i tako pije.<br />
Lišće, cvijet, korijenje i kora u svakom slučaju moraju se prije upotrebe sitno<br />
isjeckati. Voda koju koristimo mora biti svježa i čista (iz bunara, a najbolje gdje je to<br />
moguće iz planinskog izvora).<br />
Uvarak — kuha se stanovito vrijeme prema vrsti bilja. Potrebna količina korijenja i<br />
hrskavičnih dijelova stavi se u vodu i kvasi 3—4 sata. Zatim se sa istom vodom<br />
kuhaju po recepturi.<br />
Vodene iscrpine - dobiju se na taj način da se ljekovite biljke, koje sadržavaju<br />
sluzave tvari (korijen bijelog sljeza, list i cvijet bijelog sljeza, laneno sjeme i sl.) stave<br />
u prikladnu bocu. U bocu se metne pola do jedne jedaće kašike gore navedenih<br />
iscrpaka na koje se nalije 300 gr mlake ili hladne vode. Bocu treba zatvoriti i koji put<br />
protresti. Nakon sat-dva procijediti, po volji zasladiti, hladno ili mlačno piti. Materije<br />
koje stavljamo u bocu prethodno moraju biti usitnjene.<br />
Alkoholatura - se priprema od suhog ljekovitog bilja koje se kvasi u alkoholu. U<br />
jednu litru 96% jakog alkohola (špirita) stavi se 8—10 jedaćih žlica suhog bilja koje<br />
ostavimo u boci 8—10 dana. Potrebno je dnevno po koji put bocu protresti.<br />
Pije se razrijeđeno sa malo vode po recepturi.<br />
OPŠTE NAPOMENE<br />
Čajeve, sokove i sirupe kuvati u emajliranom posuđu.<br />
Tinktura se upotrebljava kao kapljice u malo vode ili na kocki šećera.<br />
Biljke označene sa * su otrovne, posebno ih čuvati i upotrebljavati<br />
po savjetu ljekara ili ljekarnika.<br />
Biljke se mogu držati samo 1 godinu dana, poslije nabaviti nove.<br />
Lišće i cijela biljka beru se za sunčana dana i to pred cvatnju.<br />
Lišće, cvijeće, plod i korijenje čuvati spakovane i držati na suhom mjestu.<br />
Korijenje prije sušenja treba isjeći na komadiće da se bolje osuši.<br />
Kora se odvaja od grana u proljeće kad počne listanje.<br />
408
Sušenje: biljke čim se oberu treba sušiti na suhom, svježem i prozračnom mjestu u<br />
tankom sloju.<br />
Pupoljci se beru prije njihova potpuna razvitka. Cvjetovi se beru za sunčana dana i<br />
odmah ih sušiti ali ne na suncu.<br />
Zrno i sjeme beru se potpuno zreli.<br />
Plodovi se beru prije potpunog dozrijevanja.<br />
Svježi sokovi prave se gnječenjem ili cijeđenjem svježih biljaka u malo vode uz<br />
dodatak šećera. Prije toga biljke treba dobro oprati. Cijeđenje se vrši u čistoj posudi.<br />
TINKTURE<br />
Valerijanova tinktura<br />
U litru 40% jakog alkohola stavi se 50 g usitnjenog korijena valerijane i ostavi da<br />
stoji 10 dana. Nakon toga se ocijedi, nalije u boce i dobro začepi. Od tog lijeka uzima<br />
se na kocki šećera 50—55 kapi: protiv srčane nervoze, želučanih bolova i nesvjestice.<br />
Tinktura od pelina<br />
U litru i pol 40% alkohola (dobre komovice ili šljivovice) stavi se 90 g pelina (koji je<br />
nabran za vrijeme cvatnje) 30 g kore od narandže, 15 g korijena od iđirota, 15 g<br />
korijena lincure. Ostavi se da stoji 10 dana. Nakon toga se ocijedi, nalije<br />
u boce i dobro začepi. Uzima se 20—40 kapi triput dnevno s vodom, vinom ili<br />
medom po čašicu kao sredstvo za jačanje želuca, protiv želučanih grčeva i za<br />
dobivanje apetita.<br />
Tinktura od angelike<br />
U 100 g 40% jakog alkohola stavi se 100 g korijena angelike i ostavi stajati na<br />
toplom mjestu 6—10 dana. Bocu treba dnevno jednom protresti. Zatim iscijediti s<br />
pritiskivanjem. Na ostatak mase ponovo se nalije 200 g 35% jake rakije s kojom<br />
se postupa kao i s prvom. Nakon toga se obje ocjeđevine spoje i naliju u bocu.<br />
Uzima se 15—20 kapi na kocku šećera. Izvanredno je dobro sredstvo protiv<br />
neurednog želuca.<br />
409
Tinktura od brusnice<br />
U pola litre 40% dobre domaće rakije stavi se 50 g (u avanu dobro istucanih) boba;<br />
dobro se promiješa i ostavi 14 dana na toplom mjestu. Svaki dan barem jednom bocu<br />
treba protresti, zatim sve procijediti. Odlično je sredstvo protiv grčeva u želucu,<br />
slabosti, kašlja, disajnih organa, šećerne i vodene bolesti.<br />
Tinktura od lincure<br />
U litru dobre domaće rakije stavi se 50 g korijena od lincure i ostavi 10 dana da stoji.<br />
Nakon toga se procijedi, nalije u bocu i dobro začepi. Vrlo je dobar lijek protiv<br />
bljedoće, slabokrvnosti i slabokrvnosti mišića. Lijek je protiv nesvjestice.<br />
Tinktura od borovnice<br />
U litru alkohola 60% jačine, ili u dobru jaku komovicu, a može i šljivovu rakiju, stavi<br />
se 20 g ploda borovnice. Boca se dobro zatvori i ostavi na suncu ili toploj prostoriji<br />
10—14 dana. Nakon toga se ocijedi i uzima 40 kapi u malo mlake vode ili na kocki<br />
šećera. Liječi srdobolju, proljev i druge bolesti.<br />
Tinktura od borovice<br />
Tri žlice ploda borovice stavi se u litru 60% jakog alkohola ili dobrog zdravog bijelog<br />
vina — može i dobre jake komove rakije — i ostavi 10 dana da stoji. Od tog lijeka<br />
uzima se na kocki šećera 20—30 kapi protiv bolesti želuca i drugih unutarnjih<br />
bolesti.<br />
Tinktura od verbene (željezarke)<br />
Na pola litre jake komovice stavi se 2 žlice usitnjene biljke i ostavi da stoji 10 dana u<br />
toploj kuhinjskoj temperaturi.Zatim se procijedi i uzima 10—15 kapi na kocki šećera<br />
dva puta dnevno. Uzima se 10 dana kod slabosti, bolesti mokraćnih<br />
organa, kamenaca, truleži u ustima i žutice.<br />
410
PIĆA<br />
Vino od borovice<br />
1. 25 g borovice i toliko borovičnih vršika stuče se u avanu i stavi u litru bijelog<br />
zdravog vina. Tome se doda 5 g pelina i 25 g šećera. Ostaviti da stoji na toplom<br />
mjestu. Liječi groznicu, katar mokraćnog mjehura i vodenu bolest. Pije<br />
se 3—4 male čašice dnevno.<br />
2. U čistu veliku bocu stavi se 5 kg dobro opranih svježih bobica borovice i 5 kg<br />
zdravih krušaka. Ako su kruške suhe onda jedan i pol kg. Na sve to nalije se 25 litara<br />
prokuhane vode ili kišnice. Bocu ili bure postavi se na toplo mjesto kako bi nastalo<br />
vrenje i začepi se vatom i to lagano. Poslije osam dana vino treba pretočiti; poslije 10<br />
—15 dana po pretakanju slegne se talog i vino je za upotrebu. Skoro kroz cijeli<br />
mjesec dana može se uvijek nadoliti toliko vode, koliko se uzme za dnevnu upotrebu.<br />
Ovo vino nije samo ugodnog ukusa, već je i vanredan lijek, pa se može njegova<br />
upotreba samo preporučiti svakoj obitelji, pošto liječi veliki broj bolesti: začepljenost,<br />
krvavo i nečisto mokrenje, hemoroide, glavobolju, astmu, razne bolesti maternice,<br />
čisti krv, predohrana je za mnoge zarazne bolesti, zaboravnost, a naročito bubrežne<br />
bolesti. Piti se može uvijek umjesto vode.<br />
Sok od maline<br />
U 2 litre vode stavi se tri litre malina i 3 dekagrama vinske<br />
kiseline. Pustiti da stoji 24 sata, ali ne na toplom ili<br />
suncu. Ta se masa kroz gusto sito ili platno procijedi i koliko<br />
je litara soka toliko kg šećera treba u masu dodati. Kuhati<br />
i češće pjenu skidati, sve dok nije gotovo.<br />
Sok od višanja i drugog voća priprema se isto kao i malinov<br />
sok.<br />
Sok od jagoda<br />
Liječi malokrvnost, žuticu, reumu, a naročito dobro djeluje<br />
protiv bubrežnih bolesti i bubrežnih kamenaca.<br />
411
Sok od ribizla<br />
Ubrzava rad bubrega i liječi kostobolju.<br />
Sok od jabuka<br />
Liječi crijevne bolesti, reumu, bolesti mjehura, živce i bubrege.<br />
Sok od rotkve<br />
Dobije se iz crne rotkve (arapke) pomoću sokovnika. Rotkve<br />
se operu, izrežu i stave u sokovnik. Cijeđenje traje 80—<br />
—85 minuta. Sok se dobije i ako rotkve izribamo i stisnemo<br />
tijeskom za mast.<br />
Liječi žuč, jetra, bubrege, bubrežne kamence istjeruje iz<br />
mjehura, tjera na mokrenje, rastvara sluz. Liječi kašalj hripavac,<br />
astmu, bronhijalni katar. Pospješuje probavu.<br />
Sok od iđirota<br />
Na sto grama isjeckanog korijena nalijemo 400 grama alkohola<br />
(96% jakosti) i 600 grama bunarske vode. Ostavimo<br />
da stoji 4—6 dana. Svaki dan jednom ili dvaput protresemo.<br />
Nakon toga procijedimo. Na ostatak nalijemo 200 g alkohola<br />
i 400 g vode i ostavimo 24 sata stajati. Nakon toga ocijedimo.<br />
Obje se ocjeđevine sliju zajedno i kuhaju dok se sve ne ukuha<br />
do polovine količine.<br />
Uzima se dnevno tri puta po kavenu žlicu kod sluzavosti<br />
crijeva, lupanja srca, skrofula, povratne groznice, reume;<br />
osobito pomaže ženama u prelazno doba, kod žučnih i bubrežnih<br />
bolesti, vodene i šećerne bolesti i neredovite menstruacije.<br />
412
Sok od koprive<br />
Koprivin sok je proizvođač krvi — kod malokrvnosti —<br />
i čisti krv. Liječi žuč i trbušnu sluznicu, probavne organe,<br />
snabdijeva organizam potrebnim mineralima, jer sadrži A i<br />
C vitamin, kao i mravlju kiselinu i kremičnu kiselinu. Sadrži<br />
mnogo klorofila i željeza.<br />
Sok od koprive dobije se pomoću gnječenja: lišće mlade<br />
koprive dobro se opere, sitno izreže i soči pomoću sokovnika<br />
60—70 minuta.<br />
Sok od breze<br />
Brezov sok omiljeno je sredstvo za čišćenje krvi, zatvor,<br />
bolesti bubrega, proljev; protiv pijeska i mokraćne kiseline.<br />
Liječi kožne prišteve i čisti kožu.<br />
Brezov se sok dobije tako, da se u mjesecu travnju, prije<br />
negoli stablo prolista, u mladu brezovu stablu izvrti rupa<br />
2—5 cm (dubine). U rupu se stavi staklena cijevčica po kojoj<br />
će teći sok u posudicu ili limenku koju postavimo ispod<br />
cijevi. Sabiranje kroz jednu cjevčicu iz jednog stabla traje<br />
6—14 dana. Sok se zatim ugrije (pasterizira) i spremi u boce<br />
koje se dobro začepe.<br />
Sok od bokvice<br />
Sok bokvice vrlo je zdrav u vinu. Liječi astmu, čisti pluća,<br />
jetra; liječi vodenu bolest ako se pije uzastopce 14 dana<br />
svako jutro natašte i navečer prije spavanja. Ako popijemo<br />
413
svako jutro i veče po 50 g bokvičinog soka, liječi rane u<br />
ustima i na jeziku, kao i gnojne rane.<br />
Sok od gloga<br />
Sadrži u sebi snagu koja je potrebna srcu. Izvrsno je sredstvo<br />
za liječenje srca i krvnog optoka (bez opasnosti prekoračenja<br />
doze za umirenje i liječenje srca). Vrlo je dobar za<br />
srce kod teških fizičkih radnika. Usklađuje udare kod nervoze<br />
ili nepravilnog pulsa.<br />
Glogov sok dobiva se tako da plodove gloga, koje smo nabrali<br />
u rujnu ili listopadu, sočimo u sokovniku. Sokovnik<br />
se napuni do vrha plodovima gloga i pusti da se soči 50 minuta.<br />
Iz 5 kg ploda dobije se cea 2,50—3 litre soka. Za bolji<br />
ukus može se zasladiti šećerom. Na svaki kg soka dolazi 300<br />
g šećera. Sprema se u staklenke i dobro zatvori pergamentom.<br />
Sok od rotkve<br />
Prokušano je sredstvo protiv bolesti žuči, jetra, bubrega,<br />
i pijeska u mjehuru: snažno odvaja vodu, razrjeđuje sluz.<br />
Dobro je sredstvo protiv kašlja, promuklosti, astme i bronhijalnog<br />
katara. Pospješuje probavu.<br />
Rotkvin sok dobije se iz crne rotkve pomoću šočenja u<br />
sokovniku. Rotkva se opere, sitno izreže i stavi u sokovnik.<br />
Sočenje traje 80—85 minuta. U domaćinstvu sok rotkve može<br />
se dobiti i na jednostavniji način: rotkva se nastruže, sok<br />
istisne tijeskom za mast. Zatim se ugrije i na svaku litru<br />
414
doda mala žlica meda. Iza toga stavi se u staklenke i dobro<br />
zatvori.<br />
Sok od šipka — plod divlje ruže<br />
U sokovnik se stave samo dobro zreli plodovi divlje ruže.<br />
Nakon ocjeđenja stavi se u staklenke.<br />
Sadrži veliki postotak C vitamina. Liječi uboje, prehladu,<br />
jetra, tvrdu stolicu, bubrege, probavne smetnje i snižava<br />
temperaturu.<br />
415
RECEPT LEKOVITOG VINA ZA SRCE<br />
10 svežih stabljika peršuna zajedno sa listovima stavi se u litru čistog prirodnog vina<br />
i doda jedna do dve velike kašike čistog vinskog sirćeta. Kuva se 10 minuta na tihoj<br />
vatri (pažnja, peni se!). Posle se doda 300 g pravog pčelinjeg meda i ostavi da se<br />
lagano kuva još četiri minuta. Vruće vino za srce procediti i još toplo staviti u boce<br />
koje su prethodno isprane jakim alkoholom. Dobro zatvoriti! Talog koji se stvara nije<br />
škodljiv i slobodno se može piti. Dodala bih još da se svakom pojedincu prepušta<br />
odluka da li će med kuvati ili ne.<br />
Vino od ružmarina<br />
Uzme se šaka lišća od ružmarina sa vršikama zajedno i to svježih, izreže se što<br />
sitnije, stavi u bocu i dolije litru bijelog zdravog vina. Nakon 12 sati već je lijek za<br />
upotrebu. Od ovog vina pije se dnevno 3—4 žlice ujutro i navečer. Tjera na<br />
mokrenje, čisti krv, liječi vodenu bolest i srce.<br />
Pelinkovac<br />
20 g pelina stavi se u litru prošeka da stoji 10 dana. Pije se mala čašica prije jela.<br />
Rakija travarica<br />
U litru 40% jake rakije stavi se: iđirota, stolisnika, lincure, list matičnjaka — po 2<br />
jedaće žlice, ružmarina jedaću žlicu. Svaki dan jednom bocu protresti. Nakon 10 dana<br />
ocijediti i od te rakije pije se dnevno po mala čašica. Na ostatak može se nova rakija<br />
naliti.<br />
Boza<br />
Boza je orijentalno piće.<br />
U veći lonac stavimo 1 kg kukuruznog brašna. Na to nalijemo 10 litara mlačne vode.<br />
To treba da stoji od večeri do drugog jutra. Ujutro stavimo lonac na štednjak i<br />
pustimo da po strani polako kuha 2 sata. Za vrijeme kuhanja potrebno je više puta<br />
kuhačom masu promiješati. U šalicu mlačne vode zdrobimo 50 g kvasca (germe).<br />
Kad se kvasac stane dizati i kipjeti, nalijemo u lonac na kukuruzno brašno. Masu<br />
procijedimo kroz gusto sito ili kroz gusto bijelo platno. Po želji može se malo<br />
zasladiti. Kad se tekućina ohladi, nalijemo u boce i spremimo na hladno mjesto.<br />
Pripremiti treba malu količinu, jer se rado ukiseli.<br />
416
Kiselo mlijeko<br />
Kiselo mlijeko nije samo hranjivo, nego i ljekovito: liječi rastrojen želudac, crijeva,<br />
neurednost i bolove u maternici; snižava temperaturu, uzrujanost. Liječi razne<br />
krastice na koži, ublažuje bolove u prsima, lupanje srca, oporavlja iznemogle.<br />
Naročito preko cijelog ljeta neka se umjesto alkoholnog pića pije jogurt ili kiselo<br />
mlijeko.<br />
417
KAO LIJEK SLUŽI...<br />
CRVENI LUK<br />
Bolove u maternici — liječi crveni luk ako se pije triput dnevno toplo mlijeko u<br />
kojem se kuvao crveni luk.<br />
Vodena bolest — odlično se liječi ako se u pola litre vode i pola litre vina kuva<br />
(usitnjeno) tri glavice luka i žlica ružmarina.<br />
Uzima se svakog sata po kašika.<br />
Vjetrovi u želucu i crijevima — prestaju, ako se jede pečeni luk ili pije sok od<br />
samljevena luka (na stroju za meso) sa jednakim dijelom rakije. Dnevno se uzme po 2<br />
—3 čašice.<br />
Upala grla — prestaje ako sok od luka kuvamo s medom. Ovim sirupom ispire se<br />
grlo svaki sat. Istodobno se svaka 2 sata uzme po kafena kašika ovog sirupa.<br />
Oči upaljene, kremljive, suzne — liječe se tako da se dnevno po nekoliko puta<br />
isperu s mlijekom u kojem se kuhao luk (s malo pravog vrcanog meda).<br />
Zastoj mokraće — luk, peršin, celer i med kuvamo u vodi i tekućinu (toplu) pijemo<br />
više puta dnevno. (Uvijek po malu šoljicu).<br />
Suvi kašalj — liječimo ako se crveni prženi luk pomiješa s kozjim mlijekom i<br />
pravim pčelinjim medom (na jednake dijelove) i uzima svaki sat po kašiku. Dojilja s<br />
malo mlijeka neka jede luka i uz to neka pije 2—3 čašice dobre domaće rakije — i<br />
mlijeko će doći.<br />
Srčanu bolest liječi crveni luk. Protiv koronarne tromboze, začepljenja srčane<br />
arterije, grušanja krvi, pečen luk je vrlo dobar lijek. U pećnici se polako dobro ispeče<br />
jedan crveni luk kojeg se prije jela u podne pojede s nekoliko kapi ulja. Za večeru se<br />
ispeče svjež luk i pojede prije spavanja. Kura traje duže vrijeme.<br />
LIST KONOPLJE<br />
Dobar je lijek kod kožnih bolesti (lišaja) u obliku čaja kojim se koža ispere i triput<br />
dnevno popije mala kafena kašika.<br />
418
ČAJ PROTIV MIŠIĆNOG REUMAT<strong>IZ</strong>MA<br />
Kašiku lišća bijelog jasena (Fraxinus excelsus) preliti s 200 g ključale vode. Uzima se<br />
2—3 puta dnevno po šoljicu.<br />
BAZGOVA GUBA<br />
Bazgova guba izvlači svakovrsne bolesti iz očiju.<br />
TOPOLA CRNA (ugljen)<br />
Liječi nervozu želuca, žgaravicu, bljedoću. Uzima se jedna kašika dva puta dnevno s<br />
vodom.<br />
SVJEŽI KRAVLJI ILI OVČJI SIR<br />
100 g sira sadrži: bjelančevine 15 g, masti 18 g, mnogo mineralnih soli, fosfora i<br />
kalcija. Stoga se lako probavlja. Sol, fosfor i kalcij vrlo su važni za rast i razvoj<br />
koštanog tkiva. Neophodni su za trudnice, djecu kao i stare ljude. Svježi sir<br />
sprečava arteriosklerozu. Najbolje ga je jesti za večeru.<br />
PODBJELA CVIJET<br />
Cvijet podbjela, jednu kašiku, prelijemo s 200—300 g ključale vode i ostavimo<br />
poklopljeno da stoji 10—15 minuta. Nakon toga se ocijedi, medom zasladi, doda<br />
soka od limuna i pije triput dnevno po šoljicu. Liječi upale, razdraženost, preveliko<br />
izlučivanje sluzi. Naročito je dobar lijek protiv nezadrživog kašlja, bronhijalnog<br />
katara i kao oblog za grlo.<br />
MATIČNI MLIJEČ<br />
Matični mliječ proizvodi pčelinja matica i veoma je dobar lijek kod prehlada,<br />
nervoze, nesanice, uzrujanosti i protiv reumatizma. Koristi protiv slabokrvnosti.<br />
Djeca koja nemaju apetita i slabo napreduju u školi neka svako jutro uzmu pčelinji<br />
mliječ natašte po malu žlicu (koja ne smije biti od metala — neka bude od plastike).<br />
Čisti mliječ se ne smije uzimati. Kod pčelara koji ga proizvode dobije se pomiješan<br />
s pčelinjim medom.<br />
419
MAST DIVLJEG ZECA PROTIV HLADNOĆE<br />
Za vrijeme velike zime kad čovjek mora da radi izvan kuće, neka prije dobro izmasira<br />
ruke i noge s pretopljenom mašću divljeg zeca. To sprečava hladnoću i prehladu.<br />
LIJEK ZA STARE I DJECU<br />
Slabi i iscrpljeni od života, nemoćni, te djeca neka tokom zime svako jutro i pola sata<br />
prije objeda popiju po kašiku ribljeg ulja miješano s pravim pčelinjim medom. Djeci<br />
sedaje pola kašike. Riblje ulje dobije se u ljekarni i pola litre po osobi dostajat će kroz<br />
cijelu zimu.<br />
LIJEK PROTIV MNOGIH BOLESTI<br />
U dvolitrenu bocu stavi se pola litre borovice. Na to se nalije litru jakog zdravog<br />
prirodnog vina i pusti 24 sata stajati. Nakon toga se ocijedi i dolije jake dobre<br />
komovice (pola litre) i 2—3 kašike šećera u prahu ili kandis šećera koji se pretvori u<br />
prah. Zatim se sve dobro promiješa. Borovice ne baciti nego svako jutro i večer 5—6<br />
zrna prožvakati i progutati s čaši<strong>com</strong> vina. To se ponavlja tri dana. Dva dana ne<br />
uzimati. Zatim opet 3 dana uzimati, itd. Tako pripremljen lijek ublažuje glavobolju,<br />
bistri i osvježava razum, osvježava tijelo, liječi srce, grižu, melankoliju, vrtoglavicu i<br />
zlatnu žilu.<br />
SVE OTROVE <strong>IZ</strong> TIJELA TJERA<br />
U litru zdravog prirodnog bijelog vina stavi se 18—22 g korijena od srčenjaka<br />
(Polygonum bistorta) da stoji nekoliko sati. Od tog vina dnevno piti po čašicu dvije ili<br />
u jelo po kašiku dvije dnevno. Lijek je protiv svakog otrova.<br />
ILOVAČA<br />
Ilovača se u ljekovite svrhe upotrebljavala još tamo u prastarodoba. Ilovača je<br />
jednostavno ali efikasno narodno sredstvo liječenja. Tko jednom okuša njenu<br />
ljekovitu moć — uvijek će se u nevolji njome služiti. Danas i liječnici često<br />
preporučuju ilovaču pa i upotrebljavaju, jer je sigurno ublažavajuće sredstvo i<br />
neškodljivo. Ljekovita svojstva ilovače nalaze se u njenoj dezinfekcionoj<br />
moći — koja čisti i ublažuje. Ilovača sadrži različite minerale, mnogo magnetične i<br />
sunčane energije. Iako je paradoksalno i čudno reći da je zemlja lijek — pa ipak je<br />
tome tako. Oblozi od ilovače odmah ublažuju bolove, izvlače vatru, rastapaju,<br />
420
izlučuju bolesne otrovne sokove i čestice iz tijela. Rane koje peku — vatrenog ili<br />
hladnog oružja, bile svježe ili gnojne, a osobito one od uboja (prignječenosti),<br />
povrede kostiju i udaraca, sve se to liječi primjenom stručno učinjenog blata u obliku<br />
obloga. Znalački učinjeni oblog oduzima zapaljenje, čisti i srašćuje, ublažava bolove<br />
i sprečava komplikacije. Oblog ilovače uništava sve ono što je natrulo, sprečava da<br />
krv upije materije koje rastvaraju. Ilovača ne samo da upija gnjilež iz rana i tumora,<br />
ekcema, čireva, nego daje nov život bolesnim tkivima, oslobađajući ih smetnji,<br />
dovodeći ispravno cirkuliranje krvi u krvnim kapilarima. Ne liječi samo vanjske rane,<br />
nego i duboke fistule. Tumori koji se nalaze u unutrašnjosti tijela, izliječe se<br />
vanjskom primjenom blata pod uvjetom da se primjena ustrajno vrši. Tako povrede<br />
želuca i crijeva iščeznu zauvijek ako svake noći spavamo s oblogom ilovače na<br />
želucu. Ilovača koja se upotrebljava za lijek, uzima se sa čistih predjela iz dubine<br />
barem 80 cm pa i više. Iz zemlje treba odstraniti kamenčiće, zatim na brzinu osušiti<br />
na suncu ili na štednjaku. Zatim istući u prah. Zalihe koje se spremaju za liječenje<br />
treba pohraniti u čisti sanduk. Za obloge pripremljena ilovača razrijedi se s pola<br />
zdravog vinskog ili jabučnog octa i pola vode ili odvara (čaja) od trinja, preslice,<br />
čička, podbjela lista, hrastove kore ili poljske steže. U slučaju bolesti jetre, žuči ili<br />
bubrega masa se mora ugrijati, ali nikad da ne bude toplija od 42°C, dok u ostalim<br />
slučajevima može se upotrijebiti hladna. Razmućena ilovača treba da izgleda kao<br />
neka mast. Ta se masa namaže na lanenu ili koju drugu čistu bijelu prokuhanu krpu 2<br />
—3 cm debelo i privije na bolno mjesto na golu kožu. Ako je rana otvorena, onda se<br />
oblog stavlja preko jednostruke gaze i poveže suhom krpom. Nepromočive tkanine i<br />
platno koje ne propušta zrak ne smije se upotrijebiti. Oblog se obično drži 5—6 sati,<br />
zatim se kroz 5 sati ništa ne privija. Nakon toga stavlja se novi oblog.<br />
Već prema vrsti bolesti ponekad se oblog ostavi dok se posve ne osuši, nekad već<br />
prema visini temperature. Oblog se mijenja, svaka 2—3—4 sata ako je tijelo toplo,<br />
nikad kad osjeća hladnoću ili groznicu. Hladni se oblog ubrzo zagrije i duboko u<br />
nutrini organizma djeluje — potiče i tamo krv na rad.<br />
Ilovača se može upotrijebiti kod reume, zapaljenja zglobova, boli u krstima, u<br />
koljenima, proširenju vena, raznih osipa, lišajeva i raznih rana od ujeda. Kod upale<br />
svake vrsti i kod vratobolje stavljaju se oblozi oko vrata. Kod bolova u želucu, katara,<br />
kod jakog krvarenja kod žena oblozi se stavljaju na donji trbuh. Kod kožnih bolesti,<br />
raznih upala, hemoroida, žlijezde prostate itd. koriste također oblozi od ilovače.<br />
ANGINA (ZAPALJENJE KRAJNIKA)<br />
1.Petrovca (list) Aerimoniumeupatoriuh 40 gr.<br />
(folia)<br />
2.Kunice (list) Achillea millefolium 30 gr.<br />
(folium)<br />
3.Miloduha (list) Levisticum officinale (folia) 20 gr.<br />
4.Lavande (cvet) Lavandula vera (flos) 10 gr.<br />
421
5.Ruzmarina (list) Rosmarinus officinalis (folia)20 gr.<br />
6.Šipka (plod) Rosacanina 20 gr.<br />
7.Kadulja (list) Salvia officinalis (folia) 10 gr.<br />
Trava od ušljame (list) Veronica officinalis 20 gr.<br />
Aniža (plod) Pimpinella anisum 20 gr.<br />
Napomena: Ovde kod ove bolesti trošiti dosta tople limunade sa me- dom i C<br />
vitamin.<br />
ČAJ ZA GRIP<br />
1.Beli slez (koren) Althaea officinaiis (radix)40 gr.<br />
2.Zova (cvet) Sambuscus nigra (flos) 40 gr.<br />
3.Lipa(cvet) Tilia cordata (flos) 20 gr.<br />
4.Podbel (list) Tussilago farfara (folia)40 gr.<br />
5.Neven (cvet) Calendula officinalis (flos) 10 gr.<br />
6.Majčina dušica Thimi herba 10 gr.<br />
7.Jorgovan (cvet) Syrineh vuleraris (flos) 30 gr.<br />
8.Plava ljubičica (cvet) Violaodorata 10 gr.<br />
ČAJ ZA PROSTATU<br />
Svile od kukuruza Zeamaidis 3 jedaće kašike<br />
4.Peršuna sjeme Petroselinum Semens 2<br />
5.Ždralike lista Meliotijarvehsis 2<br />
6.Zovecvijeta Samhuci Flores 2<br />
7.Rute Ruta Gravelens folia 1/2 "<br />
8.Preslice Eyuseti Herha 1<br />
9.Zečiji trn Ohohidis Radix 1<br />
7.Breza list Beturaf folia 2<br />
8.Grahova komuška Phaseolus vulg 2<br />
9.Borovnice plod Vacinum miltri folia 2<br />
Gotove mješavine ljekovitog bilja uzeti jednu jedaću kašiku i staviti na 6 dcl hladne<br />
vode, dobro poklopiti i kuhati 8-10 minuta. Čaj se hladi poklopljen, sladi se medom a<br />
može se dodati i limunov sok.<br />
Čaj piti četiri puta na dan i to po 1,5 dcl u 7, 11, 15, 19 sati. Čaj se uzima tri nedelje.<br />
*<br />
Napomena: Bolesniku nije preporučljivo da troši kisela, ljuta i preslana jela.<br />
PROTIV NOĆNOG MOKRENJA DECE<br />
1.Petrovac 2 kašike *<br />
2.Kunica 4 "<br />
3.Planika 2<br />
422
4.Troskot 3<br />
5.Kantarion 3 "<br />
6.Divizma 2 "<br />
7.Orahova ljuska 1 "<br />
8.Zobseme 2 "<br />
9.Lanenoseme 2 "<br />
Uzeti jednu kašiku ove mešavine lekovitog bilja i staviti u 6 dcl hladne vode, dobro<br />
poklopiti i kuvati 8-10 minuta. Čaj se hladi po- klopljen, sladi sa medom, a po želji<br />
možete dodati i limunov sok.<br />
Čaj piti četiri puta na dan i to po 1,5 dcl u 7, 11, 15 i 19 sati. Ovu količinu lekovitog<br />
bilja treba potrošiti u roku od 21 dan.<br />
Novu količinu čaja možete početi da uzimate posle 5-10 dana.<br />
Bolesnik treba da isključi ljuta, kisela i preslana jela.<br />
INHALACIJA (PARENJE)<br />
Uzeti sledeći sastav po recepturi:<br />
1.Ulje lavande Oleum lavandulae 1 gr.<br />
2.Ulje od bora Oleum pini 2 gr.<br />
3.Ulje od majčine dušice Oleum Thymi serpylli 2gr.<br />
4.Ulje od eukaliptusa Oleum eucaliptoli 2 gr.<br />
5.Alkohola 96% Spiriti vini 96% 15 gr.<br />
Inhalacija (parenje) pomaže kod prehlada respiratornih organa, protiv gripe,<br />
bronhitisa, glavobolje, otečenih limfnih žlezda, sinusitisa svih vrsta.<br />
Napomena: Kod ovih bolesti uzimati vruće limunade i 3 puta dnevno vitamin C.<br />
ŽELUČANA KISELINA (SUVIŠE JAKA)<br />
1.Komorača (plod) Feniculum vulgare20 gr.<br />
2.Iđirota (koren) Acorus calamus (radix) 10 gr.<br />
3.Aniža (plod) Pinpinella anisum 10 gr.<br />
Trošiti iđirota mljevenog 2 x po 1 čajnu kašiku.<br />
Napomena: Kod ove bolesti trošiti kukuruzne kokice (pucke), beli dvopek u čaju.<br />
slatkibadem mljeveni. Zabranjeno: troši- ti kiselo, slatko, ljuto, masno.<br />
ČlR<br />
želucani i dvanaestopalačni<br />
1.Angelike koren Angelicae (radix) 30 gr.<br />
2.Kamilice (cvijet)Camomilla (flos) 35 gr.<br />
3.Nevena (cvijet) Calgidulae (flos) 30 gr.<br />
4.Odoljena (koren) Valerijana (radix) 10 gr.<br />
423
5.Ruzmarin (list) Rosmarini (folia) 20 gr.<br />
6.Islandski lišaj Lihen Islandicus 20 gr.<br />
7.Bijeli sljez (koren) Altlaea (radix) 20 gr.<br />
8.Verem trava Menta pulegium herba 30 gr.<br />
9.Iđirota (koren) Acori calami (radix) 10 gr. 10. Kantariona (cvijet) Hiperici<br />
herba (folia)10 gr.<br />
HRONIČNA UPALA ZGLOBOVA SA DEFORMACIJAMA (ARTRITIS)<br />
1.Petrovac (list) 30 gr.<br />
2.Zečji trn (koren) Ononis spinosa (radix) 10 gr.<br />
3.Kamilice (cvet) Calendula officinalis (flos)20 gr.<br />
4.Nevena (cvet) Matricaria chamomillae 10 gr.<br />
(flos)<br />
5.Divlji pelin - Estragon Artemisia absinthium 5 gr.<br />
(list)<br />
6.Peršuna (koren) Petroselinum hortense 10 gr.<br />
(radix)<br />
7.Lipe (cvet) Tilia cordata (flos)10 gr.<br />
8.Ruzmarin (list) Rosmarinus officinalis (folia) 10 gr.<br />
9.Ljoskavca (plod) 5 gr. 10. Majorana (list) Majorani herba (folia) 10 gr.<br />
CIROZA JETRE<br />
1.Hmelj (plod) Humulus lumulus (dructus) 30 gr.<br />
2.Gorka detelina (list) Trifolium fibrihi (folia) 20 gr.<br />
3.Stolisnik (cvet) Aschilea millefolium 40 gr.<br />
4.Vodopija (koren) Cichorium intybus (radic) 40 gr.<br />
5.Kukuruzna svila Zeamays 40 gr.<br />
6.Rosopad (list) Chelidonium sativus (folia) 20 gr.<br />
7.Neven (cvet) Calendula officinalis (flos) 20 gr.<br />
MALOKRVNOST<br />
1.Borovnica (plod) Vaccinium myrtillus 30 gr.<br />
2.Kantariona (cvet) Erytraea centarium 20 gr.<br />
3.Lipe (cvet) Tilia cordata 10 gr.<br />
4.Vodopija (list) Cichorium intubus 20 gr.<br />
5.Srčanik (koren) Oentiana lutea 10 gr.<br />
6.Andusa (koren) 20 gr.<br />
7.Matičnjaka (list) Milissa oficinalis 30 gr.<br />
8.Stolisnik (cvet) 30 gr.<br />
9.Kičica (cela biljka) Erythraea centaurium 5 gr.<br />
424
10. Verem (cela biljka) Menta pulegium 35 gr.<br />
ČAJ ZA ČIŠĆENJE KRVI<br />
Ruzmarin (list) 5 gr. 11. Kantariona (cvet) 15 gr.<br />
Sena (list) 5 gr. 12. Kitica (cela biljka) 10 gr.<br />
12.Lovorika (list) 5 gr. 13. Preslica (cela biljka) 10 gr.<br />
13.Limunove kore 5 gr. 14. Rusomača (list) 10 gr.<br />
Ljubičica (koren) 5gr. 15. Stolisnik (cvet) 20 gr.<br />
14.Lazarkinja (list) 5 gr. 16. Slatki koren 20 gr.<br />
15.Kadulja (list) 5gr. 17. Jagode list 20 gr.<br />
16.Čestoslavica (list) 5 gr. 18. Kopriva (koren) 10 gr.<br />
Aniš(seme) 5gr. 19. Kupinov list 20 gr. 10. Borovnice (plod) 10 gr.<br />
ČAJ ZA ŠULJEVE, HEMOROIDE<br />
1.Iđirota (koren) Acorus calamus (cortex) 10 gr.<br />
2.Kunice (cvet) Achillea millefolium (flos) 30 gr.<br />
3.Hrastove kore Querlus sesiliflora (cortex) 20 gr.<br />
4.Sene (list) Sene (folia) 10 gr.<br />
5.Kamilice (cvet) Matricaria chamomillae 20 gr.<br />
6.Frangule (kora) Frangulae (cortex) 10 gr.<br />
7.Komorač (plod) Foeniculum vulgare 10 gr.<br />
8.Preslica (list) Equisetum arvense (folia) 30 gr.<br />
9.Cikorija (koren) Cicorium ihtbus 30 gr.<br />
10.Divizma (cvet) Verbascum tapsiforme (flos) 10 gr.<br />
Napomena: Ne trošiti alkohol, papreno, ljuto, kiselo.<br />
ČAJ PROTIV GRČEVA<br />
1.Pitoma nana (list)Mentha piperita (folia) 20 gr.<br />
2.Kamilica (cvet) Matricaria chamomilla (flos) 30 gr.<br />
3.Matičnjak (cvet) Melissa officinalis (flos) 20 gr.<br />
4.Odoljen (koren) Valeriana officinalis (radix) 10 gr.<br />
5.Komorač (seme) Foemiculum vulgare (semen)30 gr.<br />
6.Verem trava Menta pulesium herba 30 gr.<br />
7.Kim (plod) Carvi (fructus) 40 gr.<br />
8.Stolisnir (cvet) Achilea Milefolium 30 gr.<br />
ČAJ ZA ČIŠĆENJE<br />
1.Lipa (cvet) Tilia (flos) 20 gr.<br />
2.Kamilica (cvet) Matricaria chamomillae 40 gr.<br />
425
3.Komorač (plod) Foeniculum vulgare (flos) 20 gr.<br />
4.Vodopija (koren) Cidorium intybus (radix) 20 gr.<br />
5.Maslačak (koren) Taraxacum officinale (radix) 20 gr.<br />
6.Sena (list) Sena (foiia) 30 gr.<br />
7.Frangula (kora) Frangulae cortex 20 gr.<br />
8.Pitoma nana (list) Mentha piperita (folia) 40 gr.<br />
EPILEPSIJA<br />
1.Pelen (list) Artemisia absinthium (folia) 20 gr.<br />
2.Betonika (list) Betonica officinalis (folia) 20 gr.<br />
3.Kadulja (list) Salvia officinalis (folia) 20 gr.<br />
4.Kantarion (cvet) Erytlrea centaurium pers 20 gr.<br />
(flos)<br />
5.Imela (list) Viscum album (folia) 10 gr.<br />
6.Majorana (list) 20 gr.<br />
7.Božur (koren) Paeonia officinalis (radix) 10 gr.<br />
8.Veremtrava 30 gr.<br />
9.Matičnjak (list) Melissa officinalis (folia) 30 gr.<br />
10.Kravojac (list) Angelica officinalis (folia) 20 gr.<br />
11.Brđanka, moravka (cvet) Arnica montana (flos)10 gr.<br />
UKOČENOST GRČEVITA<br />
1.Aniža (plod) Pinpinella anisum 20 gr.<br />
2.KamiUce (cvet) Matricaria chamomilla (flos) 20 gr.<br />
3.Lipe (cvet) Tilia cordata (flos) 10 gr.<br />
4.Bedrenika (list) Armangelca silvestris 10 gr.<br />
5.Majorana (list) Majorani herba (flos) 20 gr.<br />
6.Matičnjaka (list) Melissa officinalis (folia) 30 gr.<br />
7.Ruzmarina (list) Rosmarinus officinalis (folia)20 gr.<br />
8.Andusa (koren) Inulae helenium (radix) 10 gr.<br />
9.Puzavice (list) Agropyrum repens (folia) 20 gr.<br />
Napomena: Čaj sladiti medom. Dodati soka od limuna (svežeg).<br />
ALERGIJE (URTICARIAE)<br />
1.Čička (koren) Arctium lappa (radix) 30 gr.<br />
2.Kamilice (cvet) Matricaria chamomillae 20 gr.<br />
(flos)<br />
3.Diviji pelin (list) Artemisia absinthium (folia) 10 gr.<br />
4.Ruzmarina (list) Rosmarinus officinalis (folia)20 gr.<br />
5.Kadulje (list) Salvia officinalis (folia) 10 gr.<br />
426
6.Šipka (plod) Rosa canina 30 gr.<br />
7.Jagode (list) Flagaria vesca (folia) 30 gr.<br />
8.Peršuna (koren) Petroselinum hortense 20 gr.<br />
Napomena: Kod ove bolesti ne trošiti kiselo. ljuto, konzerve, kobasice, ribu i suho<br />
meso.<br />
ANGINA (KRAJNICI)<br />
1.Petrovac (list) 20 gr.<br />
2.Kunice (list) Achillea millefolium (folia) 20 gr.<br />
3.Miloduha (list) Levisticum officinale (folia) 15 gr.<br />
4.Lavande (cvet) Lavandula vera (flos) 10 gr.<br />
5.Kadulje (list) Salvia officinalis (folia) 10 gr.<br />
6.Ruzmarina (list) Rosmarinus officinalis (folia) 10 gr.<br />
7.Ruže divlje (cvet) Roze (flos) 10 gr.<br />
8.Šipka (plod) Rosacanina 10 gr.<br />
9.Anisa (plod) Anis 15 gr. 10. Zova (cvet) Sambuscus nigra (flos) 10 gr.<br />
Napomena: Uz ovaj čaj može se trošiti vruća limunada sa medom.<br />
KAMEN I PESAK U ŽUČI<br />
1.Bršljen (list) 15 gr. 7. Maslačak (koren) 20 gr.<br />
2.Iđirot (koren) 10 gr. 8. Stolisnir (cvet) 40 gr.<br />
3.Maslačak (list) 10 gr. 9. Preslica (list) 40 gr.<br />
4.Odoljen (koren) 10 gr. 10. Ljubičice (koren) 15 gr.<br />
5.Planika (lišće) 10 gr. 11. Gorka detelina (list) 20 gr.<br />
6.Vodopije (list) 20 gr. 12. Arnika (cvet) 15 gr.<br />
ČAJ ZA VITALNOST MUŠKARACA (Aphrodisijac)<br />
1.Ruzmarina (list) 20 gr. 6. Mečija šapa (koren) 20 gr.<br />
2.Majčine dušice (list) 20 gr. 7. Smreke (plod) 20 gr.<br />
3.Vranilove trave 30 gr. 8. Corijandera (plod) 10 gr.<br />
4.Kadulje (list) I0gr. 9. Koprive sjeme 20 gr.<br />
5.Ahisa (plod) 10 gr.<br />
Kod pića ovog čaja potrebno je trošiti i sledeće: slatko, kompote, lešnike, bademe,<br />
orase, ribu, crno vino, slatko mleko sa medom.<br />
ČAJ ZA PRANJE I BRISANJE KOD SVIH KOŽNIH BOLESTI I RANA<br />
1.Lavande (cvet) Lavandula vera (flos) 20 gr.<br />
2.Brdanka, Moravka (cvet) Arnica montana (flos) 10 gr.<br />
427
3.Bršljan (list) Hedera helix (folia) 30 gr.<br />
4.Ruzmarina (list) Rosmarinum officinalis 10 gr<br />
(folia)<br />
5.Hrastove kore Ouercus sessiliflora (cortex) 30 gr.<br />
6.Kamilice (cvet) Matricaria chamomilae (flos)20 gr.<br />
7.Kadulje (list) Salvia officinalis (folia) 20 gr.<br />
Sve ovo skuvati u 2 litra vode, ne cijediti odmah, nego po potre- bi uzimati pomalo<br />
dok se ne potroši.<br />
Posle pranja, namazati bolna mjesta sa melemom i leći.<br />
ČAJ KOJI POMAŽE KOD LIJEČENJA SIFILISA<br />
1.Smreke crne (plod) Juniperus <strong>com</strong>munis 20 gr.<br />
2.Rosopada (list) Chelidonium majos (folia) 10 gr.<br />
3.Oraha (list) Juglans regia (folia) 20 gr.<br />
4.Kupine (list) Rubus fruticosus (folia) 20 gr.<br />
5.Bosioka (list) Ocinum basilicum (folia)30 gr.<br />
6.Rusomače (list) Capsella bursa pastorij 20 gr.<br />
Kod ove bolesti trošiti crnu smreku tucanu sa medom. Ishrana:<br />
Dozvoljeno: kompoti, voće, sokovi, kolači. Zabranjeno: upotreba alkohola, ljuto,<br />
kiselo.<br />
PROLJEV SA BOLOVIMA (KOLIKE)<br />
1.Iđirota (koren) Acorus calamum (radix) 30 gr.<br />
2.Paprena metvica (list) Mentha piperita (folia) 30 gr.<br />
3.Borovnice (plod) Vicinium myrtillus15 gr.<br />
4.Sene(list) . Sene (folia) 10 gr.<br />
5.Kupine(list) Rubusfruticosus (folia) 20 gr.<br />
6.Hrastova kora Ouercus sessiliflora cortex 15 gr.<br />
7.Kamilice cvet Matricaria chamomillae 40 gr.<br />
2.Kao domaći lijek uzeti ovo: 2 čajne kašike prave mlevene kave. 1 čajnu kašiku<br />
šećera, sve ovo pojesti suvo i napiti se vode. Činiti ovo 1 puta na dan.<br />
PROTIV GLISTA<br />
1.Pelina (list) Artemisia absinthium (folia) 5 gr.<br />
2.B. luka Allium sativom 5 gr.<br />
3.Kamilice (cvet) Matricaria chamomillae 20 gr.<br />
(flos)<br />
4.Kičice (cvet) Erythreae centarium (flos) 10 gr.<br />
428
5.Lincure (koren) Oentiana lutes (radix) 5 gr.<br />
6.Kokosova brašna 10 gr.<br />
1.Napomena: uz ovaj čaj trošiti mleko kuvano u kokosovom brašnu.<br />
Trošiti mleko kuvano u B. luku. Trošiti sok mrkve.<br />
Trošiti pečene mljevene košpice od bundeve.<br />
2.Napomena: Svaku veče staviti 1 česan u čmar b. luka.<br />
LEK ZA ŽUTICU<br />
(Neto tež. 200 grama)<br />
2.Sastav mešavine:<br />
1.žalfija - 60 grama<br />
2.cikorija - 30 grama<br />
3.poljska preslica - 20 grama<br />
4.rastavić - 40 grama<br />
5.kamilica - 40 grama<br />
6.smilj -10 grama<br />
1.Način spremanja mešavine i upotreba:<br />
Navedene suve biljke u navedenim količinama iseći i dobro iz- mešati. Ovu mešavinu<br />
podeliti na 15 delova. Jedan deo staviti u litar hladne vode i kad zavri da vri 5 minuta.<br />
Kad se ohladi procediti, sipati u flašu i piti 3 puta dnevno pre jela bez šećera i hladna<br />
se pije. Kad se upotrebi jedan deo kuvati drugi, treći i tako svih 15 delova na isti na-<br />
čin.<br />
LEK ZA <strong>IZ</strong>BACIVANJE PESKA I KAMENA <strong>IZ</strong> ŽUCI I BUBREGA<br />
(Neto tež. 200 grama)<br />
1.Sastav mešavine:<br />
Uzeti istu mešavinu kao kod leka za žuč i bubrege i spremiti je na isti način.<br />
2.Način upotrebe:<br />
Upotrebljava se na isti način s tim što se svakog dana pojede po 1 limun i to po 1/3<br />
ujutru pre doručka, pre ručka i pre večere, ali sa še- ćerom.<br />
Napomena: Deca sve čajeve zavisno od doba starosti piju na sledeći način: od 1-3<br />
godine po 3 jelovne kašike, od 3-7 godina po šolju kafenu i od 7-12 godina po 50<br />
grama. a preko 12 godina punu dozu kao i odrasli i na način kako je dato u receptima<br />
za određen bolesti.<br />
LEK ZA GASTRITIS<br />
(Neto tež. 100 grama)<br />
1.Sastav mešavine:<br />
1.kunica (Achillea milleoffolium) - 20 grama<br />
2.sporiš - 20 grama<br />
429
3.hajdučka tTava. bela - 40 grama<br />
4.bela očajnica -10 grama<br />
5.petrovac - (Agrimonia herba) - 10 grama<br />
1.Način spremarija mešavine i upotreba:<br />
Navedene suve biljke u naveđenim količinama iseći, a zatim svu mešavinu podeliti na<br />
6 delova. Jedan deo staviti u litar hladne vode i, kad zavri, da vri 5 minuta. Kada se<br />
ohladi, procediti, sipati u flašu i pi- ti 3 puta dnevno pre jela po čašu od 100 grama<br />
bez šećera i hladnu. Kad se upotrebi jedan deo kuvati drugi, treći i tako svih 6 delova.<br />
LEK ZA ISPIRANJE RANE, GANGRENU I MIOM NA MATERICI<br />
(Neto tež. 100 grama)<br />
■a) Sastav mešavine:<br />
6.list nane - 40 grama<br />
7.furka šumica - 20 grama<br />
8.danilova trava - 10 grama<br />
9.žabljak - 30 grama<br />
b) Način spremanja mešavine i upotreba:<br />
Navedene suve biljke u navedenim količinama iseći i dobro iz- mešati. Ovu mešavinu<br />
podeliti na 12 ravnih delova. Jedan deo staviti u litar hladne vode i kad zavri da vri 5<br />
minuta. Kad se ohladi procediti sipati u flašu (procediti kroz gazu) i svake večeri<br />
vršiti prepiranje rane i stavljati obloge i sa njima prespavati, a ujutru ponovo prepirati<br />
i stavljati novu oblogu. Kad se upotrebi jedan deo kuvati drugi, treći i tako svih 12<br />
delova na isti način.<br />
Ako je u pitanju miom na materici onda se ova mešavina upotrebljava na sledeći<br />
način: Skuvati na isti način i pošto se procedi kroz gazu sipa se u flašu. Za jedan<br />
regator proključati vodu čistu pijaću i kad se ista prohladi i bude dobra za ispiranje u<br />
nju sipati čašu od 100 grama ovog čaja i vršiti ispiranje svake večeri. Kad se upotrebi<br />
jedan deo kuvati drugi, treći i tako svih 12 na isti naćin.<br />
LEK ZA ŠTITNU ŽLEZDU, GUŠAVOST I BAZEDOVLJEVU<br />
BOLEST<br />
(Neto tež. 150 grama)<br />
4.Sastav mešavine:<br />
4.podhel list - 40 grama<br />
5.prostrel - 30 grama<br />
6.rtanjski čaj - 40 grama<br />
7.šarplaninski čaj - 40 grama<br />
8.gorka detelina - 30 grama<br />
9.cvet božura - 10 grama<br />
1.Način spremanja mešavine i upotreba:<br />
Navedene suve biljke u navedenim količinama iseći i dobro iz- mešati. Ovu mešavinu<br />
430
podeliti na 15 ravnih delova. .ledan deo staviti u litar hladne vode i kad zavri da vri 5<br />
minuta. Kad se ohladi procediti, sipati u flašu i piti 3 puta dnevno pre jela po čašu od<br />
100 grama slađe- nu šećerom a hladnu. Za vreme upotrebe čaja svakog jutra masirati<br />
vratne žile i slepe oči komovom rakijom u koju staviti koren lincure i pošto isti<br />
odstoji 3 dana.<br />
LEK ZA ŽIVCE. GLAVOBOLJU. MIGRENU<br />
(Neto tež. 100 grama)<br />
1.Sastav mešavine:<br />
1.izopus - 20 grama<br />
2.maslačak - koren - 30 grama<br />
3.odoljen list (Valeriana officinalis) - 10 grama<br />
4.poljska vrbena - 10 grama<br />
5.kičica - 10 grama<br />
6.matičnjak (Mellisa officinalis) - 20 grama<br />
1.Način spremanja mešavine i upotreba:<br />
Navedene suve biljke u navedenim količinama iseći i sve pomešati. Mešavinu zatim<br />
podeliti na 15 ravnih delova. Jedan deo staviti u litar hladne vode i kad zavri da vri 5<br />
minuta. Kad se ohladi. procediti. sipati u flašu i piti 3 puta dnevno pre jela po čašu i<br />
to od 100 grama. slađenu šećerom a hladnu. Kad se upotrebi jedan deo kuvati drugi.<br />
treći i tako svih 15 delova na isti način.<br />
LEK ZA EPILEPSIJU I DEČJI FRAS<br />
(Neto tež. 100 grama)<br />
1.Sastav mešavine:<br />
2.kičica - 30 grama<br />
3.maslačak - 20 grarna<br />
4.bela komanjika - 15 grama<br />
5.izopus c\et - 15 grama<br />
6.gorka detelina - 10 grama<br />
7.mindrak koren - 10 grama<br />
1.Način spremunja mešavine i upotreba:<br />
Navedene suve biljke u navedenim količinama iseći i dobro iz- mešati. Ovu mešavinu<br />
podeliti na 15 delova. Jedan deo staviti u litar hladne vode i kad zavri da vri 5 minuta.<br />
Kad se ohladi procediti, sipati u flašu i piti 3 puta dnevno pre jela po čašu od 100<br />
grama slađenu sa šećerom i hladnu. Kad se upotrebi jedan deo kuvati drugi, treći i<br />
tako svih 15 delova. Deca od 1-3 god. piju po 3 jelovne kašike 3 puta dnevno pre jela<br />
sa medom, od 3-7 god. po šolju kafenu, a od 7-12 god. po 50 grama sa šećerom i 3<br />
puta dnevno pre jela. Preko 12. god. deca piju punu dozu tj. 100 grama.<br />
431
LEK ZA PLUĆNE BOLESTI (OTVORENE KAVERNE, ZAMRAČENJE I TBC)<br />
(Neto tež. 100 grama)<br />
1.Sastav mešavine:<br />
2.crna kopriva - 45 grama<br />
3.divlji karanfil - 35 grama<br />
4.beli slez - 20 grama<br />
1.Način spremanja mešavine i upotreba:<br />
Navedene suve biljke u navedenim količinama iseći i dobro iz- mešati. Ovu mešavinu<br />
podeliti na 6 ravnih delova. Jedan deo staviti u 1,5 litara hladne vode i kad zavri da<br />
vri 5 minuta. Kad se ohladi procediti, sipati u flašu i piti 6 puta dnevno pre i posle<br />
jela i to po čašu od 100 grama s tim što se pre jela pije bez šećera a posle jela sa<br />
šećerom i hladna. Kad se upotrebi jedan deo kuvati drugi, i tako svih 6 delova na isti<br />
način.<br />
LEK ZA EKCEM, PSORIJAZU, RIBLJU KOŽU, MAJASIL 1 CREVNI VETAR<br />
(Neto tež. 100 grama)<br />
4.Sastav mešavine:<br />
4.lajlak - 40 grama<br />
5.opašan - 20 grama<br />
6.list jorgovana - 10 grama<br />
7.devetotug - 30 grama<br />
1.Način spremanja mešavine i upotreba:<br />
Navedene suve biljke u navedenim količinama iseći i dobro iz- mešati. Ovu mešavinu<br />
podeliti na 15 delova. Jedan deo staviti u litar hladne vode i kad zavri da vri 5 minuta.<br />
Kad se ohladi procediti, sipati u flašu i piti 3 puta dnevno pre jela po čašu od 100<br />
grama bez šećera i hladnu. Kad se upotrebi jedan deo kuvati drugi, treći i tako svih 15<br />
delova na isti način. Istim čajem svake večeri pre spavanja kvasiti me- sta gde se prvi<br />
put pojavila bolest uz prethodno češanje.<br />
LEK ZA REUMU, LUMBAGO, GIHT, IŠIJAS I SPONDILOSIS<br />
(Neto tež. 100 grama)<br />
1.Sastav mešavine:<br />
1.divlji peršun - 50 grama<br />
2.vranilova trava (Origanum vulgare) - 30 grama<br />
3.pokosnica 10 grama<br />
4.list koprive crne (Ballota foetida) - 10 grama<br />
1.Način spremanja mešavine i upotreba:<br />
Navedene suve biljke u navedenim količinama iseći i dobri izmešati. Mešavinu<br />
podeliti na 15 jednakih delova. Jedan deo staviti u litar hladne vode i kad zavri da vri<br />
5 minuta. Kad se ohladi procediti, sipati u flašu i piti 3 puta dnevno pre jela po čašu i<br />
432
to do 100 grama, po malo slađenu šećerom i hladnu. Kad se upotrebi jedan deo kuvati<br />
drugi, treći i tako svih 15 delova.<br />
LEK ZA KRAJNIKE, GRLO I GLASNE ŽICE<br />
(Neto tež. 100 grama)<br />
1.Sastav mešavine:<br />
1.ostruga list - 20 grama<br />
2.list crne kupine (Ruhus fruticosus) - 40 grama<br />
3.pitoma nana (Mentha piperita) - 40 grama<br />
1.Način spremanju mešavine i upotreba:<br />
Navedene suve biljke u navedenim količinama iseći i sve izmeša- ti. Svu mešavinu<br />
podeliti na 15 ravnih delova. Jedan deo staviti u 1,5 litar hladne vode i kad zavri da<br />
vri 5 minuta. Kad se ohladi procediti, sipati u flašu i piti 6 puta dnevno pre i posle<br />
jela po čašu od 100 grama, slađenu sa šećerom i dobro vruću. Dok se pije da se šeta i<br />
da se srče kao kafa. Kad se upotrebi jedan deo kuvati drugi, treći i tako svih 15<br />
delova.<br />
LEK ZA GRIP, KAŠALJ I <strong>IZ</strong>BACIVANJE ŠLAJMA<br />
(Neto tež. 100 grama)<br />
1.Sastav mešavine:<br />
1.list podbela - 20 grama<br />
2.beli slez - 10 grama<br />
3.kamilica - 20 grama<br />
4.jagorčevina - 10 grama<br />
5.cvet ljubičice - 10 grama<br />
6.zova - 20 grama<br />
7.cvet bagrema - 10 grama<br />
1.Način spremanja mešavine i upotreba:<br />
Navedene suve biljke u navedenim količinama iseći i dobro iz- mešati. Ovu mešavinu<br />
podeliti na 12 ravnih delova. Jedan deo staviti u litar hladne vode i kad zavri da vri 5<br />
minuta. Kad se ohladi procediti, sipati u flašu i piti 3 puta dnevno posle jela po čašu<br />
od 100 grama slađenu sa šećerom i vruću kao čaj. Kad se upotrebi jedan deo kuvati<br />
drugi i tako svih 12 delova na isti način. Ova mešavina se pije u kombinaciji sa<br />
mešavinom za bronhijalnu astmu.<br />
LEK ZA BEŠIKU I PROSTATU<br />
(Neto tež. 200 grama)<br />
5.Sastuv mešavine:<br />
5.pirevina - 70 grama (triticum)<br />
6.poljska preslica - 50 grama (Eouisetum arvanse)<br />
433
7.muška bokvica - 30 grama<br />
8.rastavić 50 grama - (Ecvizeti)<br />
1.Način spremanja mešavine i upotreba:<br />
Navedene suve biljke u navedenim količinama iseći i dobro iz- mešati. Ovu mešavinu<br />
podeliti na 15 ravnih delova. Jedan deo staviti u 1,5 litar hladne vode i kad zavri da<br />
vri 5 minuta. Kad se ohladi procediti, sipati u flašu i piti 6 puta dnevno pre i posle<br />
jela po čašu od 100 grama slađenu sa šećerom i vruću kao čaj. Kad se upotrebi jedan<br />
deo kuvati drugi, treći i tako svih 15 delova.<br />
LEK ZA JETRU I CIROZU JETRE<br />
(Neto tež. 150 grama)<br />
1.Sastav mešavine:<br />
7.žalfija list (Salvia officinalis) - 80 grama<br />
8.cikoria (Cichorium intybus) - 50 grama<br />
9.ozlen - 10 grama<br />
10.smilj - 10 grama<br />
1.Način spremanja mešavine i upotreba:<br />
Navedene suve biljke u navedenim količinama iseći i dobro iz- mešati. Ovu mešavinu<br />
podeliti na 15 ravnih delova. Jedan deo staviti u 1 litar hladne vode i kad zavri da vri<br />
5 minuta. Kad se ohladi proce- diti, sipati u flašu i piti 3 puta dnevno pre jela po čašu<br />
od 100 grama bez šećera i hladnu. Kad se upotrebi jedan deo kuvati drugi, treći i ta-<br />
ko svih 15 delova.<br />
LEK ZA VENE. IŠIJAS, TROMBOZU I SLABU CIRKULACIJU<br />
1.Sastav mešavine:<br />
-žilavlak 40 grama<br />
-divlja jagoda list - 30 grama<br />
-noćničina - 20 grama<br />
-mišji opaš - 30 grama<br />
-list crne maline - 30 grama<br />
b)Način spremanja mešavine i upotrebu:<br />
Navedene suve biljke u navedenim količinama iseći i dobro iz- mešati. Sva mešavina<br />
se podeli na 15 ravnih delova. Jedan deo staviti u litar hladne vode i kad zavri da vri 5<br />
minuta. Kad se ohladi procediti, sipati u flašu i piti 3 puta dnevno pre jela po čašu od<br />
100 grama pomalo slađenu šećerom i hladnu. Kad se upotrebi jedan deo kuvati drugi,<br />
treći i tako svih 15 delova na isti način.<br />
MJEŠAVINA BILJNIH SOKOVA PROTIV ANEMIJE<br />
Cveklu - crvenu repu - tanko oljuštiti, izrendati na rendi za sir te pomoću gaze<br />
iscijediti jednu četvrtinu litre soka. Makazama nasjeći nadzemne dijelove svježe<br />
434
koprive. Biljku samljeti na mašini za meso, dobijenu masu staviti na komad gaze i<br />
iscijediti sto grama soka, koji treba pomiješati sa sokom od cvekle.<br />
Svaki sat tokom dana uzimati po jedan gutljaj. Narednog dana iscijediti novi sok i tu<br />
količinu popiti tokom dana. To ponavljati četrdeset dana. Nakon tog vremena svaki<br />
bolesnik koji se pridržavao ovog re- cepta sa sigurnošću će popraviti krvnu sliku.<br />
Djeca uzimaju sto grama svježeg soka cvekle i trideset grama svježeg soka koprive<br />
(pripremljen na gore navedeni način) i piju tu količinu tokom dana u razmacima od<br />
po sat vremena, a po jedan gutljaj.<br />
BILJNI SIRUP ZA JAČANJE KOMPLETNOG ORGAN<strong>IZ</strong>MA<br />
Nabrati čuvarkuće (Sempervivum teclorum), samljeti na mašini za meso i pomoću<br />
gaze iscijediti 50 grama svježeg soka.<br />
Makazama narezati nadzemne dijelove ivanskog cvjeća (Galium verum) - iscijediti<br />
50 grama svježeg soka. Svježe cvjetove kadulje (Salvia officinalis) samljeti i<br />
iscijediti 50 grama soka. Iscijediti 50 grama svježeg soka od listova dubčaca (Herba<br />
teucri). Od svježih listova pitomog bosiljka (Ocimum Basilicum) nacije- diti 50<br />
grama soka. Od svježih latica divlje ruže (Rosa canina) takode iscijediti 50 grama<br />
svježeg soka. Makazama narezati svježe biljke nane (Mentha piperita), sam- ljeti i<br />
iscijediti 50 grama soka. Najzad, samljeti na mašini za meso i 100 grama svježeg<br />
ploda borovnice (Fructus Mvrtilli). Sve sokove kao i plod borovnice sastaviti u jednu<br />
posudu i tome dodati dva kilograma pravog domaćeg meda. Sve dobro umutiti, sipa-<br />
ti u flaše i ostaviti na hladno mjesto. Uzimati 3x1 supenu kašiku sirupa iza jela. Ova<br />
količina je dovoljna za oporavak kompletnog organizma.<br />
MJEŠAVINA SOKOVA PROTIV VIŠKA KISELINE U ŽELUCU<br />
Oguliti krompir, izrendati pa pomoću gaze iscijediti jedan fil- džan svježeg soka<br />
krompira. Istim postupkom iscijediti i jedan fildžan soka od jabuke. Ova dva soka<br />
pomiješati i jedan sat prije jela, dva puta na dan, piti. Ovaj postupak ponavljati sve<br />
dok kiselina u želucu potpuno ne nestane.<br />
SIRUP PROTIV ČIRA U ŽELUCU I NA DVANAESTPALAČNOM CRIJEVU<br />
U jedan kilogram meda treba dobro umiješati 200 grama soka od trave bokvice<br />
(Plantago lanceolata). Uzima se prije jela jedna supena kašika razmućena u šolji čaja<br />
od nane.<br />
SIRUP ZA LIJEČENJE ČIRA NA ŽELUCU<br />
Nabrati svježih listova bokvice (Plantago lanceolata), samljeti na mašini za rneso i<br />
pornoću gaze iscijediti 100 grama svježeg soka. Nabrati cvjetove stolisnika (Achillea<br />
millefolium). Samljeti na mašini za meso i pomoću gaze iscijediti 50 grama svježeg<br />
435
soka. Makazama nasjeći gornje dijelove svježe nane (Mentha piperi- ta), samljeti i<br />
pomoću gaze nacijediti 50 grama svježeg soka. Sve gore navedene sokove (200<br />
grama) pomiješati i sastaviti s jednim kilogramom meda. Uzimati 3x1 čajnu kašiku<br />
jedan sat prije jela. Za vrijeme uzi- manja ovog sirupa bolesnik treba da se hrani<br />
dijetalno.<br />
TRAVARICA ZA ČlRAŠE<br />
Flašu od litre napuniti do vrha svježom biljkom dubčac (Teu- crium chamaedrys), pa<br />
naliti dobru lozovu rakiju. Ostaviti da stoji de- set dana. Pije se natašte jedna čašica i<br />
najbolje je dva sata poslije toga suzdržati se od jela. Takođe se pije jedan gutljaj pola<br />
sata prije jela.<br />
LIJEK PROTIV KATARA ŽELUCA<br />
Kao lijek protiv katara želuca vrlo je dobar sirup spravljen od: 1 kg meda<br />
50 gr soka od kunice (Achillea millefolium) 50 gr soka od nane (Mentha piperita)<br />
100 gr soka od bokvice (Platnago) Iscijeđeni sok od nabrojanih trava izmiješa se s<br />
medom i uzima 2x1 mala kafena kašika na dan prije jela uz čaj od cvijeta kunice.<br />
PROTIV KISELINE U ŽELUCU<br />
Sok svježeg, sirovog krompira (Solanum tuberosum) oporavlja i smiruje sluznicu<br />
želuca. Neko vrijeme, dok prestanu grčevi zbog povećane kiseline, uzi- mati 2x1<br />
fildžan krompirovog soka dnevno, bolje prije jela.<br />
ČAJ ZA ČIR NA ŽELUCU<br />
Ovaj čaj se priprema od:<br />
200 grama dupčaca (Teucrium chamaedrys)<br />
100 grama lipe (Tilia europaea)<br />
100 grama nevena (Calenduia officinalis)<br />
100 grama ruzmarina (Rosmarinus officinalis)<br />
100 grama nane (Mentha)<br />
100 grama trave-ive (Teucrium montanum)<br />
100 grama kunice<br />
100 grama gospine trave<br />
Sve se dobro izmiješa i usitni. Na pola litre vode doda se tri su- pene kašike ove<br />
smjese trava i pusti tek toliko da provrije. Hladi se bar jedan sat. Pije se u manjim<br />
dijelovima tokom dana prije svakog jela. Uz dijetu ovaj se sastav čaja pokazao jako<br />
uspješnim.<br />
436
SIRUP KOD ASTME I BRONHITISA<br />
Makazama narezati nadzemni dio svježe biljke majčine dušice (Thymus serpyllum).<br />
Biljku samljeti na mašini za meso. Dobijenu masu staviti na gazu i iscijediti 50 grama<br />
čistog soka. Nabrati svježe cvjetove zove (Flores Sambucus), samljeti na mašini za<br />
meso i pomoću gaze iscijediti 50 grama svježeg soka. Očišćeni bijeli luk (Allium<br />
sativum) samljeti na mašini za meso i pomoću gaze nacijediti 20 grama svježeg soka.<br />
Nabrati svježih listova kadulje (Salviae folium), samljeti na ma- šini za meso i<br />
pomoću gaze nacijediti 20 grama svježeg soka. Sve gore navedene sokove (140<br />
grama) pomiješati skupa, k tome dodati jednu polovinu kilograma meda, dobro<br />
izmiješati da se masa ujednači. Odrasli uzimaju 3x1 malu kafenu kašiku na dan iza<br />
jela, a djeca 1x1 malu kafenu kašiku tokom dana sa nekim biljnim čajem.<br />
PROTIV GLISTA U DJECE<br />
U pola kilograma meda umiješati dvije glavice bijelog luka (očišćenog i istučenog u<br />
avanu). Djeci. koja imaju gliste. davati uju- tro, natašte. po jednu čajnu kašiku. Iza<br />
toga se pije šolja čaja od nane.<br />
SIRUP PROTIV OBOLJENJA JETRE<br />
Makazama nasjeći gornje dijelove svježeg maslačka (Taraxa- cum officinale).<br />
Samljeti na mašini za meso i pomoću gaze iscijediti 100 grama svježeg soka.<br />
Nabrati svježih cvjetova gospine trave (Hypericum perfora- tum), samljeti na mašini<br />
za meso i pomoću gaze iscijediti 20 grama svježeg soka.<br />
Makazama nasjeći, gornje dijelove svježe biljke mažuran (Origanum vulgare).<br />
Samljeti na mašini za meso i pomoću gaze iscijediti 20 grama svježeg soka.<br />
Nabrati svježih listova ruzrnarina (Folia Rosmarini), samljeti na mašini za meso i<br />
pomoću gaze iscijediti 20 grama svježeg soka. Sve gore navedene sokove (160<br />
grama) sastaviti i pomiješati s jednim kilogramom meda. Uzimati 3x1 čajnu kašiku<br />
poslije jela. Za vrijeme uzimanja ovog sirupa bolesnik mora da se pridržava dijetalne<br />
ishrane i da se što više odmara.<br />
SIRUP ZA BOLESNU JETRU<br />
Ovo jednostavno sredstvo za liječenje jetre priprema se tako što se u jedan kilogram<br />
meda umiješa 100 grama soka od crne rotkve. Dnevno se uzima 3x1 čajna kašika. Piti<br />
čaj od nane i kadulje. Ova mješavina je naročito korisna kad je bolest u vezi sa žuč-<br />
nom kesi<strong>com</strong>.<br />
SIRUP ZA JAČANJE SRCA<br />
Makazama nasjeći nadzemne dijelove svježe biljke matičnjak (Melissa officinalis).<br />
437
Samljeti na mašini za meso i pomoću gaze iscijediti 100 grama svježeg soka.<br />
Nabrati svježih cvjetova ljubičice (Viola odorata), samljeti na mašini za meso i<br />
pomoću gaze iscijediti 100 grama svježeg soka. Gore navedene sokove pomiješati s<br />
jednim kilogramom meda. Uzimati 2x1 čajnu kašiku iza jela.<br />
MED PROTIV VISOKOG PRITISKA<br />
U 1 kg meda umiješa se 250 grama samljevenog svježeg ploda gloga (Crataegus<br />
oxyacantha), 50 grama praška od nane (Mentha pi- perita), te 100 grama rakije<br />
travarice. Uzima se 3x1 čajna kašika sa miješanim čajem od gloga, lipe i lavande.<br />
Uzdražvati se soli i masnoće.<br />
TRAVARICA ZA SRCE<br />
Ova travarica priprema se na slijedeći način: u litrenu flašu stavi se 50 grama glogova<br />
cvijeta (Crataegus oxyacantha), 10 grama ljubiči- ca (Flores Violarum) i 50 grama<br />
ruzmarina (Rosmarinus). Sadržaj se zalije dobrom domaćom rakijom i pusti stajati<br />
dvadesetak dana. Pije se jedna čajna kašika na dan dva puta.<br />
SIRUP ZA JAČANJE PLUĆA<br />
U sastav ovog sirupa ide: 1 kilogram meda, 100 grama bijelog luka, 50 grama<br />
naribanog korijena rena, tučeni luk, 10 grama mljeve- ne nane i 100 grama dobre<br />
rakije. Sve se izmiješa. Uzima se 2x1 čajna kašika od lipe i zove.<br />
SIRUP ZA SVAKU KUĆU<br />
Za ovaj sirup uzmu se slijedeći sastojci: 1 dkg sjemena komorača 1 dkg kima 1 dkg<br />
mljevene nane 5 dkg izrendanog korijena rena. Sve se samelje i sastavi s jednim<br />
kilogramom meda, 1/4 litre ra- kije ili vina - dobro izmiješa. Uzima se po jedna<br />
kašičica na dan. Jača kompletan organizam.<br />
SIRUP PROTIV KAŠLJA<br />
Za spravljanje ovog sirupa uzme se: 1/2 kilograma crvenog luka, 1 litra vode, 1/2<br />
kilograma meda i 100 grama sjemena komorača (Foe- niculum vulgare). Ova se<br />
smjesa ukuha napola. Uzima se 3x1 mala kašika dnevno.<br />
ČAJ PROTIV KAŠLJA<br />
Uzeti 50 grama majčine dušice (Thymus serpvllum), zovinog cvijeta (Sambuci flos)<br />
—50 grama, 50 grama lipovog cvijeta (Tilia) i 50 grama bokvice (Plantago).<br />
Kašiku ove mješavine preliti šoljom vrele vode i kad odstoji piti.<br />
438
TRAVARICA PROTIV KAŠLJA<br />
U 1 litru rakije staviti 50 grama majčine dušice (Thymus serpyl- lum), 50 grama aniša<br />
(Pimpinella anisum) i 20 grama lavande. Pošto odstoji uzimati više puta dnevno po<br />
jedan gutljaj.<br />
SIRUP ZA ODBRANU OD MNOGIH BOLESTI<br />
Pomiješa se jedan kilogram meda, 100 grama tučenog bijelog luka i 10 grama<br />
mljevenog kima. Radi boljeg ukusa dodati izrendani muškatni oraščić. Uzimati<br />
dnevno jednu čajnu kašiku.<br />
ZA JAČANJE ORGAN<strong>IZ</strong>MA<br />
Da bolesti ne bi napale organizam valja ga povremeno jačati. Odlično sredstvo za to<br />
je sok od domaćeg šipka. Ovaj treba cijediti i u omjeru 1:1 pomiješati sa šecerom ili<br />
medom. Piti s vodom više puta na dan.<br />
LIJEČENJE KOLITISA SIRUPOM<br />
Makazama narezati gornje dijelove svježe biljke neven (Calendula officinalis).<br />
Samljeti na mašini za meso i pomoću gaze iscijediti 200 grama svježeg soka.<br />
Tu količinu soka dobro pomiješati sa 60CI grama meda, sipati u flašu i ostaviti na<br />
hladno mjesto. Uzimati 3x1 čajnu kašiku iza jela.<br />
Prije jela potrebno je uzimati jednu maiu čašicu Ijekovite rakije koja se priprema na<br />
ovaj način: 1 litra rakije od 40% , 100 grama korijena lincure (Gentanae radix)<br />
isjeckanog u sitne komadiće, 50 grama sjemena komorača (Fructus Foeniculi). Sve<br />
gore navedeno treba sastaviti, flašu zatvoriti čepom i ostavi- ti da stoji na suncu 20<br />
dana. Svaki dan jednom promućkati. Za vrije- me uzimanja ovog lijeka treba jednom<br />
dnevno jesti rižu s malo masnoće.<br />
LIJEK ZA SUZBIJANJE KOLITISA<br />
Kolitis se uspješno liječi dijetom sa travari<strong>com</strong> koja se priprema od 100 grama<br />
lincure (Gentiana lutea) i 50 grama cvijeta kadulje (Sal- via officinalis) na jednu litru<br />
rakije. Pije se po jedan gutljaj prije jela. Rakija se dolijeva u flašu kako se troši.<br />
MELEM PROTIV RAK RANE NA DOJCI<br />
Pola kilograma masnoće, masti ili sala od divlje svinje ili mačke, istopiti, te dodati u<br />
nju 50 grama svježih cvjetova nevena (Calendula officinalis), 10 grama svježih latica<br />
divlje ruže (Rosa canina), 20 grama cvjetova domaće voćke šipka, 10 grama<br />
čuvarkuće (Sempervivum tectorum), 50 grama dubčaca (Teucrium chamaedrys) te<br />
439
čašu domaće rakije. Sve zajedno kuha se u zatvorenoj tegli, koja se stavi u lonac, la-<br />
gano do pola sata. Još toplo procijedi se kroz cjediljku. Ovako dobijen melem<br />
stavljati na ranu dva puta na dan.<br />
SIRUP PROTIV ŽENSKIH BOLESTI<br />
Makazama narezati nadzemne dijelove svježe biljke majčine dušice (Thymus<br />
serpyllum). Samljeti na mašini za meso i pomoću gaze iscijediti 50 grama svježeg<br />
soka. Istim postupkom iscijediti 20 grama svježeg soka majorana (Ma- jorana<br />
hortensis). Očistiti crvenog luka (Alliutn cepa), samljeti i iscijediti 20 grama svježeg<br />
soka. Sve gore navedene sokove pomiješati s polovinom kilograma meda. U toku<br />
uzimanja sirupa poželjna su vaginalna ispiranja s čajem od kamiliee uz dodatak jedne<br />
kašike sode bikarbone.<br />
SIRUP ZA TRUDNICE PROTIV MUČNINE I POVRAĆANJA<br />
Iscijediti sto grama - jednu čašu - soka svježe biljke matičnjaka (Mellisa officinalis),<br />
samljeti na mlin za kafu jedan dekagram kima, pa to pomiješati sa pola kilograma<br />
meda. Uzimati prema potrebi do tri kašičice dnevno.<br />
PROTIV UPALE JAJNIKA<br />
Za liječenje upale jajnika dobar je sirup pripremljen od jednog kilograma meda, 50<br />
grama soka majčine dušice (Thyumus serpyllum), 50 grama soka bokvice (Olantago)<br />
ili nevena (Calendula officinalis). Sve se dobro promiješa. Uzima se 3x1 čajna kašika<br />
dnevno.<br />
MED ZA LIJEČENJE PROSTATE<br />
U jedan kilogram meda doda se 100 grama mljevenog sjemena komorača<br />
(Foeniculum vulgare) i 100 grama dobre rakije. Sve se izmiješa.<br />
Uzima se 4x1 mala kafena kašika dnevno uz čaj od lista ili kori- jena bijelog sljeza<br />
(Althaea officinalis).<br />
SIRUP ZA LIJEČENJE BUBREGA<br />
Na mašini za meso samljeti jednu polovinu kilograma plodova borovnice (Fructus<br />
Myrtilli), pomiješati s jednim kilogramom meda i dobro umutiti.<br />
Uzimati 3x1 supenu kašiku poslije jela sa dole navedenim čajem:<br />
Čajna mješavina za bolesne bubrege:<br />
100 grama lista sljeza (Folia Althaeae) 100 grama korijena sljeza (Radix Althaeae) 50<br />
grama nane (Mentha piperita) 50 grama kopra sjemena (Anethum graveolens).<br />
Sve skupa pomiješati i staviti u papirnatu vrećicu. Od te mješavine tri supene kašike<br />
440
staviti u polovinu litre tople vode da stoji pet sati i piti tokom dana umjesto vode.<br />
(Ova mješavina se priprema bez kuvanja!)<br />
PROTIV UPALE BUBREGA<br />
Za liječenje ove bolesti treba umijesto vode piti mješani čaj koji se pravi od 500<br />
grama bijelog sljeza (Althaea officinalis), 20 grama la- vande (Lavandula officinalis)<br />
i 20 grama vrijeska (Calluna vulgaris) i 100 grama lista kupine.<br />
KOD NAPADA ŽUČI<br />
Uzeti jednu malu kašiku mljevenog lista nane (Mentha piperita) i popiti s čajem od<br />
smilja (helichrysum arenarium).PROTIV ISPADANJA KOSE<br />
U 1 litar rakije stave se dvije stučene glavice bijelog luka (Al- lium sativum), jedna<br />
šaka latica vrtne ruže i 10 grama lista lovora. Pu- stiti da stoji desetak dana, a zatim<br />
procijediti. Svako veče masirati tjeme i korijen kose. Glavu treba prati čajem od<br />
nevena (Calendula officinalis).<br />
SIRUP ZA NERVE<br />
Makazama narezati gornje dijelove svježe biljke matičnjaka (Melissa officinalis).<br />
Biljku samljeti na mašini za meso, dobijenu masu staviti na gazu i iscijediti sto grama<br />
čistog soka. Na takav isti način iscijediti pedeset grama soka nane (Mentha piperita) i<br />
pedeset grama soka celera (Apium graveolens). Sva tri soka sastaviti (200 grama), k<br />
tome dodati jednu polovinu kilograma meda, sve dobro pomiješati i sipati u flašu.<br />
Uzimati 3x1 čajnu kašiku iza jela sve dok se lijek ne potroši. Ukoliko se bolesnik ni<br />
poslije ovog ne osjeća dobro, ponoviti s uzima- njem iste doze sirupa.<br />
TRAVARICA PROTIV NERVOZE I MIGRENE<br />
U jednu litru rakije (40%) stavi se da stoji deset dana 50 grama korijena valerijane<br />
(Valeriana officinalis) i 10 grama sjemena komorača (Foeniculum vulgare). Po 60<br />
kapi sa kockom šećera sigurno je sredstvo protiv nervnog uzbuđenja više puta na dan.<br />
ČAJ PROTIV BAKTERIJE EŠERIHIJE KOLI<br />
Čaj se sastoji od:<br />
500 grama sljeza (lista ili korijena)<br />
100 grama lista vrijeska (Calluna vulgaris)<br />
100 grama latica ruže (Rosa centifolia)<br />
100 grama cvijeta vranilovke (Origanum vulgare)<br />
441
100 grama suvih peteljaka od trešanja<br />
Sve skupa se usitni i pomiješa da se sastav ujednači. Čaj se pri- prema od dvije<br />
supene kašike čaja i pola litre vode. Dobiveni čaj pije se tokom dana umjesto vode.<br />
Kada se popije vino i ovaj čaj od trava treba prekontrolisati urin kod ljekara. U<br />
najvećem broju slučajeva on je sterilan.<br />
BAKTERUA EŠERIHIJA KOLI (ESCHERICHIA COLI)<br />
U dvije litre bijelog vina clodati jednu četvrtinu kilograma isjeckanog bijelog luka,<br />
pedeset grama mljevenog sjemena komorača, pe- deset grama mljevenih smrekovih<br />
boba. Ovo treba da stoji pet dana, a onda se pije dva puta po jedan fildžan dnevno iza<br />
jela. Djeca uzimaju tri puta po jedru čajnu kašiku. a starija djeca tri puta po jednu<br />
supenu.<br />
BILJNI SOK PROTIV DJEČJIH GLISTA<br />
Nabrati svježe listove čuvarkuće (Sempervivum tectorum), sam- ljeti i iscijediti jednu<br />
čajnu kašiku soka. Izrendati šargarepu i iscijediti jedan fildžan svježeg soka. Ova dva<br />
soka sastaviti i popiti ujutru natašte, dva sata prije jela. Sokovi moraju biti svježi.Ovu<br />
kuru ponavljati 10 dana, a onda prekontrolisati stolicu.<br />
TRAVARICA OD BOBA SMREKE PROTIV BOLESTI STOMAKA<br />
Litarska flaša napuni se do pola svježim bobama smreke i dolije se 40% rakijom.<br />
Doda se i jedan dekagram kima. Pošto odstoji to je najbolji lijek kod bolova u<br />
stomaku (želucu). Ovu rakiju možemo spremiti i od suvih bobica. Pije se jedan gutljaj<br />
prije jela.<br />
SIRUP ZA O<strong>ZDRAVLJE</strong>NJE SLEZINE<br />
Oboljela slezina se oporavlja ako se koristi sirup spravljen od jednog kilograma meda<br />
i 100 grama soka od peršuna (Petroselinum sativum).<br />
Uzima se uz čaj od majčine dušice (Thymus serpylu), korijena lincure (Gentiana<br />
lutea) i korijena iđirota (Rhisoma calami). Čaj se pije prije jela.<br />
PROTIV ZATVORA<br />
Za regulisanje probave izuzetno je korisna pšenica. U slučaju zatvora treba samljeti<br />
pšenicu (cijelo zrno) i dobijeno brašno pomije- šati s jogurtom. Uzima se 5 gr tek<br />
samljevenog zrna i jedan jogurt. Je- de se natašte. Uveče se popije još i čaj od imele<br />
(Viscum album). Priprema se tako što se dvije kafene kašike lista preliju s 2 dl kipuće<br />
vode, zatim stoji poklopljeno 1 sat, pa se procijedi. Pije se prije spavanja.<br />
442
MELEM ZA RANE<br />
Makazama odsjeći nadzemni dio svježe biljke neven (Calendula) i samljeti na mašini<br />
za meso. Količina samljevenog nevena treba da bude 100 grama.<br />
Ovu masu pomiješati s 250 grama butera, staviti na vatru samo da provrije uz stalno<br />
mješanje. Procijediti na gazu i melem čuvati u staklenim posudama na hladnom<br />
mjestu. Stavljati na rane s listom bokvice. Ovaj melem može se stavljati na sve rane<br />
uključujući i one od proširenih vena na nogama.<br />
ULJE PROTIV UBOJA<br />
U jednoj litri ulja prokuhati šaku cvijeta kozlaca (Arum maculatum) i šaku cvijeta<br />
karanfila (Dianthus caryophyllus). Bolna mjesta mazati ovim uljem.<br />
MELEM ZA OTKLANJANJE ČIRA NA KOŽI<br />
Uzeti pedeset grama maslaca (otprilike kao jedan fildžan), pedeset grama meda, te<br />
jedan fildžan mljevene trave kunice (Achillea millefolium). Ovi sastojci se dobro<br />
pomiješaju i smjesa se topla stavi na čir. Za par dana čir će procuriti. Kad se to desi<br />
treba na njega stavi- ti list bokvice (Plantago lancelota) namazan melemom za rane<br />
od nevena.<br />
MELEM ZA KOŽNE BOLESTI<br />
U ovu svrhu uzme se jedan kilogram neslanog putera, 400 grama svježih listova<br />
bršljana, 50 grama svježe biljke dupčaca. Sve ovo kuha se u zatvorenoj tegli u loncu<br />
deset minuta, dok je još toplo procijedi se, te se bolno mjesto maže dva puta na dan.<br />
ULJE ZA REUMU<br />
Jedna flaša od litre napuni se cvjetovima jorgovana te cvijetovima vrtne ruže. Ostaviti<br />
da stoji na suncu mjesec dana, procijediti. Što se toplijim uljem mažu bolna mjesta to<br />
bolje djeluje. Ovo ulje spravlja se u mjesecu maju, te može stajati godinu dana.<br />
ULJE ZA SUNČANJE<br />
U 1 litru maslinovog ulja dodati 50 grama cvijeta kamilice (Flo- res chamomillae), 50<br />
grama cvijeta kunice (Flores Millefolii), 50 gra- ma cvijeta gospine trave (Flores<br />
Hyperici). Pustiti da lagano provrije, ohladiti, procijediti kroz gustu gazu i usuti u<br />
flašicu. Mazati se nekoliko puta dnevno.<br />
443
BAKTERIJA EŠERIHIJA KOLI<br />
U dva litra bijelog vina dodati jednu četvrtinu kilograma isjec- kanog bijelog luka,<br />
pedeset grama mljevenog sjemena komorača, pedeset grama mljevenih smrekovih<br />
boba. Ovo treba da stoji pet dana, a onda se pije dva puta po jedan fildžan dnevno iza<br />
jela.<br />
Djeca uzimaju tri puta po jednu čajnu kašiku, a starija djeca tri puta po jednu supenu.<br />
ČAJ PROTIV BAKTERIJE EŠERIHIJE KOLl<br />
Čaj se sastoji od:<br />
5(K) gr sljeza (lista ili korijena)<br />
100 gr lista vrijeska (Calluna vulgaris)<br />
100 gr latica ruže (Rosa centifolia)<br />
100 gr cvijeta vranilovke<br />
100 gr dupčaca (Teucrium chamaedrys)<br />
100 gr lista bijelog dudu<br />
Sve skupa se usitni i pomiješa da se sastav ujednači. Čaj se priprema od dvije kašike<br />
čaja i polii litre vode. Dobiveni čaj pije se tokom dana umijesto vode.<br />
Kada se popije vino i ovaj čaj od trava treba prekontrolisati urin kod ljekara. U<br />
najvećem broju slučajeva on je sterilan.<br />
TRAVARICA ZA ČIRAŠE<br />
Flašu od litra napuniti do vrha svježom biljkom dupčac (Teucrium chamaedrys), pa<br />
naliti dobru lozovu rakiju. Ostaviti da stoji deset dana.<br />
Pije se natašte jedna čašica i najbolje je dva sata posle toga suzdržati se od jela.<br />
Takođe se pije jedan gutljaj pola sata prije jela.<br />
444
SIRUPI<br />
Sirup nevena<br />
U staklenku stavi se 10 žlica lišća od nevena i na to nalije 2 kašike alkohola (špirita) i<br />
litru čiste bunarske vode. Ostavi se stajati 24 sata. Staklenku češće promućkati. (Na<br />
staklenku treba nešto staviti da se grlo zatvori). Nakon 24 sata ocijediti i u tekućinu<br />
staviti toliko šećera koliko je tekućina teška. Uzima se po kafena kašika protiv<br />
nervoze crijeva, grčeva u želucu, zujanja u ušima i glavobolje.<br />
Sirup od crvenog luka<br />
600 grama crvenog luka sitno se isjecka i stavi u litru i pol čiste bistre bunarice. Tome<br />
se doda 1200 grama pravog pčelinjeg meda i 60 grama šećera. Tu masu treba polako<br />
kuvati (3—4 sata). Zatim napuniti staklenke i dobro ih zatvoriti.<br />
Vrlo dobro sredstvo protiv kašlja hripavca (kod djece).<br />
Sirup bijelog sljeza<br />
Korijen bijelog sljeza (500 g) oguli se, izreže u sitne kocke i stavi u staklenku. Na to<br />
nalije litra i pol vode i 100 g alkohola 96% jakog. Drži se na toplom mjestu 24 sata.<br />
Boca se često promućka. Nakon 24 sata se ocijedi, doda 1600 g šećera i kuva dok se<br />
ne ukuva na polovicu. Uzima se kafena kašika protiv lakšeg ispljuvka (šlajma) kašlja,<br />
plućnog katara i teškog disanja.<br />
Sirup od islandske mahovine<br />
15 grama lišaja — mahovine — nakvasi se u četvrt litre vode i stavi na toplo mjesto<br />
da stoji dva sata. Nakon toga se procijedi. Ostatak se ponovo prelije sa četvrt litre<br />
vode i stavi dva sata stajati. Tada se procijedi i spoji s prvom iscjeđevinom, doda po<br />
želji šećera i kuha dok se ne ukuva na polovinu.<br />
Uzima se jedna kafena kašika triput dnevno prije jela protiv vrtoglavice, grčevitog<br />
kašlja, protiv izbacivanja ispljuvka, bolova u prsima, krvotoku i crijevima.<br />
445
Sirup od borovnice<br />
Deset žlica boba borovnice kuha se u litri vode (15—20 minuta). Zatim se ocijedi,<br />
doda toliko šećera i ukuvava u sirup. Vrlo dobro sredstvo za sve želučane bolesti.<br />
Uzima se kašika natašte i žlica prije spavanja.<br />
Sirup od maslačka<br />
Pola kg maslačka (korijen i list) sitno se izreže i stavi u 2 i pol litre vode. Zatim se<br />
ostavi 24 sata stajati na toplom mjestu, onda ocijedi i ostatak ponovo prelije sa 2 litre<br />
vode; ostavi se 12 sati stajati, zatim se ocijedi i obje iscjeđevine spoje i kuvaju s<br />
medom i šećerom dok se masa ne ukuva na polovinu.<br />
Uzima se dnevno po 4—5 kafenih kašika protiv bolesti jetre, začepljenja, žutice i<br />
zlatne žile (hemoroida).<br />
Sirup od divizme<br />
Ako želimo pripremiti sirup od cvijeća divizme onda se postupi ovako: 15 g cvijeća<br />
stavi se u pola litre vode i pusti samo da proključa. Ostaviti poklopljeno da stoji 10<br />
minuta, tada procijedi. U tu tekućinu stavimo pola kg šećera i kuva do gustoće sirupa.<br />
Taj se lijek uzima po kafenu kašiku dnevno kod kožnih bolesti ili otvorenih čireva.<br />
Naljev je naročito dobar kod upale očiju (za ispiranje). Cvijet divizme je također<br />
ljekovit ako se kuva u vinu.<br />
Sirup od bokvice<br />
Nabere se košarica ženske i muške bokvice i sva se količina dobro opere kao salatu i<br />
samelje na stroju za mljevenje mesa. Sok se istisne tijeskom za čvarke i procijedi se<br />
kroz duplu gazu. Svakoj litri soka doda se pola kg šećera, prokuva i stavi u staklenku.<br />
Od tog lijeka uzima se po kašiku svako jutro natašte i navečer prije spavanja.<br />
446
LEČENJE MEDOM<br />
Med je mješavine od preko 70 raznovrsnih sastojaka<br />
Sastav meda<br />
Tačan sastav meda zavisi od mešavine cveća i bilja čiji nektar pčele skupljaju. Preko<br />
80 % meda čine ugljeni hidrati. Najzastupljeniji su fruktoza i glukoza sa preko 60 % .<br />
Nešto manje od jedne petine je voda, koje najčešće ima oko 17 % dok je šećer<br />
zastupljen do 9 %. Količina vode u medu utiče na njegovu viskoznost, težinu i<br />
kristalizaciju. Ukoliko je procentualno voda zastupljenija, med će biti viskozniji, a<br />
kristalizacija će kasnije nastupiti. Voda je, u zavisno od vrste meda, zastupljena od<br />
15% do 20%. Međutim zastupljenost vode menja se prilikom kristalizacije. U sastav<br />
meda ulazi i preko 20 kiselina procentualno zastupljene sa oko 0.50 %. Zastupljenost<br />
kiselina i njihova pH vrednost zavisi od vrsta bilja od kojih je med proizveden, ali i<br />
od geografskog lokaliteta. Med je posebno bogat vitaminima B i E grupe, od kojih<br />
najviše ima riboflavina (oko 40 g u 100 meda). Od minerala u medu se nalaze, bakar,<br />
gvožđe i mangan, a u šumskom medu ih ima više, a većoj mjeri su zastupljeni fosfor i<br />
gvožđe, enzimi potiču iz nektara, cvjetnog praha i pčelinjih žlezda. Od hormona,<br />
najvažniji je acetilholin (hemijski transmiter nervnog sistema) koji je u medu stabilan<br />
i ne gubi se ni dužim zagrevanjem meda. Livadski med ga sadrži u većim količinama<br />
no šumski. Niz organskih kiselina (limunska, mliječna, ćilibarna, pirogrožđana...)<br />
daju poseban ukus i miris medu. Bjelančevine i flavonoidi upotpunjavaju bogatstvo<br />
koje nam med pruža. Sve sastojke meda organizam lako prihvata i zato je med vrlo<br />
važna namirnica koja pospješuje normalne funkcije našeg organizma i doprinosi<br />
zdravlju. U 100 g meda nalazi se enrgijska vrednost od oko 1320 kJ dok ista količina<br />
šećera sadrži 1600 kJ. Ukupna količina ugljenih hidrata je 82.1g u 100g meda,<br />
odnosno 100g u 100g u šećeru. 1 kg meda ima hranjivos isto koliko i 50 kokošijih<br />
jaja, 3 kg ribe, 1 kg šunke, 2,5 kg telećeg mesa, 6 kg narandži, ili 10-12 kg povrća.<br />
Inhibini su prirodni konzervansi meda i mogu se nazvati antibakterijskim<br />
supstancama ili baktericidima. Eksperimentima je dokazano da ga sadrži samo<br />
prirodan nezagrijevan med<br />
Zbog čega je med koristan za čovjeka?<br />
Med se svrstava u prirodnu, visoko vrednu i lako svarljivu hranu, koja, posle<br />
uzimanja, direktno ulazi u krvotok. Prema sadržaju proteina, visoko kotira među<br />
prehrambenim proizvodima, jer sadrži sve esencijalne aminokiseline. Ima 37<br />
mineralnih materija, vitamine B1, B2, B3, B6, B12, C, PP, A, A, K, E, folnu kiselinu,<br />
organske kiseline (posebno ribonukleinsku), aromatične materije, polenova zrna,<br />
alkaloide, koloide, biogene stimulatore, biljne antibiotike, fitohormone i još mnogo<br />
supstanci. Glukoza je glavni šećer u čovjekovom organizmu, jer se svi šećeri moraju<br />
pretvoriti u nju, pa se onda koristiti kao energetska materija ili se skladištiti u<br />
447
depoima u jetri i mišićima. Jetri je posebno zanimljiva fruktoza, koja ne provocira<br />
insulinski odgovor i brzo popunjava sve rezerve.<br />
To je važno, kada je potreba za šećerima jaka, u aktivnostima poput učenja ili<br />
fizičkog vejžbanja. Nedostatak šećera u jetri ćemo primjetiti po mentalnom zamoru u<br />
treningu, nemogućnosti fokusiranja i odsustvu pažnje, koji su posljedica iscrpljenih<br />
rezervi u jetri, koja je glavni snabdevač mozga i ostatka nervnog sistema. Kada<br />
nervni sistem ne radi svim svojim kapacitetom, izostaju jake kontrakcije mišića,<br />
maksimalna snaga se ne može proizvesti, bez obzira na stanje muskulature.<br />
Dakle, idealan izvor energije prije, u toku i poslije napora: treninga, rada, učenja...<br />
može biti med.<br />
Med je efikasan u liječenju rana zbog:<br />
protubakterijskih svojstava meda u sprečavanju infekcija, viskozne prepreke koja<br />
sprečava gubitak tekućine i onemogućava pristup bakterija i razvoj infekcije, enzima<br />
koji mogu pridonijeti obnavljanju tkiva i zacjeljivanju rana, upijanju gnoja i<br />
održavanju čistoće rane, smanjenja boli, podražaja i uklanjanja neugodnih mirisa<br />
poticanja angiogeneze (proces nastanka novih krvnih sudova koje snabdjevaju ćelije<br />
kiseonikom i hranom te sprečavaju njihovo propadanje) i zacjeljivanja rana,<br />
aktiviranje makrofaga te oslobađanja faktora rasta koji stimulišu epitelne ćelije na<br />
regeneraciju i zacjeljivanje rane smanjenja formiranja nastanka štetnih slobodnih<br />
radikala koji mogu biti odgovorni za probleme tokom prihvaćanja kožnih implantata<br />
na kožne lezije uzrokovane meningokoknom septikemijom.<br />
1. Akne. Upotrebljavaju se medene maske od poljskog, livadskog ili planinskog<br />
meda. Oštećeno mesto se dobro ispere sapunom i toplom vodom, nakon čega se<br />
nanosi tanak sloj meda. Posle jednog časa lice se ispere samo toplom vodom. Mogu<br />
de praviti dva tretmana dnevno. Kura lečenja 10 – 15 dana.<br />
2. Alkoholizam. Pri jakom trovanju (opijanju) kao sredstvo trežnjenja preporučuje se<br />
konzumacija pčelinjeg meda. U toku 1 časa pijani treba da uzme 120-140 g meda.<br />
Fruktoza koja se nalazi u medu pomaže brzo sagorevanje alkohola.<br />
3. Angina. Najbolji su: planinski med, med od majčine dušice i lipov med. Bolje je da<br />
med bude ušećeren. Uzima se 1 kašičica svaka 3 sata u ležećem položaju. Med držati<br />
što duže u ustima. Dnevna doza za odrasle je 100-120 g, a za decu 1-2 g po<br />
kilogramu telesne težine, na svaka 3 sata. Lečenje se sprovodi do trajnog<br />
ozdravljenja. Kod akutnih formi – 5 do 10 dana, a kod hroničnih 15 – 25 dana. Za<br />
ovu metodu lečenja je dobro da se koristi med u saću.<br />
Kod gnojavih grudvica i naslaga na krajnicima propisuje se grgljanje 20% rastvorom<br />
pčelinjeg meda do njihovog uklanjanja. Sprovodi se po 2-4 grgljanja dnevno.<br />
4. Angina pektoris – stezanje grudi, jaki bolovi u predelu srca sa širenjem u pravcu<br />
leve ruke. Prikladan je med od lavande, nane, bagrema, livadski, poljski i dr.<br />
448
Doziranje je 1 do 2 g dnevno po kilogramu telesne težine. Uzima se 4 puta: rano<br />
ujutro, u 10 h, 16 h i uveče pre spavanja, rastvoren u čaši mlake vode. Lečenje traje<br />
1-2 meseca. Nakon prestanka bolova tretmani se moraju nastaviti u održavajućim<br />
dozama od po 1 kašičica ujutru i uveče.<br />
5. Bela skrama – cataracta – zamućenost očnog sočiva. Proces lečenja je dugotrajan.<br />
Koristi se ekološki čist pčelinji med, 3 -4 puta dnevno. Ispod donjeg očnog kapka,<br />
pomoću staklenog štapića unosi se med veličine glave od šibice. Oseća se slab bol,<br />
lučenje suza, crvenilo. Ovo lečenje traje dugo. Svakih 20 dana se pravi pauza od 3 do<br />
10 dana.<br />
6. Gastritis hronični – zapaljenje želudačne sluzokože praćeno poremećajem<br />
sekretorne i pokretačke funkcije želuca. Jedna stara poslovica glasi: “Med je najbolji<br />
prijatelj želuca”. Pripisuje se oralno uzimanje meda po 1-2 g po kilogramu telesne<br />
težine, podeljeno u tri obroka. Kod gastritisa sa pojačanim lučenjem hlorovodonične<br />
kiseline, uzima se 2 sata pre jela, rastvoren u toploj vodi. Kod gastritisa sa smanjenim<br />
lučenjem hlorovodonične kiseline, uzima se rastvoren u mlakoj vodi, 10 minuta pre<br />
jela. Lečenje traje 20-30 dana. Preporučuje se nektarski med od lavandule, nane,<br />
livadski ili poljski.<br />
7. Gnojna upala tkiva (abscessus). Bira se med sa visokim protivmikrobnim i<br />
protivupalnim svojstvima koji se maže u debelom sloju na oštećeno mesto i pokriva<br />
zavojem od sterilne gaze. Sledećeg dana se zavoj menja. Pčelinji med zaustavlja<br />
razvoj upalnog procesa, potpomaže brzo probijanje rane i isticanje gnoja nakon čega<br />
počinju regenerativni procesi u oštećenim ćelijama i tkivima.<br />
8. Grip. Pčelinji med poseduje antivirusna svojstva. Preporučuje se mazanje<br />
sluzokože nosa i uzimanje 1 kašike kaše od meda i belog luka (oljušteni beli luk se<br />
istuca i meša sa istom količinom pčelinjeg meda), rastvorene u čaši tople vode, 2-3<br />
puta dnevno.<br />
9. Dijabetes – šećerna bolest. Uzrok oboljenja je nedovoljno lučenje sekreta od<br />
pankreasa ili disfunkcija prednjeg dela hipofize. Bolesnici imaju povećan sadržaj<br />
šećera u krvi i mokraći, često uriniraju i osećaju žeđ. Propisivanje nektarskog meda<br />
kod šećerne bolesti daje dobar terapijski efekat zahvaljujući fruktozi,<br />
mikroelementima (berilijum, mangan, kalcijum) i vitaminima koji deluju slično<br />
insulinu i stimulišu pankreas u produkciji hormona. Lečenje se vrši pod kontrolom<br />
lekara. Deo ugljenih hidrata se zamenjuje medom – 40-50 g dnevno, podeljeno u 4<br />
obroka. Prikladne su sorte meda sa većim sadržajem fruktoze i vitamina (bagremov,<br />
od deteline, suncokreta i lucerke). Kada se krvni šećer normalizuje lekovi se<br />
postepeno smanjuju i ostavljaju.<br />
10. Kamen u bubregu. Oboljenje, kod kojeg se u bubrežnom levku ili ređe u samom<br />
bubregu formiraju pesak ili kamenac. Preporučuje se nektarski med koji se meša sa<br />
maslinovim uljem i sokom od limuna u odnosu 1:1:1. Uzima se jedna kašika<br />
rastvorena u čaši mlake vode (najbolje mineralne), 1-2 časa pre jela. Terapijski efekat<br />
uslovljen je mnogostranim farmakološkim dejstvom meda na fukcije bubrega:<br />
diuretično, detoksično, protivupalno, protivmikrobno, aktivirajući imunobioške snage<br />
organizma. Narodna medicina preporučuje i čaj od crvene borovnice po sledećem<br />
449
eceptu: 20 g lišća se kuva u čaši vode koja se meša sa 20g meda. Pije se tri puta<br />
dnevno.<br />
11. Kašalj. Narodna medicina preporučuje:<br />
a) 250g meda i sitno nastrugani hren (parče dužine od oko 10 cm) se mešaju i uzima<br />
se 1 kašika pre jela.<br />
b) 120g lanenog semena se kuva u 1 litri vode. Zatim se energično cedi i istoj vodi se<br />
dodaje sok jednog limuna i 500 g meda. Uzima se 1 kašika pre jela.<br />
c) izdubi se unutrašnjost jedne rotkve i napuni se medom. Tako stoji nekoliko dana.<br />
Uzima se 1 kašičica 3 puta dnevno. Narodna medicina preporučuje ovakvo lečenje<br />
kod velikog kašlja.<br />
d) 500 g crnog luka se sitno nastruže i kuva se na slaboj varti u 1 l vode 3 sata. Stavi<br />
se 100 g meda. Sipa se u flašu i dobro zatvori. Uzima se po 1 kašičica, tri puta<br />
dnevno posle jela.<br />
12. Konjuktivitis. Zapaljenje konjuktive (sluzokože oka) izazvano infekcijom,<br />
prašinom, dimom, hemijskim agensima, i dr. Simptomi su: svrab, lučenje suza,<br />
krmelji (osušeni sekret), bolovi u očima, poremećen vid. Nektarski med, najbolje<br />
svež i tečan. U oko se stavi po 1-2 kapljice, 3-4 puta dnevno, kada pacijent oseća jako<br />
nadraženje. Može se razrediti 1:1 sa destilovanom ili prokuvanom vodom. Lečenje<br />
traje 5 do 15 dana. Već nakon prvih 5 dana simptomi obično nestaju.<br />
13. Migrena. Jaka galvobolja koja obuhvata polovinu glave ili celu glavu. Ponekad je<br />
prati gađenje i povraćanje. Za vreme napada daje se kašika pčelinjeg meda (od<br />
lavande, nane i dr.) rastvorenog u 100 g mlake vode i 30 kapljica 30% – nog<br />
alkoholnog propolisa. Nakon 20-30 minuta bolovi prolaze.<br />
14. Opadanje kose. U toku 20-30 dana, svakodnevno, nakon ispiranja toplom vodom<br />
i sapunom, obolelo mesto se utrljavanjem maže pčelinjim medom. Najbolje je da se<br />
tretman obavlja uveče, a da se ujutro, mesto opere toplom vodom. Istovremeno,<br />
tokom celog kursa lečenja, bolesnik uzima unutrašnje (oralno) med, po 100-200 g<br />
dnevno, podeljeno najmanje u tri obroka.<br />
15. Polna nemoć. Najbolje je pčelinji med uzimati sa polenom (cvetni prah) u odnosu<br />
5:1. Tri puta dnevno se pije po 1 kašika rastvorena u mlakoj vodi, pre jela; lečenje<br />
traje 1-2 meseca.<br />
16. Proliv. Prepisuje se 1 kašika cvetnog praha i 1 kašika meda rastvorenih u čaši<br />
mlake vode.<br />
Pije se jedna doza ujutru, jedna u podne i jedna uveče. Deca uzimaju . ili1/4 od doze<br />
za odrasle.<br />
17. Posekotine. Gaza sa nektarskim pčelinjim medom stavljena na posekotinu, odmah<br />
zaustavlja krvarenje i sprečava bilo kakvu infekciju. Često sledećeg dana rana je već<br />
epitelizirala, obe isečene površine su slepljene i obično nije potrebno menjati zavoj.<br />
18. Čir na dvanaestopalačnom crevu. Lečenje traje 1-2 meseca. Med se uzima 1-2<br />
časa pre jela, tri puta dnevno po 40 g, rastvoren u čaši tople vode ili mineralne vode.<br />
Skoro kod svih pacijeneta posle druge nedelje simptomi nestaju.<br />
19. Čir na želucu. Tretmani medom traju 20-30 dana. Koristi se nektarski pčelinji<br />
med (od lavandule, nane, poljski, livadski), po 120-130 g dnevno, u tri obroka,<br />
450
astvoren u mlakoj vodi. Ako je oboljenje praćeno hiperaciditetom (pojačano lučenje<br />
želudačne kiseline), med se konzumira 2 časa pre jela, a kod hipoaciditeta (smanjeno<br />
lučenje želudačne kiseline) – 30 minuta pre jela. Obično poboljšanje nastupa prve<br />
nedelje i postepeno svi simptomi nestaju.<br />
ASTMA BRONHIJALNA<br />
RECEPTI NA BAZI PČELINJIH PRO<strong>IZ</strong>VODA<br />
1.Dva puta dnevno ujutro i uveče inhalirati po 20 min sa 5% - 30% rastvora meda u<br />
destilovanoj vodi. Inhaliranje traje 20 -40 dana. Procenat rastvora zavisi od<br />
podnošljivosti organizma i stepena oboljenja.<br />
2.Dnevno 3 H 20 kapi 20% ekstrakta propolisa sa vodom, mlijekom, čajem<br />
zagrijanim do 45o C , pola sata prije jela.<br />
ALERGIJA<br />
Dnevno jedanput inhalirati 20% -nim rastvorom nektarskog meda u destilovanoj vodi<br />
u trajanju 20 min. Terapija traje 40 dana. U toku ove terapije treba svakodnevno, u 6<br />
jednakih obroka u razmaku od 3 sata, potrošiti ( oralno ) 100g nektarskog meda,<br />
zadržavajući ga duže u ustima.U svakom sprečavanju alergije preporučljivo je<br />
redovno žvakanje voštano-mednih poklopčića sa ćelija saća.<br />
ARTERIOSKLEROZA<br />
1. U toku 2 mjeseca uzima se 1 g nektarskog meda na 1 kg tjelesne težine, 4 puta<br />
dnevno podjeljeno na jednake obroke ( npr. 76kg=76/4 =19g ). Poslije toga prelazi se<br />
na održavajuću preventivnu dozu po 1 kašika ujutru I uveče rastvorena u čaši mlake<br />
vode.<br />
2. U trajanju 1 mjesec sa tečnošću voda,mlijeko,čaj zagrijanim ispod 45o C popiti 3<br />
puta dnevno jednu čajnu kašiku polena. Pauzirati 1 mjesec, a potom obnoviti terapiju.<br />
GIHT – PODGARA<br />
Giht se liječ ubodima pčela-pčelinjeg otrova u oblasti oštećenih ili nateklih zglobova<br />
prema posebnoj proceduri.<br />
451
KATARAKTA<br />
Dnevno 3 puta ispod donjeg očnog kapka staklenim štapićem staviti komadić me<br />
veličine glave šibice. liječenje dugo traje. Na svakih 20 dana praviti pauzu 3-10 dana.<br />
MIGRENA<br />
1. Za vrijeme napada uzeti kašiku nektarskog meda, rastvorenog u 1 dcl mlake vode<br />
kojoj se doda 30 kapi 30% -nog ekstrakta propolisa. Poslije 20-30 min bol prestaje.<br />
2. U vrijeme bez bolova kao preventiva, u toku 1 mj, dnevno uzimati 3H1 kaška<br />
mješavine od 1 kg nektarskog meda sa 200g polena i 10 g matičnog mliječa.<br />
PARADENTOZA<br />
Tampon umočen u 30% ekstrakta propolisa stavljen na mjesto žarišta zapaljenja<br />
dovodi do zaustavljanja upalnog procesa. Ako se tampon stavi u otvor izvađenog<br />
zuba, bol prestaje i smanjuje se mogućnost infekcije. Kod klimavih zuba pomažu<br />
masaže tkiva I desni oko zuba sa ovim ekstraktom.<br />
PROSTATITIS<br />
1. Dnevno u 4 jednaka obroka uzimati mješavinu od 120 g nektarskog meda i 25 g<br />
polena rastopljen u vodi I popiti pola sata prije jela. Još bolji efekat se postiže kada se<br />
ovoj smjesi doda 1.5g matičnog mliječa.<br />
2. Sa vodom, čajem ili mlijekom pola sata prije jela dnevno popiti 4 h 35 kapi 30%<br />
nog ekstrakta propolisa.<br />
SINUSITIS<br />
1. Dnevno dva puta ujutro i uveče inhalirati sa 30% rastvorom meda u destilizovanoj<br />
vodi u trajanju 15-20min. Takođe uveče staklenim štapićem u nosne šupljine staviti<br />
po grudvicu meda veličine glave šibice. Veći efekat se postiže kada se tokom dana<br />
svaka 3 sata uzima kašičica meda. Terapjia traje 15-20 dana.<br />
2. Isti efekat se postiže ako se za inhaliranje upotrijebi 30% ekstrakta propolisa<br />
pomješan sa ribljim ili suncokretovim uljem u razmjeri 1:3<br />
ŠEĆERNA BOLEST<br />
Dnevno se uzima 50g nektarskog meda podjeljeno na 4 jednaka obroka.<br />
Preporučljive sorte meda su:”bagremov, djeteline, lucerke i suncokreta.<br />
452
ČAJ PROTIV INFARKTA:<br />
Svako veče, prije spavanja, treba obavezno popiti čajni napitak spravljen od jednakih<br />
dijelova kadulje, lipe i sljeza, zaslađen medom, jer je to odlična zaštita<br />
protiv infarkta.<br />
ČAJ ZA NERVNO SMIRENJE:<br />
Uzme se obična kašika plodova šipurka, Čajna kašika cvijeta kamilice i kad se<br />
prokuva dodaje se sok pola limuna i med prema ukusu slatkoće. Pije se više puta u<br />
toku dana.<br />
ČAJ ZA BOLESNE BUBREGE:<br />
Čaj od brezovog lišća, zaslađen medom odličan je lijek protiv. bolesti bubrega,<br />
kamenčića u žuči i mokraćnoj bešici. Kad se popije šolja takvog čaja, osjeća se<br />
olakšanje i smanjuju se bolovi.<br />
Brezovo lišće se nabere u junu.dobro se osuš i u hladu i čuva se u zatvorenoj kutiji.<br />
Osušeno lišće se istuca u prah i dovoljno je uzeti jednu kafenu kašiku za šolju čaja.<br />
ČAJ PROTIV NAZEBA:<br />
Uveče, prije spavanja, popiti šolju vrućeg lipovog čaja, zaslađenog medom, a tome se<br />
dodaje i sok od pola limuna. Valja znati da je potrebno kad se pije lipov čaj u .vreme<br />
nazeba ostati u postelji 2-3 dana i ne izlaziti iz sobe, jer lipov med izaziva znojenje.<br />
ČAJ PROTIV KAŠLJA I BRONHITISA:<br />
Uzme se 20 posto korijena bijelog sljeza; 5 posto cvijeta kamilice; 7 posto ploda<br />
šipurka; 30 posto lista podbjela; 10 posto lista morača; 3 posto cvijeta bagrema; 5<br />
posto cvijeta zove i 20 posto majčine dušice (herbe).<br />
Od ovakve smješe jednu supenu kašiku preliti sa dva decilitra ključale vode, sud<br />
poklopiti i ostaviti da stoji jedan sat. Poslije toga čaj se procijedi i zasladi medom.<br />
Pije se tri puta dnevno po dva decilitra. Djeci davati prema uzrastu.<br />
Za ublažavanje kašlja veoma je korisno I lišće od bokvice, po 10 listova da se kuva<br />
kao čaj i zaslađuje medom, bilo da se lišće bokvice istuca, pa se iscijedi sok i sa<br />
toliko meda izmiješa. Ovakav napitak uzima se tri puta dnevno.<br />
Protiv kašlja je korisno uzeti glavicu crvenog luka sa ljuskom, seeći na kolutove i<br />
kuvati u pola litre vode. Kad provri, ostaviti da se ohladi i zasladiti sa 2-3 kašike<br />
meda pa toplo piti.<br />
453
SIRUP ZA KAŠALJ:<br />
Potrebno je 200 grama maslinovog ulja, 200 grama žutog šećera, 200 grama meda,<br />
šest limunova samljevenih na mašini za meso (prije toga oljuštiti koru). Sve ove<br />
sastojke izmiješati i ostaviti da stoji 10 dana na hladnom mjestu.<br />
Uzima se tri puta dnevno prije jela po kašika,Sirup je pogodan i za astmatičare, jer<br />
pomaže iskašljavanju.<br />
SMJEŠA ZA ANEMIČNE:<br />
Potrebno je pola kilograma livadskog meda: pola kilograma mljevenih oraha i pola<br />
kilograma limuna. Sve se izmiješa, čuva na hladnom mjestu i uzima svaka 3-4 sata po<br />
jedna čajna kašičica. Ova smješa veoma je dobra za oporavak anemičnih i iscrpljenih<br />
osoba.<br />
CVEKLA SA MEDOM:<br />
Potrebno je 6 cvekli srednje veličine; 100 grama meda i sok jednog limuna. Na dasci<br />
istrugati cveklu (rendati), posuti šećerom i ostaviti da stoji pola sata. Zatim procijediti<br />
kroz cjediljku i dodati med i sok od limuna.<br />
Ovaj vitaminski sok preporučuje se za 'jačanje organizma, a naročito za djecu u<br />
razvoju.<br />
KOD BOLI PRSA:<br />
Hren nastrugan na rende pomiješa se sa medom i to jedna kašičica hrena sa dvije<br />
kašičice meda. Ta smjesa uzima se tri puta dnevno, a lijek se spravlja samo za<br />
jednokratnu upotrebu, jer se veća količina pokvari.<br />
ZA PLUĆNE BOLESNIKE:<br />
Uzimati redovno med u koji se pomiješa sitno isjeckano mlado lišće bokvice.<br />
ZA OPORAVAK POSLIJE BOLESTI:<br />
Jedan kilogram meda pomiješa se sa pola kilograma naribane i ocijeđene šargarepe i<br />
100 grama isjeckanih oraha. Ostaviti dva dana da stoji na hladnom. Preporučljivo je<br />
uzimati ujutro. naročito za oporavak poslije bolesti.<br />
NAPITAK ZA ŽUC:<br />
Dva decilitra bijelog vina. dva decilitra meda i dva decilitra maslinovog ulja, sve<br />
zajedno prokuvati, ohladiti i natašte uzimati po dvije kašike.<br />
454
ZA DJEČIJI KAŠALJ:<br />
Pola litre vode staviti da provri, pa ukloniti sa štednjaka. U vodu slaviti dvije kašike<br />
bijelog sljeza i poklopiti. Poslije pola sata čaj procijediti i dodati dvije kašike meda i<br />
sok od jednog limuna. Ovako pripremljen čaj dobro je sredstvo protiv kašlja, naročito<br />
za djecu.<br />
MELEM ZA RANE:<br />
Uzme se pšeničnog brašna (seljačka meljava) i jedan dio meda. Dobro se izmiješa i<br />
namaže čista lanena krpa pa se privije na ranu. Oblog se mijenja dva puta dnevno.<br />
Za rane i žuljeve može se upotrebljavati i ovakva smjesa: med, ulje i vosak — rastope<br />
se i napravi se mast koja se stavlja sa čistom krpom ili zavojem na rane ili žuljeve.<br />
NAPITAK PROTIV MALOKRVNOSTI:<br />
Uzme se jedna šaka suvih trešanja, koje se zajedno sa košticama istucaju u avanu.<br />
Tome se doda jedna šaka kamilice. Sve se to stavi u lonac, u koji se naspe 1,5 litar<br />
vode I drži se na vatri dok ne uvrije napola. Ostatak se onda procijedi i u procijeđenu<br />
vodu doda se pola litra starog crnog vina i 250 grama meda, po mogućnosti ranog<br />
šumskog meda.<br />
Od ovakvog napitka pije se 2-3 puta dnevno po pola vodene čaše, uvijek da bude<br />
toplo.<br />
MELEM ZA ČIREVE:<br />
Med, ražano brašno, žumance od jajeta, šafran i kora hljeba — od svega toga napravi<br />
se tijesto i stavlja na čireve.<br />
ZA ASTMATIČARE:<br />
Uzme se jedna šolja meda i dvije šiolje mladog kravljeg maslaca. To se dobro<br />
izmiješa da bude pjenušavo i stavi se u staklenu teglu pa se svako jutro i veče uzima<br />
po jedna supena kašika.<br />
KAD DJECI NIČU ZUBI:<br />
Prilikom nicanja i rasta zubi kod djece, nastaje upala sluzne kože u ustima. Tada je<br />
potrebno usta i desni djeteta namazati povremeno medom.<br />
ZA UBLAŽAVANJE ŽEĐI :<br />
Blago zaslađena voda medom je odlično sredstvo koje utoljava žeđ kod bolesnika.<br />
455
Još je bolje ako se toj otopini doda i sok od limuna.<br />
NAPITAK OD JABUKA I LIMUNA:<br />
Pola kilograma jabuka, tri limuna i 100 grama meda. Jabuke oprati i svaku isjeći na<br />
osam dijelova. Složiti isječene jabuke u čist, neoštećen sud i preliti ključalom vodom,<br />
a zatim i medom. Poslije jednog sata voda se ocijedi i izmiješa sa sokom od limuna.<br />
Pije se kao osvježavajući napitak.<br />
KOKTEL OD MINERALA:<br />
Narodna medicina predlaže i veoma jednostavan recept za zadovoljenje potreba<br />
čovjekovog organizma u mineralnim sastojcima: uzmu se dvije čajne kašike meda i<br />
dvije čajne kašike jabukovog sirćeta I to se razmuti u dva decilitra vode. Takav<br />
napitak se pije jedanput ili više puta u toku dana, zavisno od umnih i fizičkih<br />
naprezanja.<br />
MED ZA JAČANJE ORGAN<strong>IZ</strong>MA<br />
Mnogi Ljekari preporučuju svojim bolesnicima za brzi oporavak upotrebu meda u<br />
svakodnevnoj ishrani. Profesor Koh, čuveni stručnjak za bolesti srca. Rekao je<br />
jednom prilikom da bi kad bi trebalo nešto da se propiše za čovjekovo srce, vrlo rado<br />
propisao materije koje se nalaze u medu.<br />
Pri određivanju lijekova još se premalo vodi računa i o tome da djelovanje nekog<br />
lijeka dolazi do punog izražaja tek kada se primjenjuje i odgovarajuća dijeta. U toku<br />
bolesti organizam se bori za ozdravljenje i važno je da mu se u tome što više<br />
pomogne.To se, između ostalog, postiže određenim lijekom, ali i najpogodnijom<br />
ishranom.<br />
Kombinacija od meda i jabuka — smatra se da objedinjava oba ova faktora: i<br />
ljekovitost i hranljivost. Svakom terapeutu su poznati dobri uspjesi pri liječenju<br />
medom u slučajevima mnogih srčanih, bubrežnih, stomačnih i crijevnih oboljenja.<br />
Međutim, i jabuke su još od starih vremena bile veoma cijenjene kao odlično<br />
ljekovito sredstvo.<br />
Ne samo u stara vremena nego i sadašnja moderna medicina priznaje i visoko cijeni<br />
hranjivu i ljekovitu vrijednost jabuka. Zbog toga se u nekim zemljama, u slučajevima<br />
želučanog i crijevnog katara dojenčadi daju naribane jabuke pomiješane sa medom i<br />
to kao jedina hrana koja djeluje antiseptično.<br />
S obzirom na to da sadrže obilje ljekovitih materija. jabuke i pčelinji med djeluju na<br />
miran san i dobru probavu, što je ne samo za bolesnike nego i za zdrave osobe veoma<br />
važno. Dokazano je u najviše slučajeva, kada bolesnik odbije svaku ponuđenu hranu,<br />
da će uzeti jabuke i med. Ta mješavina ne može nikom štetiti nego samo koristiti za<br />
jačanje organizma.<br />
456
Evo nekoliko mogućih kombinacija meda i jabuka za bolesnike:<br />
HLADAN NAPITAK OD MEDA I JABUKA:<br />
Očistiti jednu krupniju jabuku od sjemenki i sitno naribati. Dodati isto toliko svježe<br />
iscijeđenog soka narandže, zasladiti dobro medom i preko dana davati bolesniku po<br />
jednu kašiku povremeno.<br />
SALATA OD JABUKA SA MEDOM :<br />
Nekoliko većih jabuka naribatl i pomiješati sa sokom od narandži i limunova, uz<br />
dodatak 3-4 kašike meda i od toga napraviti krem. Ako se tome dodaju i kriške<br />
banana biće još ukusnije. Po želji može se dodati i šlag ili vrhnje.<br />
KAŠA OD JABUKA, MEDA I ZOBENIH PAHULJICA:<br />
Mješavina kuvanih jabuka, zobne kaše, meda, vanilije i čaše jogurta. Sve se miješa<br />
dok se ne dobije izgled šlaga. Ovo je naročito bogata hrana za djecu, a može se<br />
mazati i na hljeb,<br />
JABIKOVO SIRĆE SA MEDOM :<br />
Kad su nedavno poznatu poljsku ljekarku Jadvigu Gornicki, koja uspješno<br />
primjenjuje oko 20 prirodnih terapija u liječenju raznih bolesti, pitali zašto pčelinji<br />
proizvodi imaju tako važnu ulogu u njenim terapijama, ona je odgovorila:<br />
„Kod pčelinjih proizvoda postoje, osim hranjivih elemenata, vitamina i bioelemenata,<br />
još i brojni kompleksni enzimi, koji sadrže jone bakra, gvožđa, cinka. kobalta,<br />
magnezijuma, mangana, molibdena i druge mineralne sastojke. Zahvaljujući tome<br />
pčelinji med, na primjer, upotpunjuje nedostatke u 'rudniku elemenata' čovjekovog<br />
organizma, a od svih sastojaka, ipak najvažniju ulogu imaju enzimi. Izmjena materija<br />
u organizmu, to su hiljade hemijskih procesa, koji se odvijaju, a iziskuju katalizatore.<br />
I baš tu ulogu obavljaju kompletni biotici, odnosno složeni enzimi koje posjeduje<br />
med.<br />
Ja liječim mnoga oboljenja — kaže dr Jadviga Gornicka — mješavinom meda i<br />
jabukovog sirćeta, rastvorenim u mlakoj prokuvanoj vodi. Proporcija je sljedeća:<br />
dvije kašike jabukovog sirćeta, dvije kašike meda i čaša mlake vode.<br />
Ova mješavina uspješna je za jačanje sluzokože grla i nosno usne školjke, zatim kod<br />
otežane probave, olakšava razmjenu materija u organizmu, popravlja cirkulaciju krvi,<br />
pomaže u odstranjivanju otrova iz organizma i jača organizam.<br />
Kod neuredne probave napitak se pije natašte, kod nesanice — prije spavanja, kod<br />
promuklosti je potrebno piti i grgljati u grlu ovaj napitak..."<br />
457
Još veću pohvalu jabukovom sirćetu i medu dao je američki ljekar dr D. C. Džervis, u<br />
svojoj knjizi „Narodna medicina". Ovaj u svijetu poznati i popularni medicinski<br />
stručnjak pun je hvale za jabuku i jabukovo sirće, za koje kaže da sadrži čitav niz<br />
mineralnih elemenata koji ulaze i u sastav čovjekovog organizma, a posebno su<br />
bogati — kalijem. I u pčelinjem medu se nalaze mineralni sastojci koji potiču iz<br />
nektara biljaka Zahvaljujući kombinaciji jabukovog sirćeta i meda u organizmu se<br />
povećava sposobnost krvi da doprema kisik u vitalne organe čovjekovog tijela.<br />
Važna komponenta — kalijum<br />
Kalijum, koga ima mnogo u jabuci i jabukovom sirćetu, veoma je važan za pravilan<br />
rad svih ćelija u čovjekovom organizmu, jer učestvuje u biohemijskim procesima u<br />
samoj ćeliji. Kalijum je važna komponenta u radu mišića i veoma značajan u njihovoj<br />
kontrakciji kao i u radu nerava. On je značajan činilac i u proizvodnji glikogena, koji<br />
u stvari predstavlja magazin energije u našem tijelu. Pored toga, kalijum je veoma<br />
značajan u razmjeni šećera i proteina.<br />
Mjereno po količini. kalijum zauzima treće mjesto među svim mineralima koji se<br />
nalaze u čovjekovom tijelu. Slobodno se može reći da je kalijum za ćelije ono što je<br />
kalcijum za kosti. Prema nekim naučnicima, kalijum sprečava otvrdnjavanje ćelija<br />
odlaže starenje, a njihovo odumiranje ugrožava cio organizam, između ostalog,<br />
posebno srce i krvne sudove.<br />
Postoje izvjesna stanja koja se odlikuju gubitkom većih količina kalijuma u<br />
organizmu. To su izvjesna oboljenja bubrega, šećerna bolest, kad se ne liječi,<br />
pretjerano povraćanje. prolivi, pretjerano znojenje. Taj nedostatak mogu da izazovu i<br />
razni lijekovi, diuretici — lijekovi za izbacivanje vode iz organizma, koji<br />
se upotrebljavaju u liječenju povišenog pritiska, kao i pogoršanje — dekompenzacija<br />
srca.<br />
Simptomi nedostatka kalijuma u organizmu javljaju se u vidu sušenja usta, žeđi,<br />
slabosti i pospanosti, smanjenom mokrenju, grčenju i bolovima u mišićima i srčanoj<br />
slabosti.<br />
Jabukovo sirće, sadrži sve mineralne sastojke koji se nalaze u jabuci, s tom razlikom<br />
što je jabučni šećer, vrenjem postao jabučna kiselina. Jabučna kiselina je takođe<br />
važan činilac u razmjeni materija u organizmu, jer predstavlja jednu kariku u<br />
takozvanom Krepsovom ciklusu. Prema tome. bilo kako da se unose sastojci jabuke u<br />
organizam — kao plod, sok ili jabukovo sirće — njena svojstva su, sa izvjesnom<br />
malom razlikom, vrlo djelotvorna i ljekovita. Vršeni su ogledi sa drugim vrstama<br />
sirćeta, ali nisu dali povoljne rezultate.<br />
Recept za spravljanje jabukovog sirćeta<br />
Doktor Džervis, u svojoj knjizi navodi brojne primjere u kojima je jabukovo sirće i<br />
med pomoglo kod liječenja raznih oboljenja. Najčešće ga je propisivao pacijentima<br />
kod glavobolje, migrene, vrtoglavice, hroničnog oboljenja sinusa, povećanog krvnog<br />
458
pritiska, arterioskleroze, hroničnog reumatizma. oboljenja bubrega, hroničnog<br />
zamora, oboljenja crijeva, raznih trovanja i gojaznosti (u ovim slučajevima jabukovo<br />
sirće se pije sa vodom bez meda).<br />
I ovaj ljekar savjetuje da se koktel od supene kašike meda i supene kašike jabukovog<br />
sirćeta rastvori u čaši tople vode i pije se 2-3 puta dnevno prlje jela. Predlaže da se<br />
ovaj napitak pije 1-3 mjeseca, zatim da se pravi pauza od 1 -2 mjeseca, pa se opet sve<br />
to može ponoviti.<br />
Jabukovo sirće može svako sam napraviti. Evo jednog oprobanog recepta:<br />
Uzeti 5-10 kilograma jabuka, po mogućnosti koje nisu prskane nikakvim hemijskim<br />
sredstvima a još je bolje ako se mogu naći šumske divlje jabuke (zukve), oprati ih,<br />
isjeći i samljeti običnom mašinom za meso. Masu staviti u emajlirani sud, zatim<br />
dodati vode toliko da prelije jabučnu masu. Može se na ovu količinu dodati 20-50<br />
grama kristalnog šećera, ali to nije obavezno.<br />
Sva ova smjesa se pokrije gazom i ostavi da stoji na toplom mjestu, ako je vrijeme<br />
hladno, ili na suncu 10-20dana.Za to vrijeme vrenjem nastaje jabučno sirće, koje se<br />
na kraju procijedi i razlije u flaše. Čuva se na hladnom i tamnom mjestu.<br />
MEDOVINA:<br />
NAPITCI OD MEDA<br />
150 grama meda; sok od jednog limuna; sok od dvije narandže; 1 litar vode.<br />
U hladnu vodu dodati med, sok od limuna i narandže. Miješati dok se med potpuno<br />
ne rastopi. Ovaj napitak se preporučuje naročito za tople ljetne dane. Pravi se<br />
svakodnevno (da je svjež) i drži se u frižideru.<br />
Umjesto soka od narandže može se dodati i sok od nekog drugog voća (kupine.<br />
jabuke, maline i sl).<br />
GROG OD MEDA I MLIJEKA:<br />
4 žumanca; 4 kašike meda; 4 kašičice strugane čokolade.<br />
Umutiti žumanca sa medom, pa podijeliti u četiri šolje za bijelu kafu. Preko jaja i<br />
meda dodati po kašičicu strugane čokolade pa naliti šolje vrućim mlijekom,<br />
promiješati i služiti.<br />
MEDENA NES-KAFE :<br />
2 decilitra hladnog mlijeka; kašika meda i kašika nes-kafe.<br />
Sve se dobro razmuti i pije kao izuzetno prijatan i osvježavajući napitak. Naročito je<br />
pogodan za umne radnike i studente.<br />
459
VRUĆA MEDOVNJAČA:<br />
500 grama meda; pola litra vode; sok jednog limuna; 3/4 decilitra konjaka ili<br />
prepečenice.<br />
U vruću vodu sipati med da provri i ostaviti da se prohladi, a onda dodati sok od<br />
limuna i konjak (ili prepečenicu). Sipati u flaše i staviti ih u posudu sa toplom vodom<br />
tako da medovnjača bude što toplija kad se služi.<br />
MEDENI JOGURT:<br />
1 čaša jogurta; 1 žumance: 2 kašike meda.<br />
Jogurt, žumance i med umutiti mikserom nekoliko sekundi. Ohladiti i služiti uz<br />
mliječni hljeb.<br />
FLIP OD MEDA:<br />
4 kašike meda;2 žumanca; sok od 2 narandže; sok od jednog limuna; 2 čašice<br />
vinjaka; jedna osmina litre slatke pavlake.<br />
Žumanca umutiti sa medom, dodati sok narandže, sok od limuna i vinjak. Sve to<br />
mutiti u mikseru, a onda dodati pavlaku. Mutiti još malo, zatim staviti da se ohladi i<br />
služiti.<br />
ČAJ SA ANANASOM I MEDOM:<br />
8 kašika meda; 6 kašika čaja: manji ananas ili pola limenke kompota od ananasa,<br />
komadići leda.<br />
U litar provrele vode staviti čaj i ostaviti da odstoji. U još mlak čaj staviti med i<br />
ostaviti da se ohladi. Isjeći ananas na komadiće, ili izvaditi komadiće ananasa iz<br />
kompota i u svaku čašu staviti po nekoliko komadića ananasa i napuniti čaše hladnim<br />
čajem u koji se mogu staviti i kockice leda.<br />
LIKER KIRESO:<br />
1 kilogram meda; 1 litar vode: 1 litar jake rakije; 60 grama suvih kora od narandže 6<br />
grama cimeta.<br />
Med se stavi na vatru i u njega uspe krupno sječena kora narandže i izlomljena kora<br />
cimeta. Tekućina treba da vrije oko 10 minuta na blagoj vatri, zatim se dolije voda,<br />
pusti da vrije još dvije minute i pjena se neprestano skida. Kad se skine sa vatre, ulije<br />
se rakija. Nakon što se tekućina ohladila izlije se u veću staklenu posudu i dobro<br />
začepi. Kroz 5-6 dana procijedi se i nalije u manje boce. Što duže stoji u bocama liker<br />
će biti sve bolji.<br />
460
Ovaj recept može poslužiti kao podloga i za druge vrste likera, s tim da se mijenja<br />
dodatak. U mjesto narandže, može se uzeti limun izrezan u kriške, dvije mandarine,<br />
štanglica vanilije. višnje, ili nešto drugo, već prema tome ko šta voli.<br />
HIDROMEL MEDOVINA:<br />
1 kilogram meda; 4 litra vode; malo cimeta; malo hmelja; 1 kašika kvasca.<br />
Staviti med u vodu da provri i lagano skidati pjenu. Kada je med postao proziran,<br />
preručiti ga u veliku staklenu posudu i ostaviti da se ohladi. Ako se prave veće<br />
količine ovog izvanrednog pića, najbolje je da se stavi u drveno burence. U ohlađenu<br />
tekućinu doda se kvasac, cimet i hmelj. Sutradan se ponovo skine pjena, procijedi i<br />
sipa u dobro sterilisane flaše. U svaku flašu doda se još po jedna kašičica šećera.<br />
Flaše moraju stajati uspravne, što duže stoje. to je piće ukusnije.<br />
API— KOKTEL „PAVO URBAN":<br />
2 decilitra hladne mineralne vode; 0,3—0,5 decilitara rakije šljivovice; 1 kašika<br />
meda; kriška limuna: 2 kocke leda.<br />
Sve dobro izmiješati, dodati krišku limuna i kocke leda i služiti kao prijatan i<br />
osvježavajući koktel-napitak.<br />
VINO OD VIŠANJA SA MEDOM:<br />
7 decilitara vode; 700 grama meda; 2 litra soka od višanja; malo cimeta i karanfilčića.<br />
Vodu i med zagrijati da se med istopi. U prohlađenu tekućinu dodati cimet,<br />
karanfilčić i sok od višanja. Ako je sok gust i previše sladak, može se po želji<br />
razblažiti.<br />
STAROSLOVENSKA MEDOVINA:<br />
1 kilogram livadskog meda u saću sa cvjetnim prahom; 4 litra vode; 25 grama kvasca.<br />
Samljeti u mašini za meso med u saću, sipati u lonac u koji se doda 4 litra vode i stavi<br />
da se grije na 35 stepeni, uz stalno miješanje. Zatim se skine sa vatre i odmah doda<br />
kvasac razmućen u malo meda. Dobro izmiješati i ostaviti da prenoći.<br />
Ujutro procijediti kroz gusto svileno sito ili gazu. Procijeđenu medovinu sipati u<br />
flaše, ali se flaše ne smiju začepiti, jer medovina još vri. Drži se na sobnoj<br />
temperaturi od 20 stepeni dok ne počne da „rezni". Odmah zatim se flaše stavljaju u<br />
hladnu polumračnu prostoriju {podrum), da bi se prekinulo vrenje, ali se ni tada flaša<br />
ne smije zatvoriti.<br />
Ako se pije kao lijek, ovakva medovina uzima se tri puta dnevno po 250 grama, na<br />
jedan sat prije jela. Ovoj medovini može se pred samu upotrebu dodati i pola<br />
iscijeđenog limuna.<br />
Staroslovenska medovina je zdrav napitak, popravlja krvnu sliku, otvara apetit i<br />
461
krijepi organizam.<br />
MEDENI ŠAMPANJAC:<br />
200 grama meda; 2 litra bijelog vina; dvije kašike likera.<br />
Uzeti med i liker, tome dodati bijelo vino pa sve izmiješati i izručiti u veći stakleni<br />
sud, pa držati četiri dana na hladnom mjestu. Petog dana tekućinu preliti u manje<br />
flaše od jednog litra, čistim čepom zatvoriti. staviti preko čepa platno pa tanjom<br />
ži<strong>com</strong> omotati oko čepa i grlića flaše i ostaviti mjesec dana na miru u hladnom<br />
prostoru. Piće se ponaša kao pravi šampanjac.<br />
MEDENI PUNČ :<br />
200 grama meda; 6 decilitara slatke pavlake; 5 žumanca; 2 decilitra konjaka.<br />
2 žumanca i med umutiti u mikseru dok se ne zapjeni, dodati miris po želji, pa onda<br />
sa tim izmiješati slatku pavlaku i konjak. Mutiti još koji minut.<br />
Služiti kad se dobro ohladi.<br />
LIKER OD RUŽA:<br />
750 grama meda; 125 grama ružinih latica; pola litra vode; 2 litra rakije.<br />
U vodu koja je provrela sipati med. promiješati i skinuti pjenu, a zatim u tu tečnost<br />
staviti ružine latice i sve to ostaviti na toplom šporetu jedan minut. Poslije čega se<br />
posuda skida i odmah poklopi. Nakon5-10 minuta se procijedi, doda rakija jačine 20-<br />
25 stepeni, a kad se ohladi sipa se u flaše, zatvori i ostavi da stoji do upotrebe.<br />
462
KOZMETIKA NA BAZI MEDA<br />
Pčelinji med je idealno kozmetičko sredstvo koje kombinuje zdravlje i lepotu. Putem<br />
unutrašnje primene normalizuje i pobojšava funkcje svih organa i sistema, a<br />
primenjen spoljašnje ima dobro prodiranje kroz kožu. Prehranjuje kožu, čini je<br />
mekanom, mladom i elastičnom. Med se koristi samostalno ili u mešavini sa ostalim<br />
pčelinjim proizvodima ili sa drugim kozmetičkim sredstvima.<br />
a) Isperu se jednake količine suvih kajsija, šljiva i grožđa, stave se u posudu sa<br />
toplom vodom i zaliju pčelinjim medom. Jedu se nakon dva časa.<br />
b) Umuti se žumance jajeta sa kašikom meda i sokom od jedne narandže.<br />
Ova dva recepta glumci koriste u deset sati ujutru i u četiri sata popodne. Rano ujutru<br />
doručkuju ražani hleb sa medom i buterom i čašu mleka zaslađenog medom.<br />
Za negu kože se preporučuju i sledeći recepti:<br />
1. Pomešaju se jednake količine meda i prokuvane vode. Ovom mešavinom se maže<br />
lice, najbolje uveče. Ispira se ujutru.<br />
2. Jednake količine meda i mleka se pomešaju, doda se malo soli. Mekanom salvetom<br />
umočenom u smesu masira se koža.<br />
3. Pomešaju se jednake količine meda i soka od paradajza. Više puta se mažu ruke i<br />
lice.<br />
4. Pomešaju se jednake količine meda i soka od limuna. Mažu se lice i ruke.<br />
5. Japanska medena masa za lepotu: jednake količine meda i brašna pomešaju se sa<br />
mlekom u vidu kaše koja se nanosi na lice. Nakon pola sata se maska skida i lice se<br />
ispira prokuvanom kamili<strong>com</strong>. Garantuje mladu, svežu, meku i elastičnu kožu.<br />
6. Krem protiv bora: po 30 g voska, meda, soka od crnog luka i soka od belog ljiljana<br />
stave se u glinenu posudu. Mešavina se zagreva do dobijanja jednolične mase.<br />
7. Drevna rimska kozmetička kupka: 2 l mleka i 200 g meda sipa se u kadu sa toplom<br />
vodom (36 – 39 ˚C). Garantuje svežu i nežnu kožu.<br />
8. Protiv opadanja kose: Promešajte kašiku meda kašičicu ekstrakta od propolisa i<br />
jedno žumance. Uveče posle dobrog ispiranja kose smesa se energično utrlja u kosu.<br />
9. Medena maska sa belancetom (za masni tip kože): umućenom belancetu od jednog<br />
jajeta doda se kašika tečnog meda i malo glicerina, pa se to gusto zamesi sa zobenim<br />
pahuljicama. Primenjuje se na očišćeno lice i umiva hladnim čajem od kamilice, a<br />
istrlja se kocki<strong>com</strong> leda u dvominutnom trajanju. Posle toga primenjuje se hranljiva<br />
krema.<br />
10. Maska sa žumancem i maslinovim uljem. Umuti se u jednoličnu masu žumance<br />
sa supenom kašikom tečnog meda i kafenom kašiči<strong>com</strong> glicerina, a tome se doda<br />
kafena kašičica maslinovog ulja. Ova smeša se stavlja na očišćeno lice i vrat i ima<br />
izvanredno hranljivo dejstvo. Maska se skida hladnim čajem od kamilice, a lice se<br />
posle istrlja kockom leda napravljenom od čaja od kamilice. Kožu pustiti da se sama<br />
osuši. Posle ovog tretmana koža će upiti dvostruku količinu hranljive kreme.<br />
463
11. Losion od meda. 100 g meda se pomeša sa 25 ml alkohola, malo glicerina i 200 g<br />
destilovaane vode, a tome se doda i malo limunovog soka. Odmah je spreman za<br />
upotrebu. Preporučuje se za aknoznu kožu, jer ima antibiotsko delovanje. Može se<br />
primeniti još jednostavnija smesa od litre destilovane vode ili kišnice i dve supene<br />
kašike meda. Tom vodom se svakodnevno tamponira lice i vrat, jer to hidrira i hrani<br />
kožu.<br />
12.Polenov prah sa medom. U čašu kišnice ili destilovane vode doda se puna supena<br />
kašika meda, pa se u tom zasićenom rastvoru, navlaži gaza i od nje naprave<br />
“komprese” za lice i vrat, koje se drže po 10-15 minuta. Ovakve komprese<br />
razmekšaju rožnati sloj kože koji je posle toga vrlo propustljiv za preparate na bazi<br />
cvetnog praha (polena). Polenov prah se u porculanskoj posudi dobro izgnječi ili<br />
pomeša sa medom u odnosu 1:3 u korist meda. Ta smesa se doda hranljivoj kremi u<br />
količini za jednokratnu upotrebu. Smeša se nanosi na pripremljeno lice i vrat i ostavi<br />
da stoji 20 minuta. Posle aplikacije smeša se odstranjuje zasićenim rastvorom meda,<br />
koji je korišćen i pre nanošenja smeše. Na kraju se lice obriše tamponom navlaženim<br />
u čaju od zove (od čega se stavljaju i oblozi za oči u toku tretmana).<br />
Ovakav tretman se preporučuje deset puta, ponavljajući ga svaki 5 dan. Nakon celog<br />
tretmana koža lica i vrata će se vidno popraviti i bolje će upijati kozmetičke<br />
preparate. Brže će se i obnavljati, što obezbeđuje glatku i nežnu površinu. Potkožni<br />
mišiči imaju bolji tonus usled bolje ishranjenosti. Boja kože se takođe popravlja,<br />
postaje svetlija i svežija. Ovaj tretman deluje i na odstranjenje otrova iz kožnog tkiva,<br />
što direktno podmlađuje kožu. Mešavina meda i cimeta mogu izlečiti veliki broj<br />
bolesti.<br />
Naučno je utvrdjeno da med, ako se uzima u pravilnim dozama može biti lekovit i za<br />
dijabeticare.<br />
Sledeće bolesti se mogu izlečiti mešavinom meda i cimeta.<br />
BOLESTI SRCA: Napraviti pastu od meda i praha cimeta, jesti kao namaz na hlebu.<br />
Ova mešavina smanjuje holesterol u arterijama i tako smanjuje rizik od srčanih<br />
napada. Takođe i oni koji su već imali srčani udar uzimanjem ove mešavine će<br />
sprečiti sledeći.<br />
Redovito uzimanje ove mešavine oslobađa tegoba kao što su nedostatak daha, i jača<br />
srčani mišić.<br />
U Americi i Kanadi mnogi domovi staraca tretiraju pacijente ovom mešavinom i kao<br />
rezultat su uočili da se delimično vraća fleksibilnost arterija i vena.<br />
ARTRITIS: Uzeti jedan deo meda i dva dela mlake vode, tome dodati malu kašiku<br />
cimeta u prahu, napraviti pastu i masirati obolele delove tela.<br />
Uočeno je da se bol smanjuje za minut dva.<br />
Pacijenti koji boluju od artritisa mogu takođe ujutru i naveče popiti solju vruce vode<br />
sa dve velike kašike meda i jednom malom kašikom cimeta u prahu.<br />
Ako se uzima redovno čak i hronični artritis se može izlečiti.<br />
464
U naučnom istraživanju koje je načinjeno na Kopenhagen Univerzitetu utvrđeno je da<br />
36.5 % pacijenata koji su tretirani mešavinom od jedne velike kašike meda i pola<br />
male kašike cimeta pre doručka, u roku od jedne nedelje su bili potpuno oslobođeni<br />
bola, a u roku od mesec dana skoro svi pacijenti su izjavili da više nemaju bolova i<br />
ponovo su postali pokretni.<br />
PROTIV OPADANJA KOSE:<br />
Oni koji pate od opadanja kose i ćelavosti, mogu stavljati pastu od toplog maslinovog<br />
ulja, jedne velike kašike meda i jedne čajne kašike cimeta. Pre odlaska u krevet<br />
naneti pastu i držati je otprilike 15 min, zatim isprati.<br />
Utvrđeno je da je efektivno čak ako stoji i samo 5 min.<br />
INFEKCIJE MOKRAĆNOG MEHURA<br />
Uzeti dve velike kašike cimeta i jednu malu kašiku meda u čaši mlake vode i popiti.<br />
Ovaj napitak ubija bakterije u mehuru.<br />
ZUBOBOLJA<br />
Napraviti pastu od jedne male kašike cimeta i pet malih kašika meda i staviti na zub<br />
koji boli.<br />
Ovo se može stavljati 3 puta dnevno dok zub ne prestane boleti.<br />
HOLESTEROL<br />
Dve velike kašike meda i tri male kašike cimeta pomešati sa dve solje caja. Ovaj<br />
napitak u roku od dva sata smanjuje holesterol za 10%.<br />
Uzimati 3 puta dnevno dok se holesterol ne smanji u normalne granice.<br />
PREHLADA<br />
Oni koji boluju od čestih nahlada trebaju uzimati jednu veliku kašiku meda sa 1/4<br />
kašike cimeta tri dana.<br />
Ovo će izlečiti mnoge hronične prehlade, očistiti sinuse.<br />
NEPLODNOST<br />
Ajurvedic medicina koristi med hiljadama godina da poveća plodnost kod muškaraca.<br />
Ako impotentan muškarac uzima jednu kašiku meda pre spavanja biće izlečen.<br />
U Japanu i zemljama na Dalekom Istoku žena koja ne može da zatrudni uzimala je<br />
malo cimeta u pola male kašike meda i time mazala desni više puta dnevno, tako da<br />
mešavina polako preko pljuvačke ulazi u organizam.<br />
465
Bračni par iz Marilend države nije imao dece 14 godina, i izgubio je nadu da će ikada<br />
imati dece. Kada su saznali za ovaj proces, počeli su uzimati med i cimet i nakon<br />
nekoliko meseci žena je zatrudnila, i rodila je blizance.<br />
STOMAČNE TEGOBE<br />
Uzimati cimet i med za stomačne tegobe.<br />
Takođe pomaze za potpuno izlečenje čira na želudcu.<br />
NADUTOST STOMAKA i GASOVI<br />
Prema studijama u Indiji i Japanu objavljeno je da ako se uzima med i cimet leči<br />
nadutost i gasove.<br />
IMUN SISTEM<br />
Dnevno uzimanje meda i cimeta jača imun sistem i štiti telo od bakterija i virusa.<br />
Naučnici su pronašli da med ima različite vitamine i gvožđe u velikim količinama.<br />
PROBLEMI SA VARENJEM<br />
Cimet posuti po dve velike kašike meda i uzimati pre jela, osobađa kiseline u<br />
želudcu, pomaže varenje i posle najtežih obroka.<br />
GRIP<br />
Naučnici u Španiji su dokazali da med sadrži prirodne sastojke koji ubijaju viruse<br />
gripa.<br />
DUGOVEČNOST<br />
Ako se redovno uzima napitak od vode zaslađene medom i sa malo cimeta doprinosi<br />
dugovečnosti.<br />
U posudu pomešati 4 kašike meda i 1 kašiku cimeta sa 3 čaše vode.<br />
Ostaviti da provri i piti 1/4 čaše 3-4 puta dnevno.<br />
Ovaj napitak održava kožu svežom i mekanom do u kasne godine.<br />
BUBULJICE<br />
Napraviti pastu od tri velike kašike meda i jedne male kašike cimeta.<br />
Staviti na bubuljice pre spavanja i ostaviti preko noći<br />
Isprati mlakom vodom ujutru.<br />
Ako se ovo radi svakodnevno za dve nedelje će bubuljice nestati.<br />
466
KOŽNE INFEKCIJE<br />
Od jednakih delova meda i cimeta napraviti pastu i time mazati zaražena mesta na<br />
koži, leči ekcem, i druge infekcije kože.<br />
MRŠAVLJENJE<br />
Svakog dana pola sata pre doručka na prazan stomak i naveče pre spavanja popiti<br />
napitak koji ste dobili tako što ste jednu šolju vode stavili da provri i u to stavili jednu<br />
veliku kašiku meda i jednu malu kašiku cimeta.<br />
Ako se uzima redovno čak i najdeblja osoba može da smrša.<br />
Takođe redovno uzimanje ovog napitka ne dozvoljava da se gomila novi sloj<br />
masnoće.<br />
RAK<br />
Skorašnja istraživanja u Japanu i Australiji su objavila da već uznapredovan rak<br />
stomaka i rak kostiju može biti izlečen. Pacijenti koji su bolovali od ove bolesti<br />
uzimali su jednu veliku kašiku meda i jednu malu kašiku cimeta 3x dnevno mesec<br />
dana.<br />
ISCRPLJENOST<br />
Stariji pacijenti koji uzimaju med i cimet u jednakim delovima su puno živahniji i<br />
pozorniji.<br />
Dr. Milton koji je radio istraživanja kaže da pola velike kašike meda u čaši vode, i<br />
malo cimeta uzimati svakog dana posle pranja zuba i popodne oko 3:00 sata kada<br />
vitalnost tela počinje da opada, daje snagu telu u roku od nedelju dana.<br />
ZADAH<br />
Stanovnici Južne Amerike ujutru prvo isperu usta sa čašom vode u kojoj su razmutili<br />
jednu malu kašiku meda i cimeta. Tako njihov dah ostaje svež čitavog dana.<br />
VINO OD CIMETA<br />
30 grama usitnjene cimetove kore, u 1 litru slatkog crnog vina; namakati 6 dana.<br />
Pije se po mala čašica 3X dnevno pre jela.<br />
Još je efikasnije cimetovo vino pripremljeno na sledeći način:<br />
100 grama crnog vina, 8 grama cimetove tinkture,<br />
6 grama tinkture matičnjaka i 30 grama mednog sirupa.<br />
Svakih 1-2 sata uzima se po 1 velika kašika.<br />
467
TINKTURA<br />
100 g usitnjene kore cimeta namočiti u 1 litru 80% alkohola, u trajanju od 15 dana,<br />
procediti i uzima se dnevno po 20-30 kapi 3X dnevno pre jela.<br />
KUVANO VINO s cimetom : u 1 litru belog vina staviti koru od cimeta, 10 klinčića i<br />
100 grama meda, zagrejati do vrenja, poslužiti vruće.<br />
468
OTRGNUTO OD ZABORAVA<br />
NARODNE BAJALICE I GATALICE<br />
Prirodni elementi su imali značajnu ulogu u predskazivanju budućnosti u davna<br />
vremena. Mnoge pojedinosti o gatanju na osnovu atmosferskih prilika (aeromantija)<br />
ili tokova vode (hidromantija), izgubljene su tokom prohujalih vremena. Danas<br />
imamo malo podataka o načinu korišćenja ovih metoda gatanja. Nekada je<br />
aeromantija - gatanje na osnovu vetrova, oluja, oblaka, duge i drugih prirodnih<br />
pojava, bio poznat i uobičajen način proricanja sudbine.<br />
Još su stari Vavilonci obraćali veliku pažnju na gromove i munje, Indusi su bili<br />
specijalisti za tumačenje raznih oblika oblaka, a sve to zadržalo se u raznim vidovima<br />
i do današnjih dana.<br />
Evropsko praznoverje smatra da kad grmi na istoku, mora da dođe do nekog<br />
krvoprolića: rata ili kakve prirodne katastrofe, to nije u potpunosti razjašnjeno. Isto<br />
tako, jaka oluja na Božić ili u Bogojavljenskoj noći trebalo bi da znači smrt vladara.<br />
Neki stari narodi posmatrali su delovanje vetra na određene predmete. Recimo, zvona<br />
su okačena na drvo baš radi mogućnosti proricanja. Tada je sa posebnom pažnjom<br />
osluškivana zvonjava i po zvuku zvona tumačeni su budući događaji.<br />
Na drugim mestima, obično uz more, posmatrali su talasanje vode izazvano lakim<br />
povetarcem. Tu se povezuju aeromantija i hidromantija.<br />
Talasi su se izazivali i ljudskom rukom: gatalac je bacao šljunak u sveto jezero (u<br />
Evropi, sveta jezera su Skadarsko, Grado i Bodensko), a bogatiji proroci su bacali i<br />
drago kamenje.<br />
U obzir se uzimala veličina, brzina i broj talasa. Ponekad, vidovnjaci su morali da<br />
vode računa i o obliku korišćenog kamenja. Tako se prvo baci okrugli šljunak, potom<br />
trouglasti kamenčić i najzad četvrtasti.<br />
Hidromanti, gataoci uz pomoć vode, obično koriste vodu sa svetih izvora. Piju je (do<br />
dva deci) i posle izvesnog vremena dobijaju vizije. Sveti izvori u Evropi nalaze se<br />
oko Kotora, Čapljine i u blizini drevnog grada Petrusa, kod današnjeg Paraćina.<br />
Smatra se da postoje još četiri, i to jedan u Lurdu, drugi u Mariji Bistrici, treći u<br />
Fatimi i četvrti na Švarcvaldu, u blizini samog izvorišta Dunava.<br />
Drugi oblik hidromantije koja se i danas koristi sastoji se iz dugotrajnog posmatranja<br />
mirne jezerske vode ili gledanja u čašu i tumačenja onog što je viđeno. Hidromanti<br />
gledaju još i uz pomoć naročito odabranih trava i bosiljka.<br />
Najbolji hidromanti u svetu nalaze se u Pomoravlju i u Homoljskoj oblasti. Osim što<br />
'gledaju', ti hidromanti i daju vodu koja se kasnije upotrebljava prema uputstvu. Treba<br />
469
odmah napomenuti da se ni aeromantijom ni hidromantijom amateri nikako ne mogu<br />
naviti, pošto je za tu vrstu gatanja neophodno potrebno iskustvo i poznavanje oblika<br />
koji se tumače.<br />
Aeromantija i hidromantija imaju svoje bogove zaštitnike kojima se proroci obraćaju<br />
pre nego što započnu sa gatanjem<br />
ADAD je Vavilonski bog munje i groma i najvažniji bog svih proroka. Njegova<br />
pratilja je boginja EA. Ona je boginja sveže vode, svevideća je i sveznajuća, i pre<br />
nego što se počne sa gatanjem njoj se polaže zakletva.<br />
HAPI je bog Nila i priziva se kad se gata 'za dobru i plodnu letinu'.<br />
TIN je jedno od najglavnijih etrurskih božanstava i bog je groma i munje. On uvek<br />
baca dve munje kao opomenu, a trećom kažnjava. TIN se vrlo retko priziva pošto se<br />
smatra da je 'ljut' bog i da ga treba militi za milost samo u krajnjoj nuždi.<br />
DOBIJANJE ODGOVORA <strong>IZ</strong> VAZDUHA<br />
Uzmu se dva parčeta hartije iste veličine, oblika i težine. Jedno parče se oboji u crno.<br />
Skoncentrišete se na pitanje koje tri puta glasno kažete crnom i belom papiru. Onda<br />
se oba parčeta papira bace sa prozora, ili nekog drugog višeg mesta koje mora biti<br />
najmanje tri metra visoko. Ako padne prvo belo parče papira odgovor na postavljeno<br />
pitanje je DA.<br />
Drugi način pogađanja uz pomoć vetra je sledeći: uzme se više komadića papira iste<br />
veličine i težine, pa se na njima zapišu sva pitanja posebno. Zatim se ti papiri postave<br />
na sto u obliku krsta i pusti se ventilator. Koji papirić prvi padne na zemlju taj se<br />
uzima za gatanje. Onda se čitava stvar ponovi s tim što se sada na papirićima napišu<br />
mogući odgovori za postavljeno pitanje. U slučaju da nemate ventilator, isto se može<br />
uraditi uz pomoć promaje.<br />
DOBIJANJE ODGOVORA POMOĆU VODE<br />
Napišu se trinaest pitanja na trinaest jednakih komadića hartije. Onda se ti komadići<br />
hartije preliju hladnom vodom i koji prvi komadić hartije ispliva uzima se za gatanje,<br />
to jest na to pitanje će odgovor biti povoljan.<br />
Uzmu se tri šljunka: okrugli, trouglasti i četvrtasti. Lavor vode se stavi u pravcu<br />
istoka i koncentriše se na pitanje. U pravilnim razmacima bace se sva tri kamenčića u<br />
vodu. Posle svakog bacanja broje se talasići. Na kraju trećeg bacanja ti talasići se<br />
saberu, pa ako je njihov zbir neparan odgovor treba da bude DA.<br />
Ako želite da saznate ime budućeg mladića ili devojke treba da uradite sledeće:<br />
ispišite onoliko imena koliko vam padne na pamet, zatim svako na zasebnom<br />
komadiću hartije. Zatim se svi komadići hartije zgužvaju u jednu lopticu i puste sa<br />
visine od metar-dva da padnu u lavor pun hladne vode. Prvi komadić hartije koji se<br />
razvije iz zajedničke loptice i ispliva na površinu, nosi ime buduće nove ljubavi.<br />
470
METODI PRORICANJA AUGURA<br />
U starom Rimu, predskazivanje je bilo u nadležnosti kolegijuma AUGURA. Oni su<br />
na osnovu znakova saznavali volju bogova pre pristupanja bilo kakvoj značajnoj<br />
akciji. Predznaci su mogli biti razni, a najčešće su korišćeni metodi zvani<br />
ORNITOMANIJA, odnosno predviđanje po zvuku, izgledu i letu prica.<br />
Augur bi, obično, stao na vrh kakvog brda odeven u ritualnu togu sa skrletnim<br />
prugama i purpurnom ivi<strong>com</strong>. Okrenuo bi se jugu koristeći specijalni štap kojim je<br />
označavao područje neba koje osmatra. Konsultovao je samo pojedine ptice i to ne<br />
sve na isti način. Značajnim se smatrao let orla ili kraguja, a glasovi svraka,<br />
kokošaka, gavrana i sova koristili su se da bi se otkrila volja bogova. Znaci sa leve<br />
strane augura su povoljni, a oni sa desne nepovoljni. Tumačenje znakova nije nimalo<br />
jednostavno: uzima se u obzir broj viđenih ptica, brzina leta, da li gube perje u toku<br />
leta, kakav im je izmet i slično.<br />
Predskazivanje na osnovu utrobe životinja bilo je u nadležnosti augura, ali su fa više<br />
upražnjavali HARUSPICIJI. Praksu augura koristili su Vavilonci, Etrurci, Asirci i<br />
Asteci, a danas gataju uz pomoć životinjske utrobe neka plemena u Africi i na<br />
Borneu.<br />
Predskazivanje se obavlja na utrobama životinja žrtvovanih bogovima, ali pojedini<br />
haruspiciji su tvrdili da su stanje utrobe mogli da pogode na osnovu spoljnog izgleda<br />
životinje spremne na žrtvovanje. Tako, recimo, ovce crvenih očiju imaju creva<br />
upletena 14 puta dok su creva onih sa belim očima, crnim ušima i crnim njuškama<br />
upletena svega 10 puta. Svaki prevoj creva ima posebno značenje. Haruspiciji su<br />
tvrdili da se konsultuju ne samo creva već i slezina, bubrezi, pluća, žučna kesa i jetra<br />
koja je i najvažnija. Naime, u vreme kadda su auguri i haruspiciji proricali, jetra se<br />
smatrala sedištem života.<br />
Ta vrsta proricanja naziva se HEPATOSKOPIJA i vrlo je cenjena veština koju<br />
učitelj brižljivo prenosi odabranim učenicima.<br />
Neki, i do dan danas dobro očuvani modeli jetre, stari i više od 2.000 godina<br />
podeljeni su na četrdesetak zona i svaka zona ima svoje posebno božanstvo. Svi<br />
belezi, vene i sama građa tkiva jetre imaju posebno značenje, zavisno od mesta gde se<br />
nalaze.<br />
Augura i dan danas ima. Mogu se pronaći na Siciliji i Sardiniji i metod proricanja im<br />
je isti kao i pre dve-tri hiljade godina.<br />
Na našim prostorima, augura zvanično nema, ali ima indicija da se proricanjem na<br />
osnovu utroba životinja bave u nekim planinskim krajevima Srbije i Makedonije, kao<br />
i neke porodice Roma u Južnoj Srbiji.<br />
Mitski džin HUMBABA bio je vrlo značajan lik u asirskom gatanju, jer se njegova<br />
glava sastojala isključivo od creva. Vavilonci su koristili ploče od ilovače, jer su tako<br />
pokazivali značenje utrobe ovaca. Modeli jetre, takođe od ilovače, korišćeni su u<br />
starom Asiru za proricanje. Etrurci su imali bronzane modele jetre koji su se<br />
istovremeno koristili u astrološke svrhe.<br />
471
Auguri, još koriste i druge metode za proricanje kao što su:<br />
• ALEKTROIOMANTIJA - predskazivanje na osnovu načuna kljucanja svetih<br />
kokošaka<br />
• ARAHNOMANTIJA - predskazivanje na osnovu izgleda i ponašanja paukova.<br />
• KEFALOMANTIJA - predskazivanje na osnovu glave magarca ili koze.<br />
• ENTOMANTIJA - predskazivanje na osnovu izgleda i ponašanja insekata.<br />
• INTIOMANTIJA - predskazivanje na osnovu oblika i utroba riba.<br />
• MIOMANTIJA - predskazivanje na osnovu boje i kretanja miševa ili pacova (i<br />
dan danas se kaže da pacovi i miševi beže od broda koji će u toku plovidbe<br />
pretrpeti havariju).<br />
• ENOMANTIJA - predskazivanje na osnovu izgleda vina prolivenog u čast<br />
bogova.<br />
• OFIOMANTIJA - predskazivanje na osnovu boje, izgleda i kretanja zmija.<br />
• FILORODOMANTIJA - predskazivanje na osnovu ružinih latica (ovu vrstu<br />
gatanja najviše su upražnjavali Etrurci).<br />
• SKAPULOMANTIJA - proricanje na osnovu izgleda i broja pukotina na pečenoj<br />
plećki životinja (ovaj način gatanja upražnjava se u Istočnoj Srbiji).<br />
• TEFROMANTIJA - predskazivanje na osnovu izgleda pepela preostalog posle<br />
prinošenja žrtve bogovima.<br />
472
Protiv uroka<br />
U posudu sa vodom stavi se devet žara (ugljena). To se uradi na pragu kuće a zatim se<br />
spoljnim delrm šake žar tera od istoka prema zapadu. Ukoliko žar padne na dno<br />
posude onda je ta osoba ureknuta, a ako ne pada, treba lek da potraži na drugi način.<br />
Dok se to radi izgovaraju se reči bajalice:<br />
a) - Poš'o (pošla) na čist dug put,<br />
susrele ga (je) dve devojke sa plavim pletenicama<br />
sa plavim šnalicama,<br />
sve u plavo obučene,<br />
pitale ga (je):<br />
Gde ideš, na šta se žališ?<br />
Žalim se i zapomažem,<br />
jer ne mogu više ići,<br />
ne mogu više stajati,<br />
ne mogu više raditi,<br />
jer me urekli,<br />
krvce mi popili,<br />
hranu mi uzeli,<br />
put mi poprečili!<br />
ćuti nemoj da se sekiraš<br />
pozvaćemo (ime ko baje).<br />
Bajalica da traži devet vatri<br />
devet lonaca,<br />
devet činija,<br />
devet kašika.<br />
Onaj ko urek'o da ga isecka,<br />
da ga samelje,<br />
da ga stavi u lonce,<br />
da ga skuva,<br />
da ga stavi u činije,<br />
ko bude probao iz njih<br />
da pukne, da sravni, da nestane.<br />
Da ostane (ime bolesnog)<br />
blagosloven i čist<br />
kao od Boga ostavljen,<br />
kao zvezda na nebu,<br />
kao rosa u polju.<br />
Ja sam bajalica,<br />
sveta Marija lečnica!<br />
Obajanom vodom osoba se poprska, tri puta malo popije a ostatak vode se prospe<br />
prema zalasku Sunca.<br />
b) - Urok sedi na pragu, uročica pod pragom. U uroka dva oka: jedno ognjeno, drugo<br />
473
vodeno, Proli se vodeno, potrnu ognjeno. Veli urok vodeni: - Hajdemo, ognjeni,<br />
meriti nebeske visine, zemaljske širine, moru dubine, onda hajdemo u planine, u<br />
pustinje, gde se bog ne moli, gde zvono ne zveči, gospa ne kleči, motovilo ne mota,<br />
kustura ne struže,<br />
vo ne muče,<br />
krava ne riče,<br />
pašče ne laje,<br />
mačka ne mauče,<br />
petao ne peva,<br />
koka ne kakoće,<br />
ovca ne bleči,<br />
koza ne dreči.<br />
Ne bilo na gavranu belega,<br />
ni u kamenu mozga,<br />
ni na jajetu dlake,<br />
ni na mome detetu (ime)<br />
uroka i muke.<br />
v) -Poš'o crven čovek,<br />
sa sikiru crvenu,<br />
na crven put,<br />
u crvenu goru.<br />
Isek'o crveno drvo,<br />
doneo crveno drvo,<br />
gradio crveni obor,<br />
zatvorio crvene ovce,<br />
doneo crveno vedro,<br />
pomuz'o crveno mleko,<br />
met'uo na crvenu sovru,<br />
u crveni čanci,<br />
i doneo crvene kašike,<br />
i vikao urotkinje i uroci;<br />
kako koja jela - pukla,<br />
kako koja okusila - crkla.<br />
Da ostane (ime bolesnika) čist kao srebro!<br />
g) - Ide urok putem, nosi tikvu,<br />
tikva pade, uroci poleteše:<br />
kao oblaci po nebu,<br />
kao vetar po gori,<br />
kao plini po vodi,<br />
kao rosa po travi.<br />
Izmeriše nebesne visine<br />
i morske dubine,<br />
odoše u misije,<br />
474
gde žarko sunce ne s'ja,<br />
gde ore ne peva,<br />
gde koka ne kvoče,<br />
gde krava ne riče,<br />
gde ovca ne bleji,<br />
gde danak ne ječi,<br />
gde kustura ne zveči,<br />
gde naćava nema,<br />
gde planinka krušca ne smotava,<br />
gde se bog ne moli,<br />
i svog semena ne seje.<br />
Ni na moru mosta,<br />
ni na gavranu belega,<br />
ni u kamenu mozga,<br />
ni u ćeni druga,<br />
ni u tikvi suda,<br />
ni na pevcu strunje,<br />
ni na magarcu perja,<br />
ni na vuku zvona,<br />
ni na vučici roga,<br />
ni na (ime kome se baje) uroka.<br />
d) - U ove muke devet oka:<br />
jedno potegni, ostane osam;<br />
jedno potegni, ostane sedam;<br />
jedno potegni, ostane šest;<br />
jedno potegni, ostane pet;<br />
jedno potegni, ostane četiri;<br />
jedno potegni, ostane tri;<br />
jedno potegni, ostane dva;<br />
jedno potegni, ostane jedan;<br />
jedno potegni, nema nijednog.<br />
Pogana poganice,<br />
odlazi iz kosti u potok,<br />
đe pijevac ne pjeva,<br />
đe prakljača ne lupa,<br />
da isteraš muku iz kosti u meso,<br />
iz mesa u kožu,<br />
iz kože na dlaku.<br />
Gašenje ugljevlja u vodi<br />
Zahvati se voda u jednu činiju i u nju stavi drveni krstić i metalni novčić. Dok se to<br />
radi ništa se ne govori. Od osobe kojoj se gasi ugljevlje uzme se beleg (obično končić<br />
475
od garderobe), pomene se ime majke i krsne slave koju slavi. Beleg se stavlja u vodu<br />
a zatim prvi ugljen. Tom prilikom pominje se ime osobe kojoj se gasi ugljevlje jer se i<br />
prvi ugljen njoj namenjuje. Onaj ko gasi ugljevlje posmatra kretanje ugljena u vodi.<br />
Ukoliko ugljen pada u dno činije to je znak da ta osoba ima neke tegobe. Ako ugljen<br />
počinje da kruži u vodi na desno, veruje se da će se tegobe lako otkloniti. Kada ugljen<br />
počne u vodi da se okreće na levo, znači da će biti poteškoća u izbavljenju te osobe.<br />
Po završenom ritualu, prvi ugljen se vraća u vatru da dogoreva, jer se veruje da se<br />
time i osoba koja je imala tegobe vraća normalnom životu bez većih problema.<br />
Međutim, ritual i dalje traje.<br />
Uzima se drugi ugljen iz vatre i stavlja u vodu ne pominjući više ime onoga kome se<br />
gasi ugljevlje. Tom prilikom se izgovara:<br />
Crne oči što uročiše,<br />
beli luk im u očima.<br />
Zelene oči što uročiše,<br />
beli luk im u očima.<br />
Plave oči što uročiše,<br />
beli luk im u očima!<br />
Zatim se u vodu stavlja treći ugljen, pa četvrti, peti... sve do osmog. Sa onim prvim<br />
ukupno se koristi devet ugljena.<br />
Kada se sve to obavi, onaj kome se gasi ugljevlje stavlja ruke u činiju sa vodom,<br />
potom tri puta malo popije vode a levom rukom se umije, od brade prema čelu. Beleg<br />
iz vode se stavlja na rodno drvo a metalni novčić se nosi u crkvu. Preostali ugljeni se<br />
bacaju u vodu da bi ih voda odnela a sa njima i sve tegobe onoga kome je ugljevlje<br />
gašeno!?<br />
Bajanje od urokljivosti stoke<br />
Napredna stoka je ponos svakog domaćina - stočara, te se svako od njih trudi i ulaže<br />
puno napora da odgaji<br />
dobro stado. Koliko zbog materijalne koristi, toliko i zbog velike ljubavi prema<br />
životinjama. A sve što je lepo, pa i životinje, podložno je uroku!<br />
Kada se stočaru dogodi da mu goveče ne napreduje, mršavi, umanji, pa čak i izgubi<br />
mleko, veruje se da je to posledica urokljivih očiju. U tom slučaju, kažu, pomaže ova<br />
bajalica:<br />
- Čudna devojka, čudno dete rodila, u čudne pelene povila. Čudan ga kum krstio i<br />
čudno mu ime nadenuo.<br />
Nije čudo na moju kravu. (ili neku drugu životinju),<br />
Već je čudo ko se obesio i ko se udavio. To čudo na njega neka ide!<br />
Od uroka za stoku, baje se parnim danima: utorkom, četvrtkom i subotom. U jednu<br />
posudu se stavi malo soli i mekinja (ili bilo koje druge hrane), pomeša se i nožem<br />
ukršta dok se izgovara bajalica nekoliko puta. Zatim se daje stoci narednih dana<br />
zajedno sa ostalom hranom.<br />
Bajanje za mleko i sir<br />
476
Kada krava izgubi, ili smanji količinu mleka a mleko se ne može usiriti, veruje se da<br />
je neko bacio „čini" na tu kravu ili domaćici. Da bi se sve vratilo u normalno stanje<br />
domaćica primenjuje sledeći ri-tual;Napuni kofu sa vodom i daje kravi da pije, ali<br />
pazi u kofi ostane izvesna količina vode. Tom vodo žere vime kravi i prilikom<br />
pranja istu vodu fihvati ponovo u kofu. Zatim u vodu ubaci žar i pepeo sve to prospe<br />
na koprivu, i kaže:<br />
-Ti žariš, ti pališ, a ja vraćam onome ko je meni )vo uradio. Njemu neka se vrati<br />
svoje, a meni mleko moje!<br />
Vetrovi<br />
U narodu vlada verovanje da postoje sedamdeset i sedam vrsta vetrova, koji izazivaju<br />
oboljenja. U zavisnosti od vrste, bolest se različito manifestuje. Najčešće crvenilo,<br />
otok, visoka temperatura, svrab, perutanje kože... Za svaku vrstu vetra važi posebna<br />
bajalica.<br />
Crveni vetar<br />
Otud ide crveni oblak,<br />
u oblaku crveno gnezdo,<br />
u gnezdu crvena kvočka,<br />
pod kvočkom crvena jaja,<br />
u jajima crveni crvići,<br />
na (ime kome se baje) crveni vetrići.<br />
Zalete se crveni kobac u crveni oblak,<br />
i odnese crveno gnezdo,<br />
i odnese crvenu kvočku,<br />
i ispod kvočke crvene jajčiće,<br />
i iz jajčića crvene crviće,<br />
i sa (ime kome se baje), crvene vetriće!<br />
U nekim krajevima za crveni vetar koristi se i ova bajalica:<br />
Crveni Bugari crvenu kuću grade.<br />
Dunu'o crveni vetar te oter'o crvene Bugare i<br />
crvenu kuću.<br />
Beli Bugari belu kuću grade.<br />
Dunu'o beli vetar te oter'o bele Bugare i belu kuću.<br />
Koštani Bugari koštanu kuću grade.<br />
Dunu'o koštani vetar te oter'o koštane Bugare i koštanu kuću!<br />
Crni vetar<br />
• Otud ide crni oblak, u oblaku crno gnezdo, u gnezdu crna kvočka, pod kvočkom<br />
crna jaja, u jajima crni crvići, na (ime kome se baje) crni vetrići. Zalete se crni kobac<br />
477
u crni oblak i odnese crno gnezdo i odnese crnu kvočku i ispod kvočke crne jajčiće i<br />
iz jajčića crne crviće i sa (ime kome se baje) crne vetrićs!<br />
Beli vetar<br />
Otud ide beli oblak u oblaku belo gnezdo<br />
u gnezdu bela kvočka,<br />
pod kvočkom bela jaja,<br />
u jajima beli crvići,<br />
na (ime kome se baje) beli vetrići.<br />
Zalete se beli kobac u beli oblak<br />
i odnese belo gnezdo,<br />
i odnese belu kvočku,<br />
i ispod kvočke bele jajčiće,<br />
i iz jajčića bele crviće,<br />
i sa (ime kome se baje) bele vetriće!<br />
Šareni vetar<br />
- Otud ide šareni oblak,<br />
u oblaku šareno gnezdo,<br />
u gnezdu šarena kvočka,<br />
pod kvočkom šarena jaja,<br />
u jajima šareni crvići,<br />
na (ime kome se baje) šareni vetrići.<br />
Zalete se šareni kobac u šareni oblak<br />
i odnese šareno gnezdo,<br />
i odnese šarenu kvočku,<br />
i ispod kvočke šarene jajčiće,<br />
i iz jajčića šarene crviće,<br />
i sa (ime kome se baje) šarene vetriće!<br />
Prilikom bajanja koristi se pero od kokoške, struk od metle i nož. Onaj ko baje uzme<br />
u desnu ruku sva ova tri predmeta i dok izgovara bajalicu, s leva na desno prelazi<br />
preko obolelog dela tela. Kada završi bajanje, pero, struk od metle i nož spusta na<br />
pod, a kasnije ih uzima i prvo dvoje stavlja u vatru a nož na svoje mesto koji se<br />
naravno može kao i do tada upotrebljavati. Ritual se obavlja pred veče kada odlazi<br />
dan kako bi i bolest odlazila, a može se bajati svim danima osim nedelje i praznikom.<br />
Postoje i mnoge druge bajalice koje se u različitim krajevima raznoliko kombinuju i<br />
upotrebljavaju za bajanje od vetrova. U njima se pominje više vrsta vetrova, jer se<br />
pretpostavlja da je bolesnika zahvatilo više vetrova.<br />
Pošla crvena devojka<br />
sa crvenim očima,<br />
sa crvenim ustima,<br />
crvenim ušima,<br />
u crvenoj haljini.<br />
478
I ponela crvenu metlu,<br />
crvenu sekiru,<br />
crvenu motiku;<br />
da te izbriše,<br />
da te iseče,<br />
da te zakopa.<br />
Pošla plavetna devojka<br />
sa plavetnim očima,<br />
plavetnim ušima,<br />
plavetnim ustima,<br />
u plavetnoj haljini.<br />
I ponela plavetnu metlu,<br />
plavetnu sekiru,<br />
plavetnu motiku;<br />
da te izbriše,<br />
da te iseče,<br />
da te zakopa.<br />
Pošla bela devojka<br />
sa belim očima,<br />
sa belim ušima,<br />
belim ustima,<br />
u belim haljinama.<br />
I ponela belu metlu,<br />
belu sekiru,<br />
belu motiku;<br />
da te izbriše,<br />
da te iseče,<br />
da te zakopa.<br />
Ustu beč! Tu ti mesto nije!<br />
Metle su te izbrisale,<br />
sekire te isekle,<br />
motike te zakopale:<br />
da se ne vratiš,<br />
da se ne digneš,<br />
da ne oživiš.<br />
Ustu beč! Tu ti mesto nije!<br />
Idi u čarnu goru,<br />
gde je jad i plač,<br />
gde je jauk i lelek;<br />
gde pas ne laje,<br />
gde petao ne kukuriče<br />
gde mačka ne mauče.<br />
Idi, idi, idi, ne došao,<br />
479
ne vrati se;<br />
zamreo, pa umreo!<br />
---------------------------<br />
Sinji vetre, žuti vetre,<br />
zeleni vetre,<br />
crveni vetre,<br />
češki vetre,<br />
svinjski vetre,<br />
ovčji vetre,<br />
kozji vetre,<br />
ciganski vetre,<br />
čuvutski vetre,<br />
enđilijski vetre,<br />
francuski vetre,<br />
deveti vetre;<br />
kod (ime obolelog) ne možete da sedite;<br />
on je posran i pomočan.<br />
Da idete u devetu zemlju,<br />
car ve čeka,<br />
večeru gotovi,<br />
šerbet vino,<br />
medenu rakiju,<br />
pečene kokoške,<br />
svilene postelje,<br />
Na čistinu da se nasedite,<br />
na lepomu da se nagledate.<br />
Tamo ima zelena livada,<br />
u livadi drvo veliko;<br />
tuj se svi vetrovi skupljaju,<br />
vile kolo viju;<br />
tupan bije,<br />
svirke svire,<br />
oro igra,<br />
pesme poju,<br />
tamo su vi očevi,<br />
tamo su vi stričevi,<br />
tamo su vi suđenice,<br />
tamo su vi milosnice.<br />
Zimi pod golemo drvo<br />
u koren da se nasedite,<br />
a leti u lad da se naležite.<br />
480
Bajanje od strave<br />
Strava (strah), javlja se najčešće kod dece, ali i kod odraslih. Obično se to događa<br />
noću, mada se u nekim prilikama manifestuje i danju. Neko smatra da je noćna strava<br />
posledica burnih događaja tokom dana, što izaziva buđenje ili nemiran san. No, i<br />
danju se mnoge osobe plaše od obične lupnjave nekog predmeta, te se za njih kaže,<br />
da su „nahvatale" stravu. Postoji i verovanje da je strava „nabačena" ili „napraćena".<br />
Ipak, kažu, bajanjem se može „ukloniti" strava?!<br />
U jednu činiju stavi se voda koja je predhodno prenoćila pod jastukom ili krevetom<br />
onoga kometreba bajati. U vodu se stavlja beleg (končip od garderobe), i nožem<br />
ukršta kroz vodu u činiji i sve vreme izgovara bajalica:<br />
- Živa stravo, oživela; od pucnja, od čeze, od kola. (Ime onoga ko baje) je lake ruke,<br />
pa će stravu da izbaje (ime onoga kome se baje). (Ime onoga ko baje) je sa dušom a<br />
strava je bez duše. Sunce zađe i stravu odnese, mrak dođe i san donese (ime onoga<br />
kome se baje)!<br />
Bajalica se ponavlja tri puta a zatim se voda iz činije sipa u jednu flašu. Osoba kojoj<br />
je bajano umiva se vodom, prska postelju gde spava i malo pije. Od strave se baje<br />
utorkom u veče, kada je pun Mesec i ponavlja još dva puta.<br />
Bajalica za štitnu žlezdu<br />
Od štitne žlezde, strume i izraslina na guši upotrebljava se bajalica koja se sastoji iz<br />
pet delova i baje se odjednom.<br />
Najpre se uzme pero od kokoške i njime prelazeći od glave prema stopalima osobe<br />
kojoj se baje izgovara bajalica:<br />
Otud ide Sveti Đorđe<br />
i zelenoga konja jaše.<br />
Zelena mu uzda,<br />
zelen mu je mač,<br />
zelena mu sablja,<br />
zelena mu sekira.<br />
Sekirom mahnu,<br />
te poseče,<br />
gušetine, guketine, cistetine,<br />
svakojake žlezdetine.<br />
Otud ide Sveti Ilija<br />
i zelenoga konja jaše.<br />
Zelena mu uzda,<br />
zelen muje mač,<br />
zelena mu sablja,<br />
zelena mu sekira.<br />
Sekirom mahnu,<br />
te poseče,<br />
gušetine, guketine, cistetine,<br />
481
svakojake žlezdetine.<br />
Zatim se uzme struk od metle i isto prelazepi preko osobe kojoj se baje izgovara:<br />
Uzeh metlicu i otvorih crkvicu.<br />
Imam devet snaha,<br />
izbrisaše sve vetrove, gušetine,<br />
guketine, cistetine i ostale žlezdetine.<br />
Imam devet snaha,<br />
imaju devet igala,<br />
izvezaše i izbodoše,<br />
guketine, gušetine,<br />
cistetine i ostale žlezdetine.<br />
Sledeći deo bajalice se baje pomoću noža:<br />
Sedamdeset sedam vetrova,<br />
sedamdeset sedam đavola.<br />
Otud idu sekutići i uhvatiše vrane volove.<br />
Izvukoše (ime kome se baje) bolove,<br />
iz kostiju u meso,<br />
iz mesa u kožu,<br />
iz kože u dlaku,<br />
iz dlake u travu.<br />
Ja ih presretoh i presekoh!<br />
(Na završetku nožem se prekrsti.)<br />
Potom se uzme kamičak (belutak) i njime se baje;<br />
Ovde ne trajalo zlo, kol'ko voda na strehi, kolko magla na bregu.<br />
Poslednji deo bajalice se baje pomoću konjske potkovice, koja se upotrebljava kao i u<br />
predhodnim delovima;<br />
- Putem došlo, putem otišlo.<br />
Iz Gore došlo, u Goru otišlo.<br />
Iz polja došlo, u polje otišlo.<br />
Iz vode došlo, u vodu otišlo!<br />
Celokupna bajalica se baje utorkom kada je pun Mesec, posle podne dok ne zađe<br />
Sunce. Najbolje je da se ritual izvodi na mestu gde kaplje streha, što znači da osoba<br />
kojoj se baje treba da stane pored kuće ili bilo koje zgrade na mesto gde se sliva voda<br />
sa strehe. Bajanje se obavlja jednom ili više puta, u zavisnosti da li je bolest nestala.<br />
Od ujeda zmije<br />
Uzme se grumen zemlje u ruku i blagim pokretom prelazi preko mesta ujeda<br />
izgovarajući tri puta bajalicu:<br />
Zemlja zemlju ljubi, s logom ručaj, s logom večeraj, s logom legni i pospavaj.Nemoj<br />
u sirote i nejake, idi u seoske dušmanke.<br />
482
Od ujeda šarana<br />
U desnu ruku uzeti tri kamenčića i prelaziti preko mesta ujeda a pri tom izgovarati<br />
bajalicu tri puta:<br />
- Tri sestre Osojke. Imale brata Osojina. Leg'o je da spava. Sestre ga čuvale. Jedna je<br />
mutava, druga ćorava, treća gluva.<br />
Niti mutava prozborila, niti ćorava videla, niti gluva čula. Gde je leg'o, tu i ostao.<br />
Od padavice<br />
Postoje razni načini bajanja od padavice. U nekim krajevima kada bolesnik prvi put<br />
padne od te bolesti, poklope ga konjskim samarom, pa oko njega načine jarak i<br />
napune ga vodom. Od te vode se uzme u nakrst po jedna kašika i njome se zapaja<br />
bolesnik. Ako zemlja ne popije svu vodu u jarku, ona se iscrpe i jarak se napuni<br />
kučinom, koja se unakrst zapali. Kad kučina dobro sagori, razdere se košulja s<br />
bolesnika, od nedara do dole i skine, pa se u tu košulju zamota pile, ili ako 11sma<br />
pileta, jedno jaje, pa se to oko bolesnika tri puta pronese. Zatim se glogovim<br />
kočićem, idući od boles-iika na stranu, meri, i na svaki kočić broji od sto do jsdan;<br />
onda se još jedanput kočićem izmeri i rekne: „Ni godine, ni bolesti"! Onda se na to<br />
mesto zakopa kočić, košulja, pile ili jaje.<br />
Bajalice za padavicu izgovaraju se ovako:<br />
a) - Bolan mi je (ime kome se baje) sretoše ga anatemnici: glava im kao seno, oči kao<br />
sito, zubi kao srp; glavom ga uplašiše, očima ga ispiše,<br />
Pišti (ime bolesnika) od zemlje do neba. Začu ga božja majka, nemitna bogorodica,<br />
pa ga pita: - Što pištiš, (ime bolesnika), od zemlje do neba? Pištim, veli joj (ime<br />
bolesnika) sretoše me anatemnici, pa mi snagu strošiše, kosti polomiše, a kra popiše.<br />
Ne pišti, (ime bolesnika), ne cvili,<br />
veli mu majka bogorodica, nego idi (ime onoga<br />
ko baje), neka ti dušom oduha,<br />
neka ti rukom omaše,<br />
neka basmom odbaje,<br />
neka travom otruje,<br />
pa će ti laknuti,<br />
i zaspaćeš kao mlado jagnje<br />
na zelenoj travi.<br />
(ime bolesnika) dođe (ime ko baje)<br />
a ona (on) se ovako zamoli:<br />
- Nemitnici, nedojenici,<br />
nevenčanici, vile, vetrovi<br />
i nekima bolesti,<br />
483
vama se molim ja (ime ko baje) - bajalica (bajač)<br />
iziđite iz (ime bolesnika) glave,<br />
iz mozga, iz pameti, iz kose,<br />
čela, veđa, nosa,<br />
zuba, usnica, čeljusti,<br />
ušiju, iz guše, grkljana,<br />
ramena, mišica, lakata,<br />
članaka, ruku, prsta,<br />
nokata, grbine, krstina,<br />
grudi, rebara, slabine,<br />
iz srca, iz crne i bele džigerice,<br />
iz pupka, želuca, creva,<br />
bubrega, mehura, bedre,<br />
kolena, iz cevanika, iz nogu,<br />
iz peta, prsta i nokata;<br />
molim se ja vama, anatemnici.<br />
Ustu, ustupite, rasturite se,<br />
raznesite se,<br />
kao prah po putevima,<br />
kao sunce po polju,<br />
kao vetar po gori,<br />
kao sabor iz manastira,<br />
kao pazar iz čaršije!<br />
Ustu, ustupite, anatemnici!<br />
b) - Ču se do boga, i bog se sažali; ču se do cara, i car se zaplaka. Za plakanje i jeste;<br />
tešku bolest boluje naš (naša) (ime bolesnika).<br />
Svojoj teškoj boljci<br />
pošao (pošla) da traži leka.<br />
Sreli ga (sreli je) vilenjaci;<br />
glave im od slame,<br />
oči od snega,<br />
zubi od pamuka.<br />
Glavom ga (je) uplašili,<br />
očima ga (je) prostrelili,<br />
zubima ga (je) izeli.<br />
Kuka (ime bolesnika) do neba se čuje,<br />
Čula ga (je) sveta deva Marija, ,<br />
mati Hristova,<br />
pa ga (je) zapitala:<br />
- Što ti kukaš (ime bolesnika)? -<br />
Odgovara joj (ime bolesnika):<br />
- Sretoše me vilenjaci,<br />
te mi snagu strošiše,<br />
484
kosti polomiše i krv popiše.<br />
- Ne kukaj (ime bolesnika), ne plači,<br />
ja ću se njima zamoliti,<br />
i oni će te ostaviti.<br />
Vilenjaci, nepodojci,<br />
neporotci, vihori, vetrovi!<br />
Vama se molim i preklinjem vas:<br />
izađite iz (ime bolesnika) i ostavite 1<br />
tu vi mesto nije!<br />
Odstupite, ustuknite,<br />
tu vi mesto nije!<br />
Rasturite se, raznesite se;<br />
kao vetar po gori,<br />
(je),<br />
kao kiša po polju,<br />
kao sunce po moru,<br />
kao pleva po gumnu,<br />
kao prašina po putu.<br />
Ustu beč! Tu ti mesto nije!<br />
Idi, odlazi u pustu zemlju,<br />
gde petao ne peva,<br />
gde pas ne laje,<br />
gde mačka ne mauče,<br />
gde vodenica ne melje,<br />
gde vatra ne dimi.<br />
Bajalica za bradavice<br />
Bradavice su izrasline po telu, najčešće po ru-kama, koje stvaraju neprijatnost onome<br />
ko ih ima. Leče se ili otklanjaju na razne načine. Najčešće hirurškom intervencijom a<br />
i raznim preparatima. Često, kažu, i takvo lečenje ne daje rezultate, te se bradavice<br />
ponovo obnavljaju. U narodu se bradavice otklanjaju raznim bajalicama.<br />
Kada nastupi mlad Mesec, prve večeri onaj što baje izađe napolje i okrene se prema<br />
Mesecu i kaže:<br />
- Mlad Meseče, čoveče, ne seci brda i dolove,<br />
već seci ... (ime onoga kome se baje) bradavice. Sledeći put kad' doš'o, bradavice<br />
(ime onoga kome se baje) ne naš'o!<br />
Bajalica se ponavlja tri puta i veruje se da je to veoma uspešno jer mnogi primeri o<br />
tome svedoče.<br />
Postoje i drugi načini za otklanjanje bradavice, a jedan od njih je i sledeći.<br />
U vreme mladog Meseca ona osoba što ima brada-vice uzme jabuku i nožem raseče<br />
485
na dve polovine. Jednu pojede, a drugom polovinom jabuke pređe preko bradavi-ca i<br />
zakopa je u zemlju ili je stavi na mesto gde pada voda sa strehe od kuće, i kaže:<br />
- Kada ova polovina jabuke istruli, tada i meni bradavice nestale!<br />
----------------------------------------------------------------------------------------------------<br />
U nekim krajevima od bradavica se baje i ovako: Kada je mlad Mesec tri puta se<br />
izgovara:<br />
- Mlad Meseče Novače,<br />
ti ne jaši konja na satice<br />
već pojedi (ime onoga kome se baje) bradavice!<br />
Bradavice se mogu otklanjati i pomoću trave „rusovače" koja kažu, najčešće raste<br />
kod starih zapuštenih kuća ili ruševina. Kada se ta trava prelomi iz nje kaplje žuti<br />
sok kojim se mažu bradavice.<br />
Bajalica za žuticu<br />
Za ovu bajalicu potrebno je pripremiti:<br />
- devet zrna kukuruza<br />
- jedan nož, britvu ili brijač<br />
- crveni konac<br />
Crvenim koncem omota se prst desne ruke a zatim se uzima po jedno zrno i stavlja na<br />
sečivo noža ili brijača, a sve to se drži desnom rukom. Dok se ponavljaju reči<br />
bajalice rukom se prave krugovi u smeru kazaljke na satu. Baje se devet puta, a kada<br />
se završi zrna kukuruza se daju kokoškama a crveni konac se baca , potok ili reku.<br />
Ukoliko bajanje ne uspe u prvom pokušaju, narednih dana se baje još dva puta.<br />
Bajalica se izgovara ovako:<br />
- Poš'o (ime bolesnog) na čist, dug sveti put. Na putu ga našla sveta majka Marija<br />
kako zapomaže. Žutica ga na putu srela. Krvce mu popila, vene mu iseckala, Ne<br />
može više hodati, ne može više raditi, ne može više stajati. Zapomagao do neba, sa<br />
suzama do zemlje. Niko nije čuo. Čula ga sveta majka Marija, niz srebrne stube sišla.<br />
Pitala (ime bolesnog). „Zašto zapomažeš, našta se žališ"? „Zapomažem i žalim se jer<br />
me na putu srela tresnula i oborila, samlela, smrvila me! Ne mogu više hodati, ne<br />
mogu više stajati". Ćuti, zvaćemo (ime onoga ko baje). (ime onoga ko baje), brzo baj.<br />
Čekaj dok nahranim volove,<br />
dok ih napojim<br />
pa da ih upregnem.<br />
Brzo volove na njivu,<br />
njivu da uzoru<br />
njivu da pooru<br />
da je podrljače<br />
da je zasejem.<br />
Stani žutice ne žuti<br />
dok kukuruz ne proklija.<br />
486
Stani žutice ne žuti<br />
dok kukuruz ne nikne.<br />
Stani žutice ne žuti<br />
dok kukuruz ne poraste.<br />
Stani žutice ne žuti<br />
dok kukuruz ne oplevim.<br />
Stani žutice ne žuti<br />
dok kukuruz ne ogrnem.<br />
Stani žutice ne žuti<br />
dok kukuruz ne pusti svilu.<br />
Stani žutice ne žuti<br />
dok (ime bolesnog) ne izlečim.<br />
Stani žutice ne žuti<br />
dok kukuruz ne sazri.<br />
Kukuruz sazre<br />
žutica se izgubi.<br />
Sunce se rodi,<br />
žutica nestade.<br />
Petlovi zapevaše<br />
žuticu pojedoše.<br />
Razvedrilo se,<br />
razbistrilo se<br />
i očistilo se.<br />
Sunce se rodi tako da se razvedri<br />
i očisti sa njegovog srca (ime bolesnog)<br />
sa njegove glave,<br />
sa njegovog mozga,<br />
sa njegovog tela,<br />
(ime onoga ko baje) brzo potrčala (potrčao)<br />
sa rukom odnela (odneo),<br />
na devet zrna zajahala (zajahao),<br />
sa crvenim koncem vezala (vezao),<br />
na crno more poslala (poslao),<br />
sa brijačem (nožem) u koren posekla (posek'o)<br />
i osušila je (osušio je)!<br />
Bajanje od zubobolje<br />
Pored velikih dostignuća u stomatologiji i danas postoji verovanje da se zubobolja<br />
može lečiti bajanjem. Kod te bolesti koristi se sledeća bajalica:<br />
Ajčino, bajčino,<br />
tu te žežu, tu te peku,<br />
tu ti mesta nema.<br />
487
Pred tobom je ručak,<br />
predamnom je večera.<br />
Idi odatle,<br />
tu ti mesta nema!<br />
Bajalica se izgovara tri puta, a takođe i bajanje monavlja. Prilikom bajanja<br />
koristi se: pero od kpkoške, struk od metle i ugrejani vatralj a ukoliko 1sma<br />
vatralja, može se upotrebiti bilo koji ugrejani 1etalni predmet.<br />
Bajanje od podljuti<br />
Od groznice<br />
Kada se na određenom delu tela koža „podljuti", (medicinskim terminom rečeno -<br />
inficira), upotrebljava se ova bajalica:<br />
Padoše podljuti s neba.<br />
Niti padoše na trn,<br />
niti na glog,<br />
no padoše na (ime onoga kome se baje).<br />
Rane potekoše k'o reka,<br />
pokapaše k'o streja.<br />
Viknu (ime onoga kome se baje),<br />
bolno, glasno čedo!<br />
Tešila ga majka Sveta Bogorodica:<br />
ne boj se, (ime onoga ko baje) je lake ruke.<br />
K'o lako pero, k'o blago mleko, k'o čisto srebro.<br />
Ti ćeš se najesti, ti ćeš se napiti!<br />
U nekim krajevima od „podljuti" se upotrebljava i sledeća bajalica:<br />
Otud ide blag čovek, vodi blagu kravu. Da pomuze blago mleko, da previje blage<br />
rane!<br />
Prilikom korišćenja obe bajalice, onaj ko baje u desnoj ruci drži pero od kokoške i<br />
struk od metle, ts blagim pokretom ruke prelazi preko obolelog mesta, pri tom<br />
izgovarajući bajalicu. Bajanje se obavlja posls podne kada počinje da odlazi dan kako<br />
bi i bolest odlazila?!<br />
Kada nekoga uhvati groznica, uzme se kora hleba, talo soli, glavica belog luka, pa po<br />
zalasku Sunca s tlesnikom se pođe na reku. Bolesnik stane ispred onoga što baje a on<br />
uzme u ruke sve pomenute stvari i ovako baje:<br />
Ženi se đavo na moru<br />
i zovu moga (moju) (ime kome se baje) na svadbu,<br />
a on ne može da ide,<br />
već praća groznicu, so i hleb<br />
i jednu glavicu belog luka.<br />
Svaki put kada se izgovori ova bajalica mahne se rukom niz reku. Treći put kada se<br />
izgovori bajalica, sve te stvari se bace u reku i s bolesnikom se ide iatrag kući, ne<br />
okrećući se.<br />
488
Postoje i druge vrste bajalica koje se izgovaraju Ovako:<br />
a) - Idi, idi groznico, idi, idi groznico, u tu zemlju bezdicu, gde petao ne kukuriče,<br />
gde pas ne laje...<br />
b) - Rak se ženi u vodi, mene zove u svatove. Ja ne mogu da idem, već mu šaljem<br />
groznicu i lukovu glavicu.<br />
Protiv groznice kod dece primenjuje se i jedan narodni lek. Uzme se šolja vinskog<br />
sirćeta, kašika masti i glavica belog luka koja se očisti i izmelje. Sve to se izmeša dok<br />
ne postane homogena masa. Kada se lepo izmuti time se izmasira dete po celom telu.<br />
Od kašlja<br />
Veruje se da kašalj nastaje kada neko nagazi na „nečisto mesto". Bolesnik odnese<br />
belu vunicu onome ko baje da bi mu vezao uzicu. Onaj što baje sklopi dve struke od<br />
po jedan metar i sa tim ode u svinjac, stavi ruke na leđa i vezuje uzicu i pravi<br />
čvorove. Dok to radi nabraja životinje sve dok ne napravi čvor. Na kojoj životinji<br />
bude čvor vezan, ona je i uzrok kašlja.<br />
Kašalj, čuješ,<br />
kaže jež, da putuješ.<br />
Jež je dao meni lika,<br />
ne smeš biti kod čovika - Bolesnika.<br />
Na tebe su došli ježi,<br />
idi, kašalj, ma kud bježi;<br />
il' u goru, il' u vodu,<br />
da te ježi ne izbodu.<br />
Ukloni se ma kud tajom,<br />
ubost' će te jež perajom.<br />
Od krajnika<br />
Uzme se pero od kokoške, struk od metle i nož i sve to držeći u desnoj ruci prelazeći<br />
sleva na desno u predelu krajnika, izgovarajući bajalicu:<br />
Izrasla jabuka na delu,<br />
na njoj tri jabuke.<br />
Dunu vetar s planine<br />
i obori tri jabuke.<br />
Jedna pade u travu<br />
- iseče je kosa;<br />
druga pade u silav<br />
-iseče je britva;<br />
treća pade u raklje<br />
- pojedoše je mravi i 'tice.<br />
489
Protiv bolova guše<br />
Uzme se mast svinjska ili od guske pa se masira govoreći:<br />
Sedi (ime bolesnika) na presto, jedi (ime bolesnika), pij. „Kako ću da jedem, kako ću<br />
da pijem, guša me boli." Pljuni (ime bolesnika), proguni (ime bolesnika), guša će da<br />
te prođe!<br />
Od prišta<br />
Prišt je potkožna bolest koja se baje crnim percetom od kokoške, strukom od metle,<br />
nožem sa crnim koricama i „blagom travom", ili se vretenom maše iznad obolelog<br />
mesta, dune i govori bajalica. Ranije u narodu je bila odomaćena kletva: dabogda te<br />
prišt šinula!<br />
Pošao crni čovek u crnu goru<br />
sa svetom sekirom,<br />
da seče sveto drvo,<br />
da gradi svetu ralicu.<br />
Srela ga božja majka- bogorodica:<br />
- Gde ćeš, crni čoveče,<br />
sa svetom sekirom?<br />
- Da idem u svetu goru,<br />
da odsečem sveto drvo,<br />
da gradim svetu ralicu.<br />
Malo vreme prođe,<br />
crni čovek dođe<br />
i donese crnu pšenicu.<br />
Poseja crnu pšenicu,<br />
poora crnu njivu,<br />
povlači crnu njivu.<br />
Niče crna pšenica,<br />
uzre crna pšenica.<br />
Skupi crni čovek crnu mobu,<br />
te požnje crnu pšenicu<br />
Skresaše gumno crnim motikama,<br />
izrinuše crnim lopatama,<br />
zbrisaše crnim metlama.<br />
Naložiše crnu pšenicu,<br />
uhvatiše crne kon>e,<br />
ovršiše crnu pšenicu,<br />
izvadiše crnu slamu,<br />
izgrnuše crnu pšenicu,<br />
ubrisaše crnu pšenicu,<br />
490
turiše crnu pšenicu u crno rešeto,<br />
očiniše crnu pšenicu,<br />
turiše u crnu torbicu,<br />
odneše u crnu vodenicu,<br />
samleše crno brašno,<br />
odneše u crnu kuću,<br />
prosejaše kroz crno sito,<br />
crnom solju posoliše,<br />
crnom vodom izmesiše,<br />
umesiše crnu pogaču,<br />
turiše u crnu crepulju,<br />
na crnu vatru,<br />
skidoše crnu crepulju,<br />
turiše crnu pogaču<br />
crnom posipkom,<br />
crnom vatrom pokriše crnu pogaču.<br />
Ispeče se crna pogača,<br />
izvadi crni čovek crnu pogaču,<br />
crnim nožem ostrugao,<br />
crnom peruškom obrisao.<br />
Turi na crnu sovru crnu pogaču,<br />
pa skupi crnu mobu;<br />
izlomiše, razjagmiše, izedoše.<br />
Tu toj blagoj boljki mesta nema!<br />
Bajanje od čireva na koži<br />
Odseče se veliki prut od mladog drveta, najčešće od šipurka, a zatim se nožem<br />
rascepi na polovinu tako da na početku i na kraju ostane po nekoliko santime-tara ne<br />
rascepljen. Do rascepljenog dela na oba kraja se vežu crveni končići. Osoba, koja je<br />
obolela od čireva na koži treba da se tri puta provuče kroz rascep na prutu. Kada se to<br />
obavi taj prut se baci negde na krop kuće ili neke druge zgrade i kaže: kako se suši<br />
ovaj prut tako i čirevi osobe kojoj se baje, (izgovoriti ime).<br />
Bajanje od lišaja<br />
Za bajanje od lišaja na koži koristi se šivaća igla (obavezno žute boje) a ritual se<br />
obavlja utorkom posle podne kada je pun Mesec. Prilikom bajanja, iglom se ubada<br />
svaki pečat na lišaju i tri puta ponavlja bajalica:<br />
- Lišaj njiva, igla seme. Seme njivu zatrlo. Neka ide na kuče, na mače i ostale<br />
životinje, od (ime obolelog)!<br />
491
Kada se završi bajanje, onaj ko baje hukne u iglu i zabode je u zemlju ili u pod u kući<br />
(u zavisnosti gde ss obavlja bajanje) a kasnije igla se ostavlja na svoje mesto.<br />
Potkožni čirevi<br />
Kada se nekome pojave potkožni čirevi, odnosno kada koža poplavi na tom mestu i<br />
otekne kao mehur. Potrebno je pripremiti:<br />
- devet komada kamenčića iz reke ili potoka<br />
- bosiljak<br />
- posudu sa vodom<br />
- tamjan<br />
- britvu ili nož<br />
U posudu sa vodom se stave kamenčići i tamjan a u desnu ruku britva i bosiljak.<br />
Desnom rukom se prave krstovi po vodi i izgovara bajalica. Pre početka, kao i na<br />
završetku bajalice, onaj ko baje obavezno treba da se prekrsti.<br />
Poš'o (ime obolelog) na sveti put.<br />
Sreo se sa jednim bikom crvenim.<br />
On mu je tražio hranu i piće.<br />
Nije imao.<br />
U rogove ga uzeo,<br />
u oblake ga zakačio,<br />
u noževe oštre spustio,<br />
u brijače,<br />
u igle.<br />
On se žalio i zapomagao.<br />
Sveta majka Marija<br />
je (ime onoga ko baje) pozvala.<br />
Brzo (ime onoga ko baje) baj<br />
bajalicu svete majke Marije.<br />
Sa bosiljkom pometi,<br />
sa brijačem iseci,<br />
sa tamjanom prekadi,<br />
sa vodom isperi,<br />
da mu (joj) razbistriš i očistiš<br />
kako se čisti lišaj sa kamena,<br />
tako da se očisti (ime obolelog),<br />
jer sam bajalicu svete majke Marije izbajala,<br />
(izbajao).<br />
Ja sam bajalicu, svete majke Marije lek mu dala<br />
(dao)!<br />
Vodom se najpre umije i opere obolelo mesto, a ostatak se baca ka zapadu.<br />
Kamenčići se bacaju u reku, a nož i bosiljak se stavljaju pod glavu da prenoće.<br />
Bajalica se baje jedanput, a ukoliko ne uspe, ponavlja se još dva puta.<br />
492
Od uzetosti<br />
Baje se percetom od pileta koje se deveto po redu<br />
ismililo ispol kpočke. u depeti utorak posle Božića. Prvi put kad bajalica hukne,<br />
onda udari percetom u drvenu stvar, a drugi put u kamen.<br />
Na raskršću velike planine<br />
stoji trupac drveni;<br />
u drvo udarilo, hu!<br />
Na raskršću velike planine<br />
stoji trupac kameni;<br />
u kamen udarilo,<br />
ovde se ne pojavilo, hu!<br />
Došlo devet majstora<br />
iz devet zemalja,<br />
iz devet kraljevina,<br />
iz devet gradova,<br />
te od devet trupaca<br />
napravili devet vodeničkih točkova,<br />
a od trupca kamenog<br />
napravili devet vodeničkih kamenova,<br />
koji se okreću i noću i danju,<br />
i nikad ne staju.<br />
To ne bili majstori,<br />
već to bili božji anđeli;<br />
to ne bio trupac,<br />
već to bio naš (ime kome se baje).<br />
Anđeli su boga molili<br />
da našem (ime kome se baje),<br />
koji danas ovde leži<br />
kao trupac na postelji,<br />
da zečju brzinu,<br />
srneću hitrinu,<br />
volovsko oko,<br />
pseće zdravlje,<br />
da potrči,<br />
da pohita,<br />
da poskoči,<br />
da poigra,<br />
da popeva,<br />
da posluša,<br />
da se digne,<br />
da više ne leži.<br />
Ustu beč! Tu ti mesto nije!<br />
493
Od kamena ne biva čovek;<br />
od čoveka ne biva kamen.<br />
Odlazi odatle!<br />
Odlazi odatle<br />
i idi u pusto selo,<br />
u pustu kuću;<br />
gde vatre nema,<br />
gde psi ne laju,<br />
gde deca ne plaču,<br />
gde mačke ne mauču,<br />
gde petlovi ne pevaju,<br />
gde se pesma ne čuje,<br />
gde goveda ne riču,<br />
gde je kamen u kamen udario<br />
i tu se zaustavio,<br />
i tu ostao,<br />
i tu propao.<br />
Ustu beč! Tu ti mesto nije!<br />
Leva ruka krsta nema,<br />
ovo pero majke nema.<br />
Na brzi brod se navezoše,<br />
devet gorskih i devet brodskih;<br />
pa se po jedna daviše,<br />
te od devet ostaše osam,<br />
od osam - sedam,<br />
od sedam - šest,<br />
od šest - pet,<br />
od pet - četiri,<br />
od četiri - tri,<br />
od tri - dve,<br />
od dve - jedna,<br />
od jedne - nijedna.<br />
I tako će naš (ime kome se baje) ozdraviti. Amin!<br />
Od probadanja<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok ne poorem.<br />
nemoj me probadati<br />
dok ne izdrljačim.<br />
nemoj me probadati<br />
dok ne posejem.<br />
494
nemoj me probadati<br />
dok ne nikne.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok ne poraste.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok ne sazri.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok se ne obere.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok se ne ukiseli.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok se ne osuši.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok se ne istuče.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok se ne izdrnda.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok se ne napravi kudeljka.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok se ne isprede.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok se ne istka.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok se ne opere.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok se ne iskroji.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok se ne izbeli.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok se ne sašije.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok se ne iznosi.<br />
Stani nemoj me probadati<br />
dok na trnje ne stavim je.<br />
Amin, Amin!<br />
Ja bajala (bajao)<br />
Sveta majka Marija izlečila.<br />
Za ovu bajalicu potrebna je letnja konoplja. Dok se ne izbaje pravi se konac tako što<br />
se vrti između prstiju. Dužina konca treba da bude oko pola metra. Baje se tri puta a<br />
od tog konca se napravi krug i stavi na dlan, a u sredinu kruga so koji bolesnik lizne<br />
pa ss okrene na drugu stranu, zatim ponovo lizne, pa se ponovo vrati u prvobitan<br />
položaj te opet lizne. So se da svinjama a konac veže oko struka.<br />
495
Od otoka<br />
Kada se pojavi tvrd otok na bilo kom delu tela u narodu se kaže da se to mesto<br />
„ubrejtilo" ili „ubrentilo" i protiv toga se baje. Uzme se oštar kamen ili nož, bolesnik<br />
se odvede na trupac gde se seku drva, ili kako se kaže „drvljanik" i ukrštajući<br />
kamenom preko otoka govori bajalica:<br />
Ustu, pogan, ovamo je veći pogan!<br />
Ustu, gade, na sebe se gadio!<br />
Ustu, rđo, tamo te bilo!<br />
Idi odatle, ovde ti mesto nije!<br />
Na železu - železio se,<br />
na kamenu- okamenio se,<br />
na drvetu - zdrvenio se,<br />
a na mesu - rastopi se,<br />
otopio se, nestalo te;<br />
kao zelenog lista<br />
i lepog cvetka o božićnjem danu,<br />
kao snega o Đurđevdanu.<br />
Pobeglo kao noć od dana,<br />
kao divljina od čoveka,<br />
kao pas od sekire,<br />
idi u goru na drvo,<br />
u vodu na kamen,<br />
u zemlju, gde sveta nema.<br />
Od glavobolje<br />
Koga boli glava, ode uveče na potok i iz potoka izvadi devet kamenčića. Sve te<br />
kamenčiće priveže na glavu i tako s njima prenoći. Ujutru, pre Sunca, opet ode na<br />
potok s istim kamenčićima i kaže:<br />
- Dobro jutro, lepa vodo!<br />
- Bog ti pomogao! (Kobajagi odgovara voda)<br />
Sedi.<br />
Kada se završi dijalog sa vodom, kamenčići se umoče u vodu i njima kvasi glava,<br />
nastavljajući bajalicu.<br />
Nisam došao da sedim,<br />
no sam došao sa devet sestara<br />
da mi uzmeš devet igala iz glave,<br />
da me više ne bodu,<br />
te da me glava ne boli.<br />
Beži, mraku, stiže te sunce,<br />
beži, zoro, stiže te dan,<br />
beži, vetre, stiže te voda,<br />
496
eži, zimo, stiže te leto,<br />
beži, bolesti, stiže te zdravlje!<br />
Odlazite brže; bežite u vražju rupu,<br />
u veliku muku, u duboki bunar,<br />
na dugački drum, u visoku planinu,<br />
na široku ravnicu;<br />
gde pas ne laje,<br />
gde goveda ne riču,<br />
gde petlovi ne kukuriču,<br />
gde mačke ne mauču,<br />
gde guske ne gaču,<br />
gde ovce ne bleje,<br />
gde se ništa ne seje,<br />
gde mrak caruje, gde đavo boluje...<br />
Ne bacam kamenje u vodu,<br />
no bacam moju glavobolju,<br />
neka je voda odnese, gora<br />
izgori! Amin!<br />
Prilikom izgovaranja poslednjih reči bajalice uzmu se po tri kamenčića i bace u vodu,<br />
a zatim krene kući ne okrećući se.<br />
Od glavobolje u nekim krajevima baje se i ova bajalica:<br />
- Poranile tri devojčice,<br />
tri devojčice, tri sestrimice,<br />
u mladu nedelju, da predu kudelju.<br />
Susrela ih Marija deva,<br />
Marija deva, mati Božija.<br />
Srebrnu sablju u zemlju metla,<br />
pa im govori Marija deva,<br />
Marija deva, mati Božija.<br />
- Oj boga vam, tri devojčice,<br />
tri devojčice, tri sestrimice,<br />
kakva je vama golema nevolja,<br />
u mladu nedelju da pred'te kudelju?<br />
Al' govore tri devojčice,<br />
tri devojčice, tri sestrimice:<br />
- U (ime kome se baje), lepu (lepog) (ime kome se<br />
baje) zabolela glava,<br />
pa idemo da joj raspredemo glavobolju i<br />
kostobolju.<br />
Ali govori Marija deva,<br />
Marija deva, mati Božija:<br />
- Vrat'te se natrag, tri devojčice,<br />
tri devojčice, tri sestrimice,<br />
497
u mene ima kvočka s pilići,<br />
srebrni kljunčići, zlaćeni noktići.<br />
Prnuće glavobolja i<br />
kostobolja, u morske dubine,<br />
gde petli ne poju,<br />
gde zvona ne zvone,<br />
gde vuruna ne žari,<br />
gde mati detetu kolače ne mesi,<br />
gde vile kose češljaju,<br />
preko kose decu bacaju!<br />
Kada se završi sa bajanjem onaj ko baje pljune na levu i desnu stranu pa kaže:<br />
„Kad se ova dva brata sastala,<br />
tad lepu (lepog), (ime kome se baje),<br />
zabolela glava".<br />
Bajanje za želudac<br />
Spušten ili podignut želudac stvara velike neprijatnosti. Vraćanje želudca u normalan<br />
položaj u narodu se obavlja takozvanim podpasivanjem ili baja-njem. Najčešće se<br />
upotrebljava izraz „zavijanje pupka", jer se smatra da je želudac na pravom mestu,<br />
kada se vrhovima prstiju dotakne pupak i pod njima osete njegovi otkucaji. Bajanjem<br />
se želudac vraća u normalan položaj na sledeći način.<br />
Zahvati se lonče vode i stavi da proključa. (Dok se to radi ništa se ne govori). Vrela<br />
voda se sipa u činiju i u tu vodu stavlja beleg od onoga kome se baje. Zatim se<br />
nekoliko puta izgovori ime te osobe, ime njene majke i oca. Potom se lončetom<br />
poklopi voda u činiji, (činija treba da bude šira od lončeta) i vrhovima prstiju lonče se<br />
okreće prema Suncu, izgovarajući pri tom bajalicu:<br />
Sunce ka Suncu,<br />
Mesec ka Mesecu.<br />
žuč ka žuču,<br />
srce ka srcu,<br />
voda u lončetu<br />
a želudac (ime onoga kome se baje)<br />
na mestu!<br />
Ovo se ponavlja tri puta i sve se ostavi da stoji 24 sata. Nakon toga lonče se podigne š<br />
činije. I pored toga što je u prevrnutom položaju, u njemu bi trebalo da bude<br />
sakupljena sva voda. U tom slučaju, veruje se da je bajalica uspela i da je želudac<br />
vraćen u normalan položaj.<br />
498
Od veštica<br />
Po verovanju, iz mora izlaze devojke sa raspušte-nim kosama (kćeri cara Iroda) i<br />
polaze da čine zlo ljudima. Obično ih je dvanaest, nekada sedamdeset-sedam ili samo<br />
jedna. Njih sreće sveto lice (sveti Toma, arhangel Mihail, sveti Avram, sveti Pahnutije<br />
i drugi), i saznavši od n>ih kuda idu, sprečava ih da izvrše nameru. Obično ih svetac<br />
prisiljava da kažu svoja imena, čime one gube moć, a zatim ih on kažnjava i naređuje<br />
da se više ne vrate. Jedna od bajalica za odvraćanje i skidanje zla od veštica izgovara<br />
se ovako:<br />
Čudan junak čudna čuda izvodio,<br />
na štulumu konju,<br />
na Romunu polju,<br />
na borskomsedlu,<br />
na brdskoj uzdi.<br />
Kad izađe na brdo,<br />
on potrže ključeve od magarca<br />
da obori Perivoja grada.<br />
Tu sedi kraljički kralj<br />
i sveti Toma apostol,<br />
te on plete vratnike i tanotnike<br />
da hvata veštice.<br />
Jedne vataju<br />
a druge im begaju,<br />
po dnu mora silažahu<br />
i njima se moljahu:<br />
Nemoj nas, sveti Tomo, apostole,<br />
trebaćemo ti mi<br />
i naše seme.<br />
Al govori sveti Toma apostol:<br />
- Tuk vile i veštice,<br />
niti mi trebate vi<br />
ni vaše seme:<br />
strukom se opasivale,<br />
vratilom se podupirale,<br />
po dnu mora silazile,<br />
po moru brojale pesak,<br />
po nebu zvezde,<br />
na gori list,<br />
na listu kaplje,<br />
na vuku dlake,<br />
na psu runo,<br />
na ovci vuna,<br />
na petlu pero;<br />
499
pepelom se solile,<br />
ugljenom smočile;<br />
kad sve to učinile,<br />
onda mene nahudile.<br />
Bajalica za bolest<br />
Postoji verovanje da se ovom bajali<strong>com</strong> i neke bolesti mogu otkloniti.<br />
Bolesnik treba da pripremi: nošeni veš, fotografiju i flašu vode.<br />
Veš i fotografija se provlače kroz čunak od razboja a voda se obaje. Tom prilikom se<br />
izgovara bajalica:<br />
Ne nosim veš,<br />
ne slikam,<br />
ne pijem,<br />
ne metem,<br />
ne čistim,<br />
no lečim (ime onoga kome se baje).<br />
Umesto čunka od razboja može se koristiti katanac koji se prilikom bajanja<br />
zaključava i otključava na predmetima bolesnika.<br />
Po završenoj bajalici, veš se nosi tri noći a zatim se opere najpre hladnom vodom,<br />
nakon čega se može normalno prati i nositi. Fotografija se stavi pod jastuk i na njoj<br />
valja prenoćiti tri noći. Vodom se bolesnik umiva, kupa i prska svoju postelju a potom<br />
praznu flašu treba razbiti o kamen koji se ne pomera. Ukoliko bolesnik zbog bolesti<br />
ne može sve to da primeni, taj ritual može da obavi i neko drugi umesto njega.<br />
Skrisa (Zapis)<br />
Ova bajalica se primenjuje kada se neko vrati s dužeg puta i razboli. Veruje se da je<br />
nagazio na ono mesto gde je prosuta voda od druge bajalice pa je ta bol-est prešla na<br />
putnika.<br />
Za bajalicu je potrebno:<br />
- voda<br />
- bosiljak<br />
- britva ili nož<br />
- tamjan<br />
U posudu sa vodom stavi se tamjan, a u desnu ruku se uzme nož i bosiljak i okreće po<br />
vodi. Jednon se ispriča bajalica a posle toga bolesnik se umije i pop-rska vodom,<br />
pomoli se Bogu i ostatak vode baci prema zalasku Sunca.<br />
Bajalica se izgovara ovako:<br />
Poš'o (ime bolesnog) na sveti dugi put i sreo ga zapis.<br />
On ga isekao!.<br />
Ne može više stajati,<br />
500
ne može više hodati,<br />
ne može više raditi.<br />
Brzo dotrčala (ime<br />
onoga K( bajalicu mu izbajala.<br />
Ako je od muške ruke,<br />
ako je od ženske ruke,<br />
ako je od devojačke ruke,<br />
ako je sa puta,<br />
ako je saputeljka,<br />
ako je od vetrova.<br />
Sveta majka Marija me zvala,<br />
svete majke Marije bajalicu sam bajala (bajao).<br />
Sa vodom oprala (oprao),<br />
sa tamjanom okadila (okadio),<br />
sa britvom isekla (isekao)<br />
sa bosiljkom pomela (pomeo).<br />
Počistila sam (počistio sam).<br />
Kako cvet sa bosiljka opada,<br />
tako da opada ta bajalica sa (ime bolesnog).<br />
Ja sam bajala (bajao),<br />
sveta majka Marija lek mu dala (lek joj dala),<br />
i ostao (ostala) čist (čista) i blagosloven<br />
(blagoslovena)<br />
kao od" Boga ostavljen (ostavljena).<br />
Voda za svece (Kada se neko oprazniči)<br />
Ova bajalica se baje kada neko radi na praznik pa se posle toga razboli, jer se<br />
pretpostavlja da se „op-razničio". Veruje se da su ga sveci kaznili što ih nije poštovao,<br />
te u buduće ne može raditi ni radnim dan-ima, ni svetkom.<br />
Za ovu bajalicu je potrebno:<br />
- bosiljak<br />
-med<br />
- voda<br />
U jedan sud stavi se voda i med a desnom rukom s bosiljkom se meša kroz vodu dok<br />
se izgovaraju reči bajalice.<br />
- Četvrtak četvrtku ti si težak svetak. Ja sam te pogrešila (pogrešio) i radila (radio)<br />
sam tada, pa si uš'o (ime obolelog) u glavu. Ja sam te sa medom zasladila (zasladio),<br />
sa vodom oprala (oprao), sa bosiljkom pomela (pomeo), iz glave (ime obolelog).<br />
Poslala (poslao) sam te, gde sekira ne takće, gde petao ne kukuriče, gde se devojačka<br />
pletenica ne plete. Tamo da ti bude jelo, tamo da ti bude piće, tamo da ti bude mesto.<br />
(ime obolelog), da ostane čist i blagosloven, kao od svete majke Marije ostavljen<br />
(ostavljena).<br />
501
Kada se ova bajalica primenjuje, onaj što baje mora da bude čist. Pre bajanja da se<br />
okupa i obuče čistu gar-derobu. Bajalica se obavlja u bašti sa cvećem ili na livadi gde<br />
je čisto. Ponavlja se devet puta.<br />
Obajanom vodom bolesnik se poprska i umije devet puta, a zatim legne, valjalo bi da<br />
malo zaspe. Ostatak vode se baca prema zalasku Sunca.<br />
Bajalica za uspeh<br />
Primenjuje se kada je nekome „učinjeno" da ne može da završi školu, fakultet, ili da<br />
postigne bilo kakav drugi uspeh. Ova bajalica se često koristi i kada nisu<br />
bačene čini na neku osobu, jer se veruje da njena primena može da pomogne<br />
napretku?!<br />
Onaj kome se baje, u zavisnosti koji je slučaj u pitašu, treba da pripremi: novi<br />
katanac, knjige iz kojih uči, dokumenat njemu važnog posla... Ako se radi o trgovini,<br />
valja pripremiti jedan prodajni artikal, ključeve od radnje, novčanicu od prodate robe,<br />
ili bilo šta drugo. Kada se prodaje automobil, ključeve od njega ili neki dokumenat.<br />
To važi isto za kuću, stan, imovinu...<br />
Prilikom bajanja osoba koja baje, uzme u levu ruku katanac i stavi ga na predmet koji<br />
treba obajati a desnom rukom zaključava i otključava katanac. Zatim taj predmet,<br />
ukoliko je fizički moguće, provuče tri puta kroz čunak od razboja. Sve vreme dok to<br />
radi, izgovara bajalicu:<br />
- Ne čitam, ne pišem, već (ime onoga kome se baje) završavam školu, fakultet...<br />
Ako je u pitanju neka vrsta posla, bajalica se izgovara ovako:<br />
- Ne parim, ne radim, već dajem napredak u poslu (ime onoga kome se baje).<br />
Otključani katanac sa ključem, baca se u reku a ob-ajani predmet stavlja pod jastuk tri<br />
naredne noći.<br />
Ova bajalica se može uraditi i s vodom, s tim što >i tom obajanom vodom trebalo<br />
naprskati one predmete soji se upotrebljavaju u poslu kojim se ta osoba bavi.<br />
Bajanje od gradonosnih oblaka<br />
Smatra se da grad donose mrtvi, koji su umrli neprirodnom smrću (utopljenici,<br />
obešenjaci). Od grada postoje različite zaštite koje se raznim ritualnim radnjama<br />
običavaju u pojedinim krajevima.<br />
O Božiću kada položajnik badnjakom cara u vatru, taj se badnjak ugasi i čuva u kući<br />
kao zaštita od grada za godinu dana. Kada grad uspe, taj se badnjak zapali, iznese<br />
napolje i drži u ruci a pritom se poziva neko od udavljenika ili obešenjaka:<br />
Ne daj (ime pokojnog) gradu i oluji na naše selo,<br />
naše njive i naša polja.<br />
Ovde ima veliko čudo:<br />
rađaju se deca bez oca.<br />
Neka grad ide u pustinju i u šumu!<br />
To se ponavlja tri puta i veruje se da kada se badnjak od nevremena ugasi, grad i<br />
502
nevreme prestaju.<br />
Postoje i druge bajalice i kod svake od njih prilikom izgovaranja reči upotrebljava se<br />
sečno oruđe i predmeti vezani za ognjište: vatralj ili nešto drugo.<br />
a) - Ustu, Mrkonja!<br />
Zavedi kola oko našega polja;<br />
ovamo ima sedmogokinja devojka<br />
rodilo se jedno muško čedo,<br />
svo je polje pokrila pelenama,<br />
Bež' čudo k čudu,<br />
ovamo ima jedno gore čudo:<br />
porasla je vita jela do vedra neba,<br />
na njoj krstaš orao,<br />
četiri krileta i dva kljuneta,<br />
U kljunetu crnokoras' nož<br />
Otud leti gavran po oblaku,<br />
sunu se orao te mu preseče krileta i kljuneta.<br />
b) - Potopalci, pogibalci i obešenjaci,<br />
vod' te stoku tamo,<br />
ne idite 'vamo!<br />
'Vamo je čudo preveliko:<br />
đevojka od sedam godina<br />
rodila dijete od devet kila,<br />
prekrila zelenom pelenom.<br />
Ne idi čudo, na čudo!<br />
Stoj, Stoja i Ostoja!<br />
Vrati volove!<br />
ćeraj tamo u dolove!<br />
To ti ja odbrajam.<br />
v) - Aj, (Jovane), potopljeniče,<br />
ne daj 'vamo tim crnim govedima;<br />
da ne ide čudo na čudo!<br />
U nas je veće čudo:<br />
devojka sedmogotka rodila dete<br />
i svu letinu pokrila<br />
detinjim haljinicama.<br />
g) - Naša Jana sedmororotkinja,<br />
sedmoro dece rodila,<br />
pelenom polje pokrila,<br />
povojem oblake vratila.<br />
503
Devojačke bajalice<br />
Devojke da bi bile lepe i privlačne za momke, up-otrebljavaju bajalice kako bi im se<br />
sve što požele i ispunilo. Jedna od mnoštva raznovrsnih bajalica je i ova:<br />
- Zvezdo Danice, po bogu sestrice, da noćas pređeš devedeset sela, devedeset padina,<br />
devedeset momaka, devedeset devojaka. Što god nađeš, milo, suvo da doneseš, i vodu<br />
da uzmeš. Kad se s vodi<strong>com</strong> mijem i kad je popijem, da iziđem suncu na istok, selu<br />
na zavalu, svem kućanima na pogled. Što god oči ima, u men' nek pogledne, što god<br />
ruke ima, men' da zagrli, što god noge ima, za mnom da pođe.<br />
Sanjati sudbinu<br />
Uzeti desnu čarapu ili cipelu i staviti na kolac od plota i izgovarati sledeće reči:<br />
Ja drmam kolac<br />
kolac drma plot,<br />
plot drma zemlju,<br />
zemlja Petra đavola da ide,<br />
da traži sudbinu moju,<br />
da mu (joj) ne da stajati,<br />
da mu (joj) ne da raditi,<br />
da mu (joj) ne da jesti,<br />
nego da ga (je) uzme<br />
i meni dovede u san<br />
da ga (je) vidim.<br />
Ova bajalica se izgovara tri puta i tom prilikom se cipela ili čarapa premestaju na<br />
svaki sledeći kolac. Ako se baje za nekoga drugoga onda se izgovara njegovo ime.<br />
Zatim se cipela ili čarapa stave pod jastuk (poželjno je da su predhodno nošene).<br />
Posle ove bajalice ništa se ne sme izgovarati, već odmah leći u krevet i spavati.<br />
Veruje se da će osobi koja primenjuje ovu bajalicu, a nakon toga nastavi da priča<br />
nešto drugo, desiti neke nepovoljnosti.<br />
Bajalica za ženidbu i udaju<br />
Bačene čini ili napravljena crna magija nekome, te se ne može oženiti ili udati,<br />
otklanja se na više načina. Jedna od bajalica primenjuje se na sledeći način.<br />
Onaj kome se baje treba da spremi novi veš, tri fotografije iz različitog doba, (ukoliko<br />
ih nema može i poslednja), vodu zahvaćenu sa dvaizvora, bunara ili dve česme koja<br />
se pomeša u istu flašu.<br />
Osoba koja baje uzima veš i provlači kroz čunak od razboja za tkanje, a zatim to isto<br />
čini i sa fotogra-fijama osobe kojoj baje. Umesto čunka može se koris-titi i katanac<br />
koji se zaključava i otključava na ovim predmetima. Flaša vode se otvori i u vodu<br />
nakapa vosak od zapaljene sveće. Sve vreme dok se ovo predhodno radi, uporedo se<br />
izgovara bajalica:<br />
504
- Ne nosim, ne slikam, ne pijem, ne mutim, ne bistrim, ne čistim, ne perem, no<br />
udajem (ženim), (ime onoga kome se baje).<br />
Baje se devet puta, a ako su osobe kojima se baje, mlađe, što znači da čini nisu<br />
„zastarele", može se bajati tri puta.<br />
Osoba kojoj je bajalica primenjena treba da prenoći u „obajanom" vešu tri noći, ili da<br />
ga nosi na sebi neprekidno dva dana i tri noći, a zatim da ga opere najpre u hladnoj<br />
vodi, nakon čega se može normalno prati. Fotografije treba staviti pod jastuk i na<br />
njima prenoćiti tri noći, mogu se staviti i ispod tepiha kako bi osoba kojoj je bajano<br />
hodala po njima. Posle toga, fotografije se mogu odložiti na svoje mesto. Obajanu<br />
vodu koristiti za umivanje, prskati postelju i kada se voda utroši, praznu flašu razbiti<br />
na raskrsnici ili o kamen koji se ne pomera.<br />
Običaji za mladu<br />
Devojka kada se uda, dolaskom u kuću mladoženje dobija zvanje „Mlada" koje nosi,<br />
pored svog krštenog<br />
imena, sve do narednih mladenaca ili do rođenja Jeteta. Za mladu su vezani mnogi<br />
narodni običaji koji ;u se u današnje vreme tek po negde u celosti održali, ta mnogi<br />
danas o njima govore u prošlom vremenu.<br />
Mlada je uživala veliku čast i poštovanje u kući koju je došla, počev od mladoženje,<br />
svekra, svekrve, 1evera, zaove i ostale uže i šire rodbine. Prvih dana !>oj se<br />
posećivala najveća pažnja kako bi se što lakše filagodila novoj sredini i što bezbolnije<br />
podnela odlazak iz svoje kuće. Obasipana je velikom ljubavlju i darovima. Svako se<br />
osećao dužnim da mladi priušti nekakav poklon i da joj prve dane u novom domu<br />
učini što prijatnijim. Odnosom prema pridošloj mladi podizao se ugled domaćinstva u<br />
koje je mlada došla, kod njene familije pre svega, a zatim komšija i čitave okoline. U<br />
mnogim slučajevima više iz razloga što je domaćin imao da ženi ili udaje ostale<br />
sinove i kćeri. Nakon nekoliko dana nastupao je drugi deo običaja vezanih za mladu<br />
od koje se tražilo daleko veće poštovanje prema ukućanima, užoj i široj familiji,<br />
komšiluku i sredini u koju je došla, nego što je njoj dolaskom priređeno. Time je<br />
snahi stavljeno na dušu, pored „uslušavanja" ukućana, da očuva dostojanstvo i<br />
podigne ugled kuće u koju je došla. Jer, izborom valjane snahe ta kuća je u svakom<br />
pogledu dobijala na ceni.<br />
Svekrva je najpre snahu upoznavala sa rasporedom pokućanstva i poslovima koje će<br />
obavljati. Zatim, o naravima ukućana, ostale uže i šire familije i komšiluka. Ko su<br />
pravi prijatelji njihove kuće, a kojih se treba kloniti i kako prema kome valja<br />
nastupati...<br />
Posebnu pažnju pridošle mlade posvećivale su takozvanom zvanju na „prezime",<br />
najpre ukućana a zatim uže i šire rodbine. Zato su se mnoge devojke još un-Jpred<br />
raspitivale za te običaje koje važe u pojedinim selima, da bi prvog dana udaje<br />
skrenule pažnju na sebe. Najčešće je svekrva sugerisala snahi kako će koga oslovljavati,<br />
a u mnogim selima familija je dolazila na upoznavanje sa snahom i<br />
izražavala svoje želje o budućem oslovljavanju. Volela bih (voleo bih) da me snaha<br />
505
zove tako i tako!<br />
Najužu rodbinu mlade su oslovljavale kao i njihove mladoženje:<br />
deda: deda<br />
baba: baba, baka, nana<br />
svekar: tata, oco... svekrva: mama, mamica<br />
dever: bato, bralica<br />
zaova (mladoženjina sestra): seka, seja<br />
stric: striče, striko<br />
strina: strina, strinka<br />
jetrva u kući: seja, sestrica.<br />
Oslovljavanje ostalih muških glava u široj familiji mlade su obično prihvatale po<br />
sugestiji svekrve ili ličnoj želji onoga kome je namenjeno. Najčešća „prezimena" su<br />
bila:<br />
Bajo, Bralica, Milibraca, Golub, Pisar, Dešo, Rođeni, Jablan... Žene u široj famššji<br />
oslovljavane su, sa:<br />
Dada, Sejica, Rođenka, Golubica...<br />
Pored obaveza prema mladoženji, odnosno svome suprugu, mlada je imala brojne<br />
obaveze u kući i svim os-talim ukućanima. Nekada su porodice bile daleko brojnije, a<br />
naročito seoske, te su mlade imale zaista dosta obaveza i praktično vukle najveći teret<br />
u kući. U narodu se ne bez razloga odomaćio izraz: stigla mlada - došla odmena u<br />
kuću. Događalo se da u domaćin-stvu bude i mlađih čeljadi po godinama od pridošle<br />
snahe, međutim, ona se smatrala najmlađom a to je značilo da mora svakoga da<br />
„usluša".<br />
Mlada je prva ustajala. Dok ostali ukućani spavaju trebalo je pometi kuću i dvorište i<br />
pripremiti vodu i peškir za umivanje ostalih kada budu ustali iz postelje. S peškirom<br />
preko ruke, sapunom u jednoj a lončetom u drugoj ruci mlada je najpre posipala<br />
svekra zatim svekrvu, pa mladoženju i ostale u porodici. Zatim je pristupala<br />
pripremanju doručka uz pomoć svekrve a postavljanje sofre n>oj je bilo određeno.<br />
Kada svi završe sa jelom tek tada je mlada mogla da sedne i doručkuje. U zavisnosti<br />
od poslova koji su joj određeni snahi je namenjeno da pomogne svekrvi oko<br />
pripremanja ručka kojom prilikom joj je pripadao isti ritual uz ob-avezno „dvorenje"<br />
ukućana sve dok ne završe sa jelom. Tako isto i o večeri. Iako je prva ustala, mlada će<br />
poslednja otići na počinak. Nakon večere mlada donosi lavor i lonče sa vodom, izuva<br />
svekru opanke i čarape i pristupa pranju nogu. Ukoliko mladoženja u kući ima i dedu<br />
to se i njemu čini, a ostali bi to ura-dili sami. To se činilo iz poštovanja prema<br />
najstarijim muškim glavama u kući. Mlada je sačekivala svekra i svekrvu da legnu da<br />
bi ih pokrila pokrivačem, a to je isto činila i ostalim ukućanima. Nakon toga usledili<br />
bi poslovi na čišćenju obuće svim ukućanima kako bi sutradan oni imali sve<br />
pripremljeno.<br />
Prilikom svakog ulaska u kuću bilo koje muške glave mlada bi morala da ustane bez<br />
obzira da li se tom prilikom odmarala ili sedeći obavl>ala neke poslove. Taj običaj je<br />
važio za sve žene bez obzira na godine, pa se i danas u nekim krajevima može sresti i<br />
506
aka u poznim godinama, koja će ustati sa stolice ako u kuću nailazi čak i muško<br />
dete.<br />
Ukolikoje domaćin imao i mlađe sinove, prilikom ženidbe sledećeg, novopridošla<br />
snaha je preuzimala ulogu predhodne tako da Je dotadašnja mlada - prva snaha,<br />
mogla donekle dapredahne od svih tih obaveza. Međutim, to je obično trajalo<br />
nekoliko nedelja ili par meseci, kada svekrva donosi odluku o rasporedu poslova u<br />
kući. Pošto su ranije bila višečlana domaćinstva, takozvane zadruge, svekrva je<br />
uvodila nedeljanje snaha.<br />
Nedelju dana jedna snaha je imala obaveze u kući; da mesi hleba, sprema ručak,<br />
pere garderobu izuva i obuva svekra i pere mu noge, kao i sve ostale potrebne<br />
poslove... Druga snaha bi radila poslove van kuće i u polju. Dolaskom sledeće snahe<br />
raspored poslova bi se menjao s tim što je nedeljanje u kući i dalje važilo, tako da bi<br />
jedna snaha uvek obavljala kućevne poslove a ostale bi se brinule o stoci, živini i<br />
radile u polju. U svakom slučaju, najmlađa snaha - „mlada" uvek bi bila ta koja bi<br />
morala da mnogo više poštuje sve ukućane i da im se nađe u pomoći kod bilo kog<br />
posla!<br />
Trudnica<br />
Za trudnicu su vezani mnogi narodni običaji i verovanja.<br />
- Kada se žena tri večeri uzastopno pomokri na sekiru i sva tri jutra sekira bude<br />
zarđala, veruje se da je ta žena ostala u drugom stanju.<br />
- Trudnica ne valja da se kreće noću, da je ne bi pratile nečiste sile.<br />
- Ne sme da izbacuje pepeo iz kuće.<br />
- Sve što trudnica zatraži od jela ili pića, njoj se mora udovoljiti jer ona hrani, kako<br />
kažu, dve duše.<br />
- Ne sme se vikati na trudnicu, jer se može preplašiti. Ako se od straha uhvati za neki<br />
deo tela, veruje se da će dete imati beleg na tom mestu.<br />
- Trudnica ne sme da gleda u vatru, da dete ne bi imalo crvenilo po licu.<br />
- U toku trudnoće žena ne bi trebalo da ugleda zmiju, jer se veruje da bi beba mogla<br />
da ima grčeve u stomaku i pegavo lice.<br />
- Ne sme jesti kokošje noge, jer će dete lagati.<br />
- Za trudni<strong>com</strong> ne valja bacati nikakve otpadke od tkanine, hartije ili bilo šta drugo<br />
kako dete sve to ne bi kasnije stavljalo u usta.<br />
- Ne valja da ide na sahranu da dete ne bi dobilo žuticu.<br />
- Ako trudnica ima izbačen pupak veruje se da nosi muško dete.<br />
- Kada se trudnici neprimetno stavi so u kosu, a ona se nakon toga dohvati najpre za<br />
nos, rodiće dečaka. Ako se dohvati za usta biće devojčica.<br />
- Kada se žuč od živine stavi na vatru i začuje jak pucanj veruje se da trudnica za<br />
koju je predhodno namenjeno, nosi muško dete.<br />
- Pred polazak na porođaj trudnica treba da malo raspara spavaćicu, ili haljinu kako bi<br />
se lakše porodila, „raskrstila".<br />
507
- U lak porođaj veruje se ako trudnica pred odlazak u porodilište razdvoji orah od<br />
Badnje večeri, te pojede jezgro, a iz orahove ljuske popije malo vode.<br />
Beba<br />
- Nekada su bebama koje se rode kod kuće, pupčanu vrpcu sekli srpom, verujući da<br />
će kada odraste biti dobar radnik.<br />
- Beba se ne iznosi iz kuće do četrdeset dana.<br />
- Na vrata od sobe gde beba boravi vezuje se crveni<br />
konac da bi je štitio od uroka.<br />
- Do četrdeset dana pelene ne treba da omrknu.<br />
Bebi se pod jastuk stavlja beli luk, trava strašiluk ili neka druga amajlija da se ne bi<br />
plašila u snu.<br />
Treći ili sedmi dan po rođenju bebi dolaze suđenice, koje joj određuju sudbinu za ceo<br />
život. Da bi novorođenčetu suđenice bile naklonjene, majka treba da mu obuče čiste<br />
pelene, počisti sobu u kojoj beba boravi i pripremi nešto od jela i pića, kako bi<br />
suđenice bile što zadovoljnije i darivale lepšu sudbinu bebi.<br />
- Kada beba duže ne progovori, uzme se malo brašna sa vodeničkog kamena i vode sa<br />
vodeničkog točka, umesi se kolačić i daje mu se da pojede. Postoji i verovanje da<br />
bebu valja uneti u vodenicu potočaru da dotakne vodenički kamen.<br />
- Kada beba prvo progovori treba zapamtiti prve reči. Ako je prva reč muškog roda,<br />
veruje se da će ti roditelji naredno dete imati muško. Ili suprotno.<br />
- Ako beba stavlja u usta zemlju ili bilo koje predmete, treba joj pažljivo izvaditi iz<br />
usta, staviti na kantar ili vagu i izmeriti to što je počela da žvaće ali ne gledati težinu.<br />
Zatim taj predmet uzeti u ruku i baciti bebi preko glave.<br />
- Kada se beba rodi sa pupčanom vrp<strong>com</strong> oko vrata, valja je odneti, po krštenju, u<br />
crkvu. Pre polaska bebi se oko ruke zaveže crveni končić koji u crkvi treba iseći<br />
makazicama.<br />
Razbacivanje dečjeg plača<br />
Uzme se kravlja balega, stavi u kesu i jednom nogom nagazi. U naručju se drži dete,<br />
u jednoj ruci nož a u drugoj beli luk i pritom izgovara bajalica:<br />
Ja stadoh na zeljanu i pogledah na poljanu.<br />
Na poljani kolo igra i u kolu đavo se<br />
ženi i zove (ime onoga kome se baje)<br />
u svatove!<br />
Ja ne šaljem (ime kome se baje)<br />
u svatove,<br />
nego šaljem mačji plač,<br />
presekoh (ime kome se baje) plač!<br />
508
Baje se uveče a kada se izgovore zadnje reči bajalice, dva puta se zamahne nožem i<br />
treći put se nož baci kako bi se zabo u zemlju i ostavi tako da prenoći a sutradan se<br />
uzme i normalno upotrebljava.<br />
Noćno mokrenje<br />
Ova bajalica ili basma upotrebljava se kada dete nekontrolisano mokri. Kada dete<br />
zaspi, treba ga tri puta okružiti metlom i govoriti bajalicu a zatim ga<br />
udarati polako, pa sve Jače i jače, dok se dete ne probudi. Tako treba činiti tri noći<br />
uzastopno.<br />
Obično se počinje od ponedeljka.<br />
- Vi, kleti, vi, prokleti!<br />
Što varate našega (našu) (ime kome se baje)<br />
da poda se mokri?<br />
Idite odatle,<br />
tu vam mesto nije!<br />
Ako nećete da otidnete,<br />
pozvaću staru babu<br />
sa gvozdenim zubima<br />
i čeličnim rukama,<br />
koja će vas odatle oterati,<br />
u pustu goru,<br />
u mutnu vodu.<br />
Zato idite, idite!<br />
Za decu<br />
Kada se dete zacene od plača, na to mesto se zakuca ekser okrenut naopako.<br />
Postoji i verovanje da kada se dete zacene treba skinuti sa njega svu garderobu,<br />
prebaciti je preko kuće i gde padne tu zakopati, a detetu obući drugo odelo. Veruje se<br />
da se više nikada neće zacenjivati.<br />
Britanski kralj i crna magija<br />
U prvim godinama vladavine Jamesa I, razmahao se besomučan lov na veštice, pa su<br />
i agenti tajne službe veći deo vremena provodili uhodeći veštice i čarobnjake. Kralj je<br />
bio odlučio da iskoreni sve što je smrdelo na čaranje pa je držao sumnjivim „prirodnu<br />
magiju" čak i neke filozofsko-znanstvene postupke u istraživanju. Ruku na srce za to<br />
je imao i razloga.<br />
Jams I je kao mlad bio meta mnogih urota u kojima su imali prste čarobnjaci, a neki<br />
su zavernici naumili da mu unište život upravo okultnim postupcima.<br />
509
Neka veštica po imenu Agnes Sampson, dobila je nalog od Vogćela da ubije<br />
Jamesa začaravši ga. Postojalo je i neko tajno udruženje koje se bavilo crnom<br />
magijom kao oružje protiv kralja, a edinburški školski pravnik dr. Fian bio je tajnik i<br />
zapisničar skupine veštica koje su u nekoj crkvi održavale ponoćne urotičke sastanke.<br />
Neki zapisi otkrivaju da je dr. Fian sklopio ugovor s đavolom kako bi oluja potopila<br />
brod prilikom kraljeva puta u Norvešku.<br />
James I nagovorio je 1604. godine parlament da donese odredbu protiv veštica, koja<br />
je davala odrešene ruke tajnim agentima, tako su oni mogli osumnjičene dovesti pred<br />
sud, a sve kako bi se iskorenila užasna zlodela čarobnica.<br />
Odvraćanje crne magije<br />
Potrebno je pripremiti:<br />
- drvca od metle<br />
- mramorni kamen<br />
- pepeo<br />
- beli luk<br />
- papriku<br />
- običan kamenčić<br />
- britvu ili nož<br />
- tamjan<br />
Uzme se nož i drvca od metlice u desnu ruku a u vodu se stavi pepeo, tamjan, beli<br />
luk, paprika, obično kamenče, mermerno kamenče i meša se u vodi dok se izgovaraju<br />
reči bajalice.<br />
Baje se samo jedanput:<br />
Veštica poslala sa jednom<br />
ja vraćam sa dve,<br />
ona poslala sa dve,<br />
ja vraćam sa tri, ona<br />
poslala sa tri,<br />
ja vraćam sa četiri,<br />
ona poslala sa četiri,<br />
ja vraćam sa pet,<br />
ona poslala sa pet,<br />
ja vraćam sa šest,<br />
ona poslala sa šest,<br />
ja vraćam sa sedam,<br />
ona poslala sa sedam,<br />
ja vraćam sa osam,<br />
ona poslala sa osam,<br />
ja vraćam sa devet,<br />
510
ona poslala sa devet,<br />
ja vraćam sa deset,<br />
ona poslala sa deset,<br />
ja vraćam sa jedanaest,<br />
ona poslala sa jedanaest,<br />
ja vraćam sa dvanaest,<br />
ona poslala sa dvanaest,<br />
ja vraćam sa trinaest.<br />
Ne može više da me pretekne,<br />
jer sam ih zakačila (zakačio)<br />
u rogove jednog ovna.<br />
Veštica iz rogova da ih uzme.<br />
Njoj da odnese ovan,<br />
na prag, neka uđe u kuću,<br />
u kući ispod stola,<br />
od ispod stola u činiju,<br />
iz činije u kašiku veštičinu.<br />
Tamo da joj bude piće,<br />
tamo da joj bude hrana.<br />
Ako je bacila pored plota,<br />
ako je bacila na prag,<br />
ako je bacila na krevet,<br />
ako je bacila ispod kreveta.<br />
Sveta majka Marija zvala,<br />
ja sam bajalicu izbajala, (izbajao),<br />
vratila sam (vratio sam).<br />
Sa pepelom popepelila (popepelio),<br />
sa tamjanom prekadila (prekadio),<br />
sa belim lukom olučila (olučio),<br />
sa paprikom oljutila (oljutio),<br />
sa mermerom omramorila (omramorio),<br />
sa kamenom okamenila (okamenio),<br />
sa metlom pomela (pomeo),<br />
tako sam otpratila (otpratio)!<br />
Zaštita od čini na badnji dan<br />
Na Badnji dan uzmu se dva grebena (starinski pribor za grebenanje kučine). Jedan se<br />
stavi na levu stranu kapije a drugi na desnu. Šiljci se okrenu u vis.<br />
Sutradan se uzmu oba grebena, sastave se šiljcima jedan u drugi i stave na krov kuće<br />
ili neke pomoćne zgrade gde je pristupačnije, gde treba da ostanu sve vreme Božića,<br />
Veruje se da će tim ritualom ukućani i sva stoka biti tokom cele godine zaštićeni od<br />
svake vrste čini.<br />
511
Skidanje nabačaja<br />
Žutu sveću srednje veličine upaliti ispred ul-aznih vrata i sa njom u ruci tri puta obići<br />
oko kućs. Strogo se mora voditi računa da se prilikom obilaska sveća ne ugasi. Sve<br />
vreme treba izgovarati:<br />
Ovu sveću palim za zdravlje: prijateljima, rođacima, komšijama, dušmanima i<br />
svakome onome ko je na ovu kuću nabacio bolest, svađu i svaku drugu neprijatnost,<br />
(nabrajati sve ono za šta se smatra da ukućanima ne donosi sreću i napredak u bilo<br />
kojoj oblasti života). Molim te Bože (prekrstiti se), očisti našu kuću preko ove sveće<br />
od svakog nabačaja i neka ona bude naša zaštita.<br />
Kada sveća dogori na dva santimetra ugasi se prstima i taj ostatak stavi ispod kućnog<br />
praga. Obično se u toku ovog rituala koji se inače obavlja u veče, nameni da se<br />
nabačaj vrati onome ko je i nabacio, kako bi taj bio opomenut da to isto ne čini više.<br />
i tu flašu sa vodom razbiti. Tom prilikom izgovoriti:<br />
- Ne razbijam flašu već razbijam čini i prokletstva!<br />
Prilikom vraćanja kući ne okretati se.<br />
Ovaj ritual ponoviti u toku naredne nedelje u četvrtak i sledeće u subotu.<br />
Rasturanje čini pomoću olova<br />
Uzme se olovno puščano zrno koje je prošlo kroz puščanu cev i stavi u metalnu<br />
kutlaču a zatim u vatru da se istopi. U činiju sa vodom stave se tri ugljena. Prvi ugljen<br />
se nameni za osobu kojoj se baje, drugi za dušmane a treći za čini.<br />
Dok se olovo topi u vatri pominje se ime majke i oca osobe kojoj se baje, dušmani i<br />
njene nevolje.<br />
Prilikom sipanja istopljenog olova u vodu, onome kome se baje stavi se crvena krpa<br />
na glavu i kaže:<br />
- Kako puca ovo olovo, tako da pukne sva muka i svaka nevolja (ime kome se baje).<br />
Prilikom stavljanja rastopljenog olova u vodu ono se ponovo kristalizuje i stvara neke<br />
figure. Uzme se najkrupniji komad i stavi onome kome se baje najpre na glavu,<br />
potom na kolena i na tabane. Zatim ta osoba stavi obe šake u činiju sa vodom i<br />
pokupi krupnije parčiće olova koje stavi gde spava.<br />
Rasturanje čini kupanjem<br />
U ponedeljak veče okupati se i u jednu flašu sipati upotrebljene vode iz kade ili<br />
lavora. Sutradan (utorak) pre izlaska sunca treba otići na raskrsnicu<br />
Otklanjanje crne magije<br />
Pred spavanje spavaćica ili pidžama se prevrne a gakođe i papuče se prevrnute stave<br />
pored kreveta tako da peta od papuča bude okrenuta prema krevetu. Prilikom leganja<br />
se kaže:<br />
512
- Ne prevrćem pidžamu (spavaćicu), i svoje papuče, već prevrćem svu crnu magiju<br />
(čini) i neka se vrati onome ko je meni namenio. To se radi devet večeri i veruje<br />
se da će crna magija biti otklonjena i da će se sve vratiti onome ko je uradio.<br />
Otklanjanje crne magije iz kuće<br />
Izvrnuti spavaćicu ili pidžamu a zatim izgovarati: Ne izvrćem spavaćicu (pidžamu),<br />
već izvrćem svako zlo u mojoj kući, svaku crnu magiju. nenapredak, bolest... sa mene<br />
i svih mojih ukućana (nabrajati pojedinačno imena članova porodice). Zatim večerati<br />
i ne pribirati mrve. Zadnji zalogaj hleba izvaditi iz usta i staviti na sto a pored toga<br />
beli luk, so, vodu, i jednu sveću. Posle toga uzeti đubrovnik i metlicu i čistiti kroz<br />
kuću a početi od stola i govoriti:<br />
- Ja ne čistim đubre, već zlo, čini, nervozu, svađu, bolest... Od dušmana ove večeri<br />
branim svoju kuću, sebe, decu, sve koji ovde žive i sečem svako zlo i izbacujem<br />
napolje! Potom sakupiti đubre u hartiju a poslednji zalogaj hleba sa stola posebno<br />
zaviti i staviti u džep i tako krenuti ka raskrsnici.<br />
Na raskrsnici se okrenuti prema izlasku Sunca, prekrstiti se i reći:<br />
- Kako se ovi putevi odvajaju, tako da se od mene, moje dece i cele moje porodice,<br />
odvoji svako zlo!<br />
Đubre sakupljeno u hartiji baciti preko ramena i ne okretati se. Zatim izvaditi iz<br />
džepa poslednji zalogaj od večere, sitno ga iskidati i bacati na sve ^etiri strane i<br />
govoriti:<br />
- Ne razbacujem svoj poslednji zalogaj, već poslednji put hranim sve svoje dušmane<br />
što ih ukrsti ova raskrsnica!<br />
Ne okrećući se vratiti se kući i pred ulaznim fatima prekrstiti se i reći:<br />
- Od večeras u svoju kuću ne primam nikakvo zlo!<br />
Metlu i đubrovnik okrenuti u vis i staviti iza vrata.<br />
Na stolu su ostale mrve hleba od večere, so, voda, sveća, a dodaje pored toga tamjan,<br />
i pet metalnih novčića.<br />
Tamjan se stavi na šporet, prekrsti se i kaže:<br />
- Krstim se za današnji dan (naziv dana), za Gospoda Boga, Malu i Veliku Gospojinu,<br />
Svetu Bogorodicu, za naredni dan (naziv dana), za sve dane u godini. Krstim se za<br />
zvezde i Sunce, za zdravlje i napredak svoje porodice i sebe, i krstim se za sve ono<br />
što ne znam. Molim se Bogu da me spase od ove večeri od svakog zla! Neka mi se<br />
dušmanin, koji mi je nanosio zlo, prikaže u snu. Sad poklanjam ovaj hleb da ne bude<br />
gladi, vodu da ne bude žeđi, a novac poklanjam: (naziv dana kada se obavlja ritual),<br />
sutrašnjem danu (naziv dana), Gospodu Bogu, Gospojini, Bogorodici, da imaju<br />
usput. Novac ostaje u kući da prenoći i sutradan može da se koristi.<br />
513
Vraćanje čini<br />
Kada je neko pod uticajem crne magije ili, kako se u narodu najčešće zove, čini,<br />
postoji verovanje da se od toga može osloboditi i sve učinjeno vratiti onome ko je to<br />
učinio jednim specifičnim ritualom.<br />
Pripreme se sedam kolčića i pređa ispredena na dva ili tri vretena. Kolčići se pobodu<br />
u zemlju i pređa se snuje približno onako kao kada se priprema za tkanje. Kada se to<br />
završi, takozvana osnova se sakupi i stavi u poslednju rupu iz koje se izvadi kolčić,<br />
okrene zašiljeni kraj u vis i tako zakuca u rupu gde je predhodno stavljena osnova.<br />
Dok se to obavlja kaže se: neka se sve što je meni učinjeno vrati onome ko je meni<br />
učinio!<br />
Ljubičin san<br />
Prisustvo vojne muzike na Milutinovoj sahrani stvorilo je jezu kod celokupne rodbine<br />
a i ostalih prisutnih. Razlog tome je, što su svi znali da je njegov unuk Dragan, inače<br />
vojni muzičar bio u to vrems zarobljen u Sarajevu. U jednom trenutku u toku sahrane<br />
Ljubica, Milutinova snaha, pogledala je u svoju jetrvu Slavicu zapitavši se: kako joj<br />
je u duši dok sluša i posmatra vojne muzičare, ne znajući šta se događa sa njenim<br />
sinom?<br />
Nekoliko dana po sahrani Ljubici je došla na san žena u crnini sa nežnim licem. Stala<br />
je, kaže, ispred njenog kreveta i upitala je: zašto si pogledala u Slavicu na sahrani<br />
tvoga svekra? Sažaljevala sam je zbog sina koji je zarobljen - odgovorila je.<br />
- Da kažeš Vučeti, Draganovom ocu, da ode u crkvu, da se pomoli za svog sina i da<br />
upali sedam sveća. On je dva puta polazio kući ali je bio vraćen. Jednom je došao do<br />
jednog mosta, a drugi put do aerodroma. Treći put će uspeti da se izvuče iz obruča i<br />
doći će kući za dva meseca - saopštila je Ljubici žena u crnini i |nestala.<br />
Svoj san Ljubica je sutradan saopštila deveru i jetrvi. Vučeta je poslušao savet žene u<br />
crnini uradio je što mu je predočila i nakon dva meseca Dragan je došao kući.<br />
Ispričavši da je dva puta pokušavao da izađe iz Sarajeva, dolazeći jedanput do mosta,<br />
a drugi put do aerodroma, potvrdio je priču koju je njegova strina Ljubica ispričala<br />
nakon svog sna.<br />
Zagorkin san<br />
Jedne noći Zagorki se u snu prikaže veliki park pun raznovrsnog cveća. U jednom<br />
kraju parka bile su postavljene dve sofre na kojima je bilo dosta jela i pića a za<br />
soframa je sedelo mnoštvo naroda lepo obučenog.<br />
U vrhu prve sofre prepoznala je svog pokojnog dedu po ocu sa kojim se rukovala a<br />
on joj je rekao: pozdravi se sa stricem, pokazavši rukom na dečaka koji je sedeo sa<br />
njegove desne strane.<br />
Sa vrha druge sofre Zagorku je pozvao Brka, rekavši joj: dođi da se pozdraviš i<br />
samnom i ja sam ti deda!<br />
514
Kada se i sa njim rukovala krenula je prema drugom kraju velikog parka gde se igralo<br />
dugačko kolo. U kolu su bili sve mladi parovi lepo obučeni. Poželela je da i ona<br />
zaigra i gledala gde da se uhvati. Najednom je primetila dva lepa mladića između<br />
kojih nije bilo devojke pa je u kolo ušla između njih dvojice. Prijatno se osećala, a<br />
kada je kolo stalo, mladići su joj pružili ruke i oslovili je: sestro, lepo igraš! To su bila<br />
Zagorkina dva brata od tetke. Najednom se spustio mrak i svi su počeli da se razilaze<br />
a braća joj rekoše: hoćeš li sa nama da prenoćiš. Mi spavamo pod onim drvetom. U<br />
tom trenutku Zagorka se trgla iz dubokog sna koji je veoma dobro upamtila. Odmah<br />
se raspitala za Brku sa vrha druge sofre i saznala da je to bio njen pokojni deda po<br />
majci koga nije upamtila, a dečak što je sedeo sa desne strane njenog dede po ocu,<br />
bio je njenog oca mlađi brat, koji je umro još kao dečko.<br />
Đorđevo predskazanje svoje smrti<br />
- Moj svekar Đorđe na nedelju dana pred smrt sanjao<br />
je svoju pokojnu suprugu Ljubicu, koja mu je u snu<br />
saopštila:<br />
„Put je urađen i ti ćeš Đorđe u utorak uveče u pola osam doći kod mene".<br />
Đorđe je taj svoj san saopštio ukućanima a sinu je dao novac da kupi tepih u kući,<br />
kako bi kuća bila uređena za njegovu sahranu.<br />
Narednog utorka, u pola osam uveče, on je preminuo što se i obistinilo prema poruci<br />
njegove supruge Ljubice.<br />
- Dok je bolovao svekru sam pripremala mleko od jedne koze koja je davala<br />
kvalitetnije mleko nego ostale tri što smo imali. Nakon njegove smrti sledećeg<br />
utorka tačno u pola osam uveče ta koza od koje sam mleko pripremala za pokojnog<br />
svekra, uginula je iz nepoznatog razloga, dok su ostale tri koze sasvim normalno<br />
izgledale.<br />
Ovu priču ispričala je Đorđeva snaha Milica.<br />
Kumstvo<br />
Po tradiciji svaka porodica, ili svaki pojedinac lma svog kuma. U narodu se kaže:<br />
Bog na nebu, kum na zemlji! Otuda se i poštovanje prema kumu poredi s<br />
verom u Boga.<br />
Za kuma se bira čovek najvećih ljudskih kvaliteta. Prilikom odabiranja kuma, valja<br />
dobro razmisliti, jer se ne može za kuma uzimati više ljudi. Inače, kumstvo se ne<br />
odbija iz poštovanja prema onome što traži kuma, a veruje se da je to i veliki greh.<br />
Kumovi ne be trebalo da se graniče sa posedom, da učestvuju u zajedničkoj trgovini i<br />
bilo kom drugom poslu, kako ne bi došli u priliku da se zamere. Kumovi se posećuju<br />
u određenim prilikama: o venčanju, krštenju dece, sahranama u kumovskoj familiji, o<br />
krsnoj slavi... Ukoliko duže vreme ne bude povoda za viđenje, kumovi sami odrede<br />
jedan dan i okupe se uz svečani ručak. Dakle, kumovi ne bi trebalo da se<br />
svakodnevno viđaju, ali ni duže vreme da gube međusobni kontakt.<br />
515
Tradicionalna kumstva traju i po nekoliko stotina godina. Širenjem porodice širi se i<br />
kumstvo, tako da se nakon izvesnog vremena kumstvo proširi na širu familiju koja<br />
ima jednog kuma. Kada stari kum više ne bude u prilici da odlazi kod kumova na<br />
razne obrede, on predaje kumstvo svojoj deci. Ukoliko ih ima više, on po svom<br />
odabiru, a najčešće u saglasnosti s de<strong>com</strong> određuje ko će nastaviti kumstvo kojoj<br />
porodici. O svemu tome obaveštava svoje kumove. Inače, sva šira familija poštuje<br />
familiju od porekla prvog kuma. Obostrano. Kumovi su dužni da jedni druge<br />
upoznaju sa pridošlicama u familiji radi nastavka poštovanja. Ukoliko je u kumovsku<br />
familiju došla nova snaha šš zet, prilikom prvog skupa kumovi se sa njima upoznaju.<br />
Poseban greh nastaje prilikom ostavljanja kumstva. Mnogi primeri u narodu kazuju<br />
da je ostavljanje kumstva prouzrokovalo ostanak bez poroda, nenapredak kuće, pa i<br />
izumiranje čitave porodice. Kum se može jedino zameniti uz njegov pristanak i<br />
blagoslov. Ukoliko se dogodi da kum nema naslednike, a već je ostario, on sam<br />
pozove svoje kumove i obavesti ih, odnosno da im blagoslov, da traže drugog kuma<br />
jer on više ne može da „kumuje". Tada se pristupa odabiru novog kuma kao što je<br />
neko od predaka u prošlosti učinio, a sva poštovanja se i dalje gaje prema<br />
dotadašnjem kumu, sve do njegove smrti.<br />
Prilikom raznih obreda i rituala kum se dočekuje s najvećom počašću. Uvek se<br />
postavlja u vrh sofre i svi prisutni gosti domaćina, dužni su, kao što to čini domaćin,<br />
da poštuju i uvažavaju kuma. Zato se u narodu i kaže kada neko u bilo kojoj prilici<br />
bude dobro dočekan: „dočekaše me kao svoga kuma".<br />
Kada su kumovi u nevolji, dužni su jedni drugome priteći u pomoć. To se čini<br />
najiskrenije, a ako jedan od kumova nije u prilici da to učini, drugi ne sme na to<br />
zameriti i zbog toga ostaviti kumstvo. Često se u raznim nevoljama od kuma traži<br />
blagoslov i veruje se da je to od pomoći?!...<br />
čini pramen malo povuče da dete zaplače kako bi bilo zdravo, a kum kaže: da si mi<br />
živ i zdrav, odnosno, da si mi živa i zdrava!<br />
Pramen kose koji je kum odsekao na krštenju uvalja se u vosak i stavlja na mlad<br />
kalem kako bi kumče bujalo kao voćka i napredovalo u životu.<br />
Ukoliko je kum sprečen te ne može doći na krštenje on šalje svoje dete ili nekoga<br />
koga je on odredio. Ako kum nije u prilici da pošalje bilo koga, za taj dan se bira<br />
neko drugi ko će zameniti kuma i obaviti taj rit-ual (pod uslovom da je kršten). To ne<br />
znači da je on pre-uzeo kumstvo, već je samo toga dana zamenio kuma. Obično se ta<br />
osoba naziva: „šišani kum, ili, kum na šišanju".<br />
Kumstvo iz zahvalnosti<br />
Jedan broj ljudi kumstvo zasniva iz zahvalnosti. Dobri drugovi iz škole ili vojske<br />
dogovore se da se okume. Greška je obostrano okumljivanje. Kada kumovi jedni<br />
druge venčavaju, ili, jedni drugima krštavaju decu. Događa se da neko spase život<br />
nekome ili ga izbavi iz nevolje, pa ovaj u znak zahvalnosti ga uzme za kuma. Takvo<br />
okumljivanje je, kažu, blagosloveno ukoliko je predhodno kumstvo zamrlo, ili je<br />
dotadašnji kum dao odobrenje, odnosno svoj blagoslov.<br />
516
Kumstvo na krštenju<br />
Na krštenju deteta kum donosi povojnicu (belo platno), od koje se kasnije šije prva<br />
košuljica (haljinica) kada dete može da obuče. Kum drži kumče na krštenju i<br />
makazama mu odseče pramen kose.<br />
Kumstvo iz nužde<br />
Ako nekome umiru deca tek rođena, postoji verovanje da narednom novorođenčetu<br />
valja izabrati novog kuma. Dete se uzme u naručje i odnese na raskrsnicu gde<br />
ima najviše prolaznika. Ko prvi naiđe okumljuje se, verujući da će dete ostati u životu<br />
i biti srećno. U tim prilikama mnogi, kažu, nema izbora kuma, jer svako ko je naišao<br />
taj je predodređen.<br />
Kumstvo iz koristoljublja<br />
U poslednje vreme sve je više kumstva koja se zasnivaju na koristoljublju. Mnogi<br />
jureći karijeru okumljuju ljude koji su na funkcijama, odnosno na visokim<br />
položajima, očekujući od svojih novopečenih kumova velike ustupke i veliku<br />
materijalnu dobit. Često se događa da kum, kada oseti povoljnu priliku svrgne svog<br />
kuma sa funkcije i istu prigrabi za sebe. Obično kako nastaju, takva kumstva brzo i<br />
nestaju uz sva prokletstva koja su posledica ostavljanja viševekovnog kumstva.<br />
Pobratimstvo (Posestrimstvo)<br />
Pored rođenog brata ili sestre postoje pobratim i posestrima. Pobratimstvo ili<br />
posestrimstvo se obavlja iz više razloga: kada dva dobra prijatelja ili dve prijateljice<br />
žele da se „orode" pristupaju pobratimstvu, odnosno posestrimstvu... Kada je neko<br />
jedinac ili jedinica a želi da ima brata ili sestru... Za učinjenu veliku uslugu<br />
(spasavanje života). U slučaju kada neko „izgubi" brata ili sestru. Kada se neko teško<br />
razboli, sklapa pobratimstvo (posestrimstvo).<br />
Pobratimstvo se vrši na više načina a jedan izgleda ovako:<br />
O mladoj nedelji ili velikim praznikom budući pobratimi dolaze u crkvu. Onaj ko<br />
traži pobratimstvo sedne na stolicu okrenut prema oltaru. Budući pobratim pita: gde<br />
te boli? Ovaj odgovara a on mu stavlja krstić na to mesto. Tako tri puta - (tri krstića).<br />
Prilikom stavljanja krstića budući pobratim kaže: primi Boga i Svetog Jovana! Ovaj<br />
odgovara: primam Boga i Svetog Jovana. Zatim onaj što traži pobratima izgovara:<br />
izbavi roba iz groba! Budući pobratim kaže:izbavljam roba iz groba! (tri puta se<br />
ponavlja). Potom budući pobratim nasluži čašu vina: da si mi brat (sestra) od sad pa<br />
do veka! Ovaj odgovara: da sam ti brat (sestra) od sad pa do veka! Nakon toga popiju<br />
malo vina, poljube se i postaju pobratimi,odnosno posestrime, ili pobratim i<br />
517
posestrima.<br />
Ukoliko je postojala velika želja za pobratimstvom ili posestrinstvom, krstići koji su<br />
stavljeni, ostaju uz telo i kada jedan od pobratima ustane sa stolice. Veruje se da je to<br />
bratimljenje ili sestrimljenje veoma iskreno.<br />
Pobratimstvo na grobu (otkupljivanje)<br />
Kada se neko razboli veruje se da će ozdraviti ukoliko pobratimi ili posestrimi<br />
nekoga na grobu svog najbližeg pokojnika. Tom prilikom odlazi se na grob i vrši<br />
otkupljivanje. Treba poneti beli i žuti cvet i lanac koji na krajevima ima alke,<br />
odnosno zakačke, (takozvane bukagije).<br />
Budući pobratim lancem zakopča jednu nogu bolesniku za krstaču pokojnika i kaže:<br />
primi Boga i Svetog Jovana!<br />
Ovaj odgovara: primam Boga i Svetog Jovana!<br />
Bolesnik izgovara: izbavi roba iz groba!<br />
Pobratim uzvraća: izbavljam roba iz groba! Zatim pobratim otkačinje bukagiju i<br />
odvezuje bolesnika od krstače pokojnika. Bolesnik uzima žuti cvet i stavlja na grob<br />
pri čemu izgovara: evo tebi žuti cvet, a ti meni beli svet. Zatim rukom hvata beli cvet<br />
i kreće kući ne okrećući se prema grobu.<br />
Otkupljivanje od mrtvaca<br />
Dok mrtvac leži u kovčegu bolesnik se privede (ukoliko može da se kreće) i lancem<br />
koji ima na krajevima zakačke priveže jednom nogom za nogu mrtvaca. To čini<br />
pobratim, a ritual je potpuno isti kao na grobu.<br />
Otkupljivanje bez pobratima<br />
Ukoliko je bolesnik vezan za postelju, te ne može da se kreće, neko od najbližih<br />
rođaka ili prijatelja ob-avlja sledeći ritual da bi ga otkupio od nekog pokojnog, koji<br />
ga je veruje se mnogo voleo, paje zbog toga i bolest nastala.<br />
Sa groba jednog od rođaka uzme se malo zemlje i krene prema kući. Zatim se stane,<br />
vrati na grob i polovina te zemlje ostavi na grob a polovina se stavi u kesu ili neku<br />
posudu. Potom se to isto učini na grobu drugog, a zatim trećeg rođaka. Kada se to<br />
obavi na isti<br />
način se pristupa uzimanju zemlje sa JOŠ dva nepoznata groba. Po polovina zemlje<br />
od svih pet grobova se spoji i donese kući kod bolesnika. Nakon toga uzima se čaša<br />
vina i sva ta zemlja stavi i promeša. Sačeka se malo da se otaloži i daje se bolesniku<br />
tri puta da malo pije. Veruje se da će posle toga ozdraviti,<br />
Prilikom ovog rituala nije potreban pobratim.<br />
518
Prokletstvo<br />
Jedan domaćin koji je imao stado od stotinu pedeset ovaca reče dvojici sinova da za<br />
Božić zakolju i ispeku najbolju ovcu. O Božiću, za sofrom, domaćinu kao da je nešto<br />
govorilo, primeti da pečenje nije od ovce iz njegovog stada. Zagrize prvi, drugi, pa<br />
treći zalogaj.<br />
- Deco moja ovo meso nije iz našega stada – obrati se starac svojim sinovima.<br />
Domaćin zamoli stariju snahu da zahvati kofu vode, te otide u tor da bi bravove<br />
polivala njome.<br />
- Koji se brav bude počeo otresati od vode, ti ćeš kćeri moja upamtiti pa ćeš mi reći i<br />
prestani da ih dalje polivaš.<br />
Snaha tako i učini, pa sopšti svekru da je deveti brav, koga je polila, otresao vodu sa<br />
sebe.<br />
Domaćin se duboko zamisli i prekornim pogledom obrati svojim sinovima:<br />
- E, sinovi moji, vi ste na jedan od najradosnijih<br />
pravoslavnih praznika „navukli" prokletstvo devetom kolenu!<br />
Braća se pogledaše te priznaše ocu da su Božićnjara ukrali u toru jednog siromaha u<br />
selu.<br />
Skidanje prokletstva<br />
Prokletstvo se u narodu skida na razne načine. Najčešće se to čini molitvama u crkvi<br />
koje su posvećene za oproštaj grehova ukoliko se zna odakle prokletstvo potiče, ili<br />
jednostavno moliti se za prokletstvo za koje se predpostavlja da postoji. Međutim,<br />
veruje se i u ovakav način skidanja prokletstva:<br />
- Jedna bela sveća srednje veličine pali se u ponedeljak<br />
pre podne. Kada se zapali sveća, stavi se tamjan<br />
u kadionicu i nosi se po svim prostorijama u kući.<br />
Prilikom toga izgovaraju se sledeće reči:<br />
- Neka očisti sveća svako prokletstvo ove kuće i<br />
svih ukućana koji ovde žive, (nabrajati po imenu<br />
svakog člana domaćinstva). Sve prostorije se pređu<br />
tri puta. Kada sveća dogori na jedan santimetar gasi<br />
se levom rukom i nosi pod česmu. Levom rukom baciti<br />
sveću, a desnom pustiti vodu na česmi i govoriti: „Bog<br />
pomože, sveća izgore, a voda odnese naše prokletstvo"!<br />
519
1. Protiv uroka<br />
Na put uročica,<br />
pod put urok.<br />
Što urok reče<br />
uročica izreče,<br />
ponese labud<br />
Milanove uročice u planinu.<br />
Ko te ureče<br />
oči ostavi<br />
a zadnji deo ponese.<br />
Rasturajte se, uroci,<br />
kao što se rastura narod sa subote.<br />
Koliko morem prebrodit dlaka<br />
toliko ureče Milanove crne oči,<br />
šarene oči,<br />
zelene oči,<br />
u Milanovo zadnje telo.<br />
Ko te ureče<br />
košulju obuče<br />
a rukav izvuče.<br />
Vuk ide naniže,<br />
Milovan naviše.<br />
Nit' ima na ovaj dlan dlaka<br />
nit na tebe uroka.<br />
2. Opet protiv uroka<br />
Urok ide putem,<br />
nosi tikvu,<br />
tikva pade:<br />
uroci poleteše<br />
kao vetar po gori,<br />
kao rosa po travi,<br />
izmeriše nebeske visine<br />
i morske dubine,<br />
odoše daleko,<br />
gde žarko sunce ne sija,<br />
gde oro ne peva,<br />
gde koka ne kvoče,<br />
gde krava ne riče,<br />
gde ovca ne bleji,<br />
gde danak ne ječi,<br />
520
gde sekira ne zveči,<br />
gde naćava nema,<br />
gde se bog ne moli,<br />
gde svog semena ne seje,<br />
ni na mokru mosta,<br />
ni na kamenu mozga,<br />
ni u ćeni druga,<br />
ni u tikvi suda,<br />
ni u pevcu strunje,<br />
ni u magarcu perjal,<br />
ni u vuku zvona,<br />
ni u vučici roga,<br />
ni u Radovanu uroka.<br />
3. Protiv straha<br />
Bjež', prijete, prijete,<br />
e ti djeca prijete:<br />
od desetoro devetoro,<br />
od devetoro osmoro,<br />
od osmoro sedmoro,<br />
od sedmoro šestoro,<br />
od šestoro petoro,<br />
od petoro četvoro,<br />
od četvoro troje,<br />
od troje dvoje,<br />
od dvoje jedno,<br />
od jedno nijedno!<br />
4. Protiv strave<br />
Krs na čelo,<br />
anđeli na srce,<br />
vuk u kolena,<br />
strava u zemlju!<br />
5. Protiv epilepsije<br />
Od nju se videlo,<br />
od nju se zadalo,<br />
da se mikne od moje dete!<br />
521
6. Protiv plača<br />
Onamo oganj gori,<br />
onamo oči suze zovu,<br />
ja vam sina ne dam<br />
već vam plač predam.<br />
7. Protiv glavobolje<br />
Dobro jutro, lepa vodo!<br />
- Bog ti pomogao, sedi!<br />
Nisam došao da sedim,<br />
no sam došao sa devet igala sa glave<br />
da me više ne bodu<br />
te da me glava ne boli.<br />
8. Protiv nadvorice<br />
Danas i krupa i zvezda<br />
sutra ni zvezda ni bolest.<br />
/Kad se vrača protiv bolesti, ''nadvorice'', uzme se grumen soli u uveče, kad se pojave<br />
zvezde, dotiče se solju triput zemlja uz reči bajalice./<br />
9. Protiv bolova u stomaku<br />
Struno, mučenice,<br />
ako si se razvila<br />
da se zaviješ,<br />
ja te sam molim,<br />
teško mi je mesto gde ležim<br />
hladna zemlja prostirač,<br />
nebo pokrivač,<br />
drvena trupina podglavač!<br />
10. Protiv zatvora mokrenja<br />
Nadu deda mešinu<br />
pa ne može ni krenut;<br />
uze baba nožićak<br />
pa provali mešićak,<br />
ona pođe zdrava i vesela.<br />
522
11. Protiv prišta<br />
Što si napao na čoveka<br />
sam te bog ubio!<br />
Vrati se natrag!<br />
Mesto ti nije!<br />
Ćero te bog niz bosanske daljine,<br />
nebeske visine,<br />
morske dubljine,<br />
da mirite stare dugove;<br />
niti dug naplati,<br />
niti se doma vrati!<br />
Moja ruka zdrava i čitava,<br />
odbi se blaženi!<br />
12. Protiv žutice<br />
Žuta kučka žuto kuče okotila,<br />
žutog dana,<br />
žutog meseca,<br />
žute godine,<br />
u žutoj šumi;<br />
žuta šuma nek ostane<br />
a žutice nek nestane<br />
sa našeg Dragana! Huuuuj!<br />
13. Opet protiv žutice<br />
Od žutog voska<br />
u žutoj sobi<br />
žuta sveća dogorela,<br />
pa tu i sagorela,<br />
te je nestala<br />
kao da je nije ni bilo,<br />
zajedno sa žuti<strong>com</strong><br />
našeg Dragana; Huuuuj!<br />
14. Protiv jašterice<br />
Travica bakina dušica,<br />
koja pored rečice uživa,<br />
vlage dovoljno ima,<br />
i oštrih zubića<br />
523
koje za jateri<strong>com</strong> /ide/<br />
odma je skida;<br />
babina duša da ugine,<br />
jašterica da se skine;<br />
babina dušica da poraste,<br />
jašterice da ne rastu!<br />
15. Protiv bradavica<br />
Ko jaše na satice<br />
predajem mu bradavice!<br />
Ko jaše na satice<br />
predajem mu bradavice!<br />
Ko jaše na satice<br />
predajem mu bradavice!<br />
16. Protiv čulje<br />
Bježi čulja kovačulja,<br />
poručuje majka sinu,<br />
majka sinu ruzmarinu;<br />
što stigoše - posekoše,<br />
u more baciše;<br />
u moru bijel panj;<br />
ime mu je Radovan;<br />
pod tom panju bele koke,<br />
bela jaja.<br />
Gde odoše bele koke,<br />
bele koke, bela jaja?<br />
- Otidoše pravim putem.<br />
Gde je taj pravi put?<br />
- Zarasla ga travica.<br />
Gde je ta travica?<br />
- Popaso je mrkonjica.<br />
Rok mu za ručak,<br />
rok mu za večeru.<br />
17. Za zamenu zuba<br />
Oj vrana gologlava,<br />
ja tebi slomljen zub<br />
a ti meni gvozden zub!<br />
524
18. Protiv ujeda zmije<br />
Ako te je šarka pečila<br />
od boga kažnjena bila,<br />
bog joj tada sudio:<br />
košuljicu joj smanjio,<br />
te je bog udavio,<br />
te je ovcu izbavio,<br />
da se ovca napasa travice<br />
iz zelene šumice,<br />
pa da jagnje raste.<br />
19. Opet protiv ujeda zmije<br />
Bona krava šara,<br />
koja u štalu spava,<br />
te je nešto pečilo,<br />
ili je nešto uročilo:<br />
ako je zmija pečila -<br />
u kamen udarila!<br />
Ako je guja uročila -<br />
u drvo udarila!<br />
Ako je što god uročilo -<br />
bog mu suđen bio!<br />
Daj, bože,<br />
ništa je nije pečilo,<br />
ništa je nije uročilo!<br />
20. Za vraćanje pupka<br />
Majka ti je nevesta,<br />
pupak da ne mrda iz mesta;<br />
drvo se klati,<br />
pupak da se vrati!<br />
1. Onaj koji ima bradavice, kad vidi dvoje gdje na jednom konju jašu, neka reče:<br />
„Jašu dvije zasobice, nose moje bradavice."<br />
2. Kad je mlad mjesec, iziđi pred kuću, uzmi makaze i reci: „O mjeseče, tako ti tvoje<br />
mladine, evo ti moje male makazice, odsijeci mi bradavice."<br />
3. Uzmi ljeskov štap, lijepo ga išaraj, za tim prebroj bradavice, pa onoliko zareži<br />
zarezotina, koliko je bradavica. Jednu bradavicu nareži, pa onom krvi namaži po<br />
štapu i baci na raskršće. Ko ovaj štap uzme, preći će na nj bradavice.<br />
525
4. Kad putem nađeš obojak, uzmi ga pa potari s njime bradavice i ostavi na isto<br />
mjesto; samo prevrni dolje što je bilo gore.<br />
5. Na neznanu grobu, kada se uhvati vode kišnice, ovom vodom operi bradavice, pa<br />
će spanuti.<br />
6. Nareži bradavicu jednu ili više njih, pa uzmi šaku soli i onom solju namaži<br />
bradavice. So baci u tuđoj kući na vatru, da niko ne vidi, pa bježi da ne čuješ pucanj.<br />
Bijesan pas. 7. Kad pas pobjesni, pošto se ubije treba ga rasjeći na dvoje, one dvije<br />
polovine baciti oko puta, pa neka onuda svijet, koga je nagrizao ili pored koga je<br />
natrčao prđće. Jedni progone i hajvan. Vukojedina.<br />
8. Vukojedinom zovu neke male ranice, koje u djece od rođenja do sedme godine po<br />
licu izađu. Vele da je mati dotičnog djeteta, kad je bila s njime trudna, jela mesa<br />
vukom naklane životinje. Za ovu bolest treba naći kost od bravčeta ili govečeta, što je<br />
vuk zaklao. Ovu kost treba spržiti, pa u prah stući i sa mladim maslom pomiješati, te<br />
rane namazati. Ako od ovoga ne prođe, onda se vadi gvozdeni oganj.<br />
9. Gvozdeni oganj se vadi ovako : Metne se komad hladna gvožđa na nakovanj, pa se<br />
tuče dotlen, dok se ugrije da se more na njemu trud zapaliti. Pošto se trud pripali,<br />
naloži se tom vatrom vatra od lipova suha drveta. Ovaj se ugljen pokupi, pa se<br />
smiješa s mladim maslom i rane mažu. Glavobolja.<br />
10. Od glavobolje vele dobro je ispeti se na strehu pa reći: „Ćuku glava boli a mene<br />
ne boli". Obri se na čisti, sredoposni i veliki petak, pa onda se nikad više u petak<br />
nebri. Grlobolja.<br />
11. Kad koga grlo zaboli, kome se prvome potuži da ga grlo boli, neka mu rekne tri<br />
put: „G......u grlu". G r o z n i c a.<br />
12. Preko onoga, koga je groznica uhvatnla, isturi pušku iznenada, nek se prepane.<br />
Goropaština (padavica).<br />
13. Kad mrtvaca nanesu, treba ga prenijet preko onoga, koji ima goropaštinu.<br />
Najbolje je kad se desi, da on pane u goropaštinu, pa da se mrtvac prenese preko<br />
njega, dok se nije još osvijestio.<br />
14. Ko nije prije nikoga gledao bolesna od goropaštine, kad vidi prvi put bolesnika,<br />
neka ga uzme na leđa, pa ga ponese. Koliko god puta pod njim kroči, ne će mu se za<br />
onoliko godina goropaština povratiti.<br />
15. Čeljade, kad prvi put pane od goropaštine, što god zgrabi u desnu ruku, ono treba<br />
ostaviti, pa ga češće nad onijem nakaditi. Žućenica.<br />
16. Sveži u večer kad hoćeš da legneš na ružu ili trn crvene svile, a na ruku žute. U<br />
večer kad legneš pomoli se Bogu, a tako isto u jutru. U jutru pošto se Bogu pomoliš,<br />
otiđi k onoj ruži ili trnu, pa s nje odveži crvenu svilu i priveži na ruku, a sa ruke<br />
odveži i priveži na ružu. Kad ovo činiš valja ti govoriti: „Daj mi, ružo, tvoje crvenilo,<br />
a evo ti moje žutilo." Ovako treba za tri noći uraditi.<br />
17. Uhvati ribu živu, pa je metni u kakav ogolem sud u vodu i gledaj u nju dok crkne.<br />
Kad riba crkne, onda prospi i ribu i vodu na raskršće. Zubobolja.<br />
18. Kada prvi put zub izvadiš, sprži ga, pa stuci i u prah učini ;onijem prahom maži<br />
ostale zube, pa te ne će boljeti. Zmijojedina.<br />
19. Zmijojedina je isto što i vukojedina, te se na isti način i liječi. Samo se po sebi<br />
526
azumije, da se ovdje traži kost od zmijom naklana marvinčeta. (Vidi opis<br />
Vukojedine.) Zanoktice.<br />
20. Ako si rad da nemaš zanoktica, nosi na ruci prsten od mjedi. Kostobolja ili<br />
poganica.<br />
21. Kostobolju, ili kako naš prost narod zove „poganncu", liječe najviše bajanjem. Za<br />
bajanje imadu u narodu vješte žene, a more se i po gdjekoji čovjek naći. Bajalice<br />
obično baju nad travom ili bijelim lukom, koju travu ili luk privijaju na ono mjesto<br />
gdje boli. Pri bajanju govore bajalice ovu basnicu: Prokleta prokletnice, Nesretna<br />
nesretnice, Izlazi iz raba božijeg (sad dođe ime onog kom baje). Eto otud presvete<br />
matere Bogorodice, Na vranu konju, Na vlatnu sedlu. U rukam' nosi bojno koplje<br />
Gdje to stigne, da te žigne. Gdje počiviš da poginiš. Hajde nesretpa nesretnice —<br />
Nebom te i zemljom kumim — U morske širine, U visoke visine, U duboke dubine;<br />
Gdje pijevac ne pjeva, Gdje krava ne riče, Gdje ovca ne bleji, Gdje koza ne veči,<br />
Gdje pas ne laje, Gdje dijete ne plače, Gdje maša ne kuca, Gdje se gusle ne čuju.<br />
Hajde, u kami, u goru, u vodu, tu ti mjesta nije. Kad ovo govori, vuče niz bolesnika<br />
po golu tijelu iglom i kamičkom. Ovu iglu i sa onim kamičkom zakuca u zemlju, pa<br />
kamičkom poklopi. Ovako treba za tri utornika raditi, i to pošto dan nagne k večeru.<br />
Kašalj rikavac.<br />
22. Kašalj rikavac zovu onaj, što no se mnogo kašlje, a ništa ne izbacuje. Od ovoga<br />
kašlja, vele, dobro je uhvatiti vode, što magare povraća kada se poji, pa piti. Gdje<br />
nema magareta, dobro je i kad konj povraća. Lišaj.<br />
23. Lišajav kamen kad nađeš, da se je na njemu voda od kišnice ustavila, onom<br />
vodom operi ruke.<br />
24. U mladi utorak uzmi iglu, pa je malo ugri na plamenu i s njome prevuci u nakrst<br />
preko lišaja, tako kako ćeš ga podijeliti na četiri jednake polovine. Prije nego ovo<br />
počneš raditi, iznađi ako si muško, četiri brata, a ako si žensko, četiri sestre. Onda<br />
preko svake četvrti od lišaja prevuci ploštimice iglom i puhni, i izgovori ime jednoga<br />
brata od ona četiri, na koje misliš dijelit. „Ovo Petru cu—u—, ovo Luki pu—u i t. d.<br />
Lišaj kada se dijeli na četiri brata ili četiri sestre, ona braća ili sestre ne smiju imati<br />
više braće ili sestara. Ljutina.<br />
25. Ljutina da te ne mori, omrsi se na Božić mašću od božićnjeg peciva. Mlijeko želi<br />
da pridođe.<br />
26. Uhvati živu ribu, pa joj zamuzi u usta, te je opet pusti živu u vodu. Nesklad u<br />
kući.<br />
27. Nakopaj korjena od trave „Odolina". Dobro ga isuši, pa satari u prah. Ovim<br />
prahom posiplji jelo i piće, što čeljad jedu i piju, pa će se sklad među čeljad povratiti.<br />
Prišt crni.<br />
28. Leteće zrno iz puške dobro raspleskati, i na prišt priviti čim se pojavi. Strava. Ako<br />
se dijete, pa i veliko čeljade od čega prepane, treba mu što gledati od strave. Od<br />
strave se liječe najviše bajkama. Evo nekolike:<br />
29. Čim se koje čeljade od čega prepane, treba jedna starija žena da ga prelije vodom<br />
ovako: Uspe u ruku vode, pa iz ruke zasrkne vodom dotično čeljade, a ostatak prebaci<br />
mu preko glave govoreći: „Bježi strava, ubola te krava", pa ga onda mokrom rukom<br />
527
umije po obrazu. Ovako čini tri puta. Ako se s tijem nije strava otjerala, te čeljade,<br />
koje se je prepalo, izgubi volju za jelo i počne poboljevati, tad mu treba osjeći<br />
„krajčicu".<br />
30. Krajčica se osijeca ovako: Stara i za to vješta žena povali dotično čeljade na sred<br />
sobe na uznak, okrenuvši mu noge k vratima, a raširi mu ruke u znak krsta. Sad baba,<br />
koja osijeca krajčicu, sa još jednom ženom iz kuće, uzmu pređe obično od starih nita,<br />
pa mjere prepaloga, najprije sa palca desne noge na srednji prst lijeve ruke, pa onda<br />
obratno. Ako koji put bude konac kraći, onda vele: „Skratio je" (prepao se). Jedni<br />
opet mjere sa vrh glave do na vrh nožnih palaca, pa sa vrh jednog do na vrh drugoga<br />
srednjega prsta od ruke. Ova se prđća za tim iskida na komadiće i baci oko bolesnika<br />
unaksrt šapćući: „Bježi strava, ubola te krava." Sada se bolesnik digne pa bježi pred<br />
kuću, dok iziđe ispod srehe ne obzirući se. Baba, koja ga je mjerila, pokupi one<br />
konce, pa zavije u jednu krpicu sa nešto mekinja, česnom bijeloga luka i jednim<br />
srebrnim novcem. Ovo sve ona poslije baci na raskršće. Ovo treba tri puta činiti.<br />
Najbolje je, vele, u utorak pošto sunce nagne k večeru.<br />
31. Osim osjecanja krajčice, liječe još stravu i salijevanjem olova. Olovo također<br />
salijeva vješta žena, ali prije svega treba osjeći krajčicu. Kad se osijeca krajčica, dok<br />
bolesnik još leži, donesu u kakvu čistu sudu bistre hladne vode, i metnu mu više<br />
glave. Sad ona žena, koja je osjecala krajčice, istopi leteći kuršum pa salije u onu<br />
hladnu vodu, govoreći ovu bajku: „O ti sveti Ilija gromovniče! Uzmi sobom brata<br />
Panteliju! I sestricu ognjenu Mariju. Gromom stravu pogodite i munjom je opržite.<br />
Sada po onome salitku u vodi pogađaju, od šta se je bonik prepao. Na što bude salitak<br />
nalik, od toga se je i bolesnik prepao. Ovaj salitak zaviju zajedno sa trzlinama od<br />
krajčice i bace na raskršće. Ko najprvi na ovo nagazi, na onoga će strava preći.<br />
32. Strava se može još i zapretati. Odmah čim se ko prepane, prvu noć kad pođe<br />
spavati, uzme jedna žena iz kuće česno bijelog luka i zrno soli. Ovijem dotičnome<br />
čeljadetu načini najprije krst na čelu, za tim na bradi, pa na rukama za šakom, pa<br />
najposlije na ožličici. Dok maže pita je druga žena: „Šta to radiš?" „Pretam stravu,<br />
bježi strava, ubola te krava!" Ovo česno i ovo zrno soli zapređe se u upret, a bonik<br />
ide snavati. Strunja ili želudac. Ako koje čeljade zaboli ispod ožličice, vele: nije mu<br />
želudac na mjestu, strunio se je.<br />
33. Za taj posao traže vještu ženu ili čovjeka, koji će vodu zavariti. Vodu zavaruju<br />
ovako: U malen čist lončić nastavi se vode da proključa. Zatim se donese oprana<br />
tepsija ili ogolem sahan, Sad onaj izruči vodu u tepsiju ili sahan, pa onim loncem<br />
poklopi što prije može. Sad se izmakne, pa nešto u sebi šapće. Pošto malo postoji,<br />
voda ode gore u lonac. Ako sva voda ode u lonac, onda je strunja namještena; a ako<br />
voda ostane, onda treba tražiti drugog lijeka. Trzavica ili djetinja.<br />
34. Kad dijete dobije trzavicu ili kako se u narodu zove „djetinju", onda vele dobro je<br />
metnuti u kolijevku pored djeteta sablju krvopiju, biva onu, koja je ljudske glave<br />
odsijecala.<br />
35. Dobro je također da čovjek, koji je ljude u boju ili inače gdje ubijao, zavrti<br />
svrdlom više djeteta. Dijete treba tako namjestiti, da mu ono, što svrdo iznosi pada na<br />
prsi. Ovaj svrdo ne valja ondalen vaditi, makar dijete i ozdravilo, bar dok dijete<br />
528
navrši četvrtu godinu.<br />
36. Mrve, koje na sofri prvi dan Božića za ručkom ostanu, valja čuvati, pa dijete kada<br />
ga uhvati djetinja, sa njima nakaditi.<br />
37. Najbolje je, vele, naći sirotu djevojku, pa joj platiti, da tri petka uzastopce<br />
preposti a da ništa ne okusi, od sunca do sunca. Urok.<br />
38. Ureći se more najlakše malo dijete, s toga mu se ne valja čuditi, kad dobro<br />
napreduje. Dok je dijete maleno, ne valja ga mnogo ni milovati, jer se u milosti može<br />
najprije ureći-, s toga kada dijete omiluješ i pohvališ, da je dobro ili napredno, treba<br />
reći: „Mašala! ne ureklo se!" Da se dijete od uroka lakše čuva, nakite mu kanu raznim<br />
od srebra skovanim cinarama. Na primjer sabljica, puščica, topuz, napak, žabica,<br />
leptir okovan u srebro, vučiji zub, međeđu pandžu ili rog od jele; i t. d. Ovo se zbog<br />
toga čini, da ovi nakiti zanesu oči gledaocu, pa da ne može dijete ureći. Osim djeteta<br />
može se lako ureći malo ždrijebe. Ždrebetu vješaju na vrat zapis od uroka, a uza nj<br />
lijepo izrađenu drvenu kašivu. Još se ureći može: Konj, vo, krava, tele, ovca, jagnje,<br />
momak, djevojka, mladoženja, nevjesta, kuća, voćka, i u opće sve stvari. Da se kuća<br />
ne ureče, muhamedanci uziđuju s pročelja kuće po jednu ploču, na kojoj su ispisani<br />
neki zapisi. Pravoslavni dovode sveštenika da im osveti temelj; a i jedni i drugi kada<br />
dozidaju kuću, iznesu na vrh zida ovna, te zakolju na desnom ćošku sa pročelja. Krv<br />
što poteče niza zid ne smije se prati, dok je kiša sama ne opere. Kada se dijete ili što<br />
od hajvana razboli, te se misli da je od uroka, onda mu ovako zagasuju ugljenje:<br />
Vješta za to žena uzme u čist sud nenačete vode, pa uzimlje mašicama po jedan živ<br />
ugljen vatre i baca u vodu, namjenjući na jedno čeljade iz mahale, iz kuće i uopće ko<br />
je tih dana dotično čeljade ili hajvanče vidio...<br />
529<br />
Djevojačka gatanja radi udaje<br />
1.Kad djevojka dođe u kakvu kuću na konak, ako nije nikad prije u toj kući<br />
noćivala, neka prebroji grede od gornjeg poda u one sobe u kojoj će spavati.<br />
Kad pođe da spava, neka se pomoli Bogu i odma legne u postelju.<br />
Te noći vele da će joj se suđenik usniti.<br />
2.Kad djevojka opazi nov mjesec, gdje se god dogodi, neka stane pa nek uzme<br />
ispod desne noge malo zemlje i jedan konjski klinac(konjski klinac treba da<br />
nosi u za se kad prihma mijena, ako ovo želi gatati). Kad to dvoje uzme u ruku,<br />
neka se okrene spram mjeseca i reče tri puta: „O mjeseče! Tako ti tvoje<br />
mladine, ti putuješ po cijelome svijetu, pa u tvome putu viđaš i moga dragoga,<br />
naredi i odredi, da se sad odmah bar imenom zovne."<br />
Kad ovo izgovori, treba da ostane na istom mjestu i sluša kakvo će najprije
530<br />
muško ime čuti.<br />
3.Kad djevojka nastavi platno na stan da tka, neka platno nikad ne mjeri,<br />
dok cijelu trubu ne otka. Pošto se platno pritka, neka se ni onda ne mjeri. Tu<br />
večer kad sjede da večera, neka prvi zalogaj uzme hljeba i soli, pa neka taj<br />
zalogaj malo prožvaće, i krijući od ostale čeljadi povrati na dlan i ostavi.<br />
Pošto večera i pođe spavati, neka ustane i Bogu se pomoli. Po molitvi neka<br />
uzme kašiku, srp i nož, pa sve sa onijem zalogajem hljeba i soli zavije u čistu<br />
maramu i metne pod glavu, zajedno sa onom trubom platna.<br />
Kad legne, neka izgovori ove riječi:O Bože, stvoritelju svijeta! Ti si stvorio<br />
svijet i sve na svijetu, te tako i moga suđenika. Naredi mu, gospode Bože, da<br />
mi noćas dođe, da zajedno hljeba i sol večeramo, a sjutra vjenčanice košulje<br />
krojimo. Ako je preko gore, evo mu noža neka rasiječe. Ako je preko vode evo<br />
mu kašike, veka ev preveze. Ako je preko polja, evo mu srpa, neka raskosi.<br />
Kada sve ovo izgovori, neka legne spavati. Ko joj se te noći usnije, biće joj<br />
suđenik.<br />
4. Kad je mlad mjesec, uhvati djevojka pauka pa ga zatvori u kakvu šuplju<br />
cijev od trske. Ovu cijev začepi hljebom sa obje strano. U večer kad leže<br />
spavati, neka se moli Bogu, a najposlje neka reče: „O ti malo pauče! Ti pleteš<br />
mrežu po cijelom svijetu. upleti noćas moga dragoga, te mi ga bar na san<br />
dovedi". Koga tu večer snije, onaj će joj bita suđenik.<br />
5.Djevojka uhvati slijepoga miša, pa ga zakolje srobrnom parom. Desno mu<br />
krilo provrti, pa kroz onu rupu progleda momka.koga ona hoće. Koga<br />
progleda, vele da će ga tako zaslijepiti, da će je zavoljeti i najposlije uzeti. To<br />
isto more i momak djevojki učiniti.<br />
6. Djevojka neka dade momku smole iz svoga uva u čem god neva popije,pa će<br />
je momak zavoljeti i uzeti.<br />
7. Djevojku da momku omraziš. Nađi kakvu ženu u mahali, pa neka ona dade<br />
onome momku česno bijelog luka i reče: „Pozdravila te je ta i ta djevojka, i<br />
poslala ti je taj pešćeš." Poslije toga momak je neće više voljeti.<br />
8.Da omraziš momka i djevojku međusobno. Gledaj da jednome od njih<br />
ugrabiš nokte kad odreže. Ove nokte zakopaj drugome pod prag, pa se neće<br />
voljeti.
531<br />
Gatanja pri ženidbi, odnosno udaji<br />
1. Kad se djevojka prstenuje, treba je muškom podvezom po golu tijelu<br />
opasati, da bi mušku djecu rađala.<br />
2. Kad djevojku povodu od kućs, ako misli da joj je bolji rod nego dom, neka<br />
se okrene pa pogleda u kuću; pa će joj se porod na njezin rod umetati.<br />
Ako djeverovi misle, da je bolji momački rod nego djevojački, čuvaju djevojku<br />
da se ne okrene, dok zamaknu da ne more kuće vidjeti.<br />
3.Kod svatovi sretnu kiridžiju, da što na konjima gone, treba da kiridžija<br />
otovari bar jednoga konja ili najmanje da odriješi uzle od tovarince. Ovo čine,<br />
da ne bi nevjesta ostala nerotkinja,<br />
4. Ako je ko na koga kivan, pa hoće da učini da nema djece. Uzmi ćilit i ključ<br />
pa metni na put, kud će proći svatovi, i to ćilit sa jedne, a ključ sa druge strane.<br />
Kad svatovi: prođu, uzmi pa zaključaj ćilit. Ćilit baci u jednu rijeku a ključ u<br />
drugu. Pri bacanju reci: „Kad ovi ključ ovi ćilit otvorio, onda se i njezina<br />
utroba odriješila"<br />
5. Kada su mladenci na vjenčaanju, ako mladoženja očepi nogom nevjestu,<br />
bojaće ga se vazda a ako nevjesta mladoženju ona će njemu zapovijedati.<br />
6. Nevjesta na vjenčanju neka zadije koliko hoće prsta od lijeve ruke pod pas;<br />
koliko prsta zadije, u onoliko će godina djecu rađati.<br />
Ako zadije jedan, svake godine, ako dva, svake druge, a ako tri, svake treće itd.<br />
7. Kad djevojku vode iz crkve sa vjenčanja, ko je grozničav neka je upita, kad<br />
će ga pustiti groznica. Kad ona reče tad će ga i pustiti.<br />
8. Djevojka dok je još kod matere ne valja da grebe kotlove, jer će joj svatovi<br />
pokisnuti.<br />
9. Kad djevojka dođe sa vjenčanja pred kuću mladoženjinu, treba da prolije<br />
kakav sud vode, da bi joj svaki rad u kući brzo ko voda išao.<br />
10. Djevojka kad se vrati sa vjenčanja, treba je na kućnim vratima založiti<br />
pomiješanim medom i maslom; ovo je dobro radi zdravlja.<br />
11. Djevojka kad prvi put ulazi u kuću ženikovu. treba da ženiku prođe<br />
ispod ruke, da bi ga se vazda bojala.
532<br />
12. Kad djevojka prvi put ulazi u kuću mladoženjinu, neka očepi malo prag<br />
kuće, pa će je se sva čeljad u kući bojati.<br />
13. Kad djevojka jaše na konju, pa kad odjaše sa konja, treba da jedno momče<br />
iz svatova uzjaše na istog konja. i tri puta oka kuće općera; ovo rade, da ne bi<br />
mogli kakvi čini djevojci nauditi.<br />
14. Običaj je, da djevojka kad dođe pred kuću, baca u nakrst žita iz rešeta, a<br />
najposlije da baci rešeto preko sebe. Ako se rešeto izvrne biće nevjesta dugovjeka,<br />
a ako se poklopi, brzo će umrijeti.<br />
15. Kad djevojka prvi put uljeze u kuću neka pazi neće li opaziti kroz dimnjak<br />
ili prozor sunce, pa neka reče: „Da Bog da, kao što ti sijaš svemu svijetu tako i<br />
ja ovoj kući“<br />
16. U večer prije nego svedu mladence,treba da se muško dijete povalja po<br />
postelji, da bi nevjesta mušku djecu rađala.<br />
17. Na vjenčanju neka nevjesta sama u sebi zovne muža imenom i reče :<br />
„Koliko ti u glavi zubova, onoliko ti rodila sinova", pa će mušku djecu rađati.<br />
18. Kad djevojku dovedu u kuću neka zovne muža imenom i reče: „Koliko<br />
ti u kući rogova,onoliko ti rodila sinova, pa će mušku djecu rađati.<br />
Gatanja pri porodu i odgoju djece<br />
1. Kad žena započne rađati, ne valja to nikome kazivati, pa ni svoj kućevnoj<br />
čelljadi. Što god više čeljadi zna, to će se žena sa bremenom teže rastati.<br />
2. Ako žena teško rađa. treba iznenada preko nje pušku isturiti.<br />
3. Pošto se žena rastavi sa bremenom i pupak djetinji ureže, onaj nož, s kojim<br />
je pupak urezan, treba zadjesti za gredu od gornjeg tavana.<br />
Za koju gredu počimajući brojiti od vrata zadjeneš, do onoliko će godina žena<br />
drugo dijete ponijeti.<br />
4. Poslije poroda kad se žena namjesti u postelju, treba dijete pored nje leći, a<br />
da mu je majka licem k njemu okrenuta.<br />
Ovako porodilja treba da zaspe.<br />
Ako se prevrne i od djeteta okrene pa zaspe, biće tvrda sna i neće djeteta čuti<br />
po noći kad plače.<br />
5. Svak ko prvi put vidi dijete, treba da reče; „Koliko te ja prije vidila.<br />
ili vidio, onoliko te svako zlo vidjelo a oslen svako dobro."
533<br />
6. Dijete prvi put treba okupati studenom vodom. jer će biti zdravije.<br />
7. Na djetinji pupak treba paziti, pa kad odpane, u krpu zaviti i u sanduk<br />
ostaviti. Na jednijem sam mjestima gledao, kad dijete umre, da i ovi pupak<br />
zakopaju zajedno s njime.<br />
8. Ako se dijete rodi u bijeloj košuljici, dobro je. Ovaku košuljicu treba<br />
oprati, pa djetetu u haljinice ušiti.<br />
Ovaku košuljicu nose i odrasli uza se. Narod vjeruje, ko se u ovakoj košuljici<br />
rodi, da ga ne more puška ubiti.<br />
Pričaju, da su u staro doba ovakove košuljice ušivali djeci u desnuu mišicu.<br />
9. Ako se dijete rodi u krvavoj košuljici, onda je zlo. Ako je muško, biće<br />
stuha dok je živ. a poslije smrti vukodlak.<br />
Ako je žensko, biće mora i vještica. Narod vjeruje, da je svaka mora djevojka,<br />
a pošto se uda, da postane vještica.<br />
Ovaku košuljicu treba prve noći po porodu da uzme jedna žena, pa da se popne<br />
na kuću u gluho doba noći i reče: „Čuj narode! čuj! U nas se rodi dijete u<br />
krvavoj haljini." Tada vjeruju, da dijete ne će biti vještica ili vukodlak.<br />
10. Žena kad započne rađati. pa sve dok prvi san po porodu odspava ne smije<br />
za vatru prihvatiti, jer će joj dijete biti zlo (plačljivo).<br />
11. Dok je žena još trudna, ne treba joj ništa kratiti, što joj na um pane<br />
jesti. To vele da je požuda djetinja. Ako bi joj se uskratilo, moglo bi se dijete sa<br />
kakvom tjelesnom mahanom roditi, ili bi ženi pukla gubica.<br />
12. Kada u ženi dijete zakoprca u koga god onaj čas pogleda, na onoga će<br />
se dijete s duševnim osobinama uturiti.<br />
13. Trudna žena nesmije se nikome radi tjelesne koje mahane rugati, jer bi se<br />
dijete s istom mahanom rodilo,<br />
14. Trudna žena nesmije požar gledati, n. pr. da gdje gori kuća ili pojata,<br />
ili koja druga zgrada ili planina jer će se na djetetu pokazati rane, koje se<br />
zovu „ogorjelina".<br />
Ako ovakav požar trudna žena gleda, treba da uzme od istog požara nekoliko<br />
ugljena. Ovo ugljevlje treba ostaviti. Pošto se dijete rodi, ako se na njemu<br />
pokažu kakve ranice? ovo ugljevlje treba stući i sa mladim maslom pomiješati<br />
pa ranice mazati.
534<br />
15. Ako žena nema djece, treba naći u konjskoj balezi cijelijeh zrna ječma.<br />
Ovaj ječam treba skuvati i tu čorbu izjesti.<br />
16. Trudna žena neka dade onoj ženi koja nema djece kroz plot tri puta<br />
po zalogaj mesa iz usta u usta, pa će i ona druga zatrudnjeti.<br />
17. Kada druga žena porodi, neka ona žeia koja nema djece, uzme onu djetinju<br />
kućicu, pa neka se tri puta uprti i reče ; „Ti se isprti a ja se uprti."<br />
18.Žena, kojoj se djeca ne daju podgojiti, neka nađe od tri udovice, od tri<br />
pušćenice i od tri djevojke po malo srme. Od te srme neka kujundžija u gluho<br />
doba iskuje djetetu tilsum pa neka ga dijete nosi na kapi.<br />
19. Dobro je također naći tri sirote djevojke, pa im platiti da jedan dan<br />
preposte a da ništa ne jedu. Taj dan u gluho doba noći da opletu uzicu od vune<br />
sa crne bez biljega ovce.<br />
Ovom uzi<strong>com</strong> treba da je dijete uvijek opasano.<br />
20.Kad se dijete rodi, pošto se okupa i povije; neka ga koja žena uzme i<br />
izloži na raskršće, a ona neka se gdje u kraj prikrije. Ko prvi naljeze, neka<br />
žena pritrči i pridigne dijete, pa mu reče: „Primi kume kumče, tako ti Boga i<br />
svetog Jovana!" Ovaj čovjek neka bude tome djetetu kum pa će se moći<br />
podgojiti.<br />
21. Kome se djeca ne daju, krije od svakog kršteno ime djetetu, pa ga zove<br />
drugijem imenom.<br />
22. Kad žena rađa žensku djecu, a rada je da rađa mušku, neka na Đurđevdan<br />
prije sunca dade iz krila muškom teletu soli.<br />
23. Kada kum drži dijete na krstu, neka turi s dsne strane pod pas jajce od<br />
kantara pa će u buduće ta žena mušku djecu rađati.<br />
24. Kad se kum s krštenja vrati od kumove kuće k svojoj kući neka promijeni<br />
obuću s desne noge na lijevu, a s lijeve na desnu pa će onda majka kumčeta<br />
ubuduće rađati i mušku djecu.<br />
25. Da bi se muška djeca rađala, rade još i ovo : Nađu u koje druge žene tri<br />
pupka od muške djece. Ova tri pupka potope u vodu, Tom vodom okupa se i<br />
muž i žena kad pođu spavati.<br />
26. Ako dijete ne more da za dugo progovori treba u kući naleć kokoš. Kad<br />
kokoš izvede piliće, treba dobro paziti, kad će koji pilić prvi put propjvati.
535<br />
Čeljade koje čuje, treba da uzme dijete i da tri puta reče: „Propjevaj pijevče<br />
progovori nijemče.<br />
27. Kad dijete prvi zub izvadi, treba da ga baci preo kakva drveta i reče;<br />
„Daj mi vile gvozden zub, evo tebi koštan zub. Zub kolik zub, a ja kolik dub.“<br />
28. Kad dijete prohoda, treba mu postuponicu, „kolač s jajima" umiješati ina<br />
glavi razlomiti.<br />
29. Ne valja između dvije žene prolaziti, jer će ti se rađati ženska djeca.<br />
30. Kad dijet pođe u školu ili na zanat treba uhvatiti lastavicu. Dijete<br />
treba da dade lastavici iz svojih usta vode tri puta, pa da je pusti kroz desni<br />
rukav od košulje. Tad vele da će brzo učiti kao što lastavica brzo leti.<br />
31. Kad se djetetu prva kosa odreže, treba je metnuti na tereziju, a u drugu ,<br />
tereziju metnuti dara dok pretegne. Ove pare treba podijeliti sirotinji, a kosu<br />
metnuti u mladu šljivu.
OD GROZNICE<br />
ČINI, BAJANJA, I DRUGI OBIČAJI<br />
8.Neki u proleće uzmu cvet od trave pujkice, privežu ga na žgljeb •od ruke, gde ostane<br />
za 24 sahata. Na tom mestu izadc sklopac, koji se posle osuši, i groznica pusti.<br />
9.Nek porani pre sunca, nek ispeče glavicu bela luka, pa neka ode kakvoj vrbi. neka je<br />
tresne i neka rekne: ,,Ne tresem s tebe rosicu, nego smene groznicu." To valja da rcče<br />
tri put, pa nek metne onu glavicu na vrbu medu raklje, rekavši: „Kad ova glavica<br />
proklijala, onda i mene groznica uvatila." Sad nek izmiče kući bez obzira. Pa će ga<br />
grozn r pu ''ti, i neće ga nikad uhvatiti.<br />
10.Neka ispeče glavicu bela luka, pa uveče, kad zade sunce, nek iza- đe pred kuću, i<br />
nek pogleda gde vidi vatru, nek se u 10 ..ene, i rekne ove reči: „Onde vatra gori, onde<br />
vila sina ženi, i zove mene na svadbu, ja ne mogu da idem, nego šaljem groznicu, i<br />
lukovu glavicu." Pa onda nek baci onu glavicu luka, i nek ide u kuću, a groznice nek<br />
se ne boji.<br />
Uzme grozničavi 10 kamenova (šljunaka), ode pre sunca na raskrsnicu: na sred onoga<br />
krsta, gde se baš putevi krste, metne devet, i desetim završi rekavši: „Kad ova kvočka<br />
piliće izvela, onda i mene groznica uhvatila." Odatle beži, bez obzira.<br />
5.Nek omrse prvu sredu od kad ih je zahvatala groznica, pa vele da hoće da pusti.<br />
6.Pet struka kičice nek se skuva u džezvi od tri kave pa nek se na gladno srce pije po<br />
tri šolje na dan: u ujutru, na podne, i uveče.<br />
7.Neka nabere od vrbe grančića letorasti, neka se nastruže kore i mezgre, pa to u vinu<br />
skuva i procedi, te neka se pije po jedna šolja u ujutru, u podne i uveče.<br />
8.Limun se raseče na četvero, iscedi se sok i popije po dve kašike pred groznicu.<br />
9.Kažu da je najbolje, jednoničiti.<br />
10.Neki u sredu i petak uzimlju kroz verige soli i hleba i jedu.<br />
11.Od tri žene, kojima je ime Stana, da se uzme soli, hleba i bela luka, pa to da se<br />
pojede.<br />
12.Kad se nade tica, koju je bila uzela guja, pa pustila, kroz nju, ili oko nje da se<br />
prospe voda, pa da se popije.<br />
13.Neki rastapaju kamfor u ljutoj rakiji, pa njime tru po krstima, kad groznica počinje.<br />
14.Na mrsku surutku, a na petku čorba od suvih šljiva pomaže od zatvora.<br />
15.Neki jedu travu sporiš na gladno srce.<br />
OD GLAVOBOLJE<br />
1.Koga boli glava. neka iskopa koren od karaboje, neka ga sitno istuca, i u veče kad<br />
legne spavati, neka ga na glavu više čela previje. To ovako da uradi: najpre mokru<br />
krpu neka prostre po glavi, po ovoj istucani koren, pa ozgo neka drugom krpom uvije,<br />
ali da čuva od očiju, jer je vrlo ljuto. Ne samo da će ga proći glavobolja nego će mu i<br />
očinji vid biti bolji.<br />
2.Treba skuvati u vodi travu noćmčavicu, pa tu vodu bolesnik neka pije.<br />
536
VRUĆICA<br />
1. Kad opaziš, da noge veoma bole, da zima poduzima uz hrtenjaču, da se ništa ne<br />
jede, odmah uzmi 3 polića dobra živa sirćeta, 2 drama kamfo- ra, 5 drama istučenog<br />
belog luka. 5 drama zeitina, to sve saspi u polujaku, pa istrljaj bolesnika, što možeš<br />
bolje, po hrtenjači, po vratnim žilama,<br />
slepim očiraa, po rukama i nogarna, a osobito po tabanima. Posle ga pokrij da se<br />
preznoji, i podaj inu kakva god teja, ili vode od kuvanih mekinja, ili, najposle, same<br />
vruće vode. Ako mu ne bude bolje pošto se preznoji i prospava, već ga počne glava<br />
veoma boleti, podaj mu neka šmrče u nos hladnu vodu, pomešanu s pola živoga<br />
sirćeta, a krpu iz hladne vode meći mu na čelo.<br />
2.Ako oseti, da ga uzima vatra po tabanima, privij mu zamešanog pšeničnog brašna sa<br />
živim sirćetom.<br />
3.Umoči košulju u živo ili šljivovo sirće, pa neka prebude u njoj 24 sahata.<br />
4.Ako bunca, maži mu teme svinjskom mašću, zatim rena sa živim sirćetom zavij u<br />
krpu, pa mu to previj na slepe oči, i na vratne žile, ili raseci glavicu bela luka, pa mu<br />
meći pod nos.<br />
Ove upute daje vidar bolesnicima u Karanu, u užičkom okrugu.<br />
5.Donese se iz pet bašta trave, i sa sedam izvora vode; to se ugreje na vrelom pepelu,<br />
a ne nad vatrom; usijaju se verige u vatri, pa ih onda puste u bakrač. Sad izvedu<br />
bolesnika gde sleću kokoške, ture nad njega rešeto, i u rešeto kostur od lisičje glave, i<br />
jednu rušpu (zlatan novac); bolesnika skinu, i sipaju kroz rešeto onu vodu na njega.<br />
Posle sve te stvari ostave tu da prenoće.<br />
6.Seme se od bosiljka i čubra istuče i pomeša s komovom ili šljivo- vom rakijom, pa<br />
mu se nakvasi košulja i on obuče da se preznoji u njoj.<br />
7.Drugi donesu na psu vode u dve paljke (tikve), pa i tom vodom kupaju bolesnika.<br />
8.U velikom bakraču kuva se lišće leskovo, topolovo, i jagnjedovo, pa se time kupa<br />
bolesnik nekoliko puta.<br />
9. Neki skuvaju u vodi trinu, a usijaju u vatri kamen, posle postave bakrač s trinom<br />
pod noge bolesniku, ogrnuvši ovoga ponjavom, a u bakrač puste onaj usijani kamen.<br />
To veoma oznoji bolesnika, i nekad mu bude bolje,<br />
10.Ko je ležao vrućicu, neće da pije rakiju komovicu, da mu se ne povrati.<br />
11.Ne jede kozjeg mesa, ni pasulja tačkaša.<br />
KAD SE KO OPRŽI<br />
1.Privija se kukuruzno brašno, pomešano s vodom.<br />
2.Strugani krompiri i jabuke.<br />
3.Mezgra od jasikova drvetn, dva tri dana.<br />
4.Žabokrečina iz bare.<br />
5.Oprženo mesto drži se u zejtinu, ili se zejtinjavom krpom oblaže, pa se maže<br />
pavlakom s karlice s belancetom pomešano.<br />
537
OD MALIH BOGINJA (KRASTA)<br />
Vodu od kuvane pšenica, proceđenu, daju da pije bono; ruke mu i noge trljaju ljutom<br />
rakijom jutrom i večerom, i nc puštaju ga na polje ni u sred leta.<br />
KOSTOBOLJA<br />
1.Prepere se katran dok ne pobeli, izmeša se sa solju, zejtinom i žujcem, i to se sve<br />
privija gde boli.<br />
2.Sumpora i kamfora istuku, i svako jutro uzima na vrhu noža u čašici komovice.<br />
3.Pare bonoga (ugreju vode u bakraču, bonoga polože na lesu, koji stave na dve klupe,<br />
i pokriju ga, a ozgo podature bakrač s vrelom vodom, i još u nju spuštaju usijano<br />
kamenje).<br />
4.Neki vežu sebi pseću kost za nogu, i tako je vuku po 5 dana.<br />
5.Neki istucaju koren od trave „petlove kreste", pa onim njenim sokom trljaju niz<br />
noge i niz ruke, ali ni pošto niz dlaku.<br />
6.Kad zvono zvoni na dostojno, trče žene, koje bole kosti u rukama, te čim zvono<br />
prestane, hvataju za vrengiju, i drže dok ne stane.<br />
OD ŽUTICE<br />
1.Na kome je bolest žutica, nek kokošije pogani osuši na vatralju nad vatrom: neka je<br />
sitno satre, posle neka je proseje, kao prašak. To posle neka nekoliko jutara u rakiji<br />
pije, pa će žutica ustuknuti.<br />
2.Neki piju sok od rotkve.<br />
3.Neki list od rotkve privijaju na pupak.<br />
4.Neki jedu „travu od žutice" (tako se zove, drugo se ime ne zna).<br />
5.Bolesnik mora mokriti sedam dana u konjsko dubre, ili u negašeni kreč.<br />
6.Sastave tri igle šivatice od tri žene - jetrve, i kroz njih propuste vodu, govoreći: „Tri<br />
jetrvice, tri sestrice pustite s mene žuticu!"<br />
7.Ima neka „žuta trava", koju svi tako zovu. Nju kisele u vodi, i tu vodu piju.<br />
KAD BOLI TRBUH<br />
(nastup, „želuci", „pupak", „struna", itd.)<br />
1.Neki pare vrućim zaklopcem.<br />
2.Tuku seme od dinja, pomešaju sa sirćetom, i mažu trbuh.<br />
3.Piju luga u čaši rakije.<br />
4.Trljaju se i potpasuju.<br />
5.Nose koturić (peškir savijen u kotur) na pupku.<br />
538
OD PLJUSKAVICE<br />
1.Kuvaju cerovu koru u vinu, i mlaku privijaju.<br />
2.Meda, pšenična brašna, i malko vode smešaju, za dugo mešaju, i načine kao melem.<br />
3.Dva parčenceta konjskog kamena (koliko pšenično zrno) sitno istuku, pomešaju sa<br />
šakom kisela mleka, i privijaju.<br />
ZAVTA U PRSIMA<br />
1.Zovu i seme od štavlje tuku i kuvaju u belom vinu, pa piju jutrom dugo.<br />
2.Cerova luga skuvaju u vodi za jednu oku, i vodu od kuvanog ječma pod zavtom opet<br />
za jednu oku, pa od jedne i druge po 1 rakisku čašu usipaju u jednu vinsku i piju 40<br />
jutara.<br />
OD SRDOBOLJE<br />
1.Valja grejati trbuh zaklopcem, i jesti kuvan pirinač.<br />
2.Valja kuvati koren od trave kupine, i piti u vinu.<br />
3.Od vrbine žile oguliti koru, pa nastrugati mezgre, skuvati u vinu i piti.<br />
4.Vrlo je dobro, da se kuva i pije koren od trava „mali srčanik".<br />
5.Cerov se žir oljušti, pa se samo srce osuši, sitno istuče, u starom vinu skuva, i pije.<br />
6.Barut se pije u vinu.<br />
7.Suva se kava jede.<br />
8.Suve se drenjke kuvaju, pa se procede, i voda od njih pije.<br />
9.Za decu je dobra voda od kuvanog ječma, a i od pirinča.<br />
10.Preletnjih se lešnjika jezgra jede.<br />
11.Bolesnika kade konjskom balegom i tamjanom.<br />
Daju mu da pije: ljutog sirćeta, s istucanim belim lukom, s crvenim gljivama, i čađu<br />
iz odžaka, pomešanoga.<br />
13.Skuvaju u sudu zdravo zrele trinje, uspu malko stipse, procede, pa piju našte srce.<br />
14.Treba uvatiti ticu grlicu, metnuti je pod vreo vršnik zajedno s perjem, i dotle držati,<br />
dok se sva ne spuhori, dok se toliko ne ispeče, da se medu dlanima može istrljati u<br />
prašinu. Tu prašinu valja piti u vodi, ili u rakiji, pa će pomoći bolesniku.<br />
15.Valja nadeljati kore od drenovine, utucati sitno ćeramide i met- nuti jednu glavicu<br />
bela luka. To sve skuvati u loncu, s litrom vode, ali da se ukuva, te da ostane samo 50<br />
drama čorbe, i to da se pije.<br />
16.Čim se čuje blizu srdobolja, sav narod u kući mora pošto god pre- vrnuto nositi:<br />
nazuvicu, čarapu, ili tozluku, itd.<br />
17.Od mešine u kojoj je bio katran. otkine se po parčence, pa to svako nosi u pojas<br />
ušiveno.<br />
18.Naberu u medudnevnicu. avtike, iskljukaju kao grožđe, pa ispe- ku rakiju, i piju je<br />
od ove bolesti. Kažu da je to najbolji lek.<br />
19.Jedu kavu utučenu s limunom.<br />
539
20.Sav se narod iskupi pred svojom kućom, a jedna žena svud okolo razvuče kučina<br />
lanenih i zapali, govoreći: „Moj narod u jednoj vatri izgore, da u drugoj ne gore."<br />
PROBADI ILI PROTISLI<br />
1.Dobrom ljutom rakojom nakvase lisku duvana i privijaju gde pro- tiskuje.<br />
2.Ustružu rena, pomešaju s kvascem, i previjaju.<br />
3.Ako ima vatru, glavobolju, i bunca, ako suvo kašlje, i teško diše, kuvaju mu koren<br />
od slezovine, procede, i tu vodu pije mesto obične. Dalje, mleko od badema uzimlju<br />
tri put na dan; a ako ovoga nema. tucaju seme od lubenica, dinja, tikava, i to što se<br />
može sitnije; metnu ga u kakav redak peškir, dole metnu ćasu a ozgo sipaju vodu te<br />
prođe seme s vodom, koju posle pije bolesnik, mesto obične vode.<br />
4.Žene takvog bolesnika turaju odmah na paru, iii pare ciglom, ili zaklopcem gde<br />
protiskuje.<br />
5.Koren od koprive za dugo kuvaju s crnim šećerom, procede,i piju.<br />
6.Nastrugana rena, s medom pomešana, tri puta na dan piju.<br />
7.Koren od repušine kuvaju u vodi, procede, i piju.<br />
Koren od koprive, slatke papradi, i podbela, skuvaju procede. i piju.<br />
11.Tri žujca od jajca uspu u vodu (kuvanu s kukuruznim hrašnom i procedenu),<br />
uzmlače, i piju pred spavanje.<br />
12.Šljivovice rakije jedno 50 drama, 3 crvene paprike, jedan fišek baruta (ćoravac) sve<br />
za jedno skuvaju, pa tu čorbu popije bolesnik kroz cev ot trske. Ta čorba mora biti<br />
vrlo vruća.<br />
13.Neki trljaju crveni kamen s brusom i to piju u rakiji ili vodi.<br />
KOGA HVATA NESVEST<br />
1.Neka uzme travu nesvesticu i to onoliko od prilike u golu ruku može stati, neka to<br />
skuva u vodi u loncu, pa tu vodu neka pije.<br />
2.Neka tre slepe oči krpom koju umoči u sirće, i tu krpu neka miriše.<br />
3.Neka pari noge u mlakoj vodi.<br />
4.Kuvaj u vodi metvicu, pa procedi i pij.<br />
5.Ako se u nesvestici bljuje, probaj vodu od ukuvane kičice.<br />
6.Nakvasi krpu u hladnoj vodi. pa uvij oko vrata.<br />
KOGA BOLI UHO<br />
1.Dve kapi ljute rakije uspi u bono uho.<br />
2.Kad boli uho, upredi pamuka, okvasi medom. i turi u uho, da stoji dan i noć.<br />
3.Uzmi u lonac vatre, na tu vatru metni suvog čubra, pa poklopi vinskim levkom, i<br />
bono uho namesti, neka ide para u njega.<br />
4.Ako držiš, da je što ušlo, turi malko vune, pa će izaći. Dobar je i dim od duvana, ili<br />
dve kaplje ljute rakije.<br />
540
5.Vruće kozje krvi uspi u uho.<br />
6.Sirovo jasikovo drvo, tri prsta debelo a četiri šuha dugačko, s jed- ne strane zarubi, a<br />
drugu naloži na vatru, i vodu koja iz tog drveta ispišti, uvati i saspi u bono uvo, biće<br />
bolje.<br />
7.Uvošti krpu pa zavij oko družice. posle družicu izvuci, a krpu kroz konjsku ploču<br />
namesti u uvo, i ozgo zapali. Ovo mnogi zovu vitilj.<br />
8.Žuč od vrane uspi u uvo.<br />
9.Mokraću od bika i rakiju komovicu zavijaju u uho.<br />
10.Neki siplju sok iz praziluka. A neki svoje dete nagone da se po- mokri u bono uho.<br />
DEBELA ILI VODENA BOLEST<br />
10.Punu šaku venje istuku, skuvaju u loncu, pa tu vodu bolesnik pije, mesto obične; a<br />
otekla mesta mažu se ljutom rakijom, u koju se umeša sitnoga kanfora.<br />
11.Cvet i koren od venje, i koren od rena skuva se, procedi i bolesnik pije.<br />
12.Kuva se lišće od breze, i tom vodom kupa se bolesnik 12 jutara.<br />
13.U tri oke dobra stara vina meću 50 drama gorušičnog semena, šaku korena od<br />
peršuna, toliko korena od rena, 2 šake korena od venje. Sve ovo da se kuva na tihoj<br />
vatri 48 sahata, da se procedi, i tri put na dan da se pije po jednu šolju.<br />
14.Uzmu plast otave, saspu na nj nekoliko bakrača ključale vode, pa kad iz plasta<br />
počne para da izbija, metnu bonika na tu otavu i tako čine nekoliko puta, a samo jede<br />
neslano jelo i neslanu pogaču.<br />
OD KAŠLJA U VELIKIH<br />
1.Kuva se kukuruz, ili ječam, i voda ta pije se, dva puta na dan.<br />
2.Uveče, pred spavanje, ugreju vode, zaviju u šamiju trina iz jasala, 2 šake soli, i 4<br />
šake pšeničnih mekinja spuste u vodu, u toj se vodi noge dobro ispare do kolena, pa<br />
se onda utopli i legne.<br />
3.Skorašnjom se slaninom maže oko vrata.<br />
4.Neki kuvaju onu krupnu bocu što vele da je „kamile jedu" (čkalj) i od nje tej piju.<br />
5.Neki kuvaju kornjaču i daju bonome njenu čorbu da jede.<br />
6.Kuva se korenje: od podebela, od žare, i od slatke bujadi, pa se procedi, i ta se voda<br />
pije mesto obične.<br />
7.Mnogi jedu pomešan ren s medom.<br />
OD VELIKOG KAŠLJA U MALE DECE<br />
1.Kupaju ga u mlakoj vodi, u kojoj su kuvane trine od sena ili venac luka, svaki dan<br />
po dva puta, pa ga zavijaju u tople haljine.<br />
2.Na prsi mu privezuju lojanicu; za piće mu daju vodu, u kojoj je ku- vana pšenica,<br />
ječam ili zob, i vodu, u kojoj je rastopljen prepirani nišador.<br />
3.Najbolje je čistu gušču mast rastopiti u mleku, i davati detetu da pije, a samom<br />
541
mašću mazati mu prsi, i oko vrata.<br />
KOGA BOLE OČI<br />
1.Čistu krpu ćetenovu u hladnu vodu umaču, i bono oko oblažu.<br />
2.Nastružu rena, pomešaju s kvascem, pa privijaju na vratne žile.<br />
3.Pospu belogšećera po žeravici, nakade krpu i oblažu njome oko.<br />
4.Glavu peru hladnom vodom, i šmrču burmut u nos.<br />
5.Stuku za jednu šaku stipse, saspu u litru vode, dobro izmućkaju, i peru bono oko<br />
vodom.<br />
6.Greju vatralj, stave ćetenovih kučina, razbiju dva jajca, posole, i privijaju.<br />
7.,,Iz glave oči bole, pa ne mogu leka naći. Bratimim vas dva listića, dete meni leka<br />
nađ'te! Doleteše dva listića, pa ovako govorahu: Koje oči senku nose, nek se nama<br />
potuže; mi ćemo senku pod krilima odneti u visi- nu, pa metnuti pod oblake, i skinuti<br />
dve zvezdice i metnuti na oči." Bajač govori dalje: „Jedva jedan niže siđoh, dok<br />
očima leka nađoh; u krilima vodu doneh, te očima leka nađoh, da proglede u jarko<br />
sune."<br />
8.Treba krajeve od očiju natrti parčencetom nišadora.<br />
9.Treba zamesiti malo kukuruznog brašna u hladnoj vodi, pa to mesto uveče na oči<br />
priviti, i to ponavljati dokle god se ne oseti lakost.<br />
KAKO SE GRADl MELEM ZA RANU<br />
1.Prepran katran, zečije salo, zeitin, i vosak kuvaju se u vodi, i pre- vijaju na ranu.<br />
2.Drugi: kozji loj, vosak, tamnjan, smoni luč, koru i mezgru od zove, i cveće čubar,<br />
uzvare na zeitinu u tavici. Kad provri, mešaju dok se zgusne, izruče u ćasu vode,<br />
tavicu operu, i opet vrate te tako tri puta prevre u tavi, i posle ga previjaju na ranu.<br />
3.Neki rascepe s jedne strane zublju smolnata luča, metnu u procep smrčeve smole,<br />
voska, tamnjana, i kozjeg loja, pa sve zapale nad čankom vode, u koju padaju kaplje<br />
pa se one posle kupe i privijaju na ranu.<br />
OD ŠUGE<br />
1.Mažu telo čistim katranom, pa posle 24 sahata spiraju ga vrlo lju- tim ceđem. To<br />
čine dotle, dok ne oteraju šugu.<br />
2.Neki kuvaju oman travu u posnom loncu dok se načini kaša, pa se tim mažu.<br />
3.Neki se mažu sitnim prosejanim sumporom, sa svinjskom mašću pomešanim.<br />
KOME NOGE OTEKU<br />
2.Brestovu mezgru u kravljem mleku kuvaju i privijaju.<br />
3.Neki list i koren od koprive u helom vinu kuvaju i privijaju.<br />
4.Treći rastapaju kanfor u Ijutoj rakiji. tom rakijom posle posipaju vunu, i njom<br />
542
obavijaju otok.<br />
ODSUVA SVRABA<br />
1.Proseju na sito luga (pepela), zakuvaju svojom mokraćom, i mažu se.<br />
2.Kad koga napadne kakva ospa. kažu da je nagazio na sugreb, i trljaju ga kakvim<br />
starim pokrovcem, pa posle bace da toprenoći na kući tri noći.<br />
OD NICINE ILI MICINE<br />
1.Izvadi se jajce od psa, raseče se po pola kao bubrežak. pa se pri- veže na nicinu, i<br />
stoji 24 sahata. Posle list od duvana krdže namažu medom i paučinom, i to opet<br />
prilepe na boleticu.<br />
2.Drugi uzmu miša, pile, ticu, ili žabu, raspore živu, pospu sitnim nišadorom. pa<br />
priviju. i drže 24 sahata.<br />
3.Neki privijaju taze presnu konjsku kožu mokru.<br />
4.Neki preseku popreko glavicu crna luka, izvade srce, naspu u čauru sitna bakra,<br />
nišadora, baruta, peraćeg sapuna. i meda. To sve kuvaju u čauri, ali gledaju da ne<br />
pokipi, pa to mlako privijaju.<br />
Ovo vele da je dobro i od crnja i od prišta.<br />
5.Neki micinu. pred spavanje, mažu neslanom mašću.<br />
6.Neki privijaju melem od pečenog crnog luka, peraćeg sapuna, i zejtina.<br />
Ovo, vele, dobro je i za ženske prsi.<br />
ZA DETE<br />
7.Meda i negašena kreča po kašičicu privijaju.<br />
8.Neki privijaju jovovo lišće. kuvano u kravljem mleku.<br />
9.Ražna brašna i 1/2 žumanca i meda mešaju, i kao melem privijaju.<br />
10.Micinu zavarčuju voštinom iz košnice koja je sama umrla i gru- menom soli,<br />
govoreći: „Ustuk mrka, tu ti mesta nema - u!"<br />
11.Čir ili micinu silom provaljuju, namažu sukrvi<strong>com</strong> čičak i bace na put.<br />
CRNJ NA PRSTU<br />
1.Drže prst u mlakom ceđu.<br />
2.Nadu crva pod korom, pa previjaju.<br />
3.Raspore miša. krticu, žabicu ili pile. pospu tipsom. i vruće pre- vijaju.<br />
1 dalje sve ono što se ćini na micini.<br />
4.Na prišt privijaju opnicu od jajca.<br />
5.Ovčiji žuč.<br />
6.Neki previjaju čovečije dubre.<br />
543
ČIREVI<br />
1.Kad opaze da raste čir, uzmu listić od jagorčevine, pokvase ga pljunkom, i priviju,<br />
pa stoji dok sam ne spadne.<br />
2.Opljunu prst, pokupe njim puhor sa žiške, metnu i drže onde gde je počeo čir.<br />
3.Da se čirevi ne tiće (ne množe), neki nastružu raki - sapuna, met- nu u ljusku crna<br />
luka, na tihu ga lugu dobro ugreju, pa privijaju, ta se pre provali a ne tići se.<br />
4.Pećen mrki luk pospu sumporom i privijaju.<br />
5.Prekrste nožem preko čira govoreći: „Presekoh ja tebe, dok ti nisi mene."<br />
6.Utucana praha od stara lonca prže i privijaju.<br />
7.List duvana, namazan medom. posut paprikom. travom jagodi- <strong>com</strong> (lubeniči<strong>com</strong>)<br />
privija se. Strašno je ljuto.<br />
KAD BOLI SNAGA<br />
1.Treba pomešati travu vučju jabučicu s travom romanikom tako, da obe skupa iznesu<br />
do 2 1/2 lota, pa sve to u vrućoj vodi popariti. Od ove vode bolesnik nekoliko puta<br />
neka pije, a dobro bi bilo, da se i okupa u kadi tom vodom.<br />
2.Kad boli po sredi, a trbuh je tvrd, neki naseckaju kisela hleba, pomešaju meda, oboje<br />
skuvaju u vodi. i privijaju na trbuh.<br />
OD ŽELUCA<br />
1. Od bolesti koja se ovako neodređeno zove: želuci; spali mu želuci, strunio se,<br />
razvio mu se pupak, razno se leče. U užičkom okrugu žene uzmu trave rute koliko<br />
poveći orah. istuku. pomešaju s medom, i jedu za 40 dana.<br />
3.Bubac od kokoši ženskom a od pevca muškom, izvade i prebace preko kuće. Gde<br />
padne tu ga boni zakopa, nikad više ne jede bubrežak<br />
i neće ga, vele, boleti.<br />
4.Kopaju travu bokvicu govoreći: „Travo bokvice, pomozi! želuče dođi gde si bio, i<br />
gde si se rodio", pa je pojede bolesnik.<br />
5.Naspu vrlo vrelu vodu u tikvu i njom se pare.<br />
6.Neki vidari nadu neku žilu pod pazuhom, i tako je povuku. da hoće oči da iskoče, pa<br />
vele da prestaje struna.<br />
KAD KOME TRNE MESO, I SAV STREPI<br />
1.Treba uzeti mravinjak sa zemljom, mravima, i svim onim što su oni nabavili za<br />
hranu. To sve popariti vrelom vodom.<br />
Ove vode treba bolesnik da pije, a ne bi udilo, da se i kupa njome.<br />
(Braničevo)<br />
2.Kome trnu ruke, hvata zaklano marvinče, i drži dok ne manjka.<br />
544
3.Prihvata se za ono drvo, kojim je žaba od guje rastavlja na.<br />
OTEČENE MOŠNICE<br />
1.Obavijaju krpama iz hladne vode.<br />
2.Med i živo sirće mešaju, to razmažu po ćetenovoj krpi, i obavijaju.<br />
KAD STANE MOKRAĆA<br />
1.Umlače vode, sruče u kačicu, i on ude u nju, da ogrezne do pupka u vodi.<br />
2.Ćetenovo seme sitno istuku, skuvaju, procede, dodadu 3-4 kapi soka od limuna i to<br />
pije.<br />
3.Pije kiselo mleko.<br />
4.Ježevu kožu bace na ugljen. pa njom kade mokraćnu cev.<br />
LIŠAJ<br />
1.Krompir i sumpor, i beli tamnjan istuku sitno, pomešaju sa živim sirćetom, ugreju i<br />
tim mlakim mažu.<br />
2.Metnu parče slanine u procep od smolnata luča, zapale to oboje, hvataju kaplje na<br />
hartiju i tim mlakim mažu.<br />
3.Seme od kupusa, repe, i rotkve sitno istuku, pomešaju s medom, i mlakom zečjom<br />
krvlju, pa tim mažu.<br />
ZUBOBOLJA<br />
1.Nadelji sitno smolnata luča, uzmi sreša od vina, i stipse; to sve u živom sirćetu, pod<br />
zaptom, dugo kuvaj, posle proeedi, i ispiraj zube. Za tri meseca neće boleti!<br />
2.tvad zabolizub, urnoči česno oljuštenog belog luka u so, pa metni na boni zub, bol<br />
će uminuti.<br />
3.Sitno istuci stipse, pomešaj s vodom, duže mućkaj, pa tu vodu drži u ustima, i bol će<br />
uminuti.<br />
4.Brestovu koru, i pečurku od vrbe, skuvaj u živom sirćetu. pod zaptom, i tim ispiraju<br />
zube.<br />
5.Oguli koru od breskve, skuvaj u vodi, pa tom vodom ispiraj zube.<br />
Rad zuba varuju mnogi:<br />
Muškinje se ne briči u petak, a žene se ne češljaju.<br />
Drugi opet samo petkom srezuju nokte, a neće ni u koji drugi dan.<br />
6.„Petar na kamene mramore naradosn beše va sebe. Pride k nemu gospod i reče<br />
gospod: rabe Petre. ćto ti tako neradosten esi, i reče mu Petar: gospode, pride mi črev,<br />
i grize mi zube moe. I zapreti gospod črevu, i reče: Izidi črevu, iz raba moega Petra.<br />
545
lzide črev i biše zubi jako roždeni. I reče Petar gospodu, da vasakomu človeku<br />
napišem siju molitvu, i reče gospod: napiši Petre. Zaprešta mu Hristos da ne imat<br />
čreve uvediti tko nosi. I reče gospod: amin. amin. Gospodi. da budet na pomošt rabu<br />
mojemu (kaže se ime) i šti tropar i kondak meseca Aprila dana m. Satvori molitvu<br />
nad nim. (U Staropečatanoj Srbulji Zagurovića - psaltiru od 1570. godine na<br />
stražnjem listu. Nahodi se u narodnoj biblijoteci, u Beogradu).<br />
KAKO DA SE USTAVI KRV. POŠTO SE <strong>IZ</strong>VADI ZUB<br />
Kad bi se otvorila krv, pošto se izvadi zub, i ne bi htela stati, treba naći drvo zovu,<br />
oljuštiti koru i baciti, a mezgru što je između kore i drveta sastrugati. pa tu mezgru.<br />
koliko za jedan kuršum uvaljati. u ljutu ga rakiju umočiti, i na vrućem vatralju<br />
ugrejati, koliko da se može držati, na taj vruć kuršumčić na ono mesto, odakle je zub<br />
izvaden, metnuti i držati. To će krv ustaviti.<br />
KOME UDARA <strong>IZ</strong> USTA<br />
Cveta od ruže, šafrana, i suvu žišku, sve troje da se istuče, s medom pomeša, i da se<br />
dugo u ustima žvaće.<br />
KOME SE MNOGO STUŽUJE<br />
Neka kuva omana, zejtina i kukuruzna brašna u vodi, neka to procedi i pije.<br />
KAD UJEDE ZMIJA<br />
Treba uzeti koren od burjana (aptike), i taj koren dobro stucati s ve- njom, pa dobro<br />
iscediti, i to nekoliko kaplji što se ocedi, popiti, istucani koren s venjom priviti na<br />
bono mesto gde je zmija pećila.<br />
Sporiš (trava) - Achillea Millefolium<br />
Repušinu - repuh, lopuh - Petasites officinalis<br />
Nana - Mentha piperita u crispa<br />
Jagaievina - Primula sylvestris<br />
Karaboja, grozdboja - Phytolacea decandra<br />
Petlova kresta - Celosia cristata<br />
Trava od žutice - rusa - Chelidonium maius<br />
Klekovina - luniperi baccae<br />
Mali srčanik - Polygonum vulgare<br />
Podbel - Tussilago Farfara<br />
Kozalac - Arum maculatum<br />
Čubar - Satureia hortensis<br />
Zeba (tica) - Fringilla coclebs<br />
546
Oman (trava) - Inula Helenium<br />
Vučja jabučica - Aristolochia Clematitis<br />
Romanika (valjda) - Chamonitta romana<br />
Ruta - sedev - Ruta graveolens<br />
Rutvica - Arsemina camphorata - Abrotanum<br />
Bokvica - Hantago lanceolata<br />
Kaloper - Tanacetum Balsamita<br />
Povratič - Tanacetum vulgare<br />
Pliska (tica) - Motacilla alba<br />
BRADAVICE<br />
7.Nabere se kumrina grožđa, pa se dobro istuče i onijem sokom mažu bradavice.<br />
8.Kada se uhvati vode od kišnice na ne znanu grobu, onom se vodom mažu bradavice.<br />
9.Jasenova (Jasen, die Efese, fraxinus) sirova drveta nalože na vatru, pa onijem sokom<br />
iz njega mažu bradavice, i vele da će same otpasti.<br />
BJESNOĆA<br />
Ako koga bijesan pas, vuk ili mačka ugrize, ili ako kogod na vruću krv ili bijesnu<br />
pjenu nagazi, liječi se ovako:<br />
1.lstuče se sjemena od čička, (Čičak, die Rhette, Lappa) pa se u vodi dade onome<br />
čeljadetu, koje se liječi. Ako se liječi kakva životinja ona se zalijeva tijem istijem.<br />
2.Istuče se bijeloga luka, (Alicum sativum L) soli, trave rute (Ruta graveolens L) pa se<br />
sve zajedno privije na ranu.<br />
3.Istuče se crvenoga luka (Allicum cepa L) trave rute, pa se u to primiješa meda i octa.<br />
Ovo se sve dobro raskuva i privija na ranu.<br />
4.Bubu bjesulju (buba bjesulja, Oslkafer, meloi prosca rahaens) tre- ba naći pa je<br />
zaklati srebrenom parom. Tako zaklana buba čuva se u<br />
ječmenu hrašnu. Od take bube uzima se po vrlo mali dijel: koliko jedno zrno<br />
kupusnoga sjemena. Ako je dotičnome čeljadetu naudio bijes, naudi- će mu i buba, te<br />
će u mokraći i krvi iz-mokriti štenee. Ako mu bijes nije naudio, ne će mu ni buba<br />
nauditi.<br />
BLJUVANJE DA DOĐE<br />
2.Ispeče se jaje na vosku, a osoli se šapom pa pojede.<br />
3.Pitomu metvicu (Mentha crispa L) treba svariti u bijelome vinu ili kozjoj varenici,<br />
pa piti.<br />
4.Istuče se sjemena rodakve = rodakva, rotkva: (rapanus sativus L) pa se zamijesi s<br />
medom. Od te smjese uzima se koliko orah.<br />
5.Skuvaju oriza (Oriz, pirinač. Reis, oryza, ef) u bakrli sudu pa onu vodu piju.<br />
547
VRUĆICA (TIFUS)<br />
Vrućica je opasna i priljepčiva bolest, stoga se mlogi čuvaju da ne ula- ze bolesniku.<br />
Jedni izgovarajući se reču: ,,Ne treba bolesniku u vrućici do- sađivati, nego treba da<br />
je oko njega što veća tišina". Bolesnika u vrućici čuvaju, da nebi sebe ili koga<br />
drugoga u vrućini osakatijo. Još ga čuvaju da nebi kuda pobjegao. Vrućicu liječe<br />
ovako:<br />
1.Čim se pojave prvi znaci vrućice, istuče se podosta bijeloga luka pod koruškom (ne<br />
oguljena). U ovako stučen luk prilije se nekoliko vinsko- ga octa. Ovom smjesom<br />
namaže se bolesnik, po vratnim žilama, žilama od ruka i noga i po krstima. Za tijem<br />
se bolesnik. dobro utrpa haljinama da se iznoji.<br />
2.Ako je bolest već uzela mah, te bolesnik bunca; onda ga ne treba topliti, nego po<br />
čelu i prsima krpe stopljene u vodu u koju je primiješano vinskoga octa privijati, a<br />
ispod nosa krpe u samome octu stopljene metati.<br />
3.Bolesniku u vrućici, treba što više vode davati da pije, jer bi druk- čije mogao ostati<br />
gluo-nijem.<br />
4.Govede svježe balege potope u vodu. Tu vodu procijede kroz tan- ku krpu i daju<br />
bolesniku da pije.<br />
5.Kvasca od hljeba potopi se u octu, za tijem se razmaže po modroj artiji i bolesniku<br />
privija na tabane.<br />
6.Isto tako jedni namažu artiju medom, pa bolesniku privijaju po ta- banima.<br />
7.Žabu kornjaču živu istuku i bolesniku privijaju po tabanima.<br />
8.Sjemena od lana (Lan, Der Lein, Linum ustatis simun L) suhijeh smokava (smokva<br />
die Feige, Ficus) dobro istući i od toga načiniti dva kolačića, ovi se kolači poprigaju<br />
na maslu. Jedan se privije na ožličicu, a drugi spram njega na leđa.<br />
Trave kiseljače (kiseljača R!Knex Acetosa) stuče se i privije na tabane.<br />
1.Rakova živih stuku. pa one vode daju bolesniku da pije, a rakove privijaju na<br />
tabane.<br />
VJETAR U TRBUHU<br />
Kad se ko nadme, vele „vjetar mu je u trbuhu". Tu bolest liječe ovako:<br />
1.Oraha (Jugutans regia L) pod ljuskom sprže. onaj ugljen stuku u prah, a onaj prah<br />
piju u vodi.<br />
2.Malu rukovet cvijeta od komorača, po čaše meda, sve se skuva za- jedno i jede za<br />
petnajest jutara.<br />
GLAVOBOLJA<br />
1.lstuče se bijeloga luka, primiješa vinskoga octa, pa se dobro nata- ru vratne žile i<br />
žile u ruka i noga.*<br />
2.Šmrči octa u koji je cvijet od ruže, (die Rose, rosa) potopljen. Ovakav ocat zovu<br />
„Rusata".<br />
548
3.Privijaju mokre krpe ili svježu stučenu krtolu po čelu.<br />
4.Razreže se glavica crvenoga luka, pa se dobro pospe sitno stuče- nom ili<br />
samljevenom kavom i privije na šuplje oči.<br />
5.U rusatu uspe se bjelance od jaja i malo šećera. To se dobro iz- miješa, pa se u tu<br />
smjesu stapaju tanke krpe i privija po čelu.<br />
6.Ulja i octa smiješaju. pa u tome stapaju krpe i privijaju na čelo. Istom smjesom<br />
mažu zatiok i ispod nosa.<br />
7.Mlak lug zamijese lozovom rakijom. Tu smjesu privijaju na tjeme kad idu spavati, a<br />
za tijem se dobro utople.<br />
8.Jedni opet stuku spuža pod korom, i nji primiješaju soli, pa to priviju za zatiok.<br />
Ako to sve ne pomaže, uzme se što od bljuvanja.<br />
GRLOBOLJA<br />
Ako grlo od zavijajući oko njega sjernu vunu ne prode kroz dva tri dana, onda ga<br />
valja sa čijem vrućijem pariti.<br />
1.Kao paru meću na grlo u najviše prilika gnijezdo od lastavice, po- što se najprije<br />
spari na octu.<br />
2.Jedni spare osjevina od pšenišna brašna na octu i privijaju oko<br />
grla.<br />
3.Sjeme se laneno dobro stuče, pa se ukuva u varenu mlijeku i oko grla privija.<br />
Ovaj se lijek upotrebljava i kod vrućice.<br />
5.Travu šljez (Alt'nea officinalis L) u čistoj vodi skuvaju i oko grla privijaju.<br />
6.Luča sitna metne se na žeravu. pa se nad onaj dim nadnese bole- snik otvorenijem<br />
ustima i guta ga.<br />
7.Octa i meda uzvariti i onijem grlo grlicati, vele da je dobro.<br />
8.Rogača (Rogač. Johanis brod) sitno istući, onijem praškom sipati po žeravi pa onaj<br />
dim u usta gutati.<br />
9.Jedni sažežu ptića lastavića, pa ono ugljenje stuku u prah. Prah upuhne kroz kakvu<br />
šuplju tresku u grlo.<br />
10.Nabere se podosta trave Mišakinje. (Anagollis urvenzis L) pa se spari na vruću<br />
ognjištu i privije oko grla.<br />
11.Kao najbolji lijek preporučuju. Tri četvrti oke ječma (Hordenum vulgare L) ukuvati<br />
u jednu i po oku vode. dok voda savre na polovicu. U ovu se vodu uspe dram i po<br />
šapa, dram i po nišadora i tri drama meda. Ječam se mlak privije oko grla, a onom<br />
vodom grlo grlica.<br />
Ako se u grlu provali, uzme se mlada masla pa se zavalja koliko lje- šnik i guta, da bi<br />
ranu za mladilo i izliječilo.<br />
Svi ovi lijekovi upotrebljuju se na odrasloj čeljadi. a za dječiju grlo- bolju (Gronicu)<br />
vidi na niže.<br />
549
GRONICA<br />
1.Čim dijete zaboli grlo, upuhne mu se kroz kakvu šuplju trsku sitno stučena šapa i<br />
nišadera.<br />
2.Uzmu suve slanine, koja se za taj posao ostavlja - najbolja vele da je od prasca ispod<br />
vrata. Slanina se razreže na tanko pa se po njoj pospe sitno stučena čivita i sumpora i<br />
djetetu privije oko grla.<br />
3.Sumpora, nišadera i ledenika šećera stuku zajedno, pa djetetu upuhnu u grlo.<br />
4.U bjelance od jaja uspu po malo sumpora i nišadera. Ovom smje- som mažu s<br />
kokošinjega pera ranice u grlu.<br />
5.Jedni daju djeci šećera ledenika ili ćakulade da grizu.<br />
6.Kisela krastavica se razreže na pola i privije oko bolesna grla.<br />
7.Žile od zehrine stući dobro i djetetu na grlo priviti vele da je dobro.<br />
8.Ako je grlo već zaraslo, treba djetetu dati ljute rakije ne bili ona progrizla.<br />
GROZNICA<br />
1.Ubere se dobra rukovet pelina. Ovaj se pelin istuče i onaj sok izažme. Soka se treba<br />
za tri jutra napiti, pa vele pustiće groznica.<br />
2.Sjeme od konoplje, (Der Hanf, Canabis sativa) stuče se sitno koli- ko može na talijer<br />
stanuti, i u osrednjoj čaši vina popije.<br />
3.Jasenove kore. samelje se u prah i dva drama u vodi popije.<br />
Jedan dram crnoga bibera, sitno istučena u čaši vruća mlijeka popiti.<br />
2.Jednu rukovet kadulje (salvija officinalis) stući dobro i sok iscije- diti. Ovaj se sok<br />
pomiješa sa jednom čašom dobre rakije i kada groznica uhvati popije.<br />
3.Mlijeka od žene pomiješati sa žumancem od jaja i popiti pred što će groznica<br />
uhvatiii.<br />
4.Potopi se u vodi trave srčanike (gentiana lutea) i svako jutro po čašica pije.<br />
5.Muha korjski se sažeže i u prah učini. Toga praha bolesnik pije u vodi za tri jutra<br />
našte srca.<br />
6.Bolesnik obreže dobro do živaca nokte u malijeh prsta na rukama. Za tijem se<br />
razbije jedno jaje pa se ona opna što je do kore u jajetu povrh nokata i jagodica<br />
zavije. To se drži doklen se može trpiti. Ta opna vele da ima nekakvo svojstvo, da<br />
načini male mjehuriće oko nokata. Kad se ti mjehurići provale curi iz njih žuta voda.<br />
7.U groznici vele, dobro je bolesnika sa čijem iznenada prepasti. Na. pr. ispaliti pušku,<br />
ili ga politi studenom vodom. Ovo čine dok je bole- snik u vatri.<br />
GOROPAŠTINA (PADAVICA)<br />
1.Kad čovjeka puška ubije u glavu, ako mu se prospe mozak ili ako ko izvadi dok je<br />
on još živ, vele da je najbolji lijek dati takoga mozga onome čeljadetu koje pati od<br />
goropaštine.<br />
2.U krmećim ušima imadu neke male šuplje koliko zub koščice. Te se koščice izvade i<br />
550
prže, pa se taj prah daje bolesniku za dva jutra da u vodi popije.<br />
3.Malo pašče, dok je još na sisi neka čeljade drži na prsima kada spava, pa neće u<br />
goropaštinu padati.<br />
4.Magareće kopite okuju u prsten i taj prsten nose na prstu. U takog prstena, treba da<br />
je glava ozdo šuplja kako će oni komadić kopite do prsta kretati. Jedni opet vele da je<br />
dobro na prstu na onome mjestu ranicu načiniti.<br />
5.Pitome metvice se osuši u hladu pa se satare u prah. Čeljade koje pati od goropaštine<br />
skuva za četrdeset jutara po jedno jaje na meko. Tako se jaje pospe onijem prahom i<br />
pojede našte srca.<br />
GUJANICE<br />
1.Koprive lišća (kopriva Urtica urnes ili Urtica divica L) i korjena spariti na tavi pa<br />
priviti na tabane.<br />
2.Žile od šljeza stuku i privijaju na tabane.<br />
3.Naberu rese od bokvice (Plantago major-erujxuka bokvica Planta- go laceolata<br />
žensko bokvica) dobro je raskuvaju i onu vodu piju.<br />
4. Trave simentine (Rusanija) (Zittvver amen) što se u trgovinama prodaje, dobro je<br />
istući pa u jutru na tašte dati bolesniku da u vodi ili medu popije. Ovu travu prije<br />
davanja nevalja u onoj sobi držati gdje bole- snik leži, jer vele da gujanice mogu<br />
oćutiti, pa je neće jesti.<br />
GRČ<br />
7.Ono bijelo iz oka u raka treba uvijek nositi uzase, pa grč neće hvatati.<br />
8.Kad koga uhvati grč treba ono mjesto pritisnuti hladnom zemljom pa će grč pustiti.<br />
9.Kome uhvati grč nogu ili ruku neka migne malijem prstom onoga časa pa će ga<br />
pustiti.<br />
6. Dobro je vele od grča nositi mjeden prsten na prstu.<br />
DEBELA BOLEST<br />
1.Velikoga zelja (inula Xelenium L) sa žilama isčupati i u bijelom vinu dobro<br />
raskuvati. Ovoga vina neka bolesnik pije za četrdeset dana, po čašicu u večer a drugu<br />
u jutru.<br />
2.Čelika po oke stružu sitno turpijom u bijelo vino. Toga vina piju za četrdeset dana<br />
po čašicu na tašte svako jutro.<br />
DALAK (otečena slezena)<br />
1.Sitno stučena sumpora smiješa se sa uljem i razmaže se po modroj artiji. Ta se<br />
hartija privije ondje dje boli.<br />
2.Od brašna ječmena jarišna umijesi se pogača (hljeb bez kvasa) pogača se ispeče<br />
551
samo upola, pa se pomaže medom a pospe sitno stuče- nijem tamjanom i privija na<br />
dalak.<br />
DIJETE KAD UMRE MAJCI U UTROBI<br />
1.Pasjega mlijeka pimiješati sa medom i to dati porodilji da pije.<br />
2.Travu komoljiku skuvaju u vinu i to vino piju.<br />
3.Metvice u mastu (novome vinu) dobro raskuvati i to porodilji dati da pije, vele da će<br />
se odma sa bremenom rastaviti.<br />
DILALTIJA<br />
Kad kome oteče ona žilica (jedni ovu žilicu zovu „rilica") pod jezi- kom, to onda<br />
zovu „dilaltija".<br />
1. Prije nego progleda (dok se rana ne otvori) treba onu otekao pro- bosti trnom, ili<br />
vrućom glavom od špijode zapržiti. Pošto se probode ili zaprži, treba česnom bijeloga<br />
luka i uzlom od ženske pletenice protrati.<br />
2. Živu žabu rasparati i onaku vruću treba pod vilicu priviti.<br />
Ove lijekove treba krozprva dvadeset i četiri sahata upotrebljavati, jer ako zastarči,<br />
teško se liječi.<br />
ŽUĆENICA<br />
1.Čeljade na kome je žućenica, mokri se u živi kreč.<br />
2.Crna kokoš, kad snese jaje, treba kokoš odma zaklati, pa joj žuč izvaditi. Žuč se<br />
smiješa sa onijem jajem, pa bolesnik popije.<br />
3.Dvijeta od ljiljana (Lilium L) i to samo onoga žutoga iz sredine, potopi se u večer<br />
zajedno sa dukatom, a u jutru se na tašte ta voda popije.<br />
4.Za tri jutra izjesti po jednu uš, u zrnu čereza, vele da je prijeki lijek.<br />
5.Skuvati dobru crnu kavu, ucijediti soka iz dvije krastavice, pa taj sok u kavu sasuti.<br />
Ovo se ostavi da prenoći na vedrini a sjutra rano našte srca popije.<br />
ŽLJEZNICE<br />
Mnogo dijete u prvijem godinama dobije neke male ranice po glavi, i to zovu<br />
„žljeznice". Žljeznice liječe ovako:<br />
1.Pepela se zavije u tanku krpicu. Za tim se ugrije ulja pa se ona krpica sa pepelom i<br />
tako mlako ulje umoči i one ranice natope.<br />
2.Stuče se sitno šišarke, pa se na gornji način mjesto pepela upotreb- Ijuje. Sjutri dan<br />
se krastice operu blagom lukšijom.<br />
552
ŽULJ (Hineraugen)<br />
1.Lišća od brštana (Hadera halix L) potopi se u dobru vinskome oc- tu. Ovako lišće<br />
privija se na žulj svako jutro po jedan list. Za 10-15 jutara ovako privijajući žulj<br />
omeči i iskorjeni se.<br />
2.Stuče se kumrina grožda, pa se na isti način privija.<br />
3.Sokom od limuna (die Citronen il Limo) često žulj natopiti, vele da je dobro.<br />
ŽIVA RANA<br />
Živu ranu liječe naročiti narodni liječnici od živijeh rana.<br />
Živu ranu treba liječiti žestokijem lijekovima, kako bi se rana što više razjela, da bi<br />
kosti koje su se izjele lakše po ispadale ili se povadile.<br />
1. Da bi se živina potrovala, uvlači se u ranu žila od spreža (kukurije- ka) (pelehorus<br />
foctidus).<br />
8.Samelju vrata. (Ljulja. der Losch, lolium ef.) Odovoga se brašna umijesi kolač.<br />
Takav se kolač ispeče u tihoj vatri i mlak privija na ranu. Ovakav kolač treba<br />
zamijesiti mlijekom iz ženskih prsiju. Vele da će sva živina na taj kolač izmiljeti.<br />
9.Sirište od ježa na ranu priviti vele da je prijeki lijek.<br />
10.Žestoki je melem, koji se na ovu ranu meće kad se u blagi melem uspe po dosta<br />
modroga kamena.<br />
11.Kad se vidi da je živina potrovana i kosti povadene onda se rana maže blagijem<br />
mehlemima. da bi se rana što prije zamirila. lzmeđu mnogi blagi narodni melema,<br />
evo jednoga.<br />
Jedno žumanee od jaja, jednu kašiku meda, jednu kašiku ulja, jednu kašiku lozove<br />
rakije. To se sve dobro umiješa i rane mažu.<br />
5. Mačije nečisti, sjemena od gorušice. (der Senf, sinapis ef.) stuku zajedno pa<br />
privijaju na ranu. Ovo se radi dok se rana nije još očistila.<br />
ZUBOBOLJA<br />
Od zubobolje imade više razni lijekova, ali se u šali reče: „Najboiji je lijek hladno<br />
gvožđe". Biva kliješta - izvaditi ga. Ili: „Pokaži mu noge pre- ma suncu". Od lijekova<br />
su ovi:<br />
1.Raskuvaju dobro ljuske od luča u octu i soli, pa se tijem mućaju usta i peru zubi.<br />
2.Zifta iz čibuka se izvadi, pa se metne na komadić modre hartije i meće na zub.<br />
3.Šišarku razbiju na pola i drže na zubu, te vele potegnuće gnoj.<br />
4.Ucijedi se soka iz bijeloga luka na pamuk (Vatu) pa se metne u uvo sa one strane sa<br />
koje zub boli.<br />
5.Čaurica od trave Baunike (Hyoseyamus niger) metnu se na žeravu pa se otvorenijem<br />
ustima nadnese nad onaj dim i pokrije dobro haljinama da dim ne može nikuda<br />
odušiti. Pored žerave se metne u kalajli sudu bistre hladne vode, te vele, da crvi iz<br />
zuba popadaju u onu vodu.<br />
553
6.Kad se prvi zub izvadi, treba ga spaliti i u prah stući. Ovijem pra- hom mažu ostale<br />
zube, te vele da neće oboliti.<br />
7.Dok su još zdravi zubi vele dobro ih je izmućati mokračom od vrana bika.<br />
8.Osuše žuč od jarca, pa kada koga boli zub meće po malo one žuči na nj.<br />
9.Spuž iz kore izvaditi i na zub priviti vele dobro je.<br />
10.Jedni uzmu dobre rakije ili špirita pa onda zaviju u čisto lanenu krpu po nekolika<br />
zrna soli. To se metne u rakiju ili špirit pa se zapali. Ono što ostane na dnu suda s<br />
njime zube taru.<br />
11.Lišća od brštana, nekolika zrna soli raskuva se u dobru vinu. Kada zub zaboli uzme<br />
se toga malo u usta. pa se nagne na onu stranu gdje zub boli.<br />
12.Spuža balavaca stuče se i privija na obraz s koje strane boli zub. Ovo se drži<br />
privijeno 24 sahata.<br />
Zuba konjski stuku u prah. pa onda rade dalje is.to kao i sa hauni- kom. (Vidi 4.)<br />
2.Svari se jaje na tvrdo. Iz njega se izvadi samo bjelance pa se dobro pospe sitnijem<br />
modrijem kamenom. To se procijedi kroz tanku krpi- cu i tijem mažu zubi. Poslje<br />
svakoga mazanja, treba zube isprati octom.<br />
3.Koga svi zubi bole, ili jedna strana zuba uzme rašovna brašna. pa zamijesi lozovom<br />
rakijom. Ova se privija na obraz, s koju stranu zubi bole.<br />
4.Da djetetu prije niknu zubi, podaj mu žilu od smokve, ili tvrdu koricu hljeba da<br />
glođe.<br />
5.Zečijeg mozga iz glave, smiješaju s medom i maslom pa tijem mažu djetetu desni, te<br />
vele da će mu zubi brzo i lako iznići.<br />
ZMIJA KAD UJEDE<br />
1.Koga zmija ujede gleda da odma ono mjesto izreže, pa vrućijem čelikom ranu<br />
zaprži.<br />
2.Ako se može ona ista zmija ubiti, vele da je dobro glavu joj stući pa na ranu priviti.<br />
3.Ako onaj dijel gdje je zmija ujela oteče. onda taj dijel zakopavaju u zemlju, te vele<br />
da će zemlja otrov izvući.<br />
4.U svakome kraju Hercegovine imade ljudi ili žena vještijeh, koji daju travu od<br />
zmije, i pri tome nešto bolesniku šapće na uvo.<br />
5.Ukreše se u trud pa se onaj trud onako zapaljen metne na ranu. Iza toga se razmuti<br />
tirjaća sa octa pa se pomaže po rani i daje bolesniku da pije.<br />
6.Otok oko rane vele da je dobro obložiti koprivom.<br />
7.Bijelog i crvenog luka istući po dosta pa od svakoga nažeti po jed- nu kašiku. U to<br />
se doda kašika octa i kašika ulja. To se sve dobro izmiješa i bolesnik pije.<br />
8.Travu ranjenik (Betonica officinalis L) dobro stuku, pa onaj sok bolesnik pije a travu<br />
privija na ranu.<br />
ZADUHA U PRSIMA<br />
1.10 oka svježe vode uspe se u kalaili ili staklen sud. U tu vodu uspe se jedna oka<br />
554
krmećega sala ne slana. Ovo se dobro izmiješa i podveže, pa ostavi na vedrini za tri<br />
noći pred kućom. Posle tri dana pije se svako jutro na tašte po jednu čašu.<br />
2.Skuvaju trave kopitnjaka (Europaische Hoselvvurtz, asarum euro- paeum L) i<br />
kadulje (Salvia officinalis L) u varenu mlijeku i to piju.<br />
3.Deset oka borovih šišarka (Bor. Pinus silvestris L) skuva se u dva- deset oka vode.<br />
To treba da se kuva po iztiha za 24 sahata. Ako bi voda uvrela, treba po rnalo<br />
prilijevati. Pošto se dobro raskuva i oladi, pije se za 40 jutara po fildžan na šte srca.<br />
5.Uzme se jedna oka čelika i toliko surnpora. Oboje se odnese u kovačnicu. Čelik<br />
treba dobro u vatri uplatnjeti. Zatijem se uzme u jedna kliješta čelik, a u druga<br />
sumpor, pa se nadnese nad jedna sud u kome je čista hladna voda. Čelik i sumpor<br />
kada se prinesu jedno drugome tope se u onu vodu u obliku malijeh Iješnika padaju.<br />
Ti su lješničići meki, da ih čovjek može lahko među prstima mrviti. Kad se vas čelik i<br />
sumpor ovako potroši pokupi se iz vode malo prosuši i prah učini. Taj se prah<br />
pomiješa sa mladijem maslom i za četrdeset jutara jede.<br />
6.Jedni uhiju vjevericu iz nje se izvadi samo drob. a ostalo sve pod kožom metne na<br />
dobro vruće ognjište, pa se onde dohro u vatru za preće da se sve učini u ugljen. Ovaj<br />
ugljen stuku. pa se mladijem maslom i me- dom na vatru ne mećanim miješaju i za<br />
četrdeset jutara jedu.<br />
7.Trave somine puše mjesto duvana i vele da je dobro.<br />
JELO KOME NE PRIJA<br />
1. Skuvati u čistoj vodi ruzmarina. (Rosmarin rosmarinus). Tu vodu miješaju s vinom<br />
i piju.<br />
JEZIK TEPAV<br />
1.Pitomom metvi<strong>com</strong> taru po često rilicu ispod jezika.<br />
2.Zrno bijeloga graha rascijepe na pola. Te obje polovine metnu se pod jezik oko rilice<br />
i drže po dugo. Ovo se češće puta mijenja.<br />
KRASTA<br />
1.Skuva se u vodi trave rute i tom vodom tope krastice.<br />
2.Kad se usta okrastaju stuče se lišće od loze. (der Veinrebis, vitis vinifera L) Taj se<br />
sok iscijedi i smiješa sa medom, pa mažu krastice u ustima.<br />
KRV <strong>IZ</strong> NOSA USTAVITI<br />
1.Oriza po prže i stuku u prah, pa onaj prah smrču u nos.<br />
2.Isto tako rade i sa crvenim sitnijem grahom.<br />
3.Sasuši se pa onda stuče u prah žila od koprive, pa taj prah smrču u nos.<br />
4.Kadulje sirove istuče se dobro i privije na čelo.<br />
555
5.Sprže krpetina lanenih. artije, čađi kozjih brabonjaka i paučine. To se sve stuče i<br />
pomiješa zajedno, pa se privije na čelo iii zatiok.<br />
Prsten kortaš (kontaš kamen što se meće u prsten. On je zelen a po njemu su crvene<br />
pjegice) zamoče u istu krv pa snjime dobro pritisnu na čelo.<br />
1.Ako nema kontaša onda srebrenu forintu. metnu nasred čela pa dobro stegnu<br />
maramom.<br />
KRV NA TRAG USTAVITI<br />
1. Lišća i smole cerove. (Cer die Cerreihe cerrus) izmiješa se dobro sa bjelancem od<br />
jaja i skuva u vinu. Ovo se pije na šte srce za nekoliko jutara.<br />
KRV S OČI SNIMITI<br />
1.Krvlju od goluba natopi se tanka lanena krpica, pa se privije na oči kad se pode<br />
spavati.<br />
2.Skuva se jaje na tvrdo. pa se uzme samo bjelance. Bjelance se zavije u tako zvanu<br />
ćabensku krpu i privi je na oči. (Ovaku krpu donesu tur- ske hadžije kad dolaze sa<br />
ćabe.)<br />
NAZIMA<br />
Nazima je svakoj bolesti početak, s toga se od nje treba čuvati. Ako već dođe treba je<br />
što prije goniti. Većina onijeh lijekova koji se upotreblju- ju pri znacima vrućice,<br />
upotrebljuju se i kod nazime. Osim onijeh liječe još i ovako.<br />
1.U večer kad se pođe spavati, skuvaju šećera u jaku octu. pa onako vruće popije onaj<br />
koji je nazebao, i legne spavati.<br />
2.Skuva se cvijeta od šljeza, i one vruće vode pije.<br />
NOGE KAD OTEKU<br />
1.Cvijeta od zovine, skuva se u dobru vinu, pa se tijem obloži otok.<br />
2.Lišćem jasenovijem svježim, vele da je dobro noge obložiti.<br />
3.Spari se Aptovine (Aptika ebulum), pa se otok obloži.<br />
4.Ptića od jejine očerupati, pa u loncu skuvati. Ona se mas pokupi pa se otok s njome<br />
maže.<br />
Primjedba: Ovaj lijek prepisao sam iz pisane knjižnice pokojnoga Mate Kulijera o<br />
kojoj sam naprijed govorio. Uz ovaj lijek stoi u toj knjižnici ovo primjedba: „Prijeki<br />
lijek U Duvnu godine 1832. mjeseca Juni- ja g. Don Ilija Juričević budući od noge<br />
bolestan te je o štapu hodio, i tako jednoć neko donese tića od jejine koje ga zakla i<br />
dobro očerupa i u lonac nov stavi i svari i onu mas pokupi i potlje kad se izladi i kad<br />
bi pošao u<br />
postelju leći namazo bi noge, tako tri četiri puta i odmn poče bez štapa hoditi i vidili<br />
556
smo svi kripost ovu."<br />
5. Tamjana, octa i osjevine miješaj pa dobro ukuvaj i privi na otok, vele da je dobro.<br />
NESVJESTICA<br />
5.Lišća od ruzmarina, podosta stući i na čelo priviti.<br />
6.Korjena trave ćurekota. ušije se u kapu i nosi.<br />
PIJAVICA KAD SE PROŽDRE<br />
1.Uzmu čašu po golemu punu ulja, i to popiju.<br />
2.Masla sa octom dobro uzvariti i popiti, vele dobro je.<br />
3.Soka od blitve (Rete Riiben) iscijediti podosta i što više piti.<br />
4.Duvana pušiti ne prestano.<br />
PRIŠ CRNI<br />
1.Leteće zrno, (zrno koje je bilo u pušci) dobro raspleskati pa na priš čim se pojavi<br />
priviti. Povrh zrna privije se bjelance od jaja poprigano na ulju.<br />
2.Šumance od jaja smedom umute, i na list od bokvice izliju, pa na priš privijaju.<br />
3.Šumance od jaja sa ječmenim brašnom na gusto umutiti, i to po- često na priš<br />
mijenjati.<br />
4.Dukat u vatri ugriju i njime priš prožegu.<br />
5.Jedni stuku sitno nišadera, pa po prištu posiplju a ozgo po ovome metnu list suva<br />
duvana.<br />
6.Ako je priš bijel to onda zovu „Kokošinji priš". On se liječi ovako:<br />
U vuče se u tanku iglu bijele svile. Iglom se priš probode i ona svila<br />
u vuče i ostavi u prištu. Tu svilu često premiče te na one rupice gdje su krajevi curi<br />
žutkasta ili bijela voda.<br />
PLAČ DJETINJI<br />
1.Kad se dijete veoma rasplače, steru mu u kolijevku travu komolji- ku i s njome<br />
dobro noge oblože.<br />
2.Nekoliko zrna maka (der Garten mohn Papaver somniferum) po- prže i to daju<br />
djetetu da u čem popije ili pojede.<br />
PRIJEDORLJIVOST (KILAVOST)<br />
1.Trave velikoga zelja. kiseljače i nekoliko vrhova od rute stuče se zajedno. pa onaj<br />
sok izažme. Sok bolesnik pije a travu onako stučenu privije.<br />
2.Žile od trave ovnaka istuku. pa u ozimačnu mlijeku dobro rasku- vaju i kroz jedno<br />
deset dana privijaju.<br />
557
3.Trava sodule istuče se dobro i na to mjesto privije.<br />
PROVORI<br />
1.Jednu čašu ulja, a drugu vina uliju u nov lonac i prokuvaju. To pošto se izladi, piju.<br />
2.Jednu čašu ulja od lana popiti. vele da je dobro.<br />
3.Uzmu jednu jabuku, izvrte je inalko i u tu rupu metnu tri četiri zrnca bijeloga<br />
tamjana. To se u tihoj vatri ispeče pa bolesnik jede.<br />
4.Ugriju prosa na tavi, pa ga poškrope octom i privijaju na provor.<br />
5.Zelene kore od zovine dobro osuše i učine u prah. Toga praha uzimaju po jedan<br />
dram u vodi kad polaze spavati.<br />
6.Baruta tri drama, slanine tri drama istući i na modru artiju razma- zati pa na provor<br />
priviti, vele da je dobro.<br />
7.Komad se čelika dobro ugrije na vatri. Niz taj vruć čelik sipa se čista ulja, a nadnese<br />
se na kakav čist sud. Ono ulje što pane u sud daju bolesniku da pije.<br />
8.Čašu ulja, čašu vina i meda koliko orah skuva se zajedno i daje bolesniku.<br />
9.Mišinjaka (mišije nečisti) u mlaku ulju popiti, vele da je prijeki<br />
lijek.<br />
10.Suve se crvene paprike potopi u mlaku vodu. U toj vodi stapaju tanke krpe i meću<br />
na provor.<br />
11.Zečiju kožu namažu medom po dlaci pa onda dobro pospu crni- jem biberom. i<br />
priviju na provor.<br />
12.Nekolike bobe od brštana u ulju popiti, vele dobro je. Na Božić kad ko kiti kuću<br />
brštanom, od toga brštana ostavljaju bobe za ovaj lijek.<br />
PLAMAC<br />
1.Zemlje zvane huma (Auripigmentum) potopi se u kiselu mlijeku i privije ne obraz.<br />
2.U jednu četvrtinu oke mastike tri drama kanfora dobro umute, pa u to zamoče sjernu<br />
vunu i privijaju na plamac.<br />
3.Spari se majdonosa na ulju i privija.<br />
RESINA<br />
Resina obično pada maloj djeci.<br />
Vješta žena digne resinu prstom, ili drškom od kašike. Prije no se digne resina,<br />
razgrije se soli na vruću ognjištu, ili maši pa se privije djetetu na zatiok.<br />
Pošto se resina digne ispeče se bjelance od jaja na niaši, pa se privije na tjeme.<br />
RUKE ILI NOGE KAD DRŠĆU<br />
4.Nabere se trave rute i kadulje, pa se osuši u hladu i u prah satare. Toga praha sipa se<br />
po jedan dram u čorbu svakoga rućka.<br />
558
SRDOBOLJA<br />
J. Kome proljev veom utuži pije češće dobro jakoga vinskog octa.<br />
5.Trave srčanika i korjena velikoga zelja sitno strugaju, i svako jutro s vodom piju.<br />
6.Jedni udrobe sira varenoga neslana u vareno mlijeko pa se dobro najedu.<br />
7.Šumance od jaja, smiješaju sa malo octa i to piju.<br />
8.Kavenim tozom zaspe se onaj koji imade proliv, a zatim zalije dobrijem octem.<br />
9.Poprže oriza, učine u prah i to u varenu mlijeku piju.<br />
10.Krvi od žabe sažegu i u prah učine i to piju u vodi.<br />
11.Sijerka spare na tavi, pa onako mlako privijaju na pupak (ovo se obično djeci čini).<br />
12.Rog ili gnjat od jelena sitno sastružu i u vodi piju.<br />
13.Pečetnog voska sitno nastružu i to u vodi piju.<br />
14.Smrekovinu dok su još bobe na njojzi dobro razvare i onu vodu piju.<br />
15.Sjemena od štavljike i bokvice, za tijem kamena, koji je uvijek sunce grijalo, stuku<br />
i u prah učine. Od toga praha se naprave dva mala kolačića pa se ispeku medu dva<br />
vruća dna od lonca i pojedu.<br />
16.Deset drama karanfila, 10 drama tarčina, 10 kanele, svare u bijelome vinu i u jutru<br />
piju na tašte.<br />
17.Dobro se istuče sjemena od konoplje i onaj se sok uhvati pa pije.<br />
18.Metvicu kuvaju u vinu i piju.<br />
19.Rastovijeh šišarka, stuku u prah pa taj prah piju s vodom na<br />
tašte.<br />
STRUNJA ILI ŽELUDAC<br />
Alo koga zaboii ispod ožličice, vele da se je strunio, treba mu graditi želudac.<br />
Želudac gradi za taj posao vješt čovjek ili žena; Evo nekoliko načina.<br />
2.Protre se u desne ruke između palca i kaži prsta ona žilica, pa se onda ruka dobro<br />
stegne maramom oko mišice. Na tu ruku treba bolesnik da leže dok mu dobro utrne.<br />
3.Protru žilicu za lijevim plećem i ruku na gornji način stegnu.<br />
4.Istaru dobro mlakijem uijem ispod rebara i po trbuhu, pa onda metnu ibrik vruće<br />
vode, ili vruće jajce od kantara na pupak.<br />
5.Metne se na pupak korica hljeba. U nju se zadije sedam ili devet malijeh zubljica<br />
luča. Luč se pripali pa se ozgo poklopi malijem lončićem. Lončić pokupi trbuh i tad<br />
vele da mu je želudac na mjesto došao.<br />
SVRAB<br />
Svrab je priljepčiva bolest, s toga od svrabljiva čeljadeta svak se kloni. Svrab liječe<br />
ovako:<br />
1.Donese se vode sa tri izvora pa se od sve tri nalije stupa. Tu vodu ostupaju vratilom.<br />
pa onda pokriju konjskom zobni<strong>com</strong> i ostave pod strehom da prenoći. Čeljade, koje<br />
559
se liječi okuplje se u večer kad pođe spavati. Dok se nije još voda posušila pospu ga<br />
sitnijem sumporom, pa se onda obuče u čiste haljine i ide spavati. U jutro kad ustane<br />
okuplje se onom vodom iz stupe i dobro istare zobni<strong>com</strong>.<br />
Ovo se ponavlja na nekolika dana.<br />
2.Po drama nišadera, po drama sumpora, po drama soli, nekoliko luga i malo čađi.<br />
Ovo se sve zamiješa lozovom rakijom. Iza toga se uzme na dlan malo ulja, pa na to<br />
ulje metne pomalo one smjese, i dobro među dlanima rastare i mažu svrabljivo<br />
mjesto a naročito po žilama iza šaka i ispod koljena.<br />
3.Skuva se trave ovnaka u muškoj mokraći u kakvu loncu, pošto se poklopi busom, a<br />
kad se skuva tijem se maže bolesnik.<br />
4.Soka od limuna, ulja, sumpora, soli cjelice, svakog jednako. To se dobro stuče i<br />
smiješa i mažu žile od ruka i noga.<br />
SUŠICA<br />
Od suve se bolesti obično počnu liječiti kao i od kašlja, a osim toga liječe se i ovako:<br />
1.Ustruže se podosta rena pa se miješa sa medom na vatru neme- ćanim i jede svako<br />
jutro po kašika.<br />
2.Jemuže od riđe koze piju svaki dan po tri puta za četrdeset dana.<br />
3.Skuvaju u vodi ljusaka od ive i tu vodu piju i ujutru i u večer.<br />
4.Tako isto rade i sa tisovom korom.<br />
6.Lišća trave konopljike, slanine i jedno jaje popriga se na tavi i pojede. Ovo čine više<br />
puta.<br />
7.Sumpora i nišadera potope u vodi i tu vodu piju za četrdeset jutara.<br />
SPRŽOTINA<br />
Kad se čijem opeče, najpreči je posao, da se odma izvadi oganj. Oganj vade na više<br />
načina.<br />
1.Čim se ko opeče, pomažu se opekli uljem pa dobro pospu soli i zaviju.<br />
2.Stuče se krtole sa soli pa se prilije vina, i to hladno priviju na opekli.<br />
3.Pomažu spržotinu mastilom.<br />
4.U vinu tope krpe i privijaju na opekli mijenjajući po često.<br />
5.Ako se je spržotina isprištila te su se prištovi provalili lijeće ih blagijem melemima.<br />
Najbolji melem za pržotinu vele da je, kad se u kreč- noj vodi prepere ulje devet puta,<br />
i tijem rane mažu.<br />
6.Ulja i bjelance od jaja miješa se dok se dobro zgusne, pa se rane sa 'ijem mažu.<br />
7.Zelene kore od zovine nastrugaju podosta. To se popriga na ulju u što se doda još<br />
malo voska.<br />
Kada se izladi mažu se rane.<br />
SLOMLJENE RUKE ILI NOGE KAKO SE LIJEČE<br />
560
Ko slomije ruku ili nogu, odma traži vješta čojeka da mu je udlaži. Ako je<br />
prelomljeno udo oteklo dok je vještak nađen, treba po mogućnosti otok prije snimiti,<br />
pa onda dlažiti.<br />
Otok se najbolje snima, kada se privija kvas od ječmena jarišna brašna.<br />
Kada je već otok u nekoliko spanuo, onda se prave dlage, i slomljeno udo dlaži.<br />
Uzmimo na primjer da je noga između članaka i koljena prelomljena. Tada se prave<br />
štičice, nešto pokraće nego je golijen dugačka. Svaka je štičica tanka, koliko dva<br />
prsta široka. Pri vrhu i pri dnu je sa spoljne strane zarezana, kako se konac, kojim će<br />
se stezati, neće pomicati.<br />
Štičica se onoliko načini. kako bi kad bi ih oko zdrave noge poređali, dohvatila jedna<br />
do druge. Kad su sve štičice gotove, uzme se jedno povje- smo lijepa lana, pa se<br />
lijepo rasčešlja i fino namjesti kako može svu nogu obložiti. Ovako priređen lan zove<br />
se „vlakno". Na vlakno se izlije podosta bjelanca od jaja, pa se svuda dobro razmaže.<br />
Iza toga vještak namjesti izlomljene kosti, pa nogu dobro umota onijem vlaknom. Po<br />
vlaknu se poredaju štičice razmaknute po nekoliko jedna od druge. Kada se štičice<br />
pore- daju onda se tvrdijem koncem što bolje pritegnu oko noge.<br />
Ok.o namještanja vlakana i pritezanje štičica pomaže još koje čeijade onome<br />
vještaku. Sjutra dan se konac malo po pritegne, i to čini svaki dan, dok se štičice u<br />
blizu ne sastanu.<br />
Pošto su se štičice u blizu sastale, ostavi se noga u miru za trideset do četrdeset dana<br />
dok preraste.<br />
SISE KAD ŽENU BOLE<br />
2.Čim opazi žena da joj je sisa otvrdnula i da je boli, odma traži sitnoga pijeska iz<br />
vode. Pijesak dok je još mokar saspe se u muški fes pa se u nj zakopa sisa.<br />
3.Meda, voska, golubijeg đubreta, kozjih brabonjaka svakog podjednako istuku i za<br />
mijese sa dobrijem octem.<br />
To se hladno privija na sisu.<br />
4.Ako je bolest uzela maha, te se vidi da se otok neće povratiti onda se pari vrućijem<br />
oblogama da bi prije sazrelo i provalilo se. Od vrućijeh obloga najviše upotrebljavaju<br />
lapu od lanenoga sjemena.<br />
5.Ječma. kopriva i cvijeta od zovine dobro raskuvaju, i to vruće privijaju.<br />
6.Pitome metvice i kopra spare u dobru vinu, pa se ta trava privija, a onijem sokom<br />
maže i pere sisa.<br />
7.Kad se rana otvori, meće se najprije bokvica da očisti ranu, a po tom se liječi<br />
blagijem melemima kao i druge rane.<br />
TJEMENJAČA<br />
Kada je u djeteta tjemenjača u kosi pa se ne može očistiti, namaže se mlakijem uljem<br />
pa se onda pritisne listom kupusa i poveže. Ovo rade u večer kad dijete ide spavati.<br />
Sjutra dan se opere mlakom vodom i sapunom i češljem po najlak snima. Tri četiri<br />
561
puta dosta je namazati. pa će se tjemenjača očistiti.<br />
UHOBOLJA<br />
1.Načini se od voštene krpe fišek. Tanji kraj fišeka zavuče se u uho a širi se kraj<br />
zapali, te gori dok se može vrućina trpiti. Ovijem vele da se gnoj i nečist iz uha<br />
izvuče.<br />
2.Spari se crvenoga luka, a za tijem ostriže kose na zatioku na onaj sparen vruć luk<br />
privije.<br />
3.Stuku bokvice, pa izažmu onoga soka i hju u uho.<br />
4.Rastope sala od prepelice i onako mlaka lijevaju u uho.<br />
5.Špice od bresaka sažegu u žeravi, pa ih onako vruće metnu u čisto ulje. To ulje<br />
docnije ulijevaju u uho.<br />
6.Isto tako prireduju i bajame - bademe.<br />
11.Kada se nađe gnijezdo od miša. sa sedam ili devet miša. koji nijesu progledali, od<br />
toga prave lijek za uši ovako:<br />
Miševi se strpaju u bocu. pa se ozgo nalije ćistoga ulja. To stoji četrdeset dana, pa se<br />
onda po kap dvije sipa u uho.<br />
12.Kad koga uši svrhe, mjesto hilala nosi uzase puzdru od kunca i njome tarka uši, pa<br />
vele, da će pročuti.<br />
13.Zečijega sala istope vrućijem nožem pa onako mlako sipaju u uho.<br />
14.Zuč od vola, sala od gušterice, sala od zeca, i lozove rakije svega podjednako dohro<br />
izmiješaju i sipaju u uši.<br />
15.Ako se kome što živo uvuče u uho uspe se mlaka ulja, pa se ono uho nadnese nad<br />
vruću vodu i vele da će izmiljeti.<br />
Jedni opet sipaju mlako ulje, pa nagnu glavu na onii stranu okrenuvši uho, u koje se<br />
je nešto uvuklo zemlji i skaču na jednu nogu.<br />
UBOJ<br />
Na uhoj meću razne lijekove, evo nekolika:<br />
1.Čim se ko u što ubije, ako nije prokrvavilo, odma lijevaju na utučeno mjesto ledenu<br />
vodu, dok dobro zatrne.<br />
2.Uzmu govedu slezenu ili bravlju džigericu, pa je dobro isjecaju i posole, a za tijem<br />
priviju na ono mjesto, gdje se ko ubio.<br />
3.Goveđu žuč razmažu po artiji i privijaju na uboj.<br />
4.Ako se čeljade po svemu tijelu ugruvalo zakolje se bravce, pa se ona vruća koža<br />
posoli, i navuče po golu tijelu. Koža ostaje na dotičnome čeljadetu dvadeset i četiri<br />
sahata.<br />
5.Da ne bi uboj iznutra naškodio, jedu slaninu posutu barutom, ili med pomiješan sa<br />
mladijem maslom.<br />
6.Na stariji uboj. Uzme se zečija koža, pa se pt> dlaci pomaže me- dom, a dobro<br />
pospe crnijem biberom i privija na uboj. To isto meću i na provor.<br />
7.Voska koliko orah. toliko jelove smole, nekolika zrna bijeloga tamjana, bjelance iz<br />
562
dva jaja. i jedan fildžan lozove rakije. To se sve na ti- hoj vatri prokuva i izlije na<br />
modru artiju. pa se na uboj prilijepi.<br />
8.Izreže se sitno rena, smiješa sa dobrijem octom i privija na uboj.<br />
9.Podosta žila od kopriva stuku sa soli, za tijem se uzme stučenoga lanenoga sjemena.<br />
Oboje se skuva u varenu mlijeku i privije na uboj.<br />
10.Zemlje crvenice spare na octu, i tijem pare uboj.<br />
11.Mašine sa drijena spare na tavi i privijaju.<br />
UDARAC U GLAVI<br />
1.Žuč se od vola smiješa sa dobrijem octom i tijem maže po čelu.<br />
2.Meda i tirjaća smiješaju i mažu šuplje oči.<br />
USTA KAD TUKNU<br />
Pitome metvice skuvaju u vodi i onom vodom ispiraju usta svako<br />
jutro.<br />
ĆELA NA GLAVI<br />
1.Sitno se stuče modroga kamena, pa se u večer pospe po ćeli, a sju- tri dan opere<br />
mlakom vodom i sapunom.<br />
2.Čovječije nečisti piivijaju po ćeli, a sjutra dan se dobro opere mla- kom vodom i<br />
sapunom.<br />
3.Za devet večeri opere se najprije mlakom vodom i sapunom, a za tijem se namaže<br />
salom od jazavca.<br />
CRIJEVO KOME SE POVRAĆA<br />
1.Crijevo se opere hladnom vodom, pa se pospe prahom od spuža sažežena pod<br />
korom.<br />
2.Kožicu nutranju od kokošinjega želudca, dobro sasuše i prah učine pa tijem prahom<br />
na gornji način posipaju.<br />
CVIJET KOD ŽENSKIJE KAD NIJE UREDU<br />
1.Lišća od kolopera osuši se u hladu, pa se satare u prah. Taj prah piju u vodi oko<br />
mjesečeve mijene.<br />
2.Kadulje lišća i korijena vere u vodi i onu vodu piju.<br />
3.Pelina smiješaju sa medom, pa to priviju na trbuh.<br />
4.Kore od šipka sladuna, skuvaju u vinu i to vino piju.<br />
5.Isto tako vare i cvijet od kadifice pa piju.<br />
563
KAD CVIJET PREKO MJERE DOLAZI<br />
6.Rastova žira jedu svako jutro po jednu jezgru.<br />
7.Metvice pitome stuku i priviju na pupak.<br />
8.Oriza po prže i prah učine pa taj prah usmrču u nos.<br />
PRIŠT I DALAK<br />
Od prišta i od dalka ima dosta i smrtnih slučajeva, a i sakatih prstiju od prišta ima<br />
dosta.<br />
Ovde se prišt zove bruka, a ima ga od tri vrste: vlaga bruka, bela bruka i crna ili sina<br />
bruka.<br />
a) Vlaga bruka ima žut mehur, u naokolo je ervena a gnoj je gust i žit.<br />
b) Bela bruka ima beo mehur i izgleda kao izgoretina, gnoj je beo i redak.<br />
c) Crna ili sina bruka ima crn mehur iz koga ide sukrvica. Kad se prokine prska, i kad<br />
se nečistota iscedi ostaje crveno zdravo meso.<br />
Blaga bruka leči se ovako: Čim se mehur opazi, treba da se dobro či- stim prstima<br />
otkine i lepo očisti, da nikako ne ostane bolesne kože. Pošto se s tim svrši, onda se<br />
uzme pepeo od vrbove kore, koji se pomeša s presnim kravljim maslom. Ta se smesa<br />
zagreje, pa se njome rana jutrom i večerom previja. Može da ozdravi rana i posle<br />
trećeg ili četvrtog menjanja leka.<br />
Bela bruka leči se kad se mehur iglom provali pa se uzme po 6 drama plavog kamena<br />
i kalamiđinđera, i onda 3 dr. nišadora, pa se to sve mete u jedan čančić i s komovi<strong>com</strong><br />
zagreje, pa se tako zagrejano meće na ranu. Na dan se ovo tri puta menja a za dva tri<br />
dana od ovog rana prođe.<br />
Sina (crna) bruka prvo se dobro očisti; jer ako ma i najmanje ostane od mehura onda<br />
se za 24 časa još gore pozledi, te se na novo mora dobro očistiti. Kad se rana očisti,<br />
onda se opere čistom komovi<strong>com</strong>, i pospe ka- nom. Tako previjena rana ostaje 24<br />
časa. Tako se ponovi 2-3 puta. Kad se primeti da je rana sa strane zagorena, a kožica<br />
se odozgo počela smežuravati, onda se počne upotrebljavati melem koji se menja<br />
svaka 24 časa. - Melem se pravi od voska i šarlagana ili zajtina. Pre no što se melem<br />
privija, is- pira se rana rakli sapunom i mlakom vodom. Melem se maže ria lanenoj<br />
krpi.<br />
Za vreme bolesti zabranjuje se bolesniku: vino, med. riba, grožđe, i dr.<br />
Dalka ovde računaju na 7. vrsta; dva su najopasnija i o njima će biti reč, a to su: dalak<br />
i crveni dalak.<br />
Dalak se poznaje što ima odozgo crn mehur kao manistra, a ostalo je sve crveno.<br />
Crveni dalak s početka ne pušta mehur, nego koža crveni i raste i on se često<br />
pojavljuje i oko očiju.<br />
Kad se dalak primeti, užeže se kakav klinac pa se njime pričvrlji vrh mehura. Prvi put<br />
će se bolesnik malo trgnuti; ali bol prestane. Klinac treba držati, dok bol ne prestane.<br />
- Za lek se uzme nikotna i nišadora podjednako, i s malo prvenca pomeša. To se mete<br />
564
na ranu a preko toga artija ili krpa. To treha ostaviti 24 č. i kad se odveže, ako rana<br />
pusti gust gnoj - do- bro je; rana se ziigasila - a ako gnoja nema, onda se isti lek<br />
ponavlja sve dok se gnoj ne pokaže. Kad gnoj počne, onda se belac od jajeta podvari<br />
sa komovi<strong>com</strong> i previje na ranu. Na 24 č. ovo se dva puta menja; posle se leči<br />
melemom. Za melem se uzme borove smole i voska (manje), pa se to sa šarlaganom<br />
stopi. Taj melem na malenoj krpi menja se: ujutru, u podne i u veče dok se rana ne<br />
zatvori.<br />
Crveni dalak:<br />
Leči se ovako: Uzme se po6 dr. karanfilja, plavog kamena, ćafurije, kalamidindera, i<br />
9 drama nišadora - te se sve pomeša i s prvencem komovače greje. Time se, svakoga<br />
sata, pomukom natapa bolesno mesto. Ako je boljka na vreme uhvaćena, onda se<br />
samo tini i izleči - a ako izade mehur, on se iščupa pa se tek onda rečenim lekom leći<br />
i za 2-3 dana može da se ozdravi. Ako se ovim lekom ne predupredi, otok počinje da<br />
se širi ali se i u tom slučaju istim lekom leči. Da bi mehuri što pre sazreli, meće se na<br />
njih skorašnji guščijak.<br />
LEČENJE OD UJEDA BESNOG PSA<br />
Kad koga ujede besno pseto, onda se mora to pseto odmah ubiti i ra- seći pa se onaj,<br />
koga je ujelo, kroz pseto provuče i posle toga za 40 dana jede samo nekiseo ječmen<br />
hleb pa ozdravi.<br />
KAD LEĐA NAZEBU ILI KRSTA KAD BOLE<br />
Kad kome leda nazebu, ili kad ga kosti u krstima bole, onda on legne na krevet<br />
potrbuške a dete ga gazi. To biva u veče i po neki put izređaju se sva deca dok onoga<br />
prođe ono što ga boli. Na onim mestima gde ga najviše boli on viče detetu: tu... tu...<br />
tu... tu me boli... i dete mora tu da poigra i malo duže da se zadrži.<br />
LEČENJE ZUBOBOLJE<br />
Po verovanju prostoga naroda zub boli što su se u njemu zapatili crvi, te oni jedući<br />
sami zub proizvode užasne bolove. Samo se usled toga zub iz- jede, a ne i usled<br />
nečeg drugoga.<br />
Kad je stvoreno takvo uverenje u narodu, onda je pronaden i način da se isti izvade,<br />
kako iz zuba, tako isto i iz uha, oka pa i iz nosa. Nama je poznato da to rade kod nas<br />
samo Ciganke pomoću „cevke", i to iz čiste ,,lekarske ljubavi", a što će neka da za to<br />
da suknju. reklu, košulju, pile, vune i dr. to je opet koliko da nije džabe.<br />
Bolest više puta i umine, i to ako nije toliko zbog izvađenih crvi, a ono je zbog suknje<br />
i dr, stvari koje su date, ili zbog „dobrog" „rapoloženja" domaćinovog.<br />
Ovaj drugi način vadenja crvi i lečenja zubobolje manje je poznat i zato ga<br />
565
saopštavam čitaocima.<br />
Stvar se sastoji u tome što se uzme seme od hunike (Hyosciamus niger) za koje se<br />
zna da ima opijajuće dejstvo. I sva je sada stvar u tome da se crvi opiju, a time i<br />
unište i onda mrtvi ispadaju.<br />
Da bi se to postiglo kako valja potreban je jedan čorbaluk (ili malo veća činija) i<br />
ključala voda.<br />
Sad se uzme na vatralju žara i pospe se semenom od bunike i odmah se taj žar<br />
poklopi činijom. Seme na žaru a ispod činije od toplote pršti što se lepo čuje i kad<br />
prestane onda se činija digne i odmah se u nju nalije ključala voda. Sad bolesnik<br />
legne potrbuške i zeva nad onom vrelom vodom udišući vodenu paru. Odozgo se<br />
pokrije ponjavom (ili čim drugim) da bi se dobro oznojio i tako čeka od prilike 5<br />
minuta.<br />
Zevajući nad vodom teku mu bale iz usta, a time tako ispadaju i crvi.<br />
Sad kad bolesnik ustane sav je znojav i zamoren time, što je pored vodene pare<br />
udisavao i upijajući zadah od izgorelog semena. No, što je naj- važnije sada se<br />
primećuje u vodi stotinama sitnih crvića, za koje drže da su „istinski" crvi, a ne da su<br />
to klice semena. Zaprepastili su se kad sam ja na isti način „proizveo" crve bez<br />
bolesnika. Ovde je glavno što za neko vreme prestane zubobolja, ali to je samo usled<br />
opijajućeg dejstva bunikinog semena a ne zbog toga što su umrtvljeni crvi.<br />
Kad kome ide krv na nos najbrže se zaustavlja ako se u onu noz- drvu, odakle ista<br />
teče, ušmrkne dobro i jako vinsko sirće. Neki, u ovom slu- čaju, dižu u vis onu ruku<br />
iz koje nozdrve ide krv, a neki polivaju glavu (a naročito potiljak) hladnom vodom i<br />
na potiljači svezuju dva pramena ili dva vlakna kose, a neki puste te im kanu tri kapi<br />
krvi na živ ugljen.<br />
Krv na rani (posekotina ili dr.) zaustavljaju: neki metanjem sitne soli na istu; neki<br />
sastrugu s kajiša (s donje neuglađene strane) sitna vlakna, pa to metu na ranu i krv<br />
zaustave; neki zgore vunu (vranu), pa onim uglje- nom zasole ranu i krv prestane<br />
(ovaj se način najviše upotrebljava); neki zasoljavaju ranu prahom od zrele puhare<br />
(licoperdon bovista balb) pa, ka- žu, da i to pomaže.<br />
Da rana (naročito od izgoretine) brzo „prođe" poneki rade ovako: Ispeku žuti pasulj<br />
(čučavac), zatim ga razdele na polutine i iste prilepe na ranu. Ako se pasulj odmah<br />
prihvati za meso rana će brzo da prođe; u protivnom neće.<br />
Na rane još meću lišće od trave bokvice, podbela i samobajke. A izgoretinu ispiraju<br />
Ijudskom mokraćom i na nju meću lišce od kisela kupusa ili je mažu čistim zejtinom.<br />
Veću posekotinu sole sitno istučenim ugljenom od crvene vrbe. ili na nju meću<br />
istučeno lišće od hajdučke trave ili mesečine (sporiša), koje pret- hodno nakvase<br />
Ijudskom mdkraćom.<br />
Kad se koji ubode (naročito u nogu) previjaju mu na ono mesto, ode se ubo, tanak<br />
križić slanine. A ako ie trn ostao u mesu onda meću na ranu zečju mast, koja je posle<br />
male upotrebe izvuče trn.<br />
1.Protivu probaclu ili lišnje upotrebljava se: voda (čista) sipana kroz grkljan od<br />
„božićnjara", ili voda sipana kroz pištolj ili nož, kojim je ubijen čovek, koju treba da<br />
pije bolesnik; voda u kojoj je stajala „strelica" (koja se nalazi kod drveta gde je grom<br />
566
udario) ili voda u kojoj je kiseljena vilska ložičica* (pečurka ili trut koji raste na<br />
panju od breskve), kojom takođe bo- lesnika treba zapajati; borova smola metuta na<br />
plavu hartiju, istucan ren pomešan sa sirćetom i zejtinom, tamnjan pomešan s<br />
belancetom od jajeta i sitno istucano lišće s cvećem trave slačice, pomešano s<br />
pšeničnim brašnom i vinskim sirćetom, koje se privija na mesto koje boli.<br />
2.Protivu gušobolje istuče se sitno nišador i metne u cevku od obzovinog drveta, pa se<br />
to dune (kroz istu) bolesniku u gušu. Po neki daju bolesniku te pije zejtin ili gas (!) a<br />
pri tom mu mažu grlo i vrat zejtinom ili rakijom.<br />
3.Protivu „krajnika" u ovom je kraju opšte poznati narodni lek dugački prst, ložica ili<br />
šišarka, neke babe „vešte" u tom poslu, kojim puta bo- lesniku po ždrelu gde se<br />
obično krajnici i pojavljuju.<br />
4.Da micina provali i da što pre prođe neki meću na istu jaje od uštrojenog psa<br />
(sirovo), koje prethodno raseku i onako vruće metu na ra- nu. Drugi opet raspiraju<br />
žabu, pa je sole s nišadorom, i tako je previju na ranu. Treći previjaju na istu svinjsku<br />
balegu. Četvrti peku repu i, onako vruću, meću na bolno mesto. Peti kuvaju laneno<br />
seme s mlekom sve dok se ne zgusne, pa posle to previjaju na bolesno mesto. Šesti<br />
meću na istu suvu šljivu (voćku) posoljenu nišadorom. Sedmi previjaju sirište ili sitno<br />
iseckano goveđe meso, itd.<br />
5.Kad kome opada kosa s glave onda valja da izmije glavu vodom iz trave ustave ili<br />
češljuge. A kad ima po glavi perut onda valja glavu da izmije svračijim jajetom...<br />
6.Protivu groznice lek je: Unutrašnja kožica od živininog bubrega (želuca). Tu kožicu<br />
valja osušiti, istući u sitan prah i davati bolesniku da pi- je u vodi, kafi ili kakvom<br />
drugom piću. - Ili: žabu kamenjarku valja bolesnik da poljubi i pustiće ga groznica. -<br />
Ili: kora od vrbe kuvana u vodi, koju treba bolesnik onako gorku da pije. - Ili: trava<br />
kičica kuvana u vodi, koja treba da se pije naštinu. Ili: kupanje u hladnoj vodi, a<br />
naročito iznenadno skakanje u rečnu hladnu vodu. Ili: kupanje u vodi u kojoj je pre<br />
toga pokiseljena lisičja lubanja. Ili: beli luk istucan s ljutom pečenom paprikom i po-<br />
mešan jakim sirćetom koje treba bolesnik „silom" da jede naštinu (u jutru). Ili:<br />
bolesnik treba punu torbu kamenja da odnese do najbliže reke ili poto- ka, pa sve to<br />
tamo da baci (sem torbe). govoreći tri puta: ,,s kamenjem, neka ostane i moja<br />
groznica", pa da se brzo vrati kući. Ili: ljutu komovu rakiju, pomešanu sa sitno<br />
istucanim nišadorom, treba piti 11 jutru naštinu. Ili: zapajanje bolesnika vodom<br />
uzetom s 9 izvora u kojoj su prenoćili belezi (koji končić od haljina) uzetih od 9<br />
udovica. Ili: pijenje što je moguće više čiste hladne vode. Ili: trava lincura, koja treba<br />
prethodno da je pokiseljena u komovoj rakiji, pa da se tako pije.<br />
12.Protivu jektike lekje: S mrtvacem. koji je umro od iste bolesti, valja zakopati jedno<br />
staklo crnog dobrog vina, koje treba ostaviti otvoreno. Tu valja da stoji četrdeset<br />
dana. Posle toga treba ga izvaditi i s istim valja zapajati kako zdrave, tako i bolesne,<br />
da bi ovo duže trajalo - isto vino po- mešaju sa pšeničnim brašnom, pa od toga umese<br />
kolačiće, koje osuše na suncu i posle daju bolesniku. Ili: pijenje, u jutru naštinu,<br />
presne surutke, i jedenje suve slanine (nepečene i nekuvane). lli: bolesnik treba celo<br />
leto da spava u toru u kome ovce leže.<br />
13.Protivu uvobolje treba sitno istući kamen belutak, pa taj prah za- mesiti sa sokom<br />
567
od crna luka i tu smesu priviti ispod uha; ili kanuti nekoliko kapi svoje mokraće u<br />
ono uvo, koje boli, pa će proći.<br />
14.Protivu velikog kašlja (rikavca) lek je: jedenje mesa od pečene svrake; ili: pijenje<br />
mleka od krmače (prvopraskinje) i kobile (provoždrepkinje), ili: da magarac obzene<br />
komad leba. koji treba posle dati bolesniku da jede; ili: pre sunca valja bolesnika<br />
provući kroz vinjagu; ili: valja bole- snika zapojiti vodom iz prve (desne) čarapica<br />
prvog (muškog) deteta, ili mokraćom dotičnog bolesnika; ili: zelenu žabu skuvati u<br />
vodi, pa onu vodu piti; ili: korubu od kornjače ispeći. pa istucati, i to pomešati s<br />
vinom i dati bolesniku da pije.<br />
15.Vrana kobila (prvoždrepkinja) kad oždrebi muško vrano ždrebe (bez belege), onda<br />
onu sukrvicu, koju ždrebe izbaci iz nosa treba uzeti i osušiti na suncu i čuvati. Neki<br />
rastvore ovo posle u vodi i daju da pije ono- me koji pati od „velike bolesti"<br />
(padavice), a neke žene to piju i kad hoće da prestanu s rađanjem dece.<br />
Veliku bolest (padavicu) neki leče još i ovako: Kad spava bolesnik, koga to snalazi,<br />
treba uzeti pile „nepropojče" pa mu prekinuti glavu nad njegovom sredinom tela. Za<br />
ovim treba glavu od toga pileta zakopati više glave bolesnikove; trup s krilima ispod<br />
pasa, a noge ispod nogu bolesnikovih. Ovo, vele, da će pomoći.<br />
16.Protivu ustobolje i bolesti nuzla (desni) neki jedu koru od zimzelena, šibljastog<br />
drveta. koje raste po našim šumama, a naročito lugovimai trnjacima pored međa.<br />
O NAMEŠTANJU (SALJEVANJU) STRUNE<br />
Najobičnija bolest želuca ti našem narodu, kako je on zove, jeste struna.<br />
17. U narodu -oni, koji su dublje posvećeni ovoj vrsti bolesti, drže da struna nije ništa<br />
drugo nego da se želudac pomerio ma na koju stranu i da zato bolovi nastupaju, što<br />
želudac nije na svom mestu. Otuda, po njihovom verovanju, želudac s jedne strane<br />
pokupi a s druge zategne damare (žile) i povuče bol i u druga mesta pa, čak. može i u<br />
prst palac. Još želudac može da priraste za kičmu (uz pršljenove slabine).<br />
Strune ima obične i potajne. Obična struna poznaje se po jakim i na- prasnim<br />
bolovima u želucu. Potajna, pak, struna poznaje se što duže traje; bolovi su malo<br />
blaži i na trbuhu se otok pokaže. - Ovaj otok može da bude svugde na trbušnoj duplji,<br />
samo ne s desne strane.<br />
Veštaci, za lečenje ove bolesti, ili kako oni kažu za nameštanje i saljevanje strune jesu<br />
većinom babe, sredovečne žene, a ređe i ljudi.<br />
Poznavanje ove bolesti evo kako oni vrše: Pošto bolesnik legne na le- đa, trbuh ceo<br />
izloži ovom narodnom lekaru, lekar pruži kažiprst, veliki i do- mali pa ih položi na<br />
bolesnikov trbuh uzduž i popreko (vertikalno i horizontalno), ali oba puta tako da<br />
veliki prst, koji je u sredini razmaknut od ona dva po 2-3 s. metra, uvek dođe na sami<br />
pupak. Ako kod bolesnika nije struna, onda se kucanje damara (bila) oseća na samom<br />
pupku pod velikim prstom.<br />
Ako je struna onda se kucanje damara opaža levo ili desno, gore ili dole od pupka;<br />
dakle. pod kažiprstom ili domalim prstom. Ili se kucanje damara ne oseća nigde. U<br />
tom slučaju veruju da je želudac prirastao za kičmu (slabične pršljenove).<br />
568
Ako je taj slučaj oni bolesnika malo protrljaju poćinjući od slabičnih pršljenova pa<br />
trljajući ka samom pupku. Posle kraćeg trljanja damar (bilo) se pokaže, i onda u oba<br />
slučaja - gde se oseti bilo - tu je pobegao želudac.<br />
Sad se pristupi samom lečenju. Njega vrše razne ličnosti na razne načine.<br />
U svima načinima lečenja, prema ličnostima koje igraju ulogu lekara, nije nužno i<br />
potrebno znati na koju je stranu pobegao (skrenuo) želudac, nego je samo glavno<br />
odrediti da li je bolest struna ili ne.<br />
Kod prvog načina radi se ovako:<br />
Bolesnik, kao što smo kazali, leži raskomoćen mirno u postelji. Narodni lekar, pošto<br />
se uverio da je struna, uzme kakvu cev, pištolj, šajtov ili grlić od kakvog stakla,<br />
pritisne na pupak i počne ga polako zavrtati tako da, na trbuhu, skupi kožu i pod<br />
otvorom napravi kao malu gužvu od trbušnjaka. Držeći tako stavi malo mekog voska<br />
na pupak (tu gužvu) i da bi pritisnuo dobro to mesto opaše dobro kakvom maramom<br />
na posle pojasom (seljačkim tkanicama) jako trbuh utegne. Zatim, bolesniku dobro<br />
prstima izgnječi žile ispod pazuha i mišice one ruke na kojoj je strani struna, a po tom<br />
dobro obmota i utegne mišicu te ruke mekom maramom i drži po 24 časa. Često puta<br />
tako se pritegne da sva ruka pomodri, ali to je dobar znak za uspeh lečenja.<br />
Pošto se ova procedura svrši onda lekar bolesnika namesti da leži na desnoj strani.<br />
ruke opruži niza se, noge prikupi, zgrči što može više. a glavu mu nisko namesti. Za<br />
vreme bolesti bolesnik ne sme jesti nikakvu kiselinu ni tešku hranu. Na ovaj način<br />
bolesnik, ako ne ozdravi od jedan put, onda se posle 24 časa ponovi ista procedura i<br />
uspeh je siguran po njihovom verovanju i tamo gde pravi lekari nisu pomogli.<br />
Po drugom načinu opet leče strunu ovako: Uzmu parče gnjecave sredine od hleba ili<br />
tome slično, stave na pupak; zatim, zapale zubljicu dobrog luča, zabodu uspravno u<br />
leb na pupku i poklope zagrejanim zemljanim loncem. Na taj način stomak se zagreje<br />
i prikupi malo te u tom i želudac dođe na mesto.<br />
Po trećem. opet. načinu stave pun lonac vode za vatru da provri. Za to vreme<br />
bolesnika istrljaju po trbuhu, opašu i stave ga mirno da leži. Za- tim donesu lonac s<br />
provrelom vodom i negde, u kraju sohe da i bolesnik vidi, izliju vodu u jednu tepsiju.<br />
Lonac, kako je zagrejan, brzo se osuši i dok se još nije izhladio oni ga brzo izvrnu u<br />
tu vruću vodu te polako postepeno uvuče svu vodu u sebe. Ako ova voda ude pod<br />
lonac struna je nameštena. To gotovo redovno biva, ali bolesnik redovno ne oseća<br />
pomoć.<br />
Ovaj treći način, po nekima, sadrži još nekih vračanja. Tako, za vodu koja se sipa u<br />
lonac, treba da je cela, t.j. nenačeta i da je ćutke s izvora ili česme donesena. Uz to,<br />
kad je lonac za vatrom provrio i hoće da se istavi treba ga tri puta okrenuti za suncem<br />
(s leva na desno) i tri puta izreći: ,,Lonac po Bogu otac, namesti (Petru - ime<br />
bolesnika) želudac. Sunce za goru želudac na mjesto." Drugi opet mesto ovih<br />
izgovaraju ove reči: „Sunce za goru, želudac na mjesto, struna nek ide na more. đe vo<br />
ne buče. pjevac ne pjeva."<br />
Po četvrtom načinu neki leče samo ovako: Bolesnik legne na leđa. Ruke i noge<br />
opruži, pod glavu ne meće ništa, noge ujednači, a uz tabane mu prislone kakvu jaku<br />
dasku i nekoliko puta lupe po dasci ušimice seki- rom ili nečim drugim. te usled toga<br />
569
želudac dođe na mesto.<br />
Po petom načinu prevrnu litar hladne vode na pupak, pritisnu dobro da voda ne izlazi,<br />
podrži dugo i želudac dođe na mesto.<br />
Po šestom opet. načinu, prevrnu šolju na pupak, potpašu je i pritegnu malo poviše,<br />
držeći tako dok želudac ne dođe na mesto.<br />
To su, uglavnom. načini nameštanja (saljevanja) strune za koje sam ja doznao u<br />
užičkom okrugu. Svakojako držim da ovde nisu svi načini nego da će imati još načina<br />
na drugim mestima.<br />
Napominjem da se ovako nameštaju u opšte i obična i potajna struna. Samo kod<br />
potajne strune, gde postoji otok, ili ako se bolesnik tuži na muku bilo od brige ili<br />
bolova u želucu, ili da se opaža vatra u grudima i u opšte iznutra. ili slab prohtev za<br />
jelo - onda na otok ili ako njega nema na oščicu (duplju želudačku) meće se „jakija".<br />
„Jakiju" prave ovako: uzmu od 10 p. d. sapun (obično crven), čašu ljute (prepečene)<br />
rakije i jedno jaje. Sapun istine i zajedno s rakijom i jajetom dobro izmešaju, razliju<br />
na kučine (povjesma od konoplje, koju još zovu i težina); zatim, pospu biberom i to<br />
priviju na pomenuto mesto kao siguran lek.<br />
18.Protivu okobolje: Treba napuniti vodom zelenu kalenicu, pa tu metuti dukat,<br />
strtnrak (cveće), čubor (cveće) i vidovu travicu. Tu kalenicu treba metuti da pienoći u<br />
košnici s pčelama. Sutradan, pre sunca, treba umiti oči tom vodom, i bolest će proći.<br />
Ili:<br />
Treba, u veče, metuti punu zelenu kalenicu vode da prenoći pod se- dalom gde<br />
kokoške leže. Sutradan, pre sunca. kad se kokoške skidaju sa se- dala, treba bolesnik<br />
istom vodom da umije oči. govoreći: „Kako se sada skidalc kokoške susedala tako s<br />
mene da se skine okobolj" (tako tri puta).<br />
Ili:<br />
Treba. u veče, ostaviti zelenu kalenicu punu vode da prenoći na me- stu gde se drva<br />
stovaruju s kola, pa izjutra rano istom vodom umiti bolesne oči, govoreći: „Kako se<br />
drva s kola skidala. tako da se skine okobolj s mojih očiju" (tako tri puta). - Pri<br />
umivanju ne valja se rukom povraćati (da se nebi bolest povraćala. već samo po<br />
jedanput šakom šljepnuti).<br />
Ili:<br />
U oči srede ili petka. pri sunčevom zalasku. valja otići na obližnju re- ku (ili potok).<br />
Tu se treba okrenuti niz vodu i umivajući oči (takode bezpovraćaja) govoriti: „Sunce<br />
zalazi, a meni okobolj prolazi", (tako tri puta).<br />
19.Protivu zuboboljc: - Treba nabrati šipkinje koje treba osušiti ili is- peći, pa ih stucati<br />
u sitan prah, zaviti ih u cigaru i pušiti ih. - Ili:<br />
Nabrati gladiševinu (gladiš - travu). pa je isitniti na sitnu parčad i tako metuti u<br />
džezvu s vodom da se kuva, pa onim odvarom ispirati zube. - Ili:<br />
Uzeti 2 grama kanfora (ćavurije) i 6 grama nišadora, pa to pomešati u staklo od 0.3 1.<br />
ljute komove rakije; kad se to sve rastvori. onda promućkati i držati u ustima. - Ili:<br />
Metnuti u džezvu tri obične (kafene) šolje jakog vinskog sirćeta, pola pakla duvana,<br />
sitno iseckanog luča i kašiku soli, pa to sve promeštati. pro- kuvati i odvar u ustima<br />
držati. - Ili:<br />
570
Kuvati konjski bosiljak, pa istim odvarom ispirati usta jutrom i večerom - (ovo je<br />
protivu smradi iz usta i bolesti nuzala – desni.<br />
20.Protivu glavobolje: - Bolesnik treba da se umiva jutrom i večeri vodom u kojoj je<br />
potopljeno seme od suncogleda (suncokreta). - Ili:<br />
Da leži (t.j. bolesnik) na grobnici u mesnoj crkvi i da prostre poda se platno (teženo)<br />
izrađeno u bolesnikovoj kući. Platno ne valja vraćati. -Ili:<br />
Bolesniku treba vezivati ladne krpe (koje često puta umaču i u sirće) preko čela, da se<br />
umiva ladnom vodom i da vezuje na slepe oči rasečene glavice crnog luka ili tanje<br />
koturiće od krompira, koje treba predhodno po- soliti. - Ili: Testo od projinog brašna.<br />
nakvašeno sirćetom treba previjati na čelo. - Ili:<br />
Bolesniku treba trljati čelo, slepe oči i vrat sa ižvakanim češljovima beloga luka. - Ili:<br />
Treba na čelo previjati ren natopljen ljutom komovom rakijom. - Ili:<br />
Na upaljeni tamjan valja dobro nakaditi mokar ubrus (peškir). pa njim uviti glavu<br />
preko čela.<br />
21.Protivu šuge: - Valja isprati katran u devet voda, pa njim namaza- ti mesta gde je se<br />
šuga zalegla. - lli:<br />
Treba se dnevno kupati po jedared u mlakoj vodi skorenjem od ku- kureka. Ili:<br />
Valja šugavo mesto namazati čovečijom mokraćom pomešanom s pe- pelom. Ili:<br />
Treba metnuti da se u kokošinjem jajetu ispeče kašičica (kafena) sitno istucanog<br />
„zelenog" kamena (plave galice, sumpora i paprike). Sve to treba posle rastopiti na<br />
masti stare slanine i tim mazati bolesniku kožu. - Ili:<br />
Bolesnik treba na Đurdevdan. pre sunčanog izlaska, da se okupa u rosnoj travi. - Ili:<br />
Bolesnik treba da se okupa u jakom lugu (cedu), pa posle da se namaže sitno<br />
istucanom ljutom paprikom.<br />
22.Protivu jektike: -Treba istucati zeleno lišče od nevena (celendula piperita). pa iz<br />
istog iscediti sok kroz čistu lanenu krpu. Tom soku treba do- dati još toliko čistog<br />
„barabane" zejtina i čiste ljute komove rakije. To sve treba dobro izmešati i u istu<br />
smesu metnuti jedno parče belog tamnjana i jednu kašičicu sitno istucanog žutog<br />
šećera. (Naravno, ako jc veća količina smese, onda valja više tamnjana i šećera.) To<br />
valja piti'po jednu kašiku izjutra naštinu redovno za 40 jutara. a uz to treba piti još i<br />
po jednu ćašu nevarene surutke - i boljka će proći. - Ili:<br />
Za 40 dana piti svako jutro mokraću od deteta ispod sedam godina; i to, muško da<br />
pije muškome. a žensko ženskome.<br />
23.Protivu „vakce" i preklanih prstiju na nogama: - Kad se kome podkolju prsti na<br />
nogama ili kad ga mnogo svrbe, onda se leči ovako: Upali se težena krpa, pa se mete<br />
da zgori na oštrilju od sekire. Sekira posle ovoga pusti neki znoj kojim se namažu<br />
bolesni prsti, i kažu da pomaže. - Kad prsti na nozi (a naročito na „jagodicama")<br />
mnogo svrbe, onda se kaže da ima vakca. Protiv toga vrača se ovako: Kad stignu ili<br />
sretnu koga od poznatih, a oni mu kažu: „Udala se ona"; - na što ovaj pita: „Koja"? -<br />
a ovaj mu odgovara: „moja vakca za tvoju nogu." - Veruju, da posle ovakve prevare<br />
vakca hoće zaista da pređe na noge prevarenoga.<br />
Protivu krasta, pljuvavica, pljuskavica, itd.: - Kad se pojave kraste po glavi (kosi i<br />
licu), što u najviše slučajeva biva kod male seoske dece, onda treba uzeti staru<br />
571
(trogodišnju ili stariju) slaninu, pa istu zgoreti u tiganju s ugljenom od luča i onim<br />
garom namazati kraste, pa će brzo da prođu. Kad nema luča rnože da posluži i obična<br />
čađ iz dimnjaka.<br />
21.Protivu probadi: - Sitno istucana stipsa (tipsa ili kocelj) pomeša se s belancetom od<br />
nekoliko jaja, pa se to prileti na težinu i privije na mesto gde probada. - Ili: Nasirovu<br />
(tazu-nepranu) vunu valja posipati sitno istucanog tamnjana i to prilepiti na bolno<br />
mesto.<br />
22.Protivu uboja: - Valja ubijeno mesto zaviti taze ovčijom ili zeč- jom kožom<br />
(obrćući kožu ka koži). - Ili: Piti vodu u kojoj je prenoćio ubojni kamen. Da bi isti<br />
imao veće dej- stvo poneki nastrugu od njega prašinu. pa piju.<br />
23.Protivu skrofula: — Treba kuvati konjski bosiljak (mentha aquata), pa od onog<br />
odvara svako jutro piti po jednu običnu času, a onaj iskuva- ni bosiljak izvaditi, pa<br />
previti na škrofule. Tako treba raditi za 40 jutara i bolest će da prođe.<br />
24.Protivu otoka: - Od trave ugasice* ili ugaslice (Solamun viola L.) treba stucati lišće<br />
i sljuštenu koru (od starljikove grane) pa to sve pomešati s ljutom komovi<strong>com</strong> i<br />
previjati na otečeno mesto. - Ili:Travu samobajku stucati. pa to nakvasiti jakim<br />
sirćetom i previjati na otečeno mesto.<br />
25.Dizanje vrata: - Kad koji počne naglo da kra (kašlje), onda se ka- že da je smašio<br />
vrat. Protivu toga neka izvežbana (slobodna) žena zavuče prst u grlo i tako -<br />
pritiskajući mu onamo neku koščicu - podigne bolesnika malo od zemlje i onda se<br />
kaže da mu je vrat dignut...<br />
26.Protivu zatvora tucaju seme od krlje (ricinusa) i piju u čaši vode, a po neki piju<br />
nevarenu surutku ili čorbu od kuvanih šljiva.<br />
Protivu probadi i kašlja: - Treba osušenu slezinu od zeca (koja se naročito za to<br />
ostavlja) potopiti u vodi, pa istu vodu piti svako jutro za de- vet dana. -<br />
Ili:Koren od crnog omana treba potopiti u vodi i istu vodu piti za devet jutara. Ovo je<br />
dobro u opšte od svake bolesti.<br />
31.Protivu peruta po glavi: - „Valja se" neko kradom (bez znanja dotičnog) da mu<br />
posoli vodu kojom posle treba da izmije glavu i peruta će nestati.<br />
32.Kad se kome ispucaju usta (usne), treba da ispeče orah, pa onim garom usta da<br />
namaže.<br />
33.Kad se koji ubode ili načpari onda mu na ranu zgorevaju vunu, pa posle na istu<br />
previju sirište ili parče slanine.<br />
34.Kad se malo dete ojede (oko vrata, ušiju i butine), onda treba oje- deno mesto<br />
zasoliti sipčevinom od drveta. lli čadom ili prašinom koja se na- lazi iza kućnih vrata<br />
(koju za to „valja" natraške uzeti).<br />
35.Kad koji mnogo „bega na polje", onda mu ugreju stolicu, pa sedi na njoj; ili mu<br />
meću ugrejanu ćeramidu ili ciglu na trbuh, ili pije ced ili vo- du u kojoj je rastvorena<br />
stipsa...<br />
36.Da čir provali i iščili privijaju na isti pečen crni luk pokvašen zejtinom. - Čirići se<br />
mažu slaninom, a na svrab po koži pljuje se.<br />
37.Protivu gušobolje: - Treba tri jutra naštinu progutati po jednu pa- pričicu (biljka<br />
koja raste u polju pored vrzina i međaka, ima crvenu bobicu punu semena, velika je<br />
572
koliko i obična trešnja i obmotana je makom ljuspom).<br />
38.- Ili: Treba tri jutra uzastopce piti vodu u kojoj je pokišeljena „strelica" i „vilina<br />
pečurka" (vilin bljuvanak - jasenova jagnjeda). - Pored toga valja gušu pariti<br />
pečenom repom ili svinjskom balegom.<br />
39.Kad se koji uplaši, daju mu odmah malo vode da pije. - Kad se koji vodom zasrkne<br />
(zagrcne) teraju ga da pogleda u vis govoreći mu: „Mis, miš, miš,"; ili „eno ga miš,<br />
eno ga miš". - Kad kome zapadne zalogaj u grlo, udaraju ga pesni<strong>com</strong> za vrat.<br />
<strong>IZ</strong> NARODNE MEDICINE<br />
1.Šugu (ljudsku) leče ovako: - Stuče se sitno plavetni kamen, pa se pomeša sa živom,<br />
mašću i sumprorom; tom smesom se namaže celo telo, i ode u slabije zagrejanu peć<br />
(obično kad se hlebovi izvade), pa se stoji pri- lično dujso. Posle toga trebu malo<br />
čekati. pa se dobro okupati. To je vrlo pouzdan lek. Ako ima ko po telu svrabež (a<br />
nije šuga) neka metne u hladnu vodu soli, i tom vodom neka se opere, pa će ga proći.<br />
- Za šugu govore, da će je čovek dobiti odmah čim sedne na vruće mesto, gde je<br />
šugavo čeljade sedelo. Šuga se, najpre, pokaže na ruci između prstiju a na dlanove i<br />
na vrat neće nikad da ide. - Šuga će proći, ma se i ne lečila, posle godinu dana. - Svi<br />
drže šugu za vrlo gadnu bolest, te neće kazati niko nikom, da je šugav, zbog toga se i<br />
ošugaju mnogi.<br />
2.Kad se ko ubode na staklo ili na gvozdeni klin pa se zagnoji rana, metne se na nju<br />
zečje masti ,,da izvuče dubre".<br />
3.Kad se ko poseče, metne se na ranu paučina, da zaustavi krv.<br />
4.Kad se ispeče vručom vodom, namaže se po rani bela zemlja. da iz- vuče onu<br />
vrućinu.<br />
5.Čir se leči ovako: lspeče se cela glavica crna luka i nekoliko onih li- stova metne se<br />
na čir; pa će se pre provaliti.<br />
6.Kad ko kašlje, pije čaj od pelena.<br />
9.Krajnici se leče ovako: Baba vračara pred veče pljune na prst izme- du malog i<br />
velikog, i tre po vratu govoreći: „Danas i zvezde i žljezde, a su- tra ni zvezde ni<br />
žljezde." - Neka će baba turiti bolesniku prst u grlo i gnječi- ti krajnike (to staje<br />
bolesnika mnogo muke).<br />
10.Groznicu leče ovako: Grozničavo čeljade prve nedelje (kad je do- bilo groznicu)<br />
obesi se o sobna vrata i voza se na njima govoreći: „Prva ne- delja, poslednja<br />
groznica, prva nedelja, i t.d." to se kaže „voza groznicu", pa onda zalupi vrata, da se<br />
ne bi povratila groznica.<br />
11.Kad ko ima bradavicu, da onom, koji nije još video bradavice, da pljune na nju, pa<br />
će proći.<br />
12.Kad dete ne progovori do druge i treće godine, neka ga slepac uda- ri gudalom, pa<br />
će progovoriti.<br />
573
MOŠNJE KADA OTEKU<br />
1.Rodakve (Rotkva die Rettig, raphanus sativus L) dobro se istuče, pa se onaj sok<br />
izažme i niime otok maže.<br />
2.Skuvaju travu gavez (die Yalvurz symphytum officinale L) dobro raskuvaju pa<br />
privijaju.<br />
MUJASIL<br />
1.Balama od spuža mažu mujasil, te vele da će pioći.<br />
2.Čadi pomiješaju s vinom i tijem mažu.<br />
3.Sažeže se bijeloga luka, pa onaj pepeo smiješa sa medom i tijem maže mujasil.<br />
4.Sokom od trave rosopasti (die Schellkraut fumaria officinalis) ma- zati vele da je<br />
dobro.<br />
5.Kore od vrbe (salix ili jablan populus pyramidalis) sprži se i onijem pepelom posipa<br />
po mujasilu.<br />
6.Cvijeta od nevena (die Todenblume, catendula officinalis L) stući, pa onijem sokom<br />
namazati.<br />
7.Ako je mujasil iznutra. Uzme se žila od koprive. pa se dobro isitni u to se primiješa<br />
meda i mladoga masla, pa jedu za četrdeset jutara na tašte.<br />
NOGE DA SE NE ZNOJE<br />
1.Lišća rujeva (rhus cotunus L) sasuše dobro u hladu, pa sataru u prah i tijem prahom<br />
posipaju noge.<br />
2.Oprati ih octom razbijeljenim sa vodom.<br />
OKOBOLJA<br />
1.Oko se ispira hladnom vodom i meću tanke krpe smočene u hladnu vodu.<br />
2.Svježa goveđega mesa iz buta, odrežu mali komadić pa privijaju na oko kad podu<br />
spavati.<br />
3.Jelove smole (Jela die Taune, abies) tamjana i lozove rakije svako- ga podjednako.<br />
To se ukuva na po tihoj vatri, pa se izlije na modru artiju i privija na slijepo oko,<br />
pored oka koje boli.<br />
4.Doilja koja doi dijete, vele da je dobro da zamuze u bolesno oko kroz šuplje česno<br />
bijeloga luka.<br />
5.Kada oko samo svrbi, onda se ispira često, čistom lozovom rakijom.<br />
6.U bolesno oko dobro je sipati često đulsije (ružičnoga ulja).<br />
7.Nakupe podosta spuža pa ih ozdo probiju. Onaj sok što izcuri sipaju u oko.<br />
8.Ako je krv na oči nasjela, stuče se spuža, pa se priviju na šuplje oči, a onaj sok siplje<br />
u noglace od očiju.<br />
574
9.Stuče se sitno tamjana, pa se skuva u dobru vinovu octu, i izlije na modru artiju. To<br />
priviju na šuplje oči.<br />
10.Soka od kolopera (Balsamita vulgaris), pomiješaju sa mlijekom od žene i sipaju u<br />
oči.<br />
Kad se na oči na vuče biona. Uzme se jaje pa se potopi u jak ocat, da stoi dvadeset i<br />
četiri sahata. Poslje toga se pažljivo izvadi i metne u čist sud. Za tijem se uzme igla<br />
pase sitno izbocka. Sto ostane vode u sudu pošto se jaje opet izvadi, to se siplje u<br />
oko.<br />
Kad se kiv navuče na oči, skuva se jaje na tvrdo, pa samo bjelance dok je još mlako<br />
privijaju na oči. Pelina, bjelance od jaja, ružičnoga ulja smiješaju zajedno. To se izlije<br />
na tanku krpu i privijaju na oko.<br />
Lišća od brštana, šećera ledenika stuče se zajedno, pa se to proci- jedi kroz modru<br />
krpu. Onaj sok sipaju u oko.<br />
Kada se na oku pokažu bijele pjegice to zovu poganica. Osim ba- janja kao i kod<br />
druge poganice liječe se ovako:<br />
Uzme se jedna krmeća čet, pa se zamoči u crnu mas pa se sa tijem krene u ono bijelo.<br />
Ulja i smole iz uva smiješa se zajedno pa se s tijem mažu noglaci od očiju.<br />
Pelina skuvaju u vodi i privijaju na oko kad legnu spavati.<br />
Istuče se pelina, pa se nanj izlije bjelance iz jaja i privije na oko.<br />
Ovčom je mužom posipaju po žeravi i onom parom pare oči.<br />
OBRAZ UGLADITI<br />
1. Šapa i bjelance od jaja smiješaju pa stijem obraz mažu poslije sva- kog umivanja,<br />
te vele da će biti gladak.<br />
OTOK<br />
1.Lišća od Aptovine lišća od zovine, i lišća od lepuha (lepuh lopux die Klette, Lappa<br />
ef). Zajedno spare na mladu maslu i privijaju na otok.<br />
2.Podosta gujevice iz dubrišta iskopat, pa u praznu bocu strpati. Bo- ca se dobro<br />
začepi pa se zakopa u vruću grudinu. Nakon osam dana izvadi se boca pa se onijem<br />
maže otok.<br />
3.Otok oko zuba kad je, stuče se podosta crvenog luka sa soli. U to se primiješta kisela<br />
mlijeka pa se to privije na obraz.<br />
4.Kopriva u vinu dobro raskuvaju, i onijem vinom usta mućaju.<br />
5.Živoga kreča koliko jaje strpati u bocu od pola oke, pa onda vode naliti. - Boca se<br />
nesmije začepiti, jer bi mogla prsnuti. - Poslije 24 sahata stapaju se tanke krpice i<br />
privijaju na otok.<br />
6.Voska, krmećeg sala, loja i pšenična brašna, svega podjednako, skuvati i na otok<br />
priviti, vele da je dobro.<br />
7.Kad trbuh oteče uzme se list suva duvana, pa ona strana što je okrenuta zemlji<br />
pomaže medom i privije na trbuh.<br />
575
8.Otok oko grla ovako liječe:<br />
Vrhova od šljeza prokuvaju u vodi, pa se ona voda prolije, a mjesto nje dolije vina i<br />
dalje kuva. Kada se dobro raskuva primiješa se još pšenić- na brašna pa kad se skuva;<br />
onda se mlako privija oko grla.<br />
9.Otok na prepunama: Bebova (be, die Bohne. faba) u žestoku octu skuvaju i na<br />
prepune privijaju.<br />
10.Oraova lišća skuvati u jaku octu i na prepune priviti, vele da je prijeki lijek.<br />
OS ILI PČELA KADA UBODE<br />
1.Kad koga os ili pčela ujede, trči pod strehu pa uzme mali kamičak i tri puta pritisne<br />
ubod. Kamen se ostavi na isto mjesto. Gataju da otok viši neče biti od onoga<br />
kamička; Jedni opet to pritisinu hladnijern gvoždem.<br />
2.Balege goveđe potope u octu pa to privijaju na ubod.<br />
3.Soka od šljiva izažeti i sa tijem mazati, vele da je dobro.<br />
PRSOBOLJ A<br />
1.Meda na Uindan prije sunca vadena na vatru ne mećana. i masla mladoga: oboga<br />
jeanako pomiješaju. Toga za 40 jutara uzimaju po kašičicu na tašte.<br />
2.Korjena od Raventa sitno narežu, pa u bijelom vinu, ja čistoj lozo- voj rakiji potope<br />
i za četrdeset jutara po čašicu piju. Dok se to pije, treba ako je bolesnik duvandžija da<br />
ostavi duvan.<br />
3.Kadulje, vrijeska i pelina, svakoga podjednako u vodi skuvaju i tu vodu piju.<br />
4.Smrekovi boba (smreka, der Vahholder, jumperus <strong>com</strong>unis L) na- beru pa skuvaju s<br />
medom i vodom i tu vodu piju.<br />
5.Trave isopa, rute, (die Raite, ruta graveoleus L) i nekolike smokve skuvaju zajedno i<br />
onu vodu piju.<br />
6.Od polovice Novembra do polovice Janauara*. nabere se rese od lješnika. Tu resu<br />
pripremaju kao kavu i mjesto kave piju.<br />
PUŠČANA RANA<br />
Kad se čovjek rani iz puške. ako nije kost oštećena ili zrno ostalo, la- sno je ranu<br />
zaliječiti.<br />
Ako je zrno ostalo, treba ga izrezati i izvaditi, pa onda ranu liječiti. Za rane imadu<br />
naročito iiječnici u narodu, gotovo u svakome plemenu po koji.<br />
1.Čim se ko rani, pomokri mokračom mašine s drveta, pa onu ranu začepi da ne bi<br />
velika krv od njega otišla. Mašine se može u mnogoga u fi- šek ćesama pored fišeka<br />
naći, a gotovo svaki ima kad ide u boj.<br />
2.Za puščane rane prave se blagi melemi. Evo nekoliko:<br />
Smrčeve smole, voska i ulja svakoga podjednako, skuvaju u čistu<br />
zemljanu sudu. Kada se melem izladi i zgusne mažu se njime fitilji od tanke čiste<br />
lanene krpe, pa se uvlače u ranu.<br />
576
3. Ulja, voska i lozove rakije s\akoga podjednako. Osim toga uzme se nekoliko<br />
prutića od zovine. Gornja bjelkasta kora snimi se i baci, pa se one druge podosta<br />
nastruže. Ovo se sitno isjeca, i sa gornjom smjesom po- miješa. Sve se to na tihoj<br />
vatri dobro ukuva. Kada se zgusne i oladi mažu se fitilji kao i gornjim melemom.<br />
577
OSNOVNO O PRORICANJU SUDBINE<br />
Karte pružaju ogromnu mogućnost svakome,da uz pomoć proročnice,zaviri,kako u<br />
svoju prošlost, tako i u budućnost.Takođe, interesent može doznati i nešto više o<br />
svojim najbližima.U Svetu postoji na hiljade proroka i svaki koristi neki svoj sistem<br />
proricanja sudbine.Znači,postoje na hiljade razliičitih sistema,a prisutan je i jako<br />
veliki broj,različitih kompleta karata.Najpoznatiji svetski proroci,imaju i veliki broj<br />
svojih učenika,koji kasnije u preuzetim sistemima po nešto menjaju,a najčešće<br />
stvaraju i potpuno nove i originalne Sisteme Gatanja.<br />
Ipak,u istoriji se pokazalo,da su najuspešniji proroci oni samouki.Nije dovoljno samo<br />
znati značenje pojedinih karata,već povezati i redosled,kako koja izlazi,sve to u glavi<br />
„obraditi“ ikonačno, interpretirati svoje viđenje situacije.<br />
Osnovne Zapovesti Gatanja:<br />
1. Karte,koje služe za Gatanje,ne koriste se za igru.<br />
2. Posle mešanja,osoba kojoj se gata,dužna je preseći karte i to obavezno levom<br />
rukom.<br />
3. Na svako pitanje,gata se samo jednom.<br />
Gatanje se sastoji iz tri dela:<br />
-Ređanje,premeštanje i odlaganje,odnosno odbacivanje pojedinih karata (iz ovog dela<br />
nastaje Pasijans),<br />
-Značenje pojedinih karata,kao i grupa karata,po redosledu kako izlaze.<br />
-„Fortuna“,ili značenje „Slučajnih karata“ (najčešće želja i pojedinih pitanja)<br />
578
POLOŽAJ KARTE : U Gatanju je jako bitno, da li karta izlazi u „pravom“, ili<br />
„obrnutom“ položaju. Naime, karte koje se koriste za gatanje, imaju gornju i donju<br />
stranu, a po tome se i razlikuju od onih, koji se koriste za igru.<br />
Karta „K - tref“ je prikazana u „pravom“ položaju. Kada su brojevi i slova na donjoj<br />
strani, on je u „obrnutom“ položaju. Kod karata za igranje, takva razlika ne postoji.<br />
Ako kupite karte za igranje, a želite da ih koristite za gatanja, olovkom morate<br />
označiti gornju stranu, na svakoj pojedinačno.<br />
Istini za volju, ne obraća se pažnja u svim sistemima, na „pravi“ i „obrnut“ položaj<br />
karata. Međutim,oni profesionalni, koji datiraju već stotinama godina, predviđeni su<br />
za originalne komplete karata, gde je položaj veoma bitan. Ako počnete ozbiljnije da<br />
se bavite ovom problematikom, sigurno će vam pravu poslasticu predstavljati sistemi<br />
legendarnih proroka, koji se pominju i u istoriji, književnosti, filmovima itd.<br />
Osnovno proricanje sudbine se vrši tradicionalno sa Tarot-kartama. Ipak, u XIX i XX<br />
veku, najpoznatiji proroci su razradili Sisteme sa standardnim špilovima karata, od<br />
52, 36, 32 karte.<br />
GATANJE SA TAROT - KARTAMA<br />
Na jednom Saboru Mudraca u Starom Egiptu, tekao je razgovor:<br />
I Mudrac: Nama se približava velika užarena lopta (Kometa), koja će uništiti Carstvo<br />
Faraona. Neophodno je sačuvati najveću vrednost koju imamo, a to je „znanje“ i<br />
predati ga sledećim pokolenjima.<br />
II Mudrac: Dajte da napišemo zbornik najvećih mudrosti i saznanja,da ga umnožimo<br />
u stotinak primera i pošaljemo širom zemlje, po najvrednijim i najpouzdanijim<br />
emisarima. Kada naše Carstvo bude razoreno, ostaće Zbornici, koji budu dospeli u<br />
najudaljenija i najzabačenija mesta zemlje, koja budu pošteđena od katastrofe.<br />
III Mudrac: Ne možemo takvu vrednost, kao što je „Tajna Mudrosti i Znanja“<br />
poveriti emisarima, ma koliko oni bili pouzdani. Moj predlog je, da Znanje i Mudrost<br />
pretvorimo u „Porok“. Na taj način će sigurno opstati, pošto će jedino Porok trajati,<br />
579
sve dok je Zemlje i Sveta.<br />
Po legendi, tako i učiniše. Kao nosioce Poroka, stvoriše Hazardne igre sa kartama. U<br />
njih ugradiše Znanje i Mudrost i zaista, karte su preživele do današnjih dana, a još<br />
uvek se odgonetaju i dešifruju poruke i simboli na njima.<br />
U uvodu je rečeno, da su se karte pojavile u najrazličitijim oblicima i sa različitim<br />
oznakama i brojem u kompletu, još u XII i XIII veku, u Kini,I ndiji i Japanu. Ipak, do<br />
nas su nekim čudom dospele upravo karte iz Starog Egipta, koje su se pojavile, a<br />
zatim i nestale, nekoliko desetina vekova pre toga. Današnji, savremeni oblik, upravo<br />
je nastao od pomenutih Egipatskih Tarot - karata .<br />
Samo ime „Tarot“, nastalo je od Egipatske reči TA-RON, što u prevodu znači „Put<br />
Kraljeva“.<br />
Špil se sastoji od 78 karata. U XIV veku, širi se po celoj Evropi i Aziji, pod nazivom<br />
„Ciganjski Taro“. U novije vreme, istovetne karte su pronađene u arheološkim<br />
iskopinama grobnice Egipatskog Faraona Ramzesa II, gde su bile oslikane na zlatnim<br />
pločicama. Na zidovima prostorija, za koje se pretpostavlja da su služile za kartanje,<br />
pronađeni su natpisi: „Uči i relaksiraj se!“ Sasvim je izvesno, da su karte u to vreme<br />
korišćene za igru, što nije slučaj sa mnogo mlađim primerima iz Kine, Indije i Japana.<br />
Ipak, zvanično ih upravo ove zemlje smatraju svojim izumom. Na čudnovat način,<br />
Egipatske karte se praktično niotkuda pojavljuju u XIV veku i od tada se u<br />
kontinuitetu koriste do današnjih dana.<br />
Simbol, sa kojim se predstavljaju Egipatske karte je: kvadrat, trougao i tačka. Još<br />
uvek, on u potpunosti nije dešifrovan,<br />
Od ukupno 78 karata, njih 56 su karte „Mlađeg Arkana“(Male Tajne), a 22 su karte<br />
„Starijeg Arkana“ (Velika Tajna).<br />
TROUGAO I TAČKA : „Trougao“ simbolizuje 21 kartu Starijeg Arkana (3x7)<br />
„Taroke“, a tačka, XXII-u Tarok – kartu, koja na sebi nema brojčane oznake.<br />
Prvih sedam karata, na kojima se nalaze rimski brojevi od I, do VII i koji su na jednoj<br />
strani trougla se odnose na „Intelekt“.<br />
Drugih sedam karata, ili druga stranica trougla se odnosi na ljudske osobine, a te<br />
karte su označene sa brojevima, od VIII do XIV.<br />
Na trećoj strani trougla su karte sa oznakama, od XV do XXI i one simbolizuju<br />
događaje u životu.<br />
Tačku simbolično predstavlja XXII-a karta, koja nema brojnu oznaku, a predstavlja<br />
„Čoveka“.<br />
KVADRAT : Kvadrat predstavlja 56 karata „Mlađeg Arkana“, po 14 karata u svakoj,<br />
580
od 4 različite boje.Među 14 karata, nalaze se „proste“ karte, označene brojevima, od<br />
1 do 10 i četiri oslikane „Figure“: Kralj, Dama(Kraljica), Konjanik(Vitez) i<br />
Dečko(Žandar). „Kralj“ simbolizuje oca, „Dama“ majku, „Dečko“ dete, a „Konjanik“<br />
posrednika. Brojne karte takođe simbolizuju određene pojmove, ali oni zavise od<br />
sistema gatanja.<br />
Znakovi imaju sledeće značenje:<br />
-„Palice“ (Baštuni, Trefovi), simbolizuju iznenađenje.<br />
-„Kupe“ (Pehari, Herčevi), simbolizuju ljubav.<br />
-„Mačevi“ (Špadi, Pikovi), simbolizuju borbu.<br />
-„Dinari“ (Karo), simbolizuju novac.<br />
Osnovni vidovi Tarot – karata<br />
Tarot - karte su sve od XIV-og veka, rasprostranjene po čitavom svetu. Bile su u<br />
upotrebi na svim dvorovima Evrope, pa se stoga slike i simboli na njima, razlikuju od<br />
mesta do mesta i od godine do godine. Danas postoje nekoliko stotina vidova Tarot –<br />
karata, koje se još uvek proizvode, a međusobno se razlikuju po crtežima i oslikanim<br />
motivima na njima. Ipak, postoje 4 osnovna oblika Tarot – špilova, a ostale se vode<br />
kao njihove podvrste.<br />
1) Marseljski Taro. To su karte, koje čuvaju tradiciju, prvih poznatih savremenih<br />
Tarot - karata iz XIV-og veka. Postoje i nekoliko originalnih špilova iz tog vremena,<br />
koji su danas muzejski eksponati. Oslikane su samo 22 karte „Starijeg Arkana“. Karte<br />
„Mlađeg Arkana“ imaju na sebi samo brojčanu ili slovnu oznaku(figure) i znak.<br />
Naziv karata „Starijeg Arkana“ je zadržan takođe još iz XIV-og veka.<br />
2) Egipatski Taro. (Ciganjski Taro) Francuski prorok Etejli (XIV Vek) je prvi<br />
napravio detaljnu studiju o sistemu proricanja sudbine Tarot – kartama. Karte koje je<br />
koristio on, jako se razlikuju od izvornih Tarot – karata, ali su postale popularne u<br />
celom svetu. Za razliku od Marseljskih - Taro karata, ovde su oslikane i Figure na<br />
kartama „Mlađeg Arkana“.<br />
3) Opšti Taro. Artur Edvard Vejt je u Engleskoj 1910-e godine,i zdao knjigu „Ključ<br />
Tarota“, koja je postala osnova, za savremene sisteme proricanja sudbine. Pri tome,<br />
on interpretira svoj oblik karata, gde su po prvi put oslikane sve karte. „Proste“ karte<br />
Mlađeg Arkana su oslikane tako, da simbolizuju značenje karte, naravno, u okviru<br />
njegovog Sistema Gatanja. Danas su ove karte u svetu najrasprostranjenije, kao<br />
uostalom i sam „Sistem Gatanja Vejta“.<br />
4) Igraći Taro. Igraće Tarot - karte se prvenstveno koriste za igru. One se još nazivaju<br />
i „Venecijanske Tarot – karte“. Karte „Starijeg Arkana“ se prosto nazivaju „Taroci“.<br />
Karakteristični Taroci imaju i svoja zasebna imena: Tarok bez brojčane oznake se<br />
naziva „Skiz“, Tarok XXI se naziva „Mond“, Tarok I je „Pagat“, Tarok II „Uhu“,<br />
Tarok III „Pelikan“. Znaci na kartama „Mlađeg Arkana“ su kao na „Talijankama“,<br />
tačnije Talijanski - špilovi su zadržali boje od Tarot - karata.<br />
Postoje i Austrijske Tarot – karte, gde se znaci na kartama „Mlađeg Arkana“<br />
transformišu u tref, pik, karo i herc.<br />
581
Iako danas postoje na hiljade različitih igara sa klasičnim kartama, u zemljama<br />
Mediterana i Alpa, igre sa Tarok - kartama su jako popularne. Pri tome u tu svrhu se<br />
mnogo više koriste Austrijske Tarok – karte, ali postoje i neke jako popularne igre sa<br />
Venecijanskim Tarot – špilom. Između naziva TAROT i TAROK ne postoji bitnija<br />
razlika, ali se termin „Tarot“ više koristi u slučaju proricanja sudbine,a „Tarok“ u<br />
igrama.<br />
Značenje karata „Starijeg Arkana“<br />
Postoji jako veliki broj Sistema Gatanja, a i velike razlike među njima. Ipak, kod<br />
ogromne većine, zasebno se otvaraju karte „Mlađeg Arkana“. One govore o tome, šta<br />
se desilo i šta će se desiti. Posle toga se otvaraju karte „Starijeg Arkana“ i one<br />
objašnjavaju uzroke, zbog čega se nešto dogodilo ili će se dogoditi. Vrlo često, za<br />
karte „Mlađeg Arkana“, proroci koriste standardan špil, a samo karte „Starijeg<br />
Arkana“ se otvaraju sa Tarot – špilom. Posotje i Sistemi Gatanja u kojima se otvaraju<br />
samo karte „Starijeg Arkana“.<br />
O mnogim Sistemima postoji specijalizovana literatura, a mnogobrojna su i uputstva,<br />
koja se dodaju kompletu Tarot – karata. Veliki je problem sa nazivima karata<br />
„Starijeg Arkana“ jer se oni razlikuju, od špila, a zavise i od samog Sistema Gatanja.<br />
Zbog toga, za laike treba da bude merodavan broj, a na sliku ne treba previše da<br />
obraćaju pažnju. Iako nazivi i slike na kartama „Starijeg Arkana“ nisu standardne,<br />
njihovo značenje je približno jednako.<br />
-0- (Nulta Karta). To je karta bez brojne oznake, a najčešće se naziva „Luda“,<br />
„Dvorska Budala“, „Durak“ itd. Ona simbolizuje čoveka, koji tek treba da se susretne<br />
sa životnim problemima, neiskusnog i naivnog. Može simbolizovati i početak novog<br />
života. Ako je u obrnutom položaju, simbolizuje nespokojstvo, neopreznost i<br />
nepromišljenost.<br />
-I-„Mag“ (volja). Simbolizuje mladog čoveka, koji se dovija na razne načine i koristi<br />
sve moguće trikove, ne bi li se vinuo iznad svakodnevnice i standardnih životnih<br />
problema. Karta simbolizuje i volju, majstorstvo, spretnost, slatkorečivost, inicijativu,<br />
shvatanje i razumevanje okoline. U obrnutom položaju, simbolizuje kolebljivost, loše<br />
mišljenje o sebi, nemogućnost ispoljavanja svojih kvaliteta i talenata.<br />
-II-„Učiteljica“ (znanje). Simbolizuje intuiciju, preobražaj, kreativnu snagu,<br />
pronicanje u nova rešenja. Može takođe značiti i uklanjanje problema, koji utiču na<br />
život, porodicu i posao. U obrnutom položaju, predstavlja probleme, koji nastaju<br />
usled nedostatka pronicljivosti i sposobnosti da se unapred predvidi situacija. Ako se<br />
gata muškarcu, u obrnutom položaju ova karta može još označavati mekost, nežnost,<br />
sentimentalnost odnosno odsustvo pravih muških osobina.<br />
-III-„Imperatorica“ (inicijativa). Lepota i blagostanje svakodnevnice u materijalnom i<br />
duhovnom pogledu. Takođe, označava plodnost,i zobilje i materijalna blaga. Ponekad<br />
582
označava novi brak ili prinovu u porodici kao i uspeh u poslu, nauci ili umetnosti. U<br />
obrnutom položaju simbolizuje materijalne teškoće, probleme pri iznalaženju „svojeg<br />
ja“,odsustvo potomstva i sl.<br />
-IV-„Imperator“ (autoritet). Simbolizuje dostizanje cilja, pravilnost izbora životnog<br />
puta, uspeh na poslu, stabilnost položaja, a po nekad,s koro potomstvo. Obrnuto,s<br />
imbolizuje odsustvo autoriteta, neželjeno upetljavanje u afere, neispunjavanje svojih<br />
obaveza i nemogućnost kontrole svojih poroka i nedostataka. Ponekad može i značiti<br />
postojanje lica koje Vas potčinjava sebi.<br />
-V-„Crkvenjak“ (duhovnost). Ova karta simbolizuje mudrost, intelektualnost,<br />
moralnost i uvažavanje tradicije. Označava još i dobre savete, učenje, pozitivan<br />
odnos ka religiji, bračnu vezu, dobre postupke. Sa psihološkog aspekta, predstavlja<br />
trpeljivost i snishodljivost. U obrnutom položaju, simbolizuje klevetu, nadolazeći bes,<br />
pogrešan pogled na svet, štetnost, iskvarenost i ispoljavanje dobrote prema ljudima,<br />
koji su je nedostupni.<br />
-VI-„Zaljubljeni“ (izbor). Označava neizbežan izbor koji treba učiniti, rukovodeći se<br />
intuicijom, a ne razumom. Simbolizuje još i unutrašnja osećanja, apstrakciju, pojavu<br />
jake motivne veze, ljubav. U obrnutom položaju simbolizuje unutrašnju<br />
protivurečnost, konflikt sa samim sobom, haos, nestabilnost.<br />
-VII-„Kola“ (pobeda). Označava razvitak, samouvažavanje, samokontrolu, ostvarenje<br />
pobede zahvaljujući svom karakteru. U realnom životu karta govori o uspehu koji je<br />
plod rada, a ne slučajnosti, predskazuje sreću na putovanju i pravedan život. U<br />
obrnutom položaju simbolizuje nedostatak psihološke ravnoteže, neuverenost, kao i<br />
moguć sukob sa zakonom.<br />
-VIII-„Pravosuđe“ (pravičnost). Karta simbolizje zrelost, ravnotežu duha i uma,<br />
mogućnost iznalaženja zajedničkog jezika sa drugim ljudima. U obrnutom položaju,<br />
označava razdor i probleme, koji se ne mogu brzo rešiti, bes.<br />
-IX-„Monah“ (blagorazumlje). Karta simbolizuje duhovne vrednosti, unutrašnji mir,<br />
uravnoteženost, a po nekad i povučenost i zatvorenost u sebe. Obrnuti „Monah“ znači<br />
odbijanje pomoći, neproduktivan život a po nekad asocijalnu vezu sa duhovnom i<br />
vrlo mudrom osobom.<br />
-X-„Točak Sreće“ (sreća). Simbolizuje mudrost, promenu sudbine na bolje, početak<br />
novog života, progres, uspeh. Podrazumeva se kao karta dobrog predznaka i<br />
pozitivnih promena. Takođe, simbolizuje i prelomni moment u životu,odnosno,<br />
zavrašava se loš period života i stvari kreću na bolje. Prevrnuta „Fortuna“ takođe<br />
simbolizuje promene ali tek kroz izvesno vreme. U nekom slučaju označava i<br />
suprotstavljanje promenama do kojih će bez obzira na to, sigurno doći.<br />
583
-XI-„Sila“ (privlačnost). Karta simbolizuje borbu protiv sudbinskih promena, umno i<br />
emotivno dejstvo, dobro zdravlje i dostizanje ciljeva, zahvaljujući uvažavanju<br />
okoline. Obrnut položaj ove karte simbolizuje slabost, popustljivost, nesigurnost u<br />
sebe, loše zdravlje, strah, nepotrebno mešanje drugih u lični život.<br />
-XII-„Obešeni“ (žrtva). Ova karta simbolizuje izopačenost i obrnut sistem vrednosti,<br />
elastičnost mišljenja, gipkost u životu, kolebanje, kašnjenje u rešavanju problema. U<br />
obrnutom položaju, karta simbolizuje egocentrizam, težnju ka nemogućem,<br />
nepotrebno trošenje energije.<br />
-XIII-„Smrt“ (smrt). Ova katra ne simbolizuje samo fizički prestanak života već i<br />
završetak jednog dela života i prirodni nastavak novog i drugačijeg. Kakav će taj<br />
nastavak biti zavisi od karata koji slede za njom. Obrnuta „Smrt“ znači, strah od<br />
promena, zastoj u poslu, psihičku krizu i sporo kretanje ka promenama.<br />
-XIV-„Vreme“ (umerenost). Karta „Vreme“ označava,obnavljanje fizičke i duhovne<br />
snage, posle izbavljenja iz nepotrebne emotivne krize. Takođe, simbolizuje i uspeh u<br />
poslu, pobedu nad sudbinom, izlazak na pravi put. U obrnutom položaju,karta<br />
označava emotivne teškoće, nerazumne postupke i pogrešan pristup problemima.<br />
-XV-„Đavo“ (sudbina). Ta karta govori, da se zlo javlja sastavnim delom života.<br />
Simbolizuje želju za bogatstvom, ogromno ulaganje energije radi ostvarenja<br />
materijalne koristi, obuzetost porokom, erotizmom, nastranošću. Obrnuto, znači<br />
koncentraciju sile isključivo za materijalnim bogatstvom. U kombinaciji sa „dobrim“<br />
kartama može označavati prirodne ljubavne veze, dobar posao i korisno poznanstvo<br />
sa osobom suprotnog pola.<br />
-XVI-„Tvrđava“ (rušenje). To je najgora karta „Starijeg Arkana“.Ona predstavlja<br />
krah, komflikt, prestanak mirnog života, promena radnog mesta ili mesta življenja.<br />
Predskazuje dolazak nečeg neočekivanog, na šta ne možete uticati, a ono itekako<br />
utiče na vaš život. U zavisnosti od susednih karata, može značiti i završetak teškog<br />
perioda. Prevrnuta, govori o postojanju spoljašnjih sila, koje negativno utiču na vaš<br />
život, a vi se nikako ne možete od njih braniti.<br />
-XVII-„Zvezda“ (nada). To je simbol velikih mogućnosti uspeha na ljubavnom planu.<br />
Takođe, može značiti i razrešenje svih problema sopstvenom snagom. Obrnuto, ova<br />
karta označava neiskorišćene mogućnosti, nepostojanje želje za promenama,<br />
pesimizam.<br />
-XVIII-„Mesec“ (nesreća). Simbol iluzija,podsvesnih sila,povišene emocionalnosti,<br />
romantično odnošenje ka životnim problemima. Po nekada simbolizuje<br />
prekookeanska putovanja. U obrnutom položaju, Mesec može označavati obmanu,<br />
podlost, nemogućnost raspoznavanja istine od laži i slično.<br />
584
-XIX-„Sunce“ (uspeh). Ovo je najbolja karta „Starijeg Arkana“. Simbolizuje sreću,<br />
materijalni uspon, mogućnost uspeha na bilo kom polju, jednom rećju, procvat.<br />
Takođe, simbolizuje i ispunjenje dugoočekivane želje. Prevrnuto Sunce, predsatvlja<br />
probleme u braku ili sa saradnicima na poslu, drugom rečju oslabljen uticaj Sunca u<br />
arheološkom značenju.<br />
-XX-„Strašni Sud“ (preporod). Karta prestavlja preporod, buđenje, poboljšanje<br />
zdravlja, veliku duhovnu energiju. Obrnuto ova karta označava da se ne treba bojati<br />
promena. Ako vi ne učinite prvi korak i ako vam odgovara postojeće stanje, ono će i<br />
ostati.<br />
-XXI-„Svet“ (nagrada). Poslednja karta „Velikog Arkana“, simbolizuje uspešnost,<br />
ispunjenje želja, dostizanje cilja, planovi za budućnost. Može takođe predstavljati<br />
dobitak oficijalnih nagrada, priznanja a u nekim slučajevima i dug put ili promena<br />
mesta boravka. U obrnutom položaju, ona govori da vreme velikih promena još nije<br />
prošlo. Očekujte rezultat i ne gubite nadu.<br />
Kao što možete primetiti,svaka karta ima nekoliko svojih značenja, koja zavise od<br />
predhodnih i sledećih karata, a takođe od tumačenja i interpretacije onoga ko<br />
predskazuje sudbinu. Upravo zbog toga, pojedini proroci su postali veoma slavni, jer<br />
je obdarenost gatanja nešto podsvesno i može se samo uporediti sa talentom za neki<br />
vid umetnosti. Za pravilno tumačenje karata, čovek mora biti jednostavno rođen. To<br />
se ne može naučiti, jer proističe iz duhovnog bogatstva proroka, njegove intuicije i<br />
posedovanja „šestog čula“. Karte samo predstavljaju mehenizam i putokaz. Otvorena<br />
karta se može tumačiti na beskonačno mnogo načina i ona je jedan lavirint, koji<br />
prorok mora što uspešnije rešiti. Samo najveći proroci su mogli pogoditi skoro sve.<br />
Međutim,uvek se podkrade mesto, gde se u većoj ili manjoj meri , ne upotrebi<br />
najprikladnije rešenje i tumačenje.<br />
Ovde je dat jedan od najprostijih sistema otvaranja karata Starijeg Arkana.<br />
Sistem „Keltski Krst“<br />
Ređaju se samo 22 karte „Starijeg Arkana“. Gataoc uzima pomenute karte, polaže ih<br />
na sto, licem na dole i jednom rukom ih meša, kao što se npr mešaju Domine. Zatim<br />
govori onome kome gata,da izvuče 10 karata. Njih 10 se jedino i ređaju, dok se ostale<br />
585
odbacuju na stranu. Gataoc zatim uzima 10 izdvojenih karata, još malo ih promeša, a<br />
zatim ih igrač, kome se proriče sudbina, seče i to obavezno levom rukom. Gataoc ih<br />
zatim ređa licem na dole, po sledećem rasporedu:<br />
Po redosledu brojeva, Gataoc zatim otvara karte i tumači njihovo značenje. Na<br />
pojedine karte se može i vraćati, pa na njih davati i dodatna objašnjenja, pošto otkrije<br />
sledeće.<br />
Svako mesto ima svoje značenje:<br />
1.Sadašnja situacija<br />
2.Nedoslednost<br />
3.Cilj, nada, želja, ideal<br />
4.Daleka prošlost<br />
5.Bliska prošlost<br />
6.Budućnost, predstojeći izbor<br />
7.Problemi<br />
8.Dejstva sa strane<br />
9.Unutrašnje emocije<br />
10.Rezultat svega što donosi budućnost.<br />
Kao što ste mogli primetiti, za iste karte postoje mnoga tumačenja. Da li će karta biti<br />
protumačena na pravi način, zavisi od unutrašnjeg instikta i predosećanja Gataoca. I<br />
još jednom da naglasimo, preciznost proricanja sudbine, mnogo više zavisi od onoga<br />
ko vrši proricanje, nego od redosleda karata koje izlaze.<br />
GATANJE SA STANDARDNIM KARTAMA<br />
Francuska Sivila<br />
(Biografija Gospođe Lenorman)<br />
Dana 27.maja 1772.godine,u malom gradiću nedaleko od Pariza,u porodici bogatog<br />
586
trgovca,rodila se devojčica. Dali su joj podugačko ime Marija – Ana – Adelaida, da bi<br />
je sačuvali od „Zlih Duhova“. Prolazile su godine, devojčica je rasla, a uskoro dolazi<br />
vreme, kada je trebalo početi sa školovanjem. Otac daje ćerku u internat, pri ženskom<br />
manastiru.<br />
Uskoro, otac Marije Ane Adelaide umire, a školovanje u manastiru se završava.<br />
Počinju i mnogi porodični problemi, pa se Marija seli u Pariz.<br />
Još u manastiru, u njoj se pojavio talenat za proricanjem, koji je ona umela da koristi.<br />
Nadstojnici manastira Majci Mariji, odmah je prorekla, da neće još dugo ostati među<br />
zidinama manastira. I zaista, nadstojnicu uskoro preseljavaju na novo radno mesto.<br />
Preseljenjem u Pariz, Marija Ana Adelaida Lenorman se po prvi put susreće sa<br />
gatanjem uz pomoć Tarot – karata. Tu ona nalazi sebe. Uz svoju prirodnu vidovitost<br />
(Marija je zaista imala ekstrasenzorske sposobnosti), dolazi do neverovatne<br />
popularnosti među onima, koji su želeli saznati svoju sudbinu.<br />
Vreme u Francuskoj je tada bilo nemirno, stiže i Revolucija. Sa svojih 18 godina,<br />
Marija Ana Adelaida otvara zajedno sa svojom prijatelji<strong>com</strong> Salon, na Rue de<br />
Turnon. Francuzi iz svih slojeva društva, bukvalno su ga obletali i danju i noću,<br />
zahvaljujući čemu, ime Madmazel Lenorman, postaje slavno širom zemlje, a i dalje.<br />
Postaje nekrunisana Kraljica Proročica.<br />
Pred samu Revoluciju, salon su posetile njene vođe Marat, Robes – Pjer, Sen – Ejust.<br />
Ništa utešno od Madmazel Lenorman nisu mogli čuti. Rekla im je da će ubrzo sva<br />
trojica umreti nasilnom smrću. Nisu joj poverovali. Već kroz nekoliko meseci, Marat<br />
biva smrtno ranjen u svom sopstvenom domu. Godinu dana kasnije, Roben - Pjer i<br />
Sen - Ejust završavaju na giljotini.<br />
Istina, ni sama Marija nije prošla bez problema. Nju su optužili za saradnju sa<br />
Jakobincima i zatvaraju je. I samo zahvaljujući sopstvenim vezama (Marija je bila<br />
prijateljica sa Žozefinom, suprugom mladog Generala Bonaparte), proročnica biva<br />
oslobođena. I ne samo da je oslobođena, već ponovo otvara Salon.<br />
Lenorman je Žosefini prorekla Francusku Krunu, sa čime je zadobila veliku<br />
naklonost Napoleona. Tada nikome u glavu nije moglo doći, da će Napoleon postati<br />
imperator. Zato dobro razmislite, verovati ili neverovati gatarama.<br />
Proročanstvo Madmazel Lenorman, obistinilo se posle 9 godina: Napoleon -<br />
imperator. Žozefina - imperatorica.<br />
Vreme teče dalje, a Napoleona počinje da iritira čudno ponašanje Žozefine i njeno<br />
preterano druženje sa proročni<strong>com</strong>. Godine 1809-e, on se razvodi, a Mariju Anu<br />
Adelaidu proteruje iz Pariza, razmišljajući: „Šta ona ima više da gata, sada je sve pod<br />
mojom kontrolom.“ U provinciji, Marija Ana Adelaida piše „Proročanske uspomene<br />
Sivila“, gde opisuje stvarnu moć svoje unutrašnje energije. Tu proriče pad Napoleona<br />
i dolazak na vlast Burbona. Knjiga je bila štampana odmah po padu Napoleona.<br />
Marija Ana Adelaida je još u početku svoje karijere proročnice, potpuno usavršila<br />
metod gatanja sa Tarot – kartama. Kasnije prelazi na skraćeni standardni špil od 36<br />
karata i to do danas ostaje neprevaziđeno.<br />
Na žalost, u svojim Memoarima publikovanim 1843-e godine posle njene smrti, ne<br />
govori o Sistemima Gatanja. Ipak, njeni učenici i sledbenici su sačuvali i predstavili<br />
587
Sistem Gatanja,nazvavši ih „Sistem Lenorman I, II i III“. Ovde su oni ukratko<br />
opisani, a predstavljaju osnov profesionalnog proricanja sudbine, uz pomoć<br />
standardnog špila karata.<br />
Sistem Lenorman I<br />
Osnova u Sistemu Lenorman I je, raspored poređanih karata i to,koja od njih je u<br />
„pravom“, a koja u „obrnutom“ položaju. Uopšte, u svim svojim Sistemima, Marija<br />
je ogroman značaj pridavala položaju karte.<br />
Uspeh gatanja, u najvećoj meri zavisi od umeća i sposobnosti onoga, ko ga izvodi.<br />
Kao i u svakoj nauci, postoji „eksperiment“, a to je ovde „raspored karata“. Na<br />
osnovu eksperimenta, analitičar obrađuje podatke i donosi zaključke. U našem<br />
slučaju, to je osoba koja gata. Što je bolji eksperiment, to je tačniji rezultat. Tu dolazi<br />
do izražaja izbor Sistema Gatanja, što takođe zavisi od proročice.<br />
Može se gatati na dan, nedelju, mesec, godinu, ostatak života. Vremenski period za<br />
koji se gata, mora se odrediti pre početka gatanja.<br />
U ovom Sistemu, koristi se skraćeni špil, od 36 karata. Ana Marija Adelaida je svakoj<br />
karti dala naziv i na njoj nacrtala odgovarajuću sličicu. Prema njoj je određivala, da li<br />
je karta u „pravom“ ili „obrnutom“ položaju. U koliko koristite ovaj sistem, u vrhu će<br />
te upisati ime karte, a taj naziv vam istovremeno i pokazuje položaj karte.<br />
Ređa se u 4 reda po 9 karata, a sve su okrenute licem na gore.<br />
Posle ređanja, najpre se utvrđuje, gde se nalazi karta „Signifikator“,ili „Blanka“ kako<br />
se još naziva. To je karta lica, kome se gata. Ako je u pitanju muškarac, onda je to<br />
„Kec – Herc“, a ako je žena, „Kec – Pik“. U slučaju da je u pitanju dete, „Blanka“ je<br />
Žandar i to Herc, ako je u pitanju dečak, odnosno Pik, ako se gata devojčici.<br />
Vertikalni red, u kome se nalazi „Blanka“, uzima se kao „Osnovni“. Sve karte, koje<br />
se nalaze levo od njega, predstavljaju prošlost, a desno, budućnost. U Osnovnom<br />
redu, karte iznad „Signifikatora“ predstavljaju „višu silu“ uticajnu na osobu kojoj se<br />
gata, a da na nju ona ne može uticati. Karte u Osnovnom redu ispod „Blanke“, takođe<br />
su „viša sila“, ali na koju lice može i mora uticati.<br />
Udaljenost karata od Osnovnog reda, predstavlja jačinu uticaja. Karte, koje leže uz<br />
Osnovni red, imaju veoma jak uticaj, dok četvrte, pete od njega imaju veoma malo<br />
uticaja na osobu i njen život. Što je karta udaljenija, to je njeno dejstvo slabije.<br />
Ipak, sve ovo jako zavisi od umeća onoga, ko proriče sudbinu, odnosno, od<br />
tumačenja i same interpretacije.<br />
588
Naziv karata i njihovo značenje:<br />
DAMA, KRALJ, KEC - I VI<br />
Retko ko od nas nije pokušao da pročita sudbinu u kartama ili, pak, da sazna šta ga<br />
čeka u budućnosti uz pomoć nekog iskusnijeg poznavaoca gatanja. Ukoliko ste voljni<br />
da i sami<br />
savladate ovu ’veštinu’, pripremili smo vam iscrpna uputstva. Verujemo da ćete se,<br />
ako i ne ’pročitate’ budućnost, barem dobro zabaviti.<br />
Istorija gledanja u karte veoma je stara, ali ima i zanimljivih početaka u Evropi. Tako,<br />
na primer, jedna starica je, gledajući u karte Žozefini Boarne, predskazala da će<br />
postati francuska carica. Stotinak godina pre tog događaja, Marija Ambrodže,<br />
kartomankinja na dvoru Luja XIV najavila<br />
je ovom pobedu u veoma važnoj bici kod Denena.<br />
Poznato je i da je Napoleon Bonaparta uoči važnih bitaka ili u situacijama kad je<br />
trebalo da donese važnu odluku, tražio najpovoljnije rešenje otvarajući pasijans koji<br />
je, docnije, po njemu i dobio ime.<br />
Još su drevni Egipćani poznavali tarot karte, dok su Saraceni i Lidijsi koristili karte<br />
zvane ’noći’, a sve u jednom cilju: predvideti buduće događaje.<br />
Legenda kaže da je današnje karte izumela devojka po imenu Odet, koja je,<br />
zaljubljena u Šarla VI, francuskog kralja, da bi ga otrgla od dosade koja ga je vodila u<br />
589
ludilo, izmislila gledanje u karte. Znajući za karte Saracena, nabavila ih je, zatim od<br />
dvorskog slikara zatražila da ih ukrasi slikama kako bi njihovim neočekivanim<br />
raznovrsnim kombinacijama razveselila kralja. Međutim, još uvek se radilo o igrama<br />
kakvim se danas bave deca. No, jednoga dana je jedna Saracenka, znajući za<br />
blagotvorni uticaj karata na kralja, objasnila Odeti da one mogu da posluže ne samo<br />
kao razonoda, već i za čitanje sudbine. Smatra se da od tada i Evropljani poklanjaju<br />
odgovarajuću pažnju kartama.<br />
Pre nego što pređemo na podrobnija objašnjenja, moramo da napomenemo da su<br />
najbolji dani za gledanje u karte ponedeljak i petak, kao i to da je ovaj drugi dan<br />
daleko povoljniji. Isto tako, nekada se verovalo da postoje povoljni i nepovoljni sati<br />
za gledanje, pa se smatralo da su najpovoljniji večernjii noćni sati. Savetovano je da<br />
se karte ne diraju kada je oblačno, vetrovito ili olujno vreme a da je najbolje gledati<br />
kada je vreme tiho ivedro. Takođe, najbolje je gledati kada je pun mesec. Da bi se<br />
postavila pitanja kartama i dobili odgovori, potrebno je da onaj koji gleda bude zdrav<br />
i vedar. U trenutcima neraspoloženja ili u depresivnim stanjima karte ne treba gledati.<br />
Najzad, ko želi da se posveti profesiji gledanja u karte mora biti veoma osetljiv i ne<br />
sme pristupati<br />
kartama kao sredstvu razbibrige ili ubijanja vremena, već kao vrlo ozbiljnom<br />
poduhvatu.<br />
JEZIK KARATA<br />
Pre nego što počnemo da vam opisujemo razne načine interpretiranja moramo vas<br />
upoznati sa značenjem karata, njihovim jezikom. Gotovo uvek se koriste karte idući<br />
od sedmice naviše, uključujući i keca, a kod tumačenja se pridržavamo ustaljenih<br />
pravila, jer kod gledanja u karte nisu dozvoljene fantazije i proizvoljne novotarije.<br />
Herčevi se odnose na porodična osećanja,prijateljstvo, ljubav; simboli su radosti,<br />
zadovoljstva, sloge, srećei ostvarenih nada. Ako se herčevi jave naopako, značenje je<br />
manje povoljno i obično ukazuje na kašnjenje u ispunjenju želja i prepreke.Karo karte<br />
predstavljaju poslove, putovanja, poruke i zahteve, ali su njihove poruke lošije od<br />
poruka herčeva. Često ukazuju i na neslogu, neprijatna pisma ili nesuglasice. Pikovi<br />
predstavljaju tugu, bol, patnju, napuštanje. Gotovo uvek najavljuju neprijatan ishod,<br />
nešto negativno.Trefovi se odnose na poslove, materijalne interese i novac. Ako se<br />
otvore naopako predskazuju teškoće.<br />
590
Kod nekih karata slika se drugačije pokazuje, u zavisnosti od toga kako je karta<br />
postavljena, pa tako imamo normalno i naopako postavljenu kartu. Kod nekih karata<br />
slika je ista bez obzira kako stavili kartu, ali tu se možemo poslužiti malim trikom:<br />
stavićemo u levi ugao karte mali znak, paako taj znak izađe dole karta stoji normalno,<br />
a ako je gore karta je okrenuta naopako. Ovo je veoma važno, jer se moramo<br />
opredeliti da li ćemo usvojiti pozitivno ili negativno tumačenje izvučene karte.<br />
HERČEVI I NJIHOVO ZNAČENJE<br />
KEC (as): velika radost Ako je okružen mnogim kartama sa slikom (kraljevi, dame ili<br />
žandari) onda može da znači i svadbu ili susret sa prijateljima. Ako je kec izašao<br />
naopako onda označava veliku bol.<br />
KRALJ (pop): čovek u godinama, bogat i uticajan i spreman da zaštiti, pomogne ili<br />
posavetuje. Ako izađe naopako označava bogatog ali škrtog čoveka, nespremnog da<br />
pomogne, čak sklonog i da naškodi.<br />
KRALJICA (dama): dobra, blaga žena koja može mnogo da pomogne. Ako izađe<br />
naopako predstavlja prepreku, ali nije suparnica.<br />
ŽANDAR: mlad i dobronameran čovek. Predstavlja zaljubljenog, a suđeno mu je da<br />
igra značajnu ulogu u životu osobe čija se sudbina odgoneta. Predstavlja i budućeg<br />
muža ako se gleda ženskoj osobi (neudatoj ili slobodnoj).<br />
DESETKA: iznenađenje, uvek prijatno, ali ovu kartu treba tumačiti povezano sa<br />
susedima.<br />
DEVETKA: sloga u porodici, blisko izmirenje sa zavađenom osobom.Ako izađe<br />
naopako označava neprijatnosti.<br />
OSMICA : uspeh u poslu, sreća u porodici. Ako izađe naopako označava mladu,<br />
smeđu ženu ili, pak, veliku radost. Sve u svemu označava veoma povoljnu kartu.<br />
SEDMICA : ako se radi o devojci - udaće se uskoro i imaće žensku decu; ako se radi<br />
o mladiću - stupiće u srećan brak sa imućnom ženom.<br />
Ostale interpretacije su u zavisnosti od susednih karata.<br />
KAROI I NJIHOVO ZNAČENJE<br />
591
KEC (as): pismo, telefonski poziv, vesti od udaljenih osoba. Novost je dobra ili loša<br />
u zavisnosti od okolnih karata.<br />
KRALJ (pop): prijateljstvo, dokaz solidarnosti. Ako je praćen kralji<strong>com</strong> karo<br />
označava skori brak. Ako izađe naopako upozorava na opasnost i prepreke, srećom<br />
ne mnogo ozbiljne.<br />
KRALJICA (dama): plava žena, naklonjena konsultantu. Označava i ženu sa sela.<br />
Ako izađe naopako radi se o ženi sposobnoj da naškodi konsultantu ili članovima<br />
njegove porodice.<br />
ŽANDAR : vojnik, možda rođak na odsluženju vojnog roka ili čovek sa sela. Glasnik<br />
je dobrih vesti, može biti i poštar. Ako izađe naopako donosi loše vesti.<br />
DESETKA : velika radost, gotovo uvek povezana sa premeštanjem ili odlaskom na<br />
putovanje - na letovanje ili je, pak, oznaka za povratak rođaka iz daljine. Ako je<br />
desetka pored žandara, onda to znači da će se vratiti vojnik (ako je neko od najbližih<br />
u armiji) ili da će u kući doći prijatelj u uniformi. Ako izađe naopako označava neko<br />
zakađenje.<br />
DEVETKA : potpuno beznačajna karta ali je sposobna da delimično zadrži delovanje<br />
susednih karata. Na primer: ako je pored desetke, znači da će odlazak na put biti sa<br />
zakašnjenjem.<br />
OSMICA : mlad, poslovan čovek (industrijalac, trgovac) koji može materijalno da<br />
pomogne, mada ne previše. Ako je izašla naopako obično označava malo zakašnjenje.<br />
SEDMICA : dobra vest. Najbolje je kad se pored sedmice nađe kec. Ako izađe<br />
naopako vest će biti manje povoljna.<br />
PIKOVI I NJIHOVO ZNAČENJE<br />
KEC (as): tuga, izdaja, možda krađa. Ako uz kec pik još dođu i desetka i devetka pik,<br />
onda to znači veliku tugu za konsultanta a možda i smrt ili neki teži saobraćajni udes.<br />
Ako izađe naopako znači napuštanje od strane bračnog druga ili deteta.<br />
KRALJ (pop): advokat, sudija ili uopšte pravnik čije uplitanje može biti bitno za<br />
konsultanta. Ako izađe naopako znači gubljenje parnice, siromaštvo ili, što je i<br />
najčešće, nevolje na poslu.<br />
KRALJICA (dama): opasna, zla žena, vrlo često udovica. Ako izađe naopako<br />
označava postariju ženu, usedelicu ili udovicu koja bi želela da se uda za čoveka<br />
znatno mlađeg od sebe.<br />
592
ŽANDAR : niz neprilika koje će poremetiti spokojstvo. Ako izađe naopako ukazuje<br />
na ozbiljne komplikacije koje se, čak, mogu završiti tamni<strong>com</strong>, ako je osoba koja<br />
konsultuje muškarac, a nesrećnom ljubavi ako je u pitanju žena.<br />
DESETKA : ako je praćena ke<strong>com</strong> i kraljem znači tamnicu za muškarca, a bolest za<br />
ženu. Samo po sebi, desetka pik nema nikakvo značenje.<br />
DEVETKA : prepreke, mada ne mnogo ozbiljne, na radnom mestu. Ako je praćena<br />
devetkom karo i ke<strong>com</strong> herc označava odlaganje očekivanog dobitka novca.<br />
OSMICA : loša vest koja će stići posredovanjem neke osobe. Ako je u pratnji<br />
sedmice karo označava sukobe i tugu. Ako je u blizini kralja pika može doći do<br />
gubitka zaposlenja. Ako izađe naopako označava sklonost ka misticizmu.<br />
SEDMICA : nesloga, nespokojstvo. Menja značenje ako je u susedstvu neka karta<br />
herc - tada označava ekonomsku sigurnost, predstojeću nezavisnost, uspeh u ljubavi,<br />
možda i rehabilitaciju, utehu. Ako izađe naopako označava neodlučnost.<br />
TREFOVI I NJIHOVO ZNAČENJE<br />
KEC (as): poslovni uspeh, blagostanje, povoljne prilike. Ako je u pratnji sedmica<br />
karo i herc označava još značajniji uspeh. Ako izađe naopako znači neočekivani<br />
poklon.<br />
KRALJ (pop): vrlo uticajna osoba, muška ili ženska, pomoći će konsultantu. Ako<br />
izađe naopako, ista osoba mada će hteti da pomogne, moraće od toga da odustane.<br />
KRALJICA (dama): smeđa žena. Ako se javi usamljena označava suparnicu ili<br />
ozbiljnu konkurenciju. Ako je pored kralja ili žandara znači da ima slabost prema<br />
muškarcu koga ta krata predstavlja. Ako se nađe pored neke druge kraljice označava<br />
iskrenu prijateljicu osobe koja konsultuje karte. Ako izađe naopako označava<br />
ljubomornu, nevernu ženu.<br />
ŽANDAR : mladić zaljubljen u devojku. Ako se pored njega nađe kraljica, izgledi na<br />
uspeh su dobri. Ako se nađe pored kralja ili žandara radi se o prijatelju koji će mu<br />
pomoći da ostvari željeni cilj. Ako je, pak, drugi žandar herc, onda postoji dugotrajno<br />
i opasno suparništvo između dva mladića. Ako izađe naopako radi se o mladiću koji<br />
ne može da se oženi zbog protivljenja roditelja.<br />
DESETKA : blagostanje, uspeh u školi, na poslu ili u ljubavi. U pratnji devetke karo<br />
označava da će prijem novca nešto zakasniti. U pratnji devetke pik označava neuspeh<br />
i u slučaju sudkog spora, guditak.<br />
593
DEVETKA : sreća i uspeh u ljubavi. Za neudate i neoženjene ova karta, takođe,<br />
označava skori brak. Isto se odnosi i na udovice i udovce.<br />
OSMICA : uspeh na radnom mestu. Pozitivno i brzo rešenje nekog novčanog pitanja.<br />
Ako izađe naopako označava neku crnoputu i siromašnu ženu.<br />
SEDMICA : male neprilike sentimentalne prirode. U pratnji sedmice karo i devetke<br />
karo označava dobijanje nasleđa u bliskoj budućnosti, bogatstvo u porodici ili obilnu<br />
žetvu i berbu. Ako izađe naopako označava novčane neprilike.<br />
GRUPE KARATA<br />
Pravilno tumačenje karata zahteva da se, ne samo vodi računa o njihovom<br />
pojedinačnom značenju, već i tome koje se karte nalaze u grupi ili u susedstvu.<br />
Dajemo vam podrobno objašnjenje:<br />
ČETIRI KECA: uspeh u poslu, na radnom mestu, a ako su praćeni sa četiri desetke<br />
označavaju izuzetnu sreću u novčanim poslovima ili veliko nasleđe u skoroj<br />
budućnosti.<br />
TRI KECA: predstoji vam uspeh.<br />
DVA KECA: čuvajte se zavisti, ljubomore, surevnjivosti.<br />
ČETIRI KRALJA: napredovanje u službi, unapređenje, počasti i odlikovanja ukoliko<br />
ste u uniformi.<br />
TRI KRALJA: blagostanje.<br />
DVA KRALJA: mudri saveti Ako jedan stoji naopako, nesloga. Ako su oba naopako,<br />
svađe i sukobi, možda i tuča.<br />
ČETIRI KRALJICE: zavist i ogovaranje na račun osobe koja traži da pročita sudbinu<br />
u kartama. Ipak, bez štetnih posledica.<br />
TRI KRALJICE: prijatan skup u društvu prijatelja.<br />
DVE KRALJICE: nežnost i simpatija.<br />
594
ČETIRI ŽANDARA: mogućnost nesuglasica ili svađe među muškarcima.<br />
TRI ŽANDARA: nesloga i svađe.<br />
DVA ŽANDARA: uspešna dogovaranja u vezi posla.<br />
ČETIRI DESETKE: nedoslednost, prevrtljivost, karakterne slabosti.<br />
TRI DESETKE: odlična prilika za zaposlenje.<br />
DVE DESETKE: moralni i materijalni uspeh.<br />
ČETIRI DEVETKE: besprekoran život.<br />
TRI DEVETKE: uspeh ograničene prirode.<br />
DVE DEVETKE: bogatstvo, vraćeni dugovi, veliki dobitci.<br />
ČETIRI OSMICE: nesporazumi, gubitak prijatelja.<br />
TRI OSMICE: uspela savezništva i srećna prijateljstva.<br />
DVE OSMICE: novčani dobitak ali ne veliki.<br />
ČETIRI SEDMICE: tajne mahinacije usmerene protiv konsultanta.<br />
TRI SEDMICE: podrška uticajnih osoba.<br />
DVE SEDMICE: dobre vesti.<br />
SUSEDNE KARTE<br />
Susedne karte, bile povoljne ili ne, uvek mogu da utiču na druge karte. Ako je osoba<br />
koja gleda u karte svoju sudbinu smeđa, nju predstavlja u kartama kraljica tref,<br />
odnosno žandar tref ako je muškarac u pitanju. Ako uz njih stoji kralj herc i još neka<br />
herc karta konsultant će sklopiti brak iz ljubavi ukoliko već nije u braku.U<br />
suprotnom, brak je veoma stabilan.<br />
595
Ako se uz kraljicu tref (ili žandara tref) nađu kralj tref i neka herc karta, biće takođe<br />
sklopljen brak ali iz računa. Za osobe koje su već u braku, predstoje teškoće. Ako je<br />
osoba koja konsultuje karte plava, biće predstavljena kralji<strong>com</strong> herc (ili žandarom<br />
herc ako je muško). Ako uz nju stoje stoje žandari i sa jedne i sa druge strane ta osoba<br />
flertovaće vrlo mnogo. U pogledu braka važi isto što i za smeđe osobe. Za muškarce<br />
je još važno da kraljica i kralj u susedstvu znače ili skori brak ili uspešnu bračnu vezu<br />
koja je u toku. Ako se radi o starijem muškarcu, biće zastupljen kraljem her<strong>com</strong> ili<br />
trefom ili, ako je udovac, kraljem pikom. Ako pored sebe ima kraljicu pik oženiće se<br />
ponovo; ako je okružen herčevima uživaće naklonost okoline. Bolesti su prikazane<br />
kartama pik ukoliko se nalaze u susedstvu. Ako kralj pored sebe ima kraljicu karo,<br />
znači da će biti umešan u<br />
intrige. Razboleće se ako je pored njega devetka pik, a bolest će biti znatno ozbiljnija<br />
ako se pored devetke nađe i desetka pik. Susedna desetka karo označava skoro<br />
putovanje, kraljica iste boje<br />
nagoveštava brak, a ako se pored kraljice nalazi bilo koja karta herc, znači dobro<br />
prijateljstvo. Neobuzdana strast predstavljena je kralji<strong>com</strong> u čijem se susedstvu<br />
nalaze dve sedmice. Ako su kraljica karo ili pik okružene herčevima, zlobnost će biti<br />
demaskirana.<br />
KRALJICA karo ili pik okružena herčevima - šteta na vidiku.<br />
KRALJICA karo u susedstvu žandara pik - izdaja.<br />
ŽANDAR pored kraljice herc označava površnu ljubav, ali će se ona preobraziti u<br />
brak ukoliko se u susedstvu nalazi neki kralj.<br />
ŽANDARI i kraljevi u susedstvu - zaštita.<br />
ŽANDAR pik pored žandara karo - nesuglasice u kući.<br />
DESETKA karo u susedstvu osmice karo ili osmice herc - nasledstvo od nekog<br />
dalekog rođaka.<br />
BILO koja desetka u susedstvu desetke karo – putovanje.<br />
596
DEVETKA i osmica pik u susedstvu - ozbiljna bolest.<br />
DEVETKA i desetka pik u susedstvu - ozbiljne neprilike.<br />
DESETKA karo u susedstvu devetke karo - zakašnjenje.<br />
OSMICA karo u susedstvu osmice herc - kratko putovanje.<br />
OSMICA karo uz osmicu tref - poslovno putovanje.<br />
SEDMICA karo uz bilo koju pik kartu - veliko nerviranje.<br />
SEDMICA karo u susedstvu žandara pik ili kraljice karo - verolovna ljubav<br />
KEC pik u susedstvu sedmice karo - ljubavni predlog koji je bolje odbiti.<br />
BILO koji kec uz osmicu pik - napustiće vas voljena osoba.<br />
KEC karo pored desetke karo - pismo iz inostranstva.<br />
KEC karo pored sedmice karo - ljutnja.<br />
KEC karo pored devetke pik - bolest.<br />
Mnogo slika na okupu predviđaju veseli susret sa prijateljima i rođacima. Naopako<br />
postavljene karte imaju isti ali negativan uticaj na susedne karte.<br />
ČITANJE SUDBINE <strong>IZ</strong> KARATA<br />
Mnogobrojni su načini čitanja sudbine iz karata. Počećemo sa najjednostavnijim,<br />
namenjenim da daju odgovore na pitanja opšte prirode.<br />
PRVI NAČIN: iz špila izvaditi sve karte od dvojke do sedmice. Promešajte dobro<br />
preostale 32 karte i dajte da ih osoba kojoj gledate u karte preseče levom rukom.<br />
Poređajte po stolu prvih trinaest otvorenih karata. Ako među njima ima kečeva<br />
izdvojte ih na stranu. Pokupite sve karte iznova u špil, ponovo dobro promešajte i<br />
dajte da ih zainteresovana osoba preseče levom rukom.<br />
Ponovo odbrojte prvih trinaest karata i poređajte ih po stolu, izdvajajući kečeve.<br />
Prikupite sve karte u špil, promešajte i ceo postupak ponovite i treći, poslednji put.<br />
Ako su na kraju trećeg otvaranja karata izvađeni svi kečevi, odgovor na postavljeno<br />
pitanje je povoljan. Ako su kečevi izdvojeni već prilikom odbrojavanja prvih trinaest<br />
karata, ili prvih ili drugih, uspeh će biti brz i potpun.<br />
597
DRUGI NAČIN: iz špila od 52 karte izbacite osmice, devetke i desetke tako da vam<br />
ostanu 40 karata. Promešajte ih, presecite levom rukom i podelite špil na pet približno<br />
podjednakih gomila. Uzmite prvu gomilu i pregledajte karte dok ne dođete do kralja.<br />
Tada odbacite sve karte pre kralja a preostale karte položite na sto. Pogledajte i<br />
preostale grupe karata. Ako u nekoj pronađete kralja, odbacite sve karte koje su mu<br />
prethodile. Zatim karte koje nisu odbačene, odnosno one koje su došle posle kralja,<br />
pokupite, promešajte i presecite levom rukom, pa podelite na četiri jednake ili<br />
približno iste grupe. Ponovo uzmite grupu po grupu i gledajte dok ne pronađete<br />
kralja. Karte pre kralja odbacujete a karte posle kralja vraćate u špil. Posle mešanja i<br />
sečenja, delite karte na tri grupe i odbacujete karte koje se nalaze pre kralja. Odgovor<br />
je pozitivan ako se posle trećeg odvajanja karata na okupu nađu samo četiri kralja. U<br />
protivnom, odgovor je negativan.<br />
TREĆI NAČIN: odbacite sve karte od dvojke do sedmice. Promešajte preostale 32<br />
karte, presecite levom rukom i stavite ih na sto. Svaki put kada uzmete gornju kartu,<br />
izustite glasno ime jedne od osam vrsta karata i to sledećim redom: sedmica, osmica,<br />
devetka, desetka, žandar, kraljica, kralj i kec. Ako je izašla imenovana karta odvojte<br />
je na stranu. Kada su sve 32 karte prošle, počnite iznova sa preostalim kartama.<br />
Odgovor će biti povoljan ako sve karte budu odstranjene posle petnaestog kruga.<br />
SPECIFIČNI ODGOVORI<br />
Navešćemo neke metode dobijanja odgovora na specifična, više ili manje precizna,<br />
pitanja.<br />
Pitanje mora biti formulisano jasno, a najbolje je zapisati ga, jer se može dogoditi i da<br />
ga zaboravite.<br />
ŽENIDBA I UDADBA<br />
Odbacite sve karte od dvojke do sedmice. Promešajte preostale karte i presecite tri<br />
puta. Sada odbacite karte koje predstavljaju muškarca i ženu o kojima se radi: ako su<br />
plavi odbacite karte karo i herc, ako su smeđi, onda odbacite tref i pik. Promešajte<br />
ponovo i presecite tri puta. Poređajte karte po stolu u grupama od tri, a kada se u<br />
grupi nađu dve karte iste boje, odbacite veću i stavite je pored karte koja predstavlja<br />
konsultanta. Ako su sve tri karte iste boje, odbacite sve tri. Pošto ste završili špil,<br />
pokupite karte, osim onih izdvojenih, promešajte, presecite i počnite iznova.<br />
Prestaćete kada se pored karte koja predstavlja konsultanta nađu petnaest karata. Tada<br />
možete da interpretirate odgovor. Ako je sudbina čiju sudbinu želite da saznate<br />
mladić, smeđ ili crnomanjast, odgovor će biti povoljan ako se među izdvojenim<br />
kartama nađe kralj tref. Ako se radi o smeđoj ili crnomanjastoj devojci, odgovor će<br />
biti povoljan ako se pored kralja trefa nađe i kec pik postavljen naopako. Ako se radi<br />
o plavoj osobi (bila muško ili žensko), među izdvojenim kartama moraju biti bar tri<br />
herca ili tri karoa. Ako se predviđa venčanje izvan grada u kojem živite, moraju se<br />
598
naći tri karo karte. Ako se radi o ženidbi udovca, odnosno o preudaji udovice,<br />
potrebno je da se među izdvojenim kartama nađu tri pika, zatim kec i kralj herc.<br />
NASLEĐE<br />
Ako želite da proverite da li vam predstoji sticanje nasleđa, postupićete kao u<br />
prethodnom primeru sve dok se pored katre koja predstavlja vas ne nađe još petnaest<br />
karata. Ako se među ovima nađe kec pik, može se očekivati nasleđe. Ako je kec pik<br />
praćen sedmi<strong>com</strong>, osmi<strong>com</strong>, devetkom, i žandarom tref, nasleđe će biti znatno.<br />
UDALJENE OSOBE<br />
Ukoliko želite da saznate da li ćete uskoro imati vest od dalekih osoba, postupite kao<br />
u prethodnom slučaju, dok ne dobijete petnaest izdvojenih karata. Ako se među njima<br />
nalaze kec karo, kec herc i desetka karo, ubrzo će vam stići pismo ili telefonski poziv.<br />
Ako se desetka pik nađe u blizini karte koja predstavlja udaljenu osobu, onda je<br />
verovatno ona bolesna. Ako kec pik izađe obrnut, onda je ta osoba verovatno u<br />
opasnosti. Ako je osoba otputovala da započne neki poslovni poduhvat, znak da će<br />
ona uspešno da ga obavi biće ako se među kartama nađu devetka herc, kec i desetka<br />
tref.<br />
Najzad, ako se pored karte koja predstavlja udaljenu osobu nađe osmica karo, ona će<br />
se uskoro vratiti.<br />
SKARABEJ<br />
Ovo je zanimljiv način predviđanja budućnosti, mada je nešto<br />
složeniji. Egipatskog je porekla i omogućuje dobijanje odgovora na bilo koje<br />
postavljeno pitanje. Pre otpočinjanja, neophodno je precizno postaviti pitanje na koje<br />
se želi odgovor, a najbolje je zapisati ga.<br />
Iz špila karata najpre izvadite dvojke, trojke, četvorke, petice i šestice promešajte i<br />
presecite levom rukom.<br />
Postavite karte na sto u grupama po tri. Ako se u jednoj grupi nađu dve karte iste<br />
boje, odbacit4e veću. Ako su sve tri karte iste boje (tri herca, karo, trefa ili pika),<br />
odbacite sve tri. Karte koje niste<br />
odbacili pokupite, promešajte i presecite. Nastavljate isti postupak. Ako su u grupi<br />
dve iste karte po boji, odbacujete veću sve dok vam se špil ne svede na broj između<br />
trinaest i devetnaest karata. Broj mora biti neparan. Ako je paran, odbacite poslednju<br />
599
kartu u špilu. Postavite karte na sto kao lepezu, pa polazeći s leva na desno<br />
odbrojavate karte i tumačite značenje svake pete karte. Kada ste stigli do desnog<br />
kraja lepeze, vraćate se unazad do polazne karte. Ključ tumačenja karata već smo dali<br />
navodeći pojedinačno značenje svake karte. Kada ste završili interpretaciju, pokupite<br />
karte, promešajte i izdvojite nasumice šest karata. Postavite tih šest karata na sto,<br />
nagore okrenute naličjem, a onda preko njih rasporedite preostalih dvadeset šest<br />
karata tako da dobijete šest gomila. Otvorite najgornju kartu sa svake gomile, i ako<br />
možete, sparujte ih (sedmicu sa sedmi<strong>com</strong>, osmicu sa osmi<strong>com</strong>, itd). Tamo gde ste<br />
sparili karte, otvorite one ispod. Cilj je da sparite sve karte. To nije uvek mogućno, pa<br />
ako ne uspete, smatrajte da je odgovor na postavljeno pitanje negativan, a takođe se i<br />
značenje karata interpretiranih u prvom delu menja i postaje nepovoljno. Ako ste<br />
uspeli sve karte da sparite, imaćete uspeha u onome što ste naumili. Sve teškoće<br />
nagoveštene pojedinačnim kartama u prvoj fazi, biće poništene.<br />
FRANCUSKI NAČIN GLEDANJA U KARTE<br />
Uzimaju se iste karte i isti način interpretacije kao i kod ’Skarabeja’. Pošto ste<br />
izdvojili dvojke, trojke, četvorke, petice i šestice, promešajte karte i dajte da ih<br />
preseče osoba čiju sudbinu želite da saznate. Podelite karte na dve približno jednake<br />
grupe i recite konsultantu da odabere jednu. Odvojite prvu kartu i stavite je pokrivenu<br />
na sto. Zatim, poređajte karte u vidu lepeze i tumačite značenje svake pete karte. Na<br />
kraju ćete otvoriti pokrivenu kartu, a ona može da potvrdi ili opovrgne ono što ste do<br />
tada pročitali, odnosno protumačili. U drugom delu, pokupite sve interpretirane karte,<br />
promešajte, presecite, izdvojite jednu kartu kao rezervu, i podelite špil na tri grupe.<br />
Zatražite od osobe kojoj gledate sudbinu da odabere jednu od tri grupe, pa istim<br />
sistemom protumačite šta karte poručuju. Prva grupa odnosi se na osobu, druga grupa<br />
na njenu kuću i porodicu, a treća na sve ostalo. Najzad, tumači se preostala karta, ona<br />
koju ste izdvojili. Ona se smatra najvažnijom, jer se pretpostavlja da pruža opšti uvid<br />
u dalju budućnost osobe.Ovaj, francuski metod, često daje izvanredne rezultate, a<br />
ponekad i vrlo neočekivane. Otuda i izraz: ’Čitaš me ko karte!’ Francusko gledanje<br />
karata veoma je pogodno za korišćenje na porodičnim skupovima ili za dugih<br />
zimskih večeri.<br />
KLIJENTOVA KARTA<br />
KLIJENTOVA KARTA je kralj ili dama, a odabrana je da predstavlja osobu kojoj se<br />
gleda u karte. Koliko god je to moguće, odaberite kartu koja će odgovarati klijentu po<br />
godinama, polu i boji kose.<br />
Za plavokosog, sedog ili kestenjastog muškarca odaberite kralja karo.<br />
Za plavokosu, kestenjastu ili sedu stariju ženu uzmite kraljicu karo.<br />
Za plavokosog, kestenjastog mlađeg muškarca, uzmite kralja herc.<br />
600
Za plavokosu, kestenjastu mlađu ženu, uzmite kraljicu herc.<br />
Za crnomanjastog starijeg muškarca uzmite kralja pik.<br />
Za crnomanjastu stariju ženu uzmite kraljicu pik.<br />
Za crnomanjastog mlađeg muškarca uzmite kralja tref.<br />
Za crnomanjastu mlađu ženu uzmite kraljicu tref.<br />
ŠTA ĆE SE DOGODITI U SLEDEĆA 24 ČASA?<br />
Uzmite špil od 32 karte, promešajte ih i držite karte u vidu lepeze u<br />
desnoj ruci ispred sebe. Zatražite od osobe čiju sudbinu gledate da<br />
nasumice iz ponuđenih karata odabere trinaest, pa ih u vidu lepeze<br />
stavite na sto. Protumačite izdvojene karte, idući s leva na desno,<br />
saglasno ranijim uputstvima.<br />
Da biste ovo saznali, iz špila od 32 karte, najpre izdvojite kartu koja predstavlja vama<br />
blisku osobu čije misli želite da saznate. Ovu kartu, otvorenu, stavite na stranu.<br />
Promešajte karte, presecite i podelite ih na šest grupa od po tri karte, stavljajući u<br />
svaku grupu odjednom samo po jednu kartu.<br />
Pročitajte značenje karata u pojedinim grupama.<br />
PRVA grupa karata predstavlja osobu za koju ste zainteresovani.<br />
DRUGA grupa predstavlja glavu vama bliske osobe.<br />
TREĆA grupa predstavlja noge vama bliske osobe.<br />
ČETVRTA grupa predstavlja desnu stranu vama bliske osobe.<br />
PETA grupa predstavlja levu stranu vama bliske osobe.<br />
ŠESTA grupa predstavlja iznenađenje.<br />
601
VII MOLITVE<br />
Molitva Gospodnja<br />
Oče naš, koji si na nebesima, da se sveti ime Tvoje, da dođe carstvo Tvoje, da<br />
bude volja Tvoja i na zemlji kao na nebu; hleb naš nasušni daj nam danas; i<br />
oprosti nam dugove naše kao što i mi opraštamo dužnicima svojim; i ne uvedi<br />
nas u iskušenje, no izbavi nas od lukavoga.<br />
Onda ove tropare:<br />
Pomiluj nas, Gospode, pomiluj nas, jer mi grešnici nemajući nikakvog<br />
opravdanja, Tebi kao Vladaru prinosimo ovu molitvu: pomiluj nas.<br />
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu;<br />
Gospode, pomiluj nas, jer se u Tebe uzdasmo; ne gnevi se jako na nas, niti<br />
pominji bezakonja naša, nego i sada kao milostiv pogledaj i izbavi nas od<br />
neprijatelja naših; jer si Ti Bog naš, i mi smo ljudi Tvoji, svi smo delo ruku<br />
Tvojih, i ime Tvoje prizivamo.<br />
I sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
Otvori nam dveri milosrđa, blagoslovena Bogorodice, da ne poginemo mi, koji se<br />
u Tebe nadamo, nego da se Tobom izbavimo od beda: jer si Ti spasenje roda<br />
hrišćanskoga.<br />
Gospode pomiluj! (dvanaest puta)<br />
Hodite, poklonimo se Caru našem i Bogu (poklon)<br />
Hodite poklonomo se i pripadnimo Hristu Caru našem i Bogu (poklon)<br />
Hodite poklonomo se i pripadnimo Samome Hristu Caru i Bogu našem! (poklon)<br />
Onda psalam 71:<br />
U tebe se uzdam Gospode nemoj me ostaviti pod sramotom večnom. Pravdom<br />
svojom izbavi me, i oprosti mi, prigni k meni uho svoje i pomozi mi. Budi mi<br />
grad gde bih svagda dolazio da živim, uredi spasenje moje; jer si ti grad moj i<br />
krepost moja, Bože moj! uzmi me iz ruke bezbožnikove, iz ruke bezakonikove i<br />
nasilnikove. Jer si ti nadanje moje, Gospod je pouzdanje moje od mladosti moje.<br />
Tebe se držim od rođenja, od utrobe majke moje ti si branilac moj; tobom se<br />
hvalim svagda. Čudo sam mnogima, a ti si moje jako utočište. Usta su moja<br />
puna hvale tvoje, slave tvoje svaki dan. Nemoj me odbaciti pod starost, kad me<br />
izda snaga moja, nemoj me ostaviti. Jer neprijatelji moji misle o meni, i koji<br />
vrebaju dušu moju dogovaraju se, govoreći: Bog ga je ostavio, poterajte i<br />
uhvatite ga, jer ga nema ko izbaviti. Bože, ne budi daleko od mene; Bože moj,<br />
pohitaj mi u pomoć. Nek se postide i poginu protivnici duše moje; neka popadne<br />
stid i sramota na one koji mi traže zla! A ja ću se svagda uzdati i ponavljaću<br />
hvale tebi. Usta će moja kazivati pravdu tvoju, svaki dan dobročinstva tvoja, jer<br />
im ne znam broja. Ući ću u sili Gospoda, Gospoda, i slaviću samo tvoju pravdu.<br />
Bože, ti si me učio od mladosti i do danas kazujem čudesa tvoja. Ni u starosti i<br />
kad osedjeh nemoj me ostaviti, Bože, da bih kazivao moć tvoju potomstvu, svoj<br />
602
omladini silu tvoju. Pravda je tvoja Bože do najviše visine; u velikim delima,<br />
koja si učinio, Bože, ko je kao ti? Koliko si me puta bacao u velike i ljute nevolje,<br />
pa si me opet ostavio među živima i iz bezdana me zemaljskih opet izvadio.<br />
Mnogo si me puta podizao i ponavljao utehe. I ja te hvalim uz psaltir, tvoju<br />
vernost Bože moj; pevam ti uz gusle, svetče Izrailjev! Raduju se usta moja kad<br />
pevam tebi, i duša moja, koju si izabrao. I jezik moj svaki dan kazuje pravdu<br />
tvoju; jer su postiđeni i posramljeni koji mi traže zla.<br />
Zatim Simvol vere:<br />
Verujem u jednog Boga, Oca, Svedržitelja, Tvorca neba i zemlje i svega vidljivog<br />
i nevidljivog.<br />
I u jednog Gospoda Isusa Hrista, Sina Božjeg, Jedinorodnog, od Oca rođenog<br />
pre svih vekova; Svetlost od Svetlosti, Boga istinitog od Boga istinitog, rođenog,<br />
ne stvorenog, jednosušnog sa Ocem, kroz koga je sve postalo;<br />
Koji je radi nas ljudi i našega spasenja sišao s nebesa, i ovaplotio se od Duha<br />
Svetoga i Marije Djeve i postao čovek;<br />
I Koji je raspet za nas u vreme Pontija Pilata, i stradao i bio pogreben;<br />
I Koji je vaskrsao u treći dan po Pismu;<br />
I Koji se uzneo na nebesa i sedi s desne strane Oca;<br />
I Koji će opet doći sa slavom, da sudi živima i mrtvima, njegovom Carstvu neće<br />
biti kraja.<br />
I u Duha Svetog, Gospoda, životvornog, Koji od Oca ishodi, Koji se sa Ocem i<br />
Sinom zajedno poštuje i zajedno slavi, Koji je govorio kroz proroke.<br />
U jednu, svetu, sabornu i apostolsku Crkvu.<br />
Ispovedam jedno krštenje za oproštenje grehova.<br />
Čekam vaskrsenje mrtvih.<br />
I život budućeg veka. Amin.<br />
Onda:<br />
Oprosti Bože sluzi svome (ime), svaki greh voljni i nevoljni, i smiluj se na njega.<br />
Radi milosti dobrote svoje ne pominji grehe mladosti njegove (ili: njene) i<br />
neznanja, nego mu (ili: joj; im) milostivo podari zdravlje. Ne prezri usrdno<br />
molenje slugu svojih (ili: sluge svoga), nego nas milostivo usliši, i budi prema<br />
njemu (ili: njoj, njima) blagonaklonjen, snishodljiv i čovekoljubiv, i podari mu<br />
(ili joj, im) zdravlje. Kao nekada Raslabljenog, rečju božanske blagodati svoje<br />
brzo podigni sa bolesničke postelje bolesnog slugu svog (ili: bolesnu sluškinju<br />
svoju; ili sluge svoje), i ozdravi ga (ili: je; ih). Poseti Duhom svojim Svetim i<br />
isceli svaku bolest i svaku nemoć. Milostivo, kao Hananejkin, usliši glas moljenja<br />
nas nedostojnih slugu svojih koji vapijemo k tebi: pomiluj i isceli, kao i njenu<br />
kćer, bolesnog slugu svog (ili: bolesnu sluškinju svoju; ili bolesne sluge svoje)<br />
(ime). Jer si Bog milosti, dobrote i čovekoljublja, i Tebi slavu uznosimo, Ocu i<br />
Sinu i Svetome Duhu, sada i uvek i u vekove vekova.<br />
Tropar, glas 4.<br />
Ti Hriste, koji si jedini brz na pomoć, odozgo poseti brzo napaćene sluge tvoje<br />
(ili: napaćenog slugu tvog), i izbavi od bolesti i teških patnji, i podigni, da bi Te<br />
603
pevali i slavili (ili: pevao i slavio), molitvama Bogorodice, jedini Čovekoljupče.<br />
Kondak, glas 2.<br />
Kao što si nekada, Spase, podigao Petrovu taštu, i Raslabljenog na odru<br />
nošenog, tako i sada, Milosrdni, poseti i isceli u postelji ležeće (ili: ležećeg) i<br />
smrtnom ranom ranjene bolesnike (ili: ranjenog bolesnika), jer si Ti jedini<br />
poneo na sebi bolesti i nemoći roda našeg, i sve možeš kao mnogomilostiv.<br />
Prokimen, glas 7.<br />
Pomiluj me, Gospode, jer sam nemoćan; isceli me, jer ustreptaše kosti moje.<br />
Stih: Jer nema u smrti onih koji Te spominju.<br />
Čitanje iz Saborne poslanice svetog apostola Jakova (Odeljak 57.Jak.5,10-16).<br />
Braćo, uzmite za ugled stradanja i dugotrpljenja proroka koji govoriše u ime<br />
Gospodnje. Eto, mi nazivamo blaženim one koje pretrpeše. Trpljenje Jova čuste<br />
i kraj njegov od Gospoda videste, jer je Gospod mnogomilostiv i sažaljiv. A pre<br />
svega, braćo moja, ne kunite se ni nebom ni zemljom, niti drugom kakvom<br />
zakletvom; neka vaše da bude da, a ne, ne; da ne padnete pod osudu. Zlopati li<br />
se ko među vama? Neka se moli Bogu. Je li ko veseo? Neka hvali Boga. Boluje li<br />
ko među vama? Neka dozove prezvitere crkvene, i neka se mole nad njim,<br />
pomazavši ga uljem u ime Gospodnje. I molitva vere će spasti bolesnika, i<br />
podignuće ga Gospod; i ako je grehe učinio, oprostiće mu se. Ispovedajte pak,<br />
jedni drugima sagrešenja i molite se Bogu jedni za druge, da ozdravite, jer<br />
molitva pravednika može mnogo pomoći.<br />
Aliluja glasa.<br />
Stih 1: Gospode, nemoj me pokarati u jarosti svojoj. Stih 2: Spasi me radi<br />
milosti tvoje.<br />
Jevanđelje od Mateja. (Odeljak 25. Mt. 8, 5-13).<br />
U vreme ono, kad uđe Isus u Kapernaum pristupi mu kapetan moleći ga i<br />
govoreći: Gospode, sluga moj leži doma oduzet, i strašno se muči. A Isus mu<br />
reče: Ja ću doći i iscijeliću ga. I kapetan odgovori i reče: Gospode, nisam<br />
dostojan da pod krov moj uđeš, nego samo reci reč, i ozdraviće sluga moj. Jer i<br />
ja sam čovek pod vlašću, i imam pod sobom vojnike, pa rečem jednome; idi, i<br />
ide: i drugome: dođi, i dođe; i sluzi svome: učini to, i učini. A kad ču Isus, zadivi<br />
se i reče onima što idu za njim: zaista vam kažem, ni u Izrailju tolike vere ne<br />
nađoh. A kažem vam da će mnogi od istoka i zapada doći i sešće za trpezu s<br />
Avraamom i Isaakom i Jakovom u Carstvu nebeskom; a sinovi carstva biće<br />
izgnani u tamu krajnju; ondje će biti plač i škrgut zuba. A kapetanu reče Isus:<br />
Idi, i kako si verovao neka ti bude. I ozdravi sluga njegov u taj čas.<br />
Slava tebi Gospode, slava tebi!<br />
Pomiluj nas, Bože, po velikoj milosti svojoj, molimo Te, usliši i pomiluj. Lekaru<br />
duša i tela, sa umilenjem u srcu skrušenom Tebi pripadamo i uzdišući vapijemo:<br />
isceli bolesti, izleči strasti duše i tela slugu tvojih (ili: sluge tvoga) (ime), i kao<br />
milosrdan oprosti im (ili; mu) sve grehe, voljne i nevoljne, i brzo podigni sa<br />
bolesničkog odra, molimo Ti se, usliši i pomiluj.<br />
Milostivi, Ti nećeš smrti grešnika nego da se obrate i živi budu, poštedi i pomiluj<br />
604
sluge tvoje (ili: slugu tvoga) zapreti patnji, udalji svu muku i svaku bolest, i<br />
pruži moćnu ruku svoju, i podigni ih (ili: ga), kao Jairovu kćer, sa bolesničkog<br />
odra, i ozdravi ih (ga). Ti koji si Petrovu taštu dodirom iscelio, isceli i sada<br />
milosrđem svojim teško bolesne sluge tvoje (ili: bolesnog slugu tvog), brzo im<br />
(mu) dajući zdravlje, Izvore isceljenja, usliši nas i pomiluj.<br />
Kao što si primio Jezekijine suze, Manasijino pokajanje i Ninevljana, i Davidovu<br />
ispovest, i ubrzo ih pomilovao, primi i naše molbe koje Ti u umilenju prinosimo,<br />
svedobri Care, i kao milosrdan pomiluj teško bolesne sluge tvoje (ili: bolesnog<br />
slugu tvog), darujući im (ili: mu) zdravlje, molimo Te sa suzama, Izvore života i<br />
besmrća, usliši i brzo pomiluj.<br />
Usliši nas, Bože Spasitelju naš, nado svih krajeva zemaljskih i onih<br />
najudaljenijih, i milostiv, milostiv budi, Gospode, nama grešnima, i pomiluj nas.<br />
Jer si milostiv i čovekoljubiv Bog, i Tebi slavu uznosimo, Ocu i Sinu i Svetome<br />
Duhu, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
Zatim molitva:<br />
Gospode Svedržitelju, Care sveti, koji kažnjavaš i ne umrtvljuješ, podupireš one<br />
što padaju i podižeš oborene, uklanjaš telesne patnje ljudske, molimo Te Bože<br />
naš, milošću svojom poseti bolesne sluge tvoje (ili: bolesnog slugu tvog), oprosti<br />
im (mu) svaki greh voljni i nevoljni. O, Gospode, pošalji sa neba lekovitu silu<br />
tvoju, kosni se tela, obustavi groznicu, umiri bolove i svaku prikrivenu nemoć,<br />
budi lekar slugu tvojih (ili: sluge tvoga), (ime) podigni ih (ga) sa odra bolesti i<br />
postelje patnji čitave i zdrave (čitava i zdrava), daruj ih (ili: ga) Crkvi tvojoj da<br />
ispunjavaju i tvore (ispunjava i tvori) volju tvoju. Jer je tvoje da nas miluješ i<br />
spasavaš, Bože naš, i Tebi slavu uznosimo, Ocu i Sinu i Svetome Duhu, sada i<br />
uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
605
MOLITVA BOGU<br />
Svetog Nikolaja Žičkog<br />
Gospode Bože naš, Bože duhova i svakoga tela, ne odvraćaj više lice Tvoje od nas,<br />
no milostivo usliši nas i pomiluj. Ovde na tuđoj zemlji, kao izgnanici i beskućnici mi<br />
klečimo pred Tvojim veličanstvom u koje ni anđeli i prvostvorene nebeske sile nisu u<br />
stanju da gledaju od silnog sjaja večne slave Tvoje. No zemlja je sva Tvoja, pa je<br />
Tvoje i ovo mesto na kome klečimo, tražeći s uzdisanjem munjenosno lice Tvoje i<br />
moleći se skrušeno: odvrati pravedni gnev Tvoj od nas, usliši nas i pomiluj!<br />
Tuđa zemlja je najbolja za uzdisanje za Tobom, robovanje je najbolje za pokajanje,<br />
tamnica je najbolja bogomolja, stradanje najkraći put k Tebi Stvoritelju Svesilni i Oče<br />
naš milostivi. Ti, Sveznajući, sve to znaš, pa zato si i dopustio sve ove nevolje na nas<br />
grešne i pregrešne, da bi prošavši kroz šibu, rđavo gvožđe našeg karaktera pretvorio u<br />
čelik, i ugalj u dijamant.<br />
Nisu bez Tvog dopuštenja pogašena ognjišta naša, niti smo mi rasejani po tućini, ni<br />
dopali ropstva ni tamnice i ljutih nevolja, ništa bez Tvoga dopuštenja, ništa bez<br />
Tvoga plana, ništa bez Tvoga svemudra promisla i bez Tvoje očinske brige za naše<br />
duše. Sve si ovo Ti dopustio da nas snađe od demona i od ljudi, zbog neiskazanih<br />
grehova naših, koji su nas odvojili i udaljili od Tebe, da bi se naučili uzdisati za<br />
Tobom, da bi se pokajanjem očistili, i da bi svetim putem žurili Tebi u zagrljaj.<br />
Strašan si, Gospode, u pravednom gnjevu Tvome, od koga se vasiona potresa kao<br />
trska od silnog vetra, ali si i nedostižan u milosti Tvojoj. Ništa u očima Tvojim nije ni<br />
suviše veliko ni suviše maleno, niti se Ti diviš onome čemu se dive sinovi čovečiji,<br />
nego obaraš sve koji se veličaju mimo Tebe i nasuprot Tebi, a podižeš iz prašine<br />
malene i nejake koji se u Tebe uzdaju, Tvoju veličinu slave i Tvoju slavu veličaju.<br />
Maleni smo i mi, preveliki Bože, ne prezri nas prezrene od sviju i ne ostavi nas<br />
ostavljene od ljudi, no prosti, prosti, prosti, isceli nas, oboži nas, složi i umnoži, da<br />
budemo opet Tvoj narod, kao što su bili sveti oci naši. Ne prezri nas malene, Ti, koji<br />
ne prezireš ni crva pod korom i ne odbaci nas grešne kao što nisi odbacio pokajanog<br />
cara Manasiju ni razbojnika na krstu.<br />
Hriste Gospode, učitelju, iskupitelju, vaskrsitelju naš, pobedniče Satane i smrti,<br />
čovekoljupče, Ti si Bog svih otaca naših i matera, Bog svetog mučenika kralja<br />
Vladimira i prepodobne matere naše svete Petke, Bog svetog Kirila i Metodija,<br />
Klimenta i Nauma, prosvetitelja naših, Bog svetog oca Prohora, svetoga Simeona i<br />
Save, svetih naših kraljeva i careva, ktitora i zadužbinara, Bog svetog Vasilija<br />
Ostroškog i Janićija Devičkog, Bog mirijada mučenika Srpskih sa slavnim knezom<br />
Lazarom i družinom njegovom, svetim carem Urošem i Đorđem zlatnim Zlatarom<br />
Kratovskim, Bog prepodobnih prvosveštenika i sveštenika, monaha i monahinja,<br />
vojnika i vojvoda, velikih i malih, znatnih i neznatnih, svetih žena i devica, junoša i<br />
mladenaca, kroz stoleća i stoleća, koji u Tebe verovaše, Tobom živeše, Tebi hramove<br />
dizaše, Tebe radi postiše i mučiše svoje duše, za Tebe stradaše i pomreše po<br />
drumovima i planinama, po tamnicama, na bojištima i mučilištima, rušeni od oholih<br />
mučitelja, terani u lancima i prodavani na pazarima kao jeftina roba, klani kao<br />
606
jaganjci, mučeni na kocu i konopcu, ognjem i mačem istrebljivani i gonjeni iz ovoga<br />
sveta kao neki bespravni uljezi, raspinjani na milione krstova zbog Tebe, raspetoga na<br />
Golgoti za sve ljude i narode. Kome dakle da se obratimo, ako ne Tebi? Ko će nas<br />
razumeti, i pomoći ako ne Ti, pomoćniče i Spasitelju naš?<br />
Gospode Hriste, Bože otaca naših usliši nas i pomiluj po molitvi njihovoj i Tvoje<br />
Presvete Matere. Ne tražimo da nam dadeš bogatstvo i slavu, niti vlast nad drugim<br />
narodima, niti osvetu nad neprijateljima našim, nego Te molimo, shodno Tvome<br />
svetom Jevanđelju:<br />
Prvo Te molimo, daruj nam kreposti i snage da izdržimo sva strašna stradanja i da<br />
Tebe ne izdamo i o Tebe se ne ogrešimo; Drugo Te molimo, daruj nam veliku širinu<br />
srca i svetost uma, da možemo prostiti mučiteljima našim i ponoviti Tvoje reči: Oče<br />
oprosti im, jer ne znaju šta rade!<br />
Najzad Ti se molimo: upokoj i proslavi naše roditelje i srodnike i mile prijatelje,<br />
postradale u ovom vremenu u Tvojoj borbi, Gospode Hriste, protiv antihrista; daruj<br />
im odgovor i svetlost i radost u raju, gde se vesele svi pravednici i ugodnici Tvoji,<br />
naslađujući se gledanjem lica Tvoga i da zajedno sa anđelskim vojskama neprestano<br />
pevaju slavopoj Tebi i Ocu Tvojem i Duhu Svetome, Trojici jedinosušnoj i<br />
nerazdeljnoj kličući:<br />
Svjat, svjat, svjat Gospod Savaot, puno je nebo i zemlja slave Tvoje. Amin!<br />
MOLITVA GOSPODU ISUSU HRISTU<br />
Svetog Nikolaja Žičkog<br />
Crkva Tvoja slavi Te i veliča, Gospode Bože moj, crkva nebesna s klicanjem, crkva<br />
zemaljska sa uzdisanjem. Svetlost slave Tvoje nepodnošljiva je za svaki stvoreni vid,<br />
jer je veoma jaka.<br />
Krilati heruvimi Tvoji, gledaju Ti lice kroz krila svoja, da ne povrede vid od prejake<br />
svetlosti Tvoje.<br />
U daljim krugovima sijaju bezbrojne vojske anđela kao plamene gore od ublažene<br />
svetlosti slave Tvoje.<br />
Ublaženom svetlošću Tvojom sijaju i mirijade mirijadi svetih duša, čije uzdahe na<br />
zemlji Ti pretvori u pesmu nad svetim nebesima Tvojim. U ogromnom kolu svetih<br />
Tvojih, Gospode i moji su preci: svi sveti srpski, blagočestivi cari, blagoverne carice i<br />
kneginje, kralji i vojvode, pravednici, mučenici, isposnici, pastiri i učitelji,<br />
bogomoljci, dobrotvorci - narod veliki i sjajan, Nebesna Sveta Srbija.<br />
Pogledaj me, Gospode, crva pod svetim i plamenim gorama nebeskim, pogledaj me<br />
na ovom ograšju borbe za Tebe i protiv Tebe, da se ne okliznem u propast gde se ne<br />
pominje ime Tvoje.<br />
Od svake muke najteži mi je strah da se ne nađem dostojan predaka svojih, vernih<br />
slugu Tvojih a sada velikih plemića Tvojih u večnom carstvu istine i veselja, u horu<br />
anđela i svih svetih.<br />
Izbavi me i spasi od toga straha, po neiskazanoj milosti Tvojoj i udostoj me uvrstiti se<br />
607
u moje proslavljene pretke na nebesima, Gospode Bože, moj, Hriste Spasitelju moj,<br />
živote moj, sve dobro moje. Amin.<br />
ČETIRI SVAKODNEVNE MOLITVE<br />
(Molitvenik – prepodobni ava Justin Ćelijski)<br />
Molitva za otvorenje uma<br />
Gospode Isuse Hriste, učitelju mudrosti, molim Ti se, otvori oči srca mog, da bih<br />
slušao reč Tvoju i razumeo je, i tvorio svetu volju Tvoju koja je u njoj otkrivena<br />
nama grešnim i bezumnim ljudima. Gospode Bože Spasitelju moj, pošto si došao na<br />
zemlju da tražiš i spaseš propale, ne skrivaj od mene zapovesti Svoje, jer i ja<br />
propadam u tami neznanja zakona Tvoga: nego otvori oči uma moga da bih razumeo<br />
čudesa učenja Tvoga, i kaži mi nepoznatosti i tajne mudrosti Tvoje. U Tebe se uzdam,<br />
Bože moj, da Ti svetlošću znanja Svoga prosvetiš um moj i razum, da bih ne samo<br />
čitao napisano nego ga i vršio. Molim ti se, i sa suzama pripadajući vapijem Ti:<br />
Gospode, prosveti me, nauči me, urazumi me, da svetu reč Tvoju i žitija Svetaca<br />
Tvojih čitam ne na greh, nego na obnovljenje i prosvećenje, na osvećenje i spasenje<br />
duše moje, i na nasleđe večnoga života. Amin.<br />
Molitva Filareta, mitropolita moskovskog čudotvorca<br />
Gospode, ne znam šta da molim od Tebe. Ti jedini znaš šta je meni potrebno. Ti ljubiš<br />
mene više nego što ja umem ljubiti sebe. Oče, daj sluzi Tvome ono što ja sam i iskati<br />
ne umem. Ne usuđujem se iskati ni krst, ni utehu, samo stojim pred Tobom: srce je<br />
moje otvoreno Tebi. Ti vidiš potrebe, koje ja ne znam: vidi i postupi sa mnom po<br />
milosti Svojoj. Porazi i isceli, obori i podigni me; ništavan sam i nem pred svetom<br />
voljom Tvojom i nedokučivim za mene sudovima Tvojim. Prinosim sebe na žrtvu<br />
Tebi; predajem se Tebi. Nemam želja, osim želje da ispunim volju Tvoju. Nauči me<br />
moliti se. Sam u meni moli se. Amin.<br />
Svakodnevne molitve<br />
Gospode, daj da mirno primim sve što mi donese današnji dan, i da se potpuno<br />
predam Tvojoj svetoj volji.<br />
Upućuj me i pomaži svakog časa u toku ovoga dana. Bilo kakve vesti da dobijem,<br />
nauči me da ih primim mirno i s čvrstim uverenjem da sve biva po Tvojoj svetoj<br />
volji. Upravljaj mojim mislima i osećanjima i u svim delima i rečima.<br />
Ne dopusti da u nepredviđenim slučajevima zaboravim da sve dolazi od Tebe. Nauči<br />
me da se pravilno odnosim prema svojim roditeljima i svojim bližnjima, da nikog ne<br />
razgnevim i ožalostim. Gospode daj mi snage da podnesem zamor današnjega dana i<br />
sve što se u toku dana dogodi. Upravljaj mojom voljom i nauči me da se molim, da<br />
608
verujem, da se nadam, da trpim, da praštam i volim. Amin.<br />
Molitva pokajnika: svetog Simeona Novog Bogoslova<br />
Gospode, Ti sve vidiš, i nema ničega što Ti ne bi video. Ja, iako sam delo ruku Tvojih<br />
ipak nisam činio dela po zapovestima Tvojim, nego sam po velikom bezumlju svom<br />
činio svako zlo, ne pomišljajući da si Ti, Tvorac moj i Bog, koliko dobar toliko i<br />
pravosudan. A sada, setivši se toga, mene spopada strah, i ja ne znam šta da činim.<br />
Osećam osudu Tvoju, i ne nalazim reči opravdanja u ustima svojim. Nemam nikakve<br />
vrline i nisam učinio nikakvo delo pokajanja, koje bi zasluživalo da mi se zbog njega<br />
oprosti makar jedna prazna reč usta mojih. Osim toga, i onaj koji ima sve vrline i čini<br />
svakovrsna dobra dela, čini to kao sluga i dužnik; u svemu tome on neće naći otkup<br />
za Greh svoj: tu jedino milost Tvoja pritiče. Greh je smrt, i ko od onih koji su kroz<br />
njega umrli može vaskrsnuti sam sebe? Vaistinu niko. Jedini si Ti umro i vaskrsao,<br />
zato što greha nisi učinio i prevara se ne nađe u ustima Tvojim. I eto, Gospode<br />
Svedržitelju, počinivši mnogo zlih dela, ja se kajem. Ali samo pokajanje nemoćno je<br />
da me opravda. Pokajanje je poznanje grehova svojih, a skida ih milost Tvoja. Ti<br />
vidiš, Svedržitelju Gospode, da ja sada ništa nemam osim tela; no za mene nema<br />
nikakve koristi od toga što sam ostavio svako bogatstvo. Ja sam sav - jedna rana; u<br />
meni nije ostalo nikakve nade na spasenje, i pakao je gotov da me proguta živog. Ti<br />
me jedini možeš spasti i izlečiti patnje srca moga. Ruka Tvoja može sve; ona doseže<br />
do samih dubina bezdana, i sve biva po migu Tvome. Ne usuđujem se govoriti:<br />
pomiluj me, Gospode! Jer sam nedostojan milosti Tvoje, kao onaj koji s pravom<br />
zaslužuje svaku muku. A Ti, Gospode, znaš sve, i kako zna Čovekoljublje Tvoje<br />
postupi sa mnom, nedostojnim i samog života. Da bude sveta volja Tvoja u svemu.<br />
Amin.<br />
DVE JUTARNJE MOLITVE<br />
(iz knjige „Zamke zlih duhova” od jeromonaha Pantelejmona (Ledina), prevod<br />
Radmila Maksimović)<br />
Molitva Gospodu za oproštaj, zastupništvo i pomoć<br />
U ruku Tvog prevelikog milosrđa, o Bože moj, predajem dušu i telo moje, osećanja i<br />
reči, savete i misli moje, dela moja i sva kretanja moje duše i tela. Moj početak i kraj,<br />
veru i život moj, tok i kraj života mojega, dan i čas izdisanja mog, prestavljenje moje,<br />
upokojenje duše i tela moga. Ti, o Svemilostivi Bože, čiju Blagost i Nezlobivost ne<br />
mogu da prevaziđu ni svi gresi sveta, primi mene, od svih ljudi najgrešnijeg, u ruku<br />
zaštite Tvoje i izbavi od svakog zla, očisti mnogobrojna bezakonja moja, podaj<br />
ispravljenje zlom i okajanom mojemu življenju i izbavljaj me od budućih teških<br />
grehova, kako ničim ne bih povredio Tvoje čovekoljublje. Njime pokrivaj moju<br />
nemoć od besova, strasti i zlih ljudi. Neprijateljima vidljivim i nevidljivim zapreti,<br />
609
ukovodeći me putem spasenja, dovedi me k Tebi, pristaništu mojem i završetku želja<br />
mojih. Daj mi končinu hrišćansku, mirnu, sačuvaj me od duhova zlobe, i na Strašnom<br />
Tvom Sudu, budi milostiv rabu Tvojem i prisajedini me sa desne strane zajedno sa<br />
Tvojim blagoslovenim ovcama, da zajedno s njima slavim Tebe, Tvorca moga, u<br />
vekove. Amin.<br />
Molitva koja se čita na početku dana za zaštitu od đavola<br />
Tebi, Bogu i Tvorcu mome, u Trojici Svetoj proslavljenom Ocu i Sinu, i Svetom<br />
Duhu, klanjam se i predajem dušu i telo moje i molim se: Ti me blagoslovi, Ti me<br />
pomiluj, i od svakog ovozemaljskog, đavolskog i telesnog zla izbavi. I daj mi da u<br />
miru, bez greha proživim ovaj dan, u Slavu Tvoju, a na spasenje duše moje. Amin.<br />
MOLITVA ANĐELIMA I SVIMA SVETIMA<br />
Molitvama Ona Koja Te je rodila, Hriste, mučenika Tvojih, apostola i proroka, i<br />
pravednika i svih svetih upokoj preminulog raba Tvojega. (Bogordičen)<br />
Sveti Arhangeli i Angeli Božiji, koji ste poslati da pomognete onima koji žele<br />
zadobiti spasenje, i sve Sile Nebesne, Heruvimi i Serafimi, Prestoli i Gospodstva,<br />
Načala i Vlasti! Molim vas kao plamene molitvenike, i svih koji se mole krepke i<br />
moćne uzore, prinesite i našu molitvu Gospodu, uznesite je Prestolu Njegovom, za<br />
preminulog (-lu) raba Njegovog (rabu Njegovu)(IME); molite skupa s nama Oca i<br />
Sina i Svetoga Duha da mu (joj) da Gospod oproštaj i ostavljenje sagrešenja; umolite<br />
Ga kao Milostivog Sudiju da ne sustigne preminuloga (-lu) mač gneva Njegovog, da<br />
ga (je) razveseli Gospod u svetlosti Svetih Svojih, i da zajedno sa vama i preminuli (la)<br />
proslavi i ushvali Presveto i velikolepno Ime u Trojici slavljenoga Boga u vekove<br />
vekova.<br />
I vi, svi sveti, koji ste boravili na zemlji kao Anđeli u telu, sada se radujete u gradu<br />
Boga Živoga, Nebeskom Jerusalimu, postavši nebeski ljudi! Molim vas kao<br />
nebožitelje koji imaju smelosti predstati Prestolu Višnjega Cara i Boga našega, kao<br />
prijatelje Božije i bliske Bogu, molim vas svi sveti: molite se zajedno sa nama za<br />
preminulog (-lu) raba Božijeg (rabu Božiju) (IME), da mu (joj) da Gospod oproštaj i<br />
ostavljenje grehova, i pokoj u naseljima Svojim.<br />
Časni i slavni Proroče i Pretečo, Krstitelju Hristov Jovane, i svi sveti i slavni proroci i<br />
svehvalni apostoli! Molite Gospoda, Kojega kao Spasitelja propovrdaste u svetu, da<br />
privedete preminuloga (-lu), uvek pominjanoga (-nu) od nas raba (rabu) Božijed<br />
(Božiju)(IME) od njegove (njene) obuzetosti u ovom žitejskom moru iskušenja,<br />
sablazni i beda ka tihom i bezmetežnom pristaništu.<br />
Sveti mučenici, koji ste svojom krvlju posvedočili vašu krepku i neizrecivu ljubav<br />
prema Gospodu! Molie Sveštedrog Boga da radi plamenij molitava vaših očisti od<br />
grehova preminuloga (-lu) raba Božijega (radbi Božiju) (IME) i da ga (je) spodobi ući<br />
u Carstvo Nebesko. Molite Pravednog Sudiju da primi radi vaših svetih molitava,<br />
otišllog (-lu) k Njemu raba Svojega (rabu Svoju)(IME) milostivo na nebesima, i da ga<br />
610
(je) nastani u raju, u mestu svetlom, u mestu pokoja, mestu večne radosti. Amin.<br />
MOLITVE ANĐELU ČUVARU<br />
Molitva 1.<br />
Anđele Hristov, čuvaru moj sveti i pokrovitelju duše i tela moga, oprosti mi sve što Ti<br />
sagreših u današnji dan i izbavi me od svakoga zla neprijateljskog mi protivnika, da<br />
ne bih nikakvim grehom razgnevio Boga mog, no moli se za mene grešnog i<br />
nedostojnog slugu, da me pokažeš dostojna dobrote i milosti Svesvete Trojice i<br />
Matere Gospoda moga Isusa Hrista i svih Svetih. Amin.<br />
Molitva 2.<br />
Sveti nđele Hristov, padajući ničice pred tobom molim ti se, Čuvaru moj sveti, koji si<br />
meni grešnome dat od svetoga krštenja, da mi čuvaš dušu i telo. Svojom lenjošću i<br />
svojim rđavim navikama ja razgnevih tvoju prečistu svetlost, i oterah te od sebe svim<br />
gadnim delima, lažima, klevetama, zavišću, osuđivanjem, ohološću, nepokornošću,<br />
mržnjom na braću, zlopamćenjem, srebroljubljem, preljubom, jarošću, tvrdičlukom,<br />
nenasitim prejedanjem, opijanjem, brbljanjem, rđavim i lukavim mislima,<br />
gordeljivošću, i pohotljivim besnilom, imajući volju za svaku telesnu požudu. O, da<br />
zle naklonosti moje, kakve nema ni u nerazumnih životinja! Ta kako možeš pogledati<br />
na mene, ili pristutšti meni kao smrdljivom psu? Kakvim ćeš očima, Anđele Hristov,<br />
pogledati na mene kada sam se užasno zapleo u odvratna dela? Ta kako ću već moći<br />
da molim oproštaj za svoja gorka, zla i rđava dela, u koja padam danonoćno i svakog<br />
časa? No molim ti se, padajući ničice pred tobom, Čuvaru moj sveti. smiluj se na<br />
mene grešnog i nedostojnog slugu svog (ime); budi mi pomoćnik i zaštitnik od mog<br />
zlog protivnika, svetim tvojim molitvama, i učini me učesnikom u carstvu Božjem sa<br />
svima Svetima, svagda, i sada i uvek i kroza sve vekove. Amin.<br />
MOLITVA PRI ODVAJANJU DUŠE OD TELA I U ROPCU<br />
sveti Nifont, episkop Konstantijane Aleksandrijske<br />
Gospode, Bože Sila, Veliki i Strašni, Bogati i Preblagi, Milostivi i Blagoutrobni,<br />
prikloni uho Svoje i počuj me nekorisnog i grešnog, Ti Koji si Jonu iz utrobe kitove<br />
izbavio i Danila iz jame lavovske izveo.<br />
Izbavi me, Isuse Hriste, od gorke tame kneza zlobe, jer skončaću i ne dopusti<br />
lukavome đavolu da napadne slugu Tvoga. Neka ne vidi duša moja mrak demonski,<br />
Hriste Bože, ni u sadašnjem veku, ni U budućem, niti pri odvajanju svome od tela,<br />
niti u vazduhu. Neka ne zine zmija prokleta na jadnu mi dušu dok ova boravi u<br />
presramnom telu. Neka je ne ugrabi, Gospode moj, Hriste moj, Bože moj, Svetlosti<br />
611
moja, neka je ne ugrabi gnusni duh zlosmradija, odvlačeći je u pogibao. Neka ne vide<br />
oči moje, Vladiko, Bože Neba i zemlje, đavolji gorki obmanljivp vid, niti garavi lik<br />
njegov, nego u času moje končine, Care Sveti, Trisveti, Nadvišnji, pošalji milost<br />
Svoju i istinu Svoju sluzi Svome.<br />
Pošalji u dan taj, Bože, Bože moj, Mihaila, čudesnog činonačalnika, molitelju Svom.<br />
Pošalji u čas taj Gavrila, Uriila, Rafaila, velike svetilnike i činonačalnike, sa svom<br />
neporočnom i preblaženom vojskom njihovom, da skrše nezasitu zmiju iz bezdana,<br />
koja škrguće zubima na one koji blagočastivo život prohode i želi da ih ugrabi i<br />
proguta u pogibao zjapeće provalije. Nizvrgni je, Bože, u času izlaska moje duše iz<br />
tela, sa svom vojskom njenom gnusnom, u bezdan, u tamu, u tartar, u škrgut zuba.<br />
Pošalji, Gospode, u čas končine moje milost Svoju, čovekoljublje Svoje,<br />
dugotrpljenje Svoje, sastradalnost Svoju, utrobu Svoju bogatu u blagosti i milosrđu.<br />
Pošalji u čas taj, Gospode moj Isuse Hriste, Radovanje moje, Vaskrsenje moje,<br />
milostivoga Utešitelja Boga, Duha istine, da primi duh moj u vlast Svoju, u sladost i<br />
radost besmrtne Svoje smernosti, da isuče oko mene mač koji đe ići preda mnom i da<br />
se skrše lukavi mitari i poreznici i ispitivači vazduha i zaštitnici tame, jarosni i nečisti<br />
demoni. Pošto se vrgnu gnusobe bezakonja u oganj, u ad, u tamu, u bezdan, moći ću<br />
da PROđem vazduhom U veselju, radosti i nasladi i da dođem Tebi, Svetlosti<br />
trosunčanoj, i da pripadnem milosti Tvojoj i celivam neporočne Ti stope i ispunim se<br />
Božanstvom i Svetim Duhom, i ispovedam nebrojena čudesa Tvoja, koja si mi učinio,<br />
jer si me vratio Sebi, jer si me oživotvorio, jer si me iz bezdana zemnog ponovo<br />
uzveo. I sve to ispovediću pred angeoskim činovima, da bi Ti oni, potreseni nasladom<br />
preslatkom, veliku pesmu nad pesmama uzneli, diveći se neizrecivom miomirisu<br />
Tvom, blagodoličposti i lepoti, čistoti i veličanstvu.<br />
Počuj me, Bože, Bože moj, mene koji svakodnevno činim bezakonje pred Tobom,<br />
Care moj i Iskupitelju moj, i udostoj me da uđem U slavu Tvoju, kao što Te molim,<br />
kao što Ti prosim, kao što preklinjem Tvoje besmrtno i životodavno savršenstvo.<br />
Molim Ti se opet i opet, Gospode moj Isuse Hriste, u času končine mene, sluge<br />
Svoga, pošalji mi Svesvetlu Djevu da me obodri, najčistiji Hram, sveštenu Riznicu<br />
Tvoga bogatstva, Hriste moj. Pošalji u času tom blaženoga Preteču i Krstitelja<br />
Jovana, velike svetilnike i Apostole, Proroke i Mučenike, Propovednike i Evanđeliste,<br />
Ispovednike Uzdržljivce, Jerarhe, Prepodobne i Pravednike, u slavu i čast stvorenja<br />
desnice Tvoje. Da, Besmrtni, poslušaj me grešnoga i udostoj me neizrecive slave<br />
Svoje, nestarive i blažene.<br />
I daj, Gospode, veliki pokoj i svakoj duši koja se muči pri ishodu iz tela, gde god se<br />
molitva ova bude govorila, na posramljenje i stid gnusnih demona. Skrši ih, Vladiko,<br />
silom snage Svoje. Pogubi ih, Silni, mačem Svojim. Razbij ih, Moćni, Višnji i<br />
Strašni, munjom Svoje plamene sile. Neka bude, Bože, molitva ova onima, koji se<br />
rastaju od duše, osveženje i olakšanje, san i spokojstvo, blagouhanje i radost, utvrda i<br />
pribežište, smelost i pomoć.<br />
Da, Vladiko, Bože otaca naših svetih, koji Ti od veka blagougodiše; ne prezri mi<br />
molbu, Sveti, ne odbaci mi moljenje, Milostivi, nego položi u molitvu ovu mač<br />
dvosekli, večni i nebeski, ispunjen svake gorčine i gneva protiv demona i duhova<br />
612
zlobe, a pun sastradavanja velikoga i praštanja, blagoutrobija i blagosti za one koji su<br />
u samrtnom ropcu. A ako bude izgovorena u času tome nad nekim ko je čak i u<br />
mnoge grehe ogrezao molitva ova i moljenje, olakšaj, Gospode, muku njegovu.<br />
Pomiluj duh njegov, blagoslovi uznošenje njegovo prema Tebi, ovenčaj ga milošću<br />
Svojom, podaj mu milosti Svoje, daruj mu radost rajsku, prebroj mu grehe<br />
neizrecivim morem milosrća Svojega, oprosti mu, smiluj se na jadnu mu dušu, spasi<br />
je, milostivi, priteci, pomozi, sačuvaj, zaštiti je po velikoj Svojoj milosti, pokaži<br />
čovekoljublje nad njom.<br />
Pošalji joj angela mira, pošalji joj neporočnu Svoju milost, daruj joj proslavljeni Svoj<br />
zagrljaj, svakim miomirisom ispuni je. Neka se posrame od lica njenoga gnusne<br />
varalice demoni koji zinuše na nju. Spepeli u ognju geenskom, Vladiko, pomračene<br />
duhove zlobe koji se usudiše da pokušaju da uplaše i uznemire tu dušu, gde god se<br />
bude govorilo ovo moje neznatno moljenje.<br />
Da, Gospode Isuse Hriste, Svetlosti sveta, poslušaj me, kao blag, i daruj blagodat i<br />
milost ovome mom moljenju, daruj celoga Sebe kao pokrov i pomoć i spasenje gde<br />
god se ime ovoga prljavog Nifonta bude prizvalo. Poslušaj me, Gospode milostivi i<br />
sveti, i podaj mi sve što bih Ti tražio i što zatražih od silnoga Tvoga Imena u vekove<br />
vekova. Amin.<br />
MOLITVA ZA SPAS ZEMALJA PRAVOSLAVNIH<br />
Gospode, Bože silo, Bože spasenja našeg, Bože koji sam činiš čudesa, pogledaj<br />
milostivo i snishodljivo na svoje smirene sluge, i čuj nas čovekoljubivo i pomiluj.<br />
Evo, naši se neprijatelji skupiše protiv nas, da nas unište, i da razore svetinje naše. I<br />
Ti, koji sve znaš, znaš da su nepravedno ustali na nas i da se ne možemo odupreti<br />
njihovom mnoštvu, ako nam Ti ne pomogneš.<br />
I ovako grešni i nedostojni, kajući se, sa suzama Ti se molimo: pomozi nam Bože,<br />
Spasitelju naš, i izbavi nas radi slave imena Tvog, da ne bi rekli neprijatelji naši - gle,<br />
ostavio ih je Bog, i nema Onoga ko ih izbavlja i spasava - već da poznaju svi narodi<br />
da si Ti Bog naš, a mi deca Tvoja, uvek zaštićivana Tvojom vlašću. Amin.<br />
MOLITVENO PRAVILO ZA SPAS SRPSKOG NARODA<br />
(osobitonaKosovuiMetohiji)<br />
Molitvama Svetih Otaca naših Gospode Isuse Hriste, Bože naš, pomiluj nas. Amin.<br />
Care nebeski, Utešitelju, Duše Istine, koji si svuda prisutan i sve ispunjavaš, Riznice<br />
dobara i Davaoče života, dođi i useli se u nas i očisti nas od svake nečistote i spasi,<br />
Blagi, duše naše.<br />
Sveti Bože, Sveti Krepki, Sveti Besmrtni, pomiluj nas. (triput)<br />
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu, i sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
613
Presveta Trojice, pomiluj nas; Gospode, očisti grehe naše; Vladiko, oprosti bezakonja<br />
naša; Sveti, poseti i isceli nemoći naše imena tvoga radi.<br />
Gospode pomiluj. (triput)<br />
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu, i sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
Oče naš koji si na nebesima, da se sveti ime tvoje, da dođe carstvo tvoje, da bude<br />
volja tvoja i na zemlji kao što je na nebu; hleb naš nasušni daj nam danas i oprosti<br />
nam dugove naše kao što i mi opraštamo dužnicima svojim; i ne uvedi nas u<br />
iskušenje, no izbavi nas od nečastivog.<br />
Psalam 3.<br />
Gospode, kako je mnogo neprijatelja mojih! Mnogi ustaju na mene. Mnogi govore za<br />
dušu moju: nema mu pomoći od Boga. Ali Ti si, Gospode, štit koji me zaklanja, slava<br />
moja; Ti podižeš glavu moju. Glasom mojim vičem ka Gospodu, i čuje me sa svete<br />
gore svoje. Ja ležem, spavam i ustajem, jer me Gospod čuva. Ne bojim se mnogo<br />
hiljada naroda što navaljuju na mene. Ustani Gospode! Pomozi mi, Bože moj! Jer Ti<br />
biješ po obrazu sve neprijatelje moje; Ti razbijaš zube bezbožnicima. Od Gospoda je<br />
spasenje. Neka bude na narodu tvom blagoslov tvoj.<br />
Psalam 69.<br />
Bože, pohitaj da me izbaviš; Gospode, da mi pomogneš! Neka se postide i posrame<br />
koji traže dušu moju! Neka ustupe natrag i osramote se oni koji mi zlo žele! Sa<br />
stidom neka se vrate natrag i osramote oni koji mi govore: tako, tako! Neka se<br />
uzraduju i uzvesele Tobom svi koji traže Tebe, Bože, i koji vole spasenje tvoje; neka<br />
stalno govore: veliki je Gospod. A ja sam siromah i bedan, Bože, pomozi mi! Ti si<br />
pomoć moja i izbavitelj moj, Gospode, ne zakasni!<br />
Psalam 141.<br />
Glasom svojim ka Gospodu vičem, Glasom svojim Gospodu se molim. Izlivam pred<br />
njim moljenje svoje, tugu svoju pred njim kazujem, kad iznemogne u meni duh moj.<br />
Ti znaš stazu moju. Na putu kojim hodam, sakriše mi zamku. Pogledam nadesno, i<br />
vidim da me niko ne zna; nestade mi utočišta, niko ne mari za dušu moju. Vičem k<br />
tebi, Gospode; velim: Ti si utočište moje, deo moj na zemlji živih. Čuj jadikovku<br />
moju, jer se mučim veoma.Izbavi me od onih koji me gone, jer su jači od mene.<br />
Izvedi iz tamnice dušu moju, da slavim ime tvoje. Oko mene će se okupiti pravednici<br />
kada mi učiniš dobro.<br />
Tebi, Bogorodice, Vojvotkinji koja se bori za nas, mi, sluge tvoje, uznosimo pobedne<br />
zahvalne pesme jer smo se izbavili od zala; no i sada, pošto imaš moć nepobedivu,<br />
oslobodi nas od svih opasnosti, da ti kličemo: raduj se, Nevesto nenevestna!<br />
Tropar svetom knezu Lazaru (glas 3.)<br />
Krasotu zaželev slave Božje, u zemaljskom Njemu blagougodio si, i uručeni ti talant,<br />
dobrim trudom udvostručio jesi. Njega radi i borivši se do krvi, i otud platu za muke<br />
svoje, kao mučenik primio si od Hrista Boga. Njega moli da spase proslavljače tvoje,<br />
Lazare.<br />
Tropar svetim srpskim mučenicima (glas 8.)<br />
Zbog vernosti Bogu i Božijoj pravdi, postradaste telom, zemlja se rastuži, al’ spasoste<br />
duše, nebo se veseli; a preci se vaši raspevaše nebom, na kapiji raja sretoše vas s<br />
614
pesmom: „Imena su vaša u knjizi večnosti, ulazite u raj deco besmrtnosti“. Mi na<br />
zemlji rod vaš kličemo vam uglas: mučenici novi molite se za nas.<br />
Molitva Presvetoj Bogorodici<br />
O Presveta Gospođo, Vladarko Bogorodice! Ti si uzvišenija od svih Anđela i<br />
Arhanđela, i dragocenija od svekolike tvorevine; ti si pomoćnica onima kojima je<br />
nepravda učinjena; ti si nada beznadežnima; ti si zastupnica ubogih, uteha<br />
ožalošćenih, hraniteljka gladnih, odeća nagih, isceljenje bolnih, spasenje grešnih. Ti<br />
si pomoć i zaštita svim hrišćanima! O, svemilostiva Gospođo, Djevo Bogorodice,<br />
Vladarko, milošću svojom spasi i pomiluj blagoverni pravoslavni rod naš; spasi,<br />
Gospođo i pomiluj sluge tvoje: najsvetijeg patrijarha našeg Pavla, visokopreosvećene<br />
mitropolite, arhiepiskope i episkope, i sav sveštenički i monaški čin; blagoverne<br />
članove uprave, vojenačalnike, gradonačalnike, hristoljubivu vojsku i sve<br />
pravoslavne hrišćane. Zaštiti ih časnom rizom svojom i umoli, Gospođo, Hrista Boga<br />
našeg, koji se iz tebe ovaplotio bez semena, da nas svojom višnjom silom naoruža<br />
protiv nevidljivih i vidljivih neprijatelja naših. O, svemilostiva Gospođo, Vladarko<br />
Bogorodice, podigni nas iz dubine grehovne i izbavi nas od gladi, pogibije,<br />
zemljotresa, pomora i potopa, od ognja i mača, od najezde tuđinaca i međusobnog<br />
rata i raspri, od napada vražjih i škodljivih vetrova, od smrtonosne rane i svakog zla.<br />
Podaj, Gospođo, mir i zdravlje slugama tvojim, svim pravoslavnim hrišćanima, i<br />
prosveti im um i oči srca na spasenje. I udostoj nas, grešne sluge tvoje, carstva Sina<br />
tvog, Hrista Boga našeg. Jer je moć njegova blagoslovena i sveproslavljena, sa<br />
Bespočetnim Ocem njegovim i sa Presvetim, Blagim i Životvornim Duhom<br />
njegovim, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
Molitva Gospodu Isusu Hristu<br />
Gospode, Bože silâ, Bože spasenja našeg, Bože koji sam činiš čudesa, pogledaj<br />
milostivo i snishodljivo na svoje smirene sluge i čuj nas čovekoljubivo i pomiluj.<br />
Evo, naši se neprijatelji skupiše protiv nas, da nas unište i da razore svetinje naše. I<br />
Ti, koji sve znaš, znaš da su nepravedno ustali na nas, i da se ne možemo odupreti<br />
njihovom mnoštvu ako nam ti ne pomogneš. I ovako grešni i nedostojni, kajući se, sa<br />
suzama Ti se molimo: pomozi nam, Bože Spasitelju naš, i izbavi nas radi slave imena<br />
tvog, da ne bi rekli neprijatelji naši: „Gle, ostavio ih je Bog, i nema Onoga ko ih<br />
izbavlja i spasava“, nego da poznaju svi narodi da si Ti Bog naš, a mi deca tvoja,<br />
uvek zaštićavana tvojom vlašću. Pokaži nam, Gospode, milost tvoju, da bi se i na nas<br />
primenile reči koje je Mojsije rekao Izrailju: „Budite odvažni, stojte, i videćete<br />
spasenje Gospodnje, jer će se Gospod boriti za vas“. Daj nam dobro znamenje, da<br />
vide svi koji mrze pravoslavnu veru našu i nas, da se posrame i smire. O, Gospode<br />
Bože naš, Spasitelju, Snago, Nado i Zastupništvo naše, ne pomeni bezakonja i<br />
nepravdu naroda tvog, i ne okreni se od nas u gnevu svome, nego milostivo i<br />
615
snishodljivo poseti svoje smirene sluge. Dođi nam u pomoć i razruši lukave namere<br />
onih koji nam zlo misle; sudi onima koji nas vređaju, i pokori one koji se protiv nas<br />
bore; obrati njihovu nečistu drskost u strah i bekstvo. Oprosti grehe onima kojima si<br />
dodelio da u borbi polože živote svoje za Veru i Otadžbinu, i daj im neraspadljive<br />
vence u dan pravednog Suda tvog. Jer si Ti Zastupnik, Pobeda i Spasenje svih onih<br />
koji se nadaju u Tebe, i Tebe slavimo Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvek i u<br />
vekove vekova. Amin.<br />
Ko hoće više od ovoga, može, po sopstvenom nahođenju, uključiti u ovo pravilo i<br />
neke druge psalme (na primer: 33, 34, 43, 63, 73, 82), ili neki akatist (recimo:<br />
“Svemogućem Bogu pri najezdi iskušenja”) ili se moliti na brojanice - “Gospode<br />
Isuse Hriste, Sine Božji, (ili: Presveta Bogorodice) spasi srpski narod i zemlje od<br />
svakog zla”<br />
MOLITVA SRBALJA<br />
za darivanje im blagorodnog kralja i duhonosnih vođa duhovnih<br />
Gospode Bože naš, sa umiljenjem i tugom u srcu Ti pritičemo i vapijemo, sagrešiše<br />
oci naši, jer se povedoše za bezbožnom idolopokloničkom Evropom, a i mi njihovim<br />
stazama pođosmo. Zaboraviše, a i mi zaboravismo za svoje pretke vitezove Krsta sa<br />
tri prsta, slavne Nemanjiće i ostale bogomudre kraljeve i care; a za ovaj teški greh, i<br />
masovno bogoostupništvo još se ne pokajasmo.<br />
Odrekosmo se i zaboravismo na miropomazanog sv. kralja mučenika Aleksandra, koji<br />
je od novih Fariseja bio uoči drugog svetskog rata od zemnog života rastavljen, a sa<br />
blagorodnim vitezima Krsta, u Nebeskoj Srbiji sastavljen, i krvoločne crvene careve<br />
zavolesmo, koji su nam dugo vremena krv na slamku pili. I za ovaj veliki greh naš<br />
narod se pokajao nije, pomolimo se Gospodu da nam milostiv bude.<br />
Umesto o Bogom blagoslovenoj monarhiji, o republikanstvu i lažnoj demo(n)kratiji<br />
počesmo maštati i na mnogobožačke žrtvenike nebogougodne krvne žrtve prinositi,<br />
koje i danas prinosimo a za pokajanje zaboravljamo.<br />
Poleteše nekada preci naši, i mi poletesmo prema modernom republikanstvu bez<br />
Boga i duše, i zato prođoše, a i mi prolazimo kroz oganj i vodu, robujući i ratujući, i<br />
nikako da izdejstvujemo od fizičkog i duhovnog ropstva slobodu, koju ćemo steći tek<br />
kad se za mnogobrojne grehe pokajemo, i svome Bogu vratimo i bogomudru<br />
monarhiju zavolimo.<br />
Prosveti nam umovanje, Gospode, da se od idolopoklonstva istinskoj veri okrenemo,<br />
i da se Gospodu neprestano molimo da nam daruje kralja premudrog kao Solomon, sa<br />
krotošću Davida, sa pravovernošću sv. cara Konstantina, i viteštvom sv. cara Lazara<br />
Kosovskog.<br />
Nezalaznom Suncu, Logosu - Božjem Slovu, vapijemo sa suzama, da nam pored<br />
miropomazanog bogonosnog kralja daruje i blagorodne vođe duhovne, muževe u sili<br />
Ilije i Enoha, i da se sav narod srbski odrekne svoje ogrehovljene volje, da se Božja<br />
volja preko bogonosnih svetilnika duhovnih oglašava i izvršuje.<br />
616
Isuse Preslatki, milostivo pogledaj na mnogogrešni i mnogostradalni rod naš, i podari<br />
nam izbranika Tvoga samodržca, - Božanskim pomazanjem za kralja Srbaljima<br />
postavljenog, i neka bude svim vrlinama preukrašen, da post i molitvu nikada ne<br />
gubi, da više od svega Pravoslavlje i svog Gospoda ljubi, na proslavljanje Boga, i<br />
vaskrsenje naroda srbskoga. Amin.<br />
MOLITVA SVENARODNOG POKAJANJA<br />
svetog Nikolaja Žičkog<br />
Kajemo se prvo za sebe u svemu što zgrešismo i Božju Reč prekršismo i obraz<br />
okaljasmo bilo laganjem ili kradenjem, bilo zlobom i pakošću, bilo razvratom ili<br />
otimanjem, bilo pijanstvom i žderanjem ili varanjem i kockanjem, bilo psovanjem i<br />
huljenjem svetinje ili klevetanjem i ogovaranjem bližnjih svojih, bilo maloverstvom<br />
ili sablažnjavanjem svojih bližnjeih! Kajemo se za bezbrojne grehove svoje, znane i<br />
neznane, voljne i bezvoljne, bilo slovom ili delom ili pomišlju, bilo javne ili tajne,<br />
kajemo se i molimo Boga, da nam oprosti i da zbog nas ne kazni sav narod naš i svu<br />
državu našu. Skrušeno se kajemo, oprosti nam, Gospode!<br />
Potom, kajemo se za sve grehe onih duhovnika i sveštenika koji u čemu god zgrešiše<br />
pred Gospodom Bogom i Svetim Savom, bilo da malaksaše u veri ili u strahu<br />
Božjem; bilo da nebrižljivi biše u delu Gospodnjem ili da oslabiše u ljubavi bratskoj.<br />
Ukoliko se oni ne kaju, kajemo se mi za sve što je zlo pred Bogom u srcu, na jeziku<br />
ili u vladanju njihovom. Skrušeno se kajemo, oprosti im Gospode!<br />
Kajemo se za grehe onih naših narodnih prvaka i vođa, koji zaboraviše da su Sveci<br />
srpski osnovali ovu državu i da je ovo sveta zemlja, i koji zaboraviše da su istaknuti<br />
za prvake i vođe jednog svetog i mučeničkog naroda, pa bez straha Božijeg i ljubavi<br />
prema narodu zloupotrebljavaše svoju vlast na narodnu privremenu nesreću a na<br />
večnu propast i prokletstvo sebe i svoga poroda. Skrušeno se kajemo, oprosti im,<br />
Gospode!<br />
Kajemo se za grehe onih učitelja i knjigopisaca i knjigoprevodilaca, koji omladini<br />
jugoslovenskoj pokazaše klizav put raznih belosvetskih fantazera i frazera, put<br />
bezbožan i nemoralan, koji vodi narode u krv i zločin i uništenje, na radost satane i<br />
njegovih paklenih sila. Skrušeno se kajemo, oprosti im Gospode!<br />
Kajemo se za grehe svih onih srpskih sinova i kćeri, koji prezreše duh i iskustvo i<br />
pamet i veru i svetinju i poštenje i dobrotu svoga naroda, i primiše tuđinsku ludost i<br />
nepoštenje i svaku jevtinu robu, da time zamene čisto zlato narodno, u stotinama vatri<br />
oprobano. Skrušeno se kajemo, oprosti im, Gospode!<br />
Kajemo se i za sve nepravde svih nepravednih sudija i kmetova, i poreznika i šumara,<br />
i zakupaca i prekupaca, uvoznika i izvoznika! Kajemo se za zlobu svih zlotvora, za<br />
poroke poročnih, za strasti strasnih, za ubistva ubica, za nasilje nasilnika, za uvrede<br />
dece prema roditeljima; kajemo se za svađe i deobe među slabijim, i za sve nemilosti<br />
imućnih naspram siromašnih, i za sve banalnosti i vulgarnosti koje se mogu čuti ili<br />
videti po kafanama, po pozorištima i raznim igralištima širom svete zemlje naše, pod<br />
čijom se korom skrivaju sela mnogih miliona vojnika i Mučenika za Krst Časni i<br />
617
Slobodu Zlatnu. Skrušeno se kajemo, oprosti im, Gospode!<br />
Kajemo se i za sve one čija je duša podeljena i čiji je karakter neutvrđen, te Svece<br />
slave a Svece psuju, Krstu se klanjaju a Krst psuju, post drže a post psuju, Bogu se<br />
mola a Boga ruže, Crkvom se hvale a u crkvu ne idu, Srpstvo veličaju a Srbe cepaju,<br />
državom se ponose a državu štete. Aj, Bože veliki, za sve njih mi Ti prinosimo<br />
skrušeno i plačno pokajanje. Ako Ti nije dovoljno pokajanje naše za braću našu,<br />
pokaj i njih, Gospode blagi. I ne dopusti, Care i Tvorče Neba i zemlje, da se bič<br />
gneva Tvoga pravednoga, kojimu sve dane biješ ohole i bezbožne, spusti na narod<br />
sluge Tvoga svetoga Save i mučenika tvoga kneza Lazara. Slava Ti, Bože naš, slava<br />
Ti Tvorče i Spasitelju naš na vek veka. Amin.<br />
MATERINSKA MOLITVA<br />
Oče sveti, Besmrtni, iz koga izlazi sva dobrota i blagost, skrušeno Ti se molim za<br />
decu koju si mi podario da rodim.<br />
Sačuvaj ih u Tvojoj milosti i svetosti, da bi se Tvoje ime proslavljalo u njima.<br />
Uputi ih Tvojom milošću, kako da ih podignem za slavljenje Tvoga svetoga imena, a<br />
na korist ostalih ljudi.<br />
Obdari me potrebnim strpljenjem i snagom za to.<br />
O, Gospode, prosveti razum moje dece Tvojom Premudrošću, da nauče dušom i<br />
mišlju da Tebe vole.<br />
Usadi u srca njihova strah i odvratnost prema svakom poroku, da bi mogli ići pravim<br />
putem bez greha.<br />
Ukrasi duše njihove čistotom, dobrotom, poniznošću, marljivošću, strpljenjem i<br />
svakom vrlinom.<br />
Čuvaj usne njihove od svih kleveta i laži.<br />
Blagoslovi moju decu, da bi mogla napredovati u vrlinama i svetosti i rasti pod<br />
Tvojom zaštitom, a i ljubavi poštenih ljudi.<br />
Neka bi njihovi čuvari Anđeli bili sa njima i čuvali ih u mladosti od varljivih pomisli,<br />
zlih i grešnih kušanja ovoga sveta i od svih zamki nečistih duhova.<br />
A kad moja deca pogreše pred Tobom, ne okreni svoje lice od njih, nego prema<br />
Tvome velikom milosrđu budi milostiv i njima, jer Ti si jedini koji čistiš ljude od<br />
svakog greha.<br />
Nagradi moju decu ovim zemaljskim dobrima i svim što im je potrebno za spasenje.<br />
Sačuvaj ih od razjarenosti, gneva, nesreće, zla i muka kroz sve dane života njihovog.<br />
O, dobri Gospode, ja Ti se molim, nagradi i mene radošću i veseljem od moje dece.<br />
Sačuvaj me u čestitosti i pravednosti da sa svojom de<strong>com</strong> mogu stati pred Tebe u dan<br />
Strašnog suda Tvoga i da bez straha kažem: Evo me Gospode, sa svojom de<strong>com</strong> koju<br />
si mi dao, da zajedno sa njima veličam Tvoje najsvetije Ime Oca i Sina i Svetoga<br />
Duha, sve dok traje ovog Sveta. Amin.<br />
618
Molitva Presvetoj Bogorodici<br />
za one koji stradaju od strasti droge<br />
O, Presveta Bogomajko, Neiscrpni Izvore milosti i dobrote! Tebi kao Onoj koja je<br />
doživela najveći bol od kako ljudski rod postoji, jer su Sina Tvoga nevinog raspeli<br />
bezdušnici, pripadamo i celivajući Tvoje Svete Noge, sa suzama vapimo:<br />
Sagrešismo, sagrešismo i u bezdan pakleni propadosmo i ako nam ti ne pružiš ruku<br />
pomoći, mi više nikad svetlost videti nećemo. Mi smo, Majko Presveta, mislili da se<br />
do lepote može doći i bez Boga, pa smo kušajući otrov pakleni, postali robovi u teške<br />
lance okovani. Za ono malo lažne, prividne sreće, mi smo dušu predali ne jednom<br />
đavolu, već legionu. Jer kad samo pomislimo da se odreknemo droge, čitav nas<br />
legion opkoli i ne dozvoljava da se oslobodimo tih lanaca. Ali, znajući da si Ti Carica<br />
Nebeska i da oni beže od Tebe kao od ognja, sveumilno Te molimo: Oprosti,<br />
Presveta, bezbroj puta oprosti i ne odvrati lice Tvoje od nas ogubanih u ovu zlu strast,<br />
već i na nama svegrešnima pokaži Svoje bezmerno milosrđe. Bljesni munjom Svoje<br />
sile i ljubavi, sagori u dušama našim svaki koren ove zle strasti, probudi u nama dah<br />
večnoga života i otvori umne oči srca naših da bi se Tebi priklanjali doveka i Tvome<br />
Sinu koji Te je tako veličanstveno uzdigao u svetosti i milosrđu. Ogradi nas Tvojom<br />
blagodaću, Majko Presveta, da nas ovi zli demoni ne progutaju od besa što više<br />
nećemo njih da služimo. I daj nam snage da ovaj pokajnički put nikad više ne<br />
napuštamo, već da do poslednjeg daha svog zahvaljujemo Tebi, Svecarice, što nas<br />
izbavljaš iz pakla i ovoga i onoga sveta.<br />
Ali, Majko, Svemajko, mnogi od naših bližnjih su ovim otrovom napustili svet i u<br />
večne paklene muke otišli. Pošto je Tvoja moć beskrajna, sa strahom, ali i sa nadom<br />
Te molimo, siđi i do najdonjih dubina tame paklene i suzama Tvojim i našim umi i<br />
obeli duše naših čeda, braće i sestara, i uvedi ih bliže Božijoj svetlosti, kako bi<br />
jednom možda i bili spašeni i svemilošću Tvojom i svedobrotom, stali Bogu i Tebi s<br />
desne strane.<br />
O, Presveta, ne odbaci ove reči u tuzi Tebi upućene, zbog naše svegrešnosti, već kao<br />
Nežna Majka Milostivog Boga, smiluj se i na nas i pomozi nam, onako kako Ti misliš<br />
da je najbolje za nas. Povedi nas putem istine i pravde, uvedi nas u Crkvu da u njoj<br />
neprestano sa svima Svetima opevajući Tebe i milost Tvoju, slavimo i Sina Tvoga<br />
Gospoda našeg Isusa Hrista, sa Ocem i Duhom Svetim, sada i uvek i u vekove<br />
vekova. Amin.<br />
MOLITVA KADA SE ZDRAVSTVENO STANJE POGORŠAVA<br />
O, Gospode Isuse Hriste, Spasitelju naš, koji si radi nas rođen i radi nas bio gladan i<br />
žedan, radi nas si bio ismejavan i šiban i ovenčan trnovim vencem, radi nas si stradao<br />
i umro na krstu, žrtvovao Svoj Božanski život radi našeg spasenja. Pošto si dozvolio<br />
da i Tvoj sluga (ime) učestvuje u Tvom stradanju, daruj mu (joj) da učestvuje u<br />
Tvojoj milosti. Neka Tvoje rane iscele rane njegovog (njenog) stradanja. Neka Tvoja<br />
Sveta Krv opere mrlje njegovih (njenih) grehova. Neka Tvoja Božanska pravednost<br />
619
odagna od njega (nje) svaku nepravednost. Pogledaj moju veru u Tebe i veru nas koji<br />
se molimo i daruj mu (joj) po Tvojoj milosti, a ne po njegovoj (njenoj) zasluzi, ono<br />
što je za njega (nju) najbolje.<br />
Sa pogoršanjem njegove (njene) bolesti neka se poveća Tvoja sila i Tvoja moć. Neka<br />
se ne pokoleba vera njegova (njena) i ne oslabi nada njegova (njena) i ne ohladi<br />
ljubav njegova (njena).<br />
Ne dopusti, Gospode, da zbog straha od muka i smrti, izgubi nadu u Tebe ili izgubi<br />
hrabrost ili volju da se bori protiv bolesti i greha. Neka pogled njegov (njen) bude<br />
upravljen na Tebe sve do samog kraja i neka Tebi vapije kao što si i Ti sa krsta<br />
vapijao Ocu: „U ruke Tvoje, Dobri Oče, predajem duh Svoj!“ Blagoslovi ga (je) da<br />
uđe u Tvoje Večno Carstvo gde sijaju božanskom slavom svi Tvoji sveti. Jer si Ti<br />
stradao da bismo mi bili izlečeni, ti si umro da bismo mi živeli, stoga Ti upućujemo<br />
hvalu i slavu sa Ocem, koji Te je poslao, i Tvojim Presvetim Duhom, koji nas ojačava<br />
da učestvujemo i u Tvojim stradanjima, sada i svagda i u vekove vekova. Amin!<br />
Molitva o bratskoj ljubavi<br />
Gospode Isuse Hriste, Bože naš, koji si novu zapovest dao Svojim učenicima da ljube<br />
jedni druge, primi ovu moju molitvui Duhom Tvojim Svetim obnovi u nama ljubav<br />
prema Tebi i našimbližnjima i tu ljubav učvrsti u srcima našim, da tom ljubavlju<br />
izvršujući zapovesti Tvoje, ne tražimo na ovoj zemlji ugodnosti sebi, nego da težimo<br />
slavi Tvojoj i napretku i spasenju našihbližnjih. Molimo Ti se, Gospode Bože naš, da<br />
blagodaću Tvoga Presvetoga Duha useliš i ukoreniš u nama novu zapovest Tvoga<br />
Novoga Zaveta: da ljubimo jedan drugoga i da sebi ne ugađamo, nego da svagda<br />
mislimo i činimo ono što je na slavu Tvojui na dobro naših bližnjih. Molimo Ti se,<br />
Čovekoljubivi Gospode, da u dušama i srcima našim pobudiš čistu i nelicemernu<br />
ljubav prema Tebi i braći našoj. Jer ko misli da može ljubiti Tebe, a mrzi na brata<br />
svoga, lažljivac je i po mraku hodi. Stoga nam, Ti Gospode, Izvore i Davaoče prave<br />
ljubavi, daruj da iskreno i istinito volimo sve ljude Tvoje, ne samo braću i prijatelje<br />
naše, nego i same neprijatelje naše, po sveistinitoj zapovesti Tvojoj i da dobro činimo<br />
i onima koji nas mrze i progone i da se staramo o njihovom spasenju. Jer si Ti Bog<br />
ljubavi i dobrote i čovekoljublja, i Tebi slavu uznosimo: Ocu – večnom Izvoru<br />
bogoljublja i čovekoljublja, i Sinu Tvome Ljubljenome, kojije iz ljubavi prema svetu<br />
došao u svet da spase čoveka, i Duhu Tvome, Nadahnitelju svete ljubavi, sada i uvek<br />
i u vekove vekova. Amin.<br />
MOLITVA PORODILJE<br />
Slava Ti, Gospode, slava Ti.<br />
Molim Ti se blagi Spasitelju, koji pomažeš nevoljnu i sirotu, uklanjajući svaku bedu i<br />
nesreću osvrni se i na mene grešnicu, koja se iskreno kaje; pomozi i meni i zakloni<br />
me rukom svojom; Tebi pritičem sa molitvom ovom, smiluj se na mene, izbavi me od<br />
620
svakog zla i nesreće, besa nečistoga satane, koji me toliko kuša.<br />
Podari mi zdravlje, hrabrost i snagu da mogu izdržati muke pri porođaju! Saslušaj mi<br />
molitvu jer Ti si tako blag, tako voliš ljude Tvoje.<br />
Molitva pre učenja<br />
Sveblagi Gospode, pošalji nam blagodat Tvog Svetog Duha da osnaži naše duhovne<br />
sile, da bi pazeći na učenje koje nam se predaje porasli Tebi, našem Tvorcu na slavu,<br />
roditeljima našim na radost, a Crkvi i otadžbini našoj na korist.<br />
Molitva posle učenja<br />
Blagodarimo Ti, Tvorče, što si nas udostojio Tvoje blagodati, te smo primili učenje.<br />
Blagoslovi naše starešine, roditelje i učitelje koji nas vode poznanju dobra, i daj nam<br />
silu i moć da produžimo ovo učenje.<br />
MOLITVA PRED OPERACIJU<br />
Gospode Isuse Hriste, Bože naš, Ti si strpljivo podneo šibanje i ranjavanje Svoga<br />
Najsvetijeg Tela i možeš da lečiš duhovne i telesne rane svojih grešnih stvorenja.<br />
Milostivo pogledaj na mene (njega, nju), slugu Tvoga, koji očekuje da moje<br />
(njegovo, njeno) telo bude povređeno medicinskim sredstvima radi ličnog dobra i<br />
duševne i telesne koristi. Blagoslovi ruke onih koji će me (ga, je) operisati i onih koji<br />
će im pomagati, dajući im Svojom Nebeskom blagodaću i pokroviteljstvom mudrsot i<br />
spretnost. Daruj mi (mu, joj) snagu da podnesem sve što Ti, Gospode, dozvoliš da mi<br />
(mu, joj) se desi. Tebi prisnosim veru i ljubav, uzdajući se da će Tvoja Sveta volja<br />
uvek upravljati mojim (njegovim, njenim) životom. Jer si Ti Bog milosti i spasenja i<br />
Tebi slavu uznosim, o Hriste Gospode, sa Tvojim Predvečnim Ocem i Presvetim,<br />
Dobrim i Životodavnim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova. Amin!<br />
MOLITVA U BOLESTI<br />
O, Gospode Isuse Hriste, Bože naš, Ti si lečio ljudske bolesti i slabosti samo Svojom<br />
rečju sve vreme Svoga boravka u ovome svetu. Pogledaj sada i nas verne, iako je<br />
Tvoja Sveta volja da se izbavim, izleči bolest od koje stradam. Podigni me iz ove<br />
postelje bolesti i slabosti da bih Ti služio u sve dane života svoga, nastojeći da uvek<br />
izvršavam Svetu volju Tvoju.<br />
Daj, Gospode, da i ova bolest bude vreme koje ću upotrebiti na slavljenje Tvoga<br />
čovekoljublja i prilika da se preporodim sledeći Tebe sa čvrstom rešenošću. Daj mi da<br />
stalno imam na umu da sam prah i da živim jedino po Tvojoj sili i blagodati, jer si me<br />
Ti stvorio i ulio mi nadu na spasenje i život večni. Tebi, Gospode Isuse Hriste,<br />
621
upućujem svoje molitve, uzdajući se u Tvoju ljubav i milosrđe i Tebi uznosim slavu<br />
sa Ocem i Presvetim Duhom, sada, svagda i u sve vekove. Amin!<br />
MOLITVA ZA BOLESNO DETE<br />
Gospode Isuse Hriste, Ti si došao u ovaj svet kao dete, a iako si istiniti Bog, živeo si<br />
u poslušnosti svojim zemaljskim roditeljima. Daj da Tvoje čedo (ime) bodro podnese<br />
teret koji mu je nametnut i da bude poslušno onima koje si Ti predvideo da se o<br />
njemu brinu. Molimo Te molistivo: pogledaj na njega i u Svojoj neizmernoj ljubavi<br />
olakšaj mu patnju. O, Gospode Bože naš, pošalji Svog svetog anđela da ga izleči da<br />
bi dostigao punoću života i služio Ti u veri i zahvalnosti u srcu i daruj da postane<br />
naslednik Tvoga Nebeskog Carstva. Jer si Ti, Hriste Gospode naš, lekar duše i tela i<br />
Tebi slavu uznosimo sa Ocem i Svetim Duhom, sada, svagda i u vekove vekova.<br />
Amin!<br />
MOLITVA KADA SE ZDRAVSTVENO STANJE POGORŠAVA<br />
O, Gospode Isuse Hriste, Spasitelju naš, koji si radi nas rođen i radi nas bio gladan i<br />
žedan, radi nas si bio ismejavan i šiban i ovenčan trnovim vencem, radi nas si stradao<br />
i umro na krstu, žrtvovao Svoj Božanski život radi našeg spasenja. Pošto si dozvolio<br />
da i Tvoj sluga (ime) učestvuje u Tvom stradanju, daruj mu (joj) da učestvuje u<br />
Tvojoj milosti. Neka Tvoje rane iscele rane njegovog (njenog) stradanja. Neka Tvoja<br />
Sveta Krv opere mrlje njegovih (njenih) grehova. Neka Tvoja Božanska pravednost<br />
odagna od njega (nje) svaku nepravednost. Pogledaj moju veru u Tebe i veru nas koji<br />
se molimo i daruj mu (joj) po Tvojoj milosti, a ne po njegovoj (njenoj) zasluzi, ono<br />
što je za njega (nju) najbolje.<br />
Sa pogoršanjem njegove (njene) bolesti neka se poveća Tvoja sila i Tvoja moć. Neka<br />
se ne pokoleba vera njegova (njena) i ne oslabi nada njegova (njena) i ne ohladi<br />
ljubav njegova (njena).<br />
Ne dopusti, Gospode, da zbog straha od muka i smrti, izgubi nadu u Tebe ili izgubi<br />
hrabrost ili volju da se bori protiv bolesti i greha. Neka pogled njegov (njen) bude<br />
upravljen na Tebe sve do samog kraja i neka Tebi vapije kao što si i Ti sa krsta<br />
vapijao Ocu: „U ruke Tvoje, Dobri Oče, predajem duh Svoj!“ Blagoslovi ga (je) da<br />
uđe u Tvoje Večno Carstvo gde sijaju božanskom slavom svi Tvoji sveti. Jer si Ti<br />
stradao da bismo mi bili izlečeni, ti si umro da bismo mi živeli, stoga Ti upućujemo<br />
hvalu i slavu sa Ocem, koji Te je poslao, i Tvojim Presvetim Duhom, koji nas ojačava<br />
da učestvujemo i u Tvojim stradanjima, sada i svagda i u vekove vekova. Amin!<br />
MOLITVA PRE OPERACIJU<br />
Gospode Isuse Hriste, Bože naš, Ti si strpljivo podneo šibanje i ranjavanje Svoga<br />
Najsvetijeg Tela i možeš da lečiš duhovne i telesne rane svojih grešnih stvorenja.<br />
622
Milostivo pogledaj na mene (njega, nju), slugu Tvoga, koji očekuje da moje<br />
(njegovo, njeno) telo bude povređeno medicinskim sredstvima radi ličnog dobra i<br />
duševne i telesne koristi. Blagoslovi ruke onih koji će me (ga, je) operisati i onih koji<br />
će im pomagati, dajući im Svojom Nebeskom blagodaću i pokroviteljstvom mudrsot i<br />
spretnost. Daruj mi (mu, joj) snagu da podnesem sve što Ti, Gospode, dozvoliš da mi<br />
(mu, joj) se desi. Tebi prisnosim veru i ljubav, uzdajući se da će Tvoja Sveta volja<br />
uvek upravljati mojim (njegovim, njenim) životom. Jer si Ti Bog milosti i spasenja i<br />
Tebi slavu uznosim, o Hriste Gospode, sa Tvojim Predvečnim Ocem i Presvetim,<br />
Dobrim i Životodavnim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova. Amin!<br />
MOLITVA PROTIV NAPADA ĐAVOLA<br />
Bože večni, koji si rod ljudski izbavio robovanja đavolu, izbavi i mene, slugu Tvoga,<br />
od svakog dejstva nečistih duhova. Naredi zlim i nečistim dusima i demonima da<br />
odstupe od duše moje i da ne borave niti se skrivaju u meni, nego neka radi Svetog<br />
Imena Tvog, i Jedinorodnog Sina Tvog, i Životvornog Duha Tvog, beže od stvorenja<br />
ruku Tvojih i da budem očišćen od svakog iskušenja đavolskog, da bi sveto i<br />
pravedno i pobožno poživeo, udostojavan Prečistih Tajni Jedinorodnog Sina Tvog i<br />
Boga našeg, sa kojim si blagosloven i proslavljen, sa Presvetim i Blagim i<br />
Životvornim Tvojim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova. Amin!<br />
MOLITVA ZA DUHOVNU OBNOVU<br />
Gospode, zahvaljujem Ti što me voliš i što mi opraštaš grehove moje. Ti mi pomažeš<br />
da postanem dobar. Daj mi da kroz Tvoju Ljubav budem dobar i prema bližnjima. Daj<br />
mi snage da u zajednici sa Tobom živim, da drugima pomažem i bližnjima radost<br />
pričinjavam na slavu Tvoju. Amin!<br />
MOLITVA ZA UMNO OBOLELEOG ČOVEKA<br />
O, Gospode Isuse Hrsite, Bože naš, Ti držiš sva stvorenja u Očevoj Ljubavi i ne<br />
dozvoljavaš da se onaj koji veruje u Tebe udalji od prisutnosti Duha Svetog. Smiluj<br />
se na slugu Svoga (ime) čiji je um pomračen i pomućen i koji izgleda da je daleko od<br />
moći gledanja Tvoje Istine. Daj život njegovoj (njenoj) duši i odvedi ga (je) na izvore<br />
izlečenja. Daj mu (joj) da upozna Tebe na način koji je jedino Tebi poznat. Daruj da<br />
ima poverenje u Tvoj Život, koji raste u njemu (njoj) zastupničkim molitvama Tvoje<br />
Majke, Prečiste i Preblagoslovene Djeve Marije i svih Tvojih svetih.<br />
Jer Ti si sam nosio sve bolesti Svoga naroda, stradao si i umro da bi svi bili izlečeni.<br />
Stoga Te mi proslavljamo, o Hriste Gospode, sa Tvojim milostivim Ocem i Tvojim<br />
Utešiteljem i Lekarom Duhom Svetim, sada i uvek i u vekove vekova. Amin!<br />
623
MOLITVA PRED SMRT<br />
Gospode, pogledaj na mene, stvorenje Tvoje i delo ruku Tvojih. Uzmi moj strah i<br />
pošalji mi Svog anđela da me teši silom Tvoje prisutnosti, kao što si i Ti u Svojoj<br />
agoniji i krvavom znoju u Getsimaniji bio utešen pred Svoju smrt na krstu radi nas i<br />
našega spasenja. Pokaži mi kako da odstranim od sebe sve ono što nije deo Večnog<br />
Života u Tebi.<br />
Ako je Tvoja volja, podneću i gubitak svesti o tome da je uteha u Tebi, kao što si i Ti<br />
radi mene podneo da budeš od Oca ostavljen u Svojoj agoniji.<br />
Sve one koje volim preporučujem Tvome promislu i brizi, jer znam da ćeš Ti za njih<br />
učiniti više nego što ja mogu poželeti.<br />
O, Gospode, Ti znaš sve moje grehe. Smiluj se meni i u Svom izobilnom<br />
čovekoljublju i milosrđu učini da Nebo za mene bude otvoreno, da bih ja, ništavni<br />
grešnik, mogao da vidim anđele koji mi se raduju kada me primaš u Carstvo Tvoje<br />
Nebesko. Nisam, Gospode, dostojan Tvoje Ljubavi, ali se uzdam da me nećeš<br />
prepustiti večnoj paklenoj muci. Molitvama Tvoje Majke Marije i svih svetih uvrsti<br />
me među one koji gledaju svetlost Lica Tvoga. Jer si Ti moj Život i moje Vaskrsenje i<br />
Tvoje ruke će me primiti sa ljubavlju, o Isuse, i ja Te proslavljam sa Tvojim<br />
Bespočetnim Ocem i Tvojim Presvetim, Blagim i Životodavnim Duhom, sada i uvek<br />
i u vekove vekova. Amin!<br />
MOLITVA PROTIV NAPADA ĐAVOLA<br />
Bože večni, koji si rod ljudski izbavio robovanja đavolu, izbavi i mene, slugu Tvoga,<br />
od svakog dejstva nečistih duhova. Naredi zlim i nečistim dusima i demonima da<br />
odstupe od duše moje i da ne borave niti se skrivaju u meni, nego neka radi Svetog<br />
Imena Tvog, i Jedinorodnog Sina Tvog, i Životvornog Duha Tvog, beže od stvorenja<br />
ruku Tvojih i da budem očišćen od svakog iskušenja đavolskog, da bi sveto i<br />
pravedno i pobožno poživeo, udostojavan Prečistih Tajni Jedinorodnog Sina Tvog i<br />
Boga našeg, sa kojim si blagosloven i proslavljen, sa Presvetim i Blagim i<br />
Životvornim Tvojim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova. Amin!<br />
Molitva trudnice za uspešan porođaj<br />
O, Preslavna Mati Božija, pomiluj mene, sluškinju Tvoju i dođi mi u pomoć u vreme<br />
moje bolesti i opasnosti u kojima sve bedne Evine kćeri rađaju decu, seti se,<br />
Blagoslovena među ženama, s kakvom si radošću i ljubavlju Ti išla žureći u daleki<br />
kraj da posetiš rođaku Tvoju Jelisavetu za vreme njene trudnoće i kakvo je čudesno<br />
dejstvo imala blagodatna poseta Tvoja i na mater i na dete u utrobi. I zbog neiscrpne<br />
dobrote Tvoje daruj i meni, pokornoj sluškinji Tvojoj, da se uspešno porodim; daruj<br />
mi tu blagodat da dete koje se sad nalazi pod mojim srcem, oživevši, radosno<br />
uzigravši kao sveto čado Jovan, pokloni se Božanskom Gospodu Spasitelju, Koji se<br />
iz ljubavi prema nama grešnima nije uzgnušao da i sam postane čado u utrobi Tvojoj.<br />
Neizreciva radost, kojom se ispunilo Tvoje devstveno srce prema novorođenom<br />
624
Tvom Sinu i Gospodu neka usladi muku u kojoj mi predstoji da rodim. Život sveta,<br />
moj Spasitelj, koga Si rodila, neka me spasi od smrti, koja prekida život mnogih<br />
majki na porođaju i neka ubroji plod utrobe moje među izabranika Božije. Usliši,<br />
Presveta Nebeska, smirenu molbu moju i pogledaj mene, bednu grešnicu, pogledom<br />
Tvoje blagodati; ne posrami moje uzdanje u Tvoje veliko milosrđe i oseni mene,<br />
Pomoćnice hrišćana, Isceliteljko bolesnih, Tvojim Materinskim pokrovom u času<br />
muke i bolesti, da se udostojim i ja da osetim na sebi da si Ti – Mati milosrđa i da<br />
proslavim zauvek Tvoju blagodat, koja nikad ne odbacuje molitve grešnih i spasava<br />
sve, koji Te prizivaju u vreme muke i bolesti. Amin!<br />
MOLITVA U BOLESTI<br />
O, Gospode Isuse Hriste, Bože naš, Ti si lečio ljudske bolesti i slabosti samo Svojom<br />
rečju sve vreme Svoga boravka u ovome svetu. Pogledaj sada i nas verne, iako je<br />
Tvoja Sveta volja da se izbavim, izleči bolest od koje stradam. Podigni me iz ove<br />
postelje bolesti i slabosti da bih Ti služio u sve dane života svoga, nastojeći da uvek<br />
izvršavam Svetu volju Tvoju.<br />
Daj, Gospode, da i ova bolest bude vreme koje ću upotrebiti na slavljenje Tvoga<br />
čovekoljublja i prilika da se preporodim sledeći Tebe sa čvrstom rešenošću. Daj mi da<br />
stalno imam na umu da sam prah i da živim jedino po Tvojoj sili i blagodati, jer si me<br />
Ti stvorio i ulio mi nadu na spasenje i život večni. Tebi, Gospode Isuse Hriste,<br />
upućujem svoje molitve, uzdajući se u Tvoju ljubav i milosrđe i Tebi uznosim slavu<br />
sa Ocem i Presvetim Duhom, sada, svagda i u sve vekove. Amin!<br />
MOLITVA U TUZI DUŠEVNOJ<br />
Gospode Isuse Hriste, pomozi mi.<br />
Teškom čamotinjom pritisnut sam; životne nevolje i iskušenja, i mnogobrojne nužde i<br />
tuge vitlaju me i pridavljuju; tužna je duša moja, ne odvajaj se od mene, Svetlosti<br />
Nezalazna, nego svagda boravi u meni, jer bez Tebe je - muka i nevolja, a sa Tobom -<br />
uspokojenje i radost.<br />
Svemogućom silom Svojom učini da od mene pobegne mračni oblak smućujućih me<br />
misli i neraspoloženja, da iščezne jad i tuga srca. Gospode, neka me ne smućuje<br />
breme grehovno, i neka se u Tebi, Spasitelju našem - opravdam, jer si Ti -<br />
"umilostivljenje za grehe naše" (1 Jn.2,2) - postradali na krstu radi grehova naših.<br />
Neka me ne smućuju žitejske nevolje i napasti, svetovne brige i glavobolje, jer si Ti<br />
jedini Dobar i Čovekoljubiv; dao si utehu vernim slugama Svojim, govoreći: "neću te<br />
ostaviti, niti ću od tebe odstupiti" (Jevr. 13,5); "može li žena zaboraviti porod svoj...?<br />
A da bi ga i zaboravila, ja neću zaboraviti tebe" (Is. 49,15). Ti si kroz usta apostola<br />
Tvog rekao: "Ponizite se pod silnu ruku Božiju, da vas uzvisi kada dođe vreme. Sve<br />
brige svoje prenesite na Njega, jer se On brine za vas" (1 Petr. 5,6-7).<br />
Gospode, evo ja mnogogrešni, svu muku svoju, sve brige i glavobolje svoje prenosim<br />
625
na Tebe, Spasitelja mog, i jecajući vapijem Ti: ukaži mi blagovremenu pomoć Tvoju<br />
u svim iskušenjima i nevoljama mojim, koje Sam znaš, i sve uredi na Dobro, po<br />
svetoj i spasonosnoj volji Svojoj.<br />
Neka me ne smućuju ljudske nepravde i uvrede; oprosti bližnjima mojim sve te<br />
nepravde i uvrede, a mene grešnog pomiluj, oprosti mi grehe, i ne liši me zaštite<br />
Tvoje i milostivog blagoslova Tvog, da bih mogao smelo govoriti: "Gospod je<br />
pomoćnik moj, i neću se bojati, šta će mi učiniti čovek?" (Jevr. 13,6).<br />
O, žalostivi Gospode, počuj tužnu dušu moju; Umiri je i izbavi je; Sačuvaj je pod<br />
krovom dobrote Tvoje u sve dane života moga, i Sam upravi život moj ka spasenju,<br />
Molitvama Vladičice Bogorodice i Svih Svetih Tvojih. Amin.<br />
MOLITVA UDOVCA<br />
Isuse Hriste, Gospode i Svedržitelju! U skrušensoti i umiljenju srca mojega molim se<br />
Tebi: upokoj, Gospode, dušu preminule rabe Tvoje (IME) u Tvome Nebeskom<br />
Carstvu. Vladiko Svedržitelju! Ti si blagoslovio supružansku zajednicu muža i žene,<br />
kada si rekao: nije dobro biti čoveku sam, da mu načinimo druga prema njemu. Ti si<br />
osvetio zajednicu ovu obrazom duhovnog saveza Hrista sa Crkvom. Verujem<br />
Gospode, i ispovedam da si Ti i mene blagoslovio da se sjedinim ovim svetim<br />
savezom sa jednom od raba Tvojih. Tvojom pak blagom i premudrom voljom<br />
blagoizvoleo si uzeti od mene rabu Tvoju koju si mi dao kao pomoćnicu i saputnicu u<br />
životu mome. Klanjam se svetoj volji Tvojoj i molim Ti se od svega srca mojega,<br />
primi moljenje moje za rabu Tvoju (IME) i oprosti joj ako sagreši rečju, delom,<br />
mišlju, u znanju i neznanju; ako zemaljsko zavole više od nebeskog; ako se o odeći i<br />
ukrašavanju tela trudila više nego o prosvećenju odeće duše svoje; ili ako nije brinula<br />
o čedima svojim; ako je uvredila koga rečju ili delom; ako je uzroptala u srcu svome<br />
na bližnjeg svoga ili osudila koga ili kakvo drugo slično zlo učinila. Sve to oprosti joj<br />
kao blag i čovekoljubiv: jer nema čoveka koji je živeo a da nije sagrešio. Ne idi na<br />
Sud sa rabom Tvojom, kao stvorenjem Tvojim, ne osudi je po gresima njenim na<br />
večne muke, već je poštedi i pomiluj po velikoj milosti Tvojoj. Molim Te i prosim<br />
Gospode silni, daruj mi da se u sve dane života mojega neprestano molim za<br />
preminulu rabu Tvoju, i sve do končine života moga tražiću je u Tebi, Sudijo celoga<br />
sveta, oprosti sarešenja njena. Kao što si Ti Bože, položio na glavu njenu venac časni,<br />
venčavajući je ovde na zemlji; tako je uvenčaj večnom slavom Tvojom u Nebeskom<br />
Cartsvu Tvome, sa svima svetima, tamo likujućim, da zajedno s njima večno slavi<br />
svesveto Ime Tvoje, sa Ocem i Svetim Duhom. Amin.<br />
626
MOLITVA UDOVICE<br />
Isuse Hriste, Gospode i Svedržitelju! Plačućih uteho, siročadi i udovica zastupniče. Ti<br />
si rekao: prizovi me u dan skorbi tvoje, i izbaviću te. U dane skorbi svoje pribegavam<br />
k Tebi i molim Ti se: ne odvrati lice Tvoje od mene i usliši moljenje moje koje Ti<br />
prinosim sa suzama. Ti Gospode i Vladiko svih blagoizvoleo si sjediniti me s jednim<br />
od slugu Tvojih, da bismo bili jedno telo i jedan duh; dao si mi slugu Tvoga kao<br />
sažitelja i zaštitnika. Po Tvojoj blagoj i premudroj volji si blagoizvoleo uzeti od mene<br />
slugu Tvojega i ostaviti me samu. Klanjam se pred takvom voljom Tvojom i k Tebi<br />
pribegavam u dane skorbi moje: ublaži tugu moju zbog rastanka s rabom Tvojim,<br />
drugom mojim. Ako si uzeo njega od mene, ne uskrati mi milost Svoju. Kao što si<br />
nekada primio dve udovičine lepte, tako primi i ovo moljenje moje. Pomeni Gospode<br />
preminuloga slugu Tvojega (IME) oprosti mu sva sagrešenja njegova, voljna i<br />
nevoljna, ona u reči i ona u delu, ona u znanju i neznanju, nemoj ga pogubiti zbog<br />
bezzakonja njegovih i ne predaj ga na večne muke, već po velikoj milosti Tvojoj, i po<br />
obilju dobrote Tvoje, ublaži i oprosti sva sagrešenja njegova i pribroj ga svetima<br />
Tvojim, tamo gde nema bolesti, ni tuge, ni uzdaha, već je život beskonačni. Molim i<br />
vapijem Ti Gospode, daj mi da se u sve dane života mojega neprestano molim za<br />
preminulog raba Tvojega, da sve do končine moje vapijem k Tebi, Sudiji celoga<br />
sveta, za oproštaj svih sagrešenja njegovih, i nastanjenje njegovo u Nebesnim<br />
obiteljima koje si pripremio za one koji Te ljube. Jer ako je i sagrešio no nije odstupio<br />
od Tebe, i ne sumnjajući sve do svog poslednjeg dihanija, pravoslavno je ispovedao<br />
Oca i Sina i Svetoga Duha; takvu veru njegovu u Tebe, primi mu umesto dela; jer<br />
nema čoveka da je živeo a da nije sagrešio. Ti si jedini bez greha, i pravda je Tvoja,<br />
pravda večna. Verujem Gospode, i ispovedam Te, usliši moljenje moje, i ne odvrati<br />
lice Tvoje od mene. Videći udovicu crvenu od plača, smilovao si se, i sina njenog<br />
koga su na gron noslili, vaskrsao si: tako smilujući se ublaži i skorb moju. Kao što si<br />
otvorio dveri milosrdja Tvojega, rabu Tvojemu Teofilu koji otide od Tebe, i oprostio<br />
mu sagrešenja njegova po molitvama Svete Crkve Tvoje uz molitve i milostinju<br />
supruge njegove: tako Te i ja molim, primi moje moljenje za raba Tvojega i uvedi ga<br />
u život večni. Jer si Ti nadanje naše, Ti si Bog Koji miluje i spasava, i Tebi slavu<br />
uznosimo sa Ocem i Svetim Duhom. Amin.<br />
MOLITVA USAMLJENOGA<br />
Hteo bih da volim Gospode. Sam sam, a hteo bih da nas je dvoje. Govorim, a nema<br />
nikog da me sluša. Živim, a nema nikog da uzbere moj život. Zašto sam toliko bogat,<br />
kad nemam koga da obogati? Hteo bih da volim, Gospode.<br />
- Čuj me sine! Umiri se - ona koju tražiš na putu je k tebi. Čekaj da ona pokraj tebe<br />
prođe. Tvoje srce stvorio sam za njeno. Njeno srce stvorio sam za tvoje. Čuvaj sebe<br />
za nju kao što i ona čuva sebe za tebe. Ja vas čuvam jedno za drugo.<br />
Nema više načina na koje se može voleti; voleti uvek, u stvari, znači ostaviti sebe i<br />
poći drugima ...<br />
627
Voleti - znači zaboraviti sebe radi drugoga, umreti za sebe da bi se živelo za drugog.<br />
Voleti, ponekad je to bolno jer, zapamti dobro: voleti znači raspinjati sebe za drugog.<br />
Amin!<br />
MOLITVA ZA BOLESNIKA<br />
Blagosloven si, Gospode Bože naš, lekaru duša i tela, koji i nemoći i bolesti naše na<br />
telu svom ponese, čijom se ranom mi iscelismo, pastiru dobri, koji dođe da<br />
izgubljenu ovčicu tražiš i koji iznemoglima daješ utehu i život sa vaskrsenjem; Ti si<br />
se u poslednje vreme učovečio i Bog Reč se sa telom na zemlji javio i sa ljudima<br />
poživeo radi ljudskog spasenja.<br />
O, Gospode, Ti na visinama živiš i na smirene gledaš; kao što si nekada primio<br />
Jezekijinu molitvu i suze, podigao ga sa bolesničkog odra, i produžio mu život za<br />
petnaest godina; kao što si preko proroka Jeliseja očistio od gube Neemana Sirca, i<br />
vaskrsao Sunamićankina sina; i kao što si Petrovu taštu od groznice izbavio; i<br />
zapovešću svojom gubave isceljivao; i dodirom haljine svoje iscelio od bolesti ženu,<br />
bolesnu dvanaest godina od tečenja krvi; i zbog vere kapetanovog slugu ozdravio; i<br />
udovičina jedinca sina iz mrtvih vaskrsao i predao ga majci njegovoj živa i zdrava; i<br />
Hananejkinu kćer od svirepog zloduha oslobodio; i pomazavši kalom oči slepom od<br />
roćenja, vid mu povratio; i četvorodnevnog i ljubljenog prijatelja tvog Lazara oživeo i<br />
dao ga sestrama njegovim; kao što si nekada dao vlast Apostolima tvojim da bolesne<br />
isceljuju i gubave čiste; kao što si carinike opravdao, i prikovan na krstu, raj si<br />
obećao razbojniku, Ti koji uzimaš na sebe grehe sveta; kao što si preko vrhovnih<br />
Apostola tvojih Petra i Jovana kod Krasnih vrata hromoga iscelio, i Tavitu iz mrtvih<br />
vaskrsao, i Evtiha Pavlom oživeo, i od gujina ujeda Pavlovu ruku nepovređenom<br />
sačuvao, i preko Pavla apostola tvoga krepkom rukom svojom oca Puplijeva od vatre<br />
i groznice iscelio, tako i sada, neiskazanim čovekoljubljem svojim i uobičajenim<br />
milosrđem svojim isceli slugu tvoga (ili: sluškinju tvoju) (ime) od njegovih (ili<br />
njenih) duševnih patnji. Molimo Ti se i preklinjemo Te, razreši, oprosti sluzi tvome<br />
(ili: sluškinji tvojoj) sva bezakonja za koja Te moli, i isceli ga od strasti, očisti od<br />
svake prljavštine tela i duše, ugasi vatru u njemu (ili u njoj) rosom milosti tvoje;<br />
oprosti mu ako koju zapovest tvoju naruši kao čovek koji telo nosi i telesno živi, ako<br />
sagreši pred Tobom danju ili noću, voljno ili nevoljno, svesno ili nesvesno, ili se um<br />
njegov povredi pogledom očiju ili sluhom ušiju ili mirisanjem ili nečim drugim, te<br />
sagreši i telom i duhom, i otuđi se od volje tvoje, no Ti sam, Gospode, kao blag i<br />
čovekoljubiv, podigni ga od opake bolesti i patnje.<br />
O, Vladaru Gospode, usliši nas grešne sada, i kad god Te prizovemo; pogledaj kao<br />
blag i ne pomeni bezakonja njegova prva, i izbavi njega (ili nju) i nas od večnih<br />
muka, i očisti njega i nas od svake rđave namere, i usta njegova (ili njena) neka<br />
veličaju Tebe, i usne njegove neka slave Tebe, i ruke njegove (ili njene) ukrepi na<br />
vršenje zapovesti tvojih, i noge njegove povedi putem tvojim, i sve udove i razum<br />
njegov (ili njen) utvrđujući molitvama prečiste Majke Tvoje i svih Svetih tvojih.<br />
Jer si milostiv i čovekoljubiv Bog, i Tebi slavu uznosimo, sa bespočetnim Tvojim<br />
628
Ocem, i blagim i životvornim Tvojim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
MOLITVA ZA BOLESNO DETE<br />
Gospode Isuse Hriste, Ti si došao u ovaj svet kao dete, a iako si istiniti Bog, živeo si<br />
u poslušnosti svojim zemaljskim roditeljima. Daj da Tvoje čedo (ime) bodro podnese<br />
teret koji mu je nametnut i da bude poslušno onima koje si Ti predvideo da se o<br />
njemu brinu. Molimo Te molistivo: pogledaj na njega i u Svojoj neizmernoj ljubavi<br />
olakšaj mu patnju. O, Gospode Bože naš, pošalji Svog svetog anđela da ga izleči da<br />
bi dostigao punoću života i služio Ti u veri i zahvalnosti u srcu i daruj da postane<br />
naslednik Tvoga Nebeskog Carstva. Jer si Ti, Hriste Gospode naš, lekar duše i tela i<br />
Tebi slavu uznosimo sa Ocem i Svetim Duhom, sada, svagda i u vekove vekova.<br />
Amin!<br />
MOLITVA ZA DECU<br />
Gospode Isuse Hriste, Koji si Sam bio Dete, i Koji si decu voleo i blagosiljao,<br />
pomiluj i spasi decu našeg vremena, da se nekrštena krste, a krštena dase verom u<br />
Tebe i ljubavlju prema Tebi utvrde. Spasi, Gospode, onu decu koju njihovi neverujući<br />
ili zloverni roditelji kvare bezbožjem ili zloverjem i odvlače ih od Tebe, Koji si jedini<br />
Spas i Izbavitelj njihov. Spasi, Gospode, i onu decu koju bezdušni zli učitelji,<br />
bezbožni ili zloverni, udaljuju od Tebe Tvorca njihovog, i uvode u društvo dušom<br />
ogubanih. Spasi, Gospode, onu decu čije čiste duše oskrvnjuje svaki nemoralna ulici i<br />
razvrat u pozorištu, na televiziji i u bioskopu. Spasi ih od ovih nečistota. Spasi,<br />
Milostivi, i onu dečicu bez roditelja koja su pala pod ruku surovih staratelja, zlih<br />
očuha i maćeha spasi ih od slušanja hulnih reči i gledanjazlih dela. Pomozi,<br />
Svemogući, da deca uzrastu i sazru za sinovstvo Božije i građanstvo Nebeskog Grada<br />
na večno spasenje, a u Tvoju slavu i hvalu. Amin.<br />
Bogorodice Djevo, raduj se, blagodatna Marija! Gospod s Tobom, Blagoslovena si Ti<br />
među ženama i blagosloven plod utrobeTvoje, jer si Spasa rodila duša naših!<br />
MOLITVA ZA DUHOVNU OBNOVU<br />
Gospode, zahvaljujem Ti što me voliš i što mi opraštaš grehove moje. Ti mi pomažeš<br />
da postanem dobar. Daj mi da kroz Tvoju Ljubav budem dobar i prema bližnjima. Daj<br />
mi snage da u zajednici sa Tobom živim, da drugima pomažem i bližnjima radost<br />
pričinjavam na slavu Tvoju. Amin!<br />
Molitva za kuću gde ima zlih duhova<br />
(priviđanja, vračanja i sličnih pojava)<br />
Gospode Bože spasenja našega, Sine Boga živoga koji sediš na heruvimima i koji si<br />
629
iznad svake vlasti, sile i gospodarstva, Ti jedini veliki i strasni nad svim što postoji<br />
oko Tebe, Ti si postavio nebo kao svod, ti si stvorio zemlju silom Tvojom, Ti<br />
vaseljenom upravljaš premudro, Ti treseš podneblje na stubovima nepokretnim, Ti<br />
govoriš suncu i ne sija, zvezde zapečaćuješ, zaprećuješ moru i isušuješ ga i gnev tvoj<br />
ništi svaku silu i moć, kad zapovediš i kamenje tvrdo troši se i raspada, vrata tučna<br />
polomio si, silnika svezao si i oružje njegovo polomio si, mučitelja ljudskog, krstom<br />
Tvojim oborio si, zmiju si udi<strong>com</strong> Tvoga čovečanstva ulovio i vezama mraka svezao<br />
i u pakao bacio si. Sam, Gospode, koji si utvrđenje onih, koji se na Tebe nadaju, i<br />
snažna stena - grad onih koji Tebi pritiču, odagnaj i poništi svako đavolsko dejstvo i<br />
nasilje i svaku navalu njegovu od krova ovoga i od onih koje on drži i koji mu služe i<br />
nose znamenje pobede krsta Tvoga i prizivaju ime Tvoje. O Gospode, koji si izagnao<br />
legeon demona i zapovedio gluhome i nemome demonu, i onome koga je držao<br />
nečisti duh, da iziđu od čoveka i da se u njega nikad više ne vrate, koji si sve mnoštvo<br />
nevidljivih naših neprijatelja potro, koji si umudrio i urazumio verne koji su pozvali<br />
Tebe i dao im vlast da satiru glave zmiji i skorpiji i svu silu vražiju da odgone, sam<br />
Vladiko, koji si iznad svakoga greha i iskušenja, sačuvaj sve koji su u ovom domu,<br />
izbavi ih od straha noćnoga i od sataninih strela koje lete danju, od zle stvari koja<br />
kroz tamu prolazi, da Tvoje sluge, Tvoje sluškinje, i deca njihova naslađuju se tvojom<br />
pomoći čuvani anđelskom vojskom, pa da svi jednomisleno i verno pevaju: Gospod<br />
je moj pomoćnik i ne bojim se da mi što učini čovek, i opet: ne bojim se zla, jer si mi<br />
Ti sa mnom, jer si utvrđenje mojih, silni vladalac, Gospodar sveta, Otac budućega<br />
veka i Carstvo je večno jedino Tvoje carstvo, sila i slava jeste sa Ocem i Svetim<br />
Duhom sada i svagda i na večne vekove. Amin.<br />
Molitva majke milostivom Gospodu za svesno pogubljena ili umrla čeda u svojoj<br />
utrobi<br />
Pomeni, Čovekoljupče Gospode, duše predstavljenih slugu Tvojih - mladenaca, koji u<br />
utrobi pravoslavnih majki umreše ili usled nehotičnog postupka ili pri teškom<br />
porođaju ili svesno pogubljenih, i koji zato ne primiše Sveto Krštenje. Krsti ih,<br />
Gospode, u moru milosrđa Tvog i spasi neizrecivom blagodaću Svojom, a meni<br />
grešnoj (ime) koja počinih ubistvo mladenca u utrobi svojoj, oprosti, i ne liši me<br />
Tvoje milosti.<br />
Bože, milostiv budi meni grešnoj. (metanija)<br />
Gospode, pomiluj čeda moja, koja umreše u utrobi mojoj, radi vere i suza mojih, po<br />
milosti Tvojoj. Amin.<br />
Za majku koja je svesno pogubila svoje čedo, prema javljanju angela Gospodnjeg u<br />
Moskvi: 500 metanija Gospodu Isusu Hristu (metanija ili zemni poklon: kolena i čelo<br />
spuste se na pod pred ikonom)<br />
Molitva oca milostivom Gospodu za svesno pogubljena ili umrla čeda u utrobi<br />
majke<br />
630
Pomeni, Čovekoljupče Gospode, duše predstavljenih slugu Tvojih - mladenaca, koji u<br />
utrobi pravoslavnih majki umreše ili usled nehotičnog postupka ili pri teškom<br />
porođaju ili svesno pogubljenih, i koji zato ne primiše Sveto Krštenje. Krsti ih,<br />
Gospode, u moru milosrđa Tvog i spasi neizrecivom blagodaću Svojom, a meni<br />
grešnom (ime) koji bih saučesnik u ubistvu mladenca u utrobi majke, oprosti, i ne liši<br />
me Tvoje milosti.<br />
Bože, milostiv budi meni grešnom. (metanija)<br />
Gospode, pomiluj čeda moja, koja umreše u utrobi majke, radi vere i suza mojih, po<br />
milosti Tvojoj. Amin.<br />
Za oca koji je bio saučesnik u svesnom pogubljivanju: 500 metanija pred ikonom<br />
Gospoda Isusa Hrista<br />
(Pošto retko ko može da napravi 500 metanija odjednom, možda bi prikladno rešenje<br />
bilo da se za svako pogubljeno čedo 20 dana uzastopce čita ova molitva i da se posle<br />
nje radi po 25 metanija. Znači, ako su izvršena tri čedomorstva (abortusa), 60 dana se<br />
čita molitva i svaki dan se radi po 25 metanija)<br />
MOLITVA ZA PRIJATELJE<br />
Predobri Bože, molim Te, iskaži svoju dobrotu svima, koji me zbog Tebe ljube, koji<br />
se za mene žrtvuju i zbog mene trpe telesne i duševne boli. Udeli snage svima kojima<br />
je potrebna Tvoja pomoć, usliši želje onih kojima sam obećao da ću se za njih moliti<br />
ili za koje sam dužan moliti. Ja ih sve ljubim nebeski Oče, jer ih Ti ljubiš. Ti si mi ih<br />
dao kao braću i sestre u Hristu i hoćeš da ih ljubim kao što ih Ti ljubiš. Pošalji nam<br />
svima svoga Svetoga Duha ljubavi, da bismo u slozi ispunili Tvoju svetu volju.<br />
Amin.<br />
MOLITVE ZA SVETU TAJNU BRAKA<br />
MOLITVA ZA ŽENIDBU<br />
Gospode, Bože Večni, Ti si rastavljeno doveo do jedinstva i ustanovio međusobnu<br />
neraskidivu vezu muškarca i žene. Od Tebe biva da se muž sjedinjuje sa ženom radi<br />
pomoći i produženja ljudskog roda, zato daj i meni, Gospode, da se sretnem i združim<br />
sa ženom koja me razume i kojoj bih mogao sve reći. Sjedini me sa takvom koja bi<br />
me iskreno, supružanski ljubila celog života. Daj Gospode da pronađem onu koja<br />
razlikuje ljubav od strasti i pohotljivosti. Daruj mi Gospode nevestu koja će uvek<br />
iskati i tražiti moju dušu i moje srce, a ne samo moje telo. Ti sam Gospode Spasitelju<br />
na sveti način izvrši tajanstveni i čisti brak među nama da budemo složni dušom i<br />
telom, da međusobno obogaćujemo svoj bračni život, da jedno drugo ne ostavimo<br />
osiromašene i upropaštene, već da kao supružnici budemo pobožni, jednodušni i<br />
631
zadovoljno srećni. Preslavni Gospode, još Ti se molim da onoj koju traži duša moja i<br />
meni, daruješ da u naš život unesemo radost i Tvoj mir, da nađemo neprolaznu ljubav<br />
kojom nas Ti ljubiš i da uživamo u zdravoj i dobroj deci. Amin!<br />
MOLITVA ZA UDAJU<br />
Gospode, Bože Večni, Ti Si rastavljeno doveo do jedinstva i ustanovio međusobnu<br />
neraskidivu vezu muškarca i žene. Od Tebe biva da se žena sjedinjuje sa mužem radi<br />
pomoći i produženja ljudskog roda, zato daj i meni, Gospode, da se sretnem i združim<br />
sa čovekom koji me razume i kom bih mogla sve reći. Sjedini me sa takvim koji bi<br />
me iskreno, supružanski ljubio celog života. Daj Gospode da me pronađe onaj koji<br />
razlikuje ljubav od strasti i pohotljivosti. Daruj mi Gospode ženika koji će uvek iskati<br />
i tražiti moju dušu i moje srce, a ne samo moje telo. Ti sam Gospode Spasitelju na<br />
sveti način izvrši tajanstveni i čisti brak među nama da budemo složni duhom i telom,<br />
da međusobno obogaćujemo svoj bračni život, da jedno drugo ne ostavimo<br />
osiromašene i uporopaštene, već da kao supružnici budemo pobožni, jednodušni i<br />
zadovoljno srećni. Preslavni Gospode, još Ti se molim da onome koga traži duša<br />
moja i meni, daruješ da u naš život unesemo radost i Tvoj mir, da nađemo neprolaznu<br />
ljubav kojom nas Ti ljubiš i da uživamo u zdravoj i dobroj deci. Amin!<br />
MOLITVE ZA BRAK,<br />
za one koji žele da stupe u Svetu Tajnu braka i za one koji se već nalaze u braku<br />
Molitva prva<br />
Blagosloven si Gospode Bože otaca naših, koji si nam darovao život. Ti si Gospode<br />
stvorio čoveka po liku Svom i podobiju, od duše razumne i tela blagolikog, tako da<br />
telo služi razumnoj duši. Ti si nas Gospode sačuvao od onih koji love duše naše, od<br />
mnogih zamki lukavoga i spasao si nas od mnogih iskušenja i opasnosti do današnjeg<br />
dana. Zato ne dozvoli, Gospode Bože naš, da budemo na spoticanje i sablazan<br />
bližnjim svojim, već da se pokažemo sluge Tvoje, da nam ne bude uzalud blagodat<br />
Tvoja.<br />
Naoružaj nas oružjem pravednosti, u reči, delu i istini, podari nam silu kroz<br />
dugotrpljenje u nevolji. Da budemo širokog srca: ako smo ožalošćeni da budemo<br />
uvek radosni; ako smo siromašni da možemo obogatiti druge, kao oni koji ništa<br />
nemaju a sve poseduju u Tebi Tvorcu i Ocu našem.<br />
Da se ne uprežemo u isti jaram sa neznabošcima, jer šta ima pravednost sa<br />
bezakonjem, kakav je deo vernih sa nevernima i kakvo je slaganje hrama Božijeg sa<br />
idolima? A Ti si za sluge svoje Gospode rekao: Useliću se u njih, živeću sa njima,<br />
Biću im Bog i oni će biti moj narod. Biću vam Otac i vi ćete biti moji sinovi i kćeri,<br />
govori Gospod Svedržitelj, koji je bogat u milosti.<br />
632
Radi velike ljubavi kojom si nas zavoleo, podari nam Gospode da budemo dostojni<br />
zvanja u koje smo pozvani, sa svakom smirenošću, krotošću i dugotrpljenjem,<br />
podnoseći jedan drugog u ljubavi, čuvajući jedinstvo u svezi mira. Da ne razmišljamo<br />
telesno umom svojim, i ne budemo deca koju zanosi svaki vetar ljudske obmane, već<br />
da uzrastamo istinito u ljubavi Onog koji je Glava - Hristos. Da ne živimo kao<br />
neznabošci u praznoumlju, pomračenih misli i osećanja, okamenjenog srca i otuđeni<br />
od Života zbog neznanja. Da ne dajemo mesta đavolu, kao oni koji otupevši<br />
predadoše sebe razuzdanosti da čine svaku nečistotu sa pohlepom. Nego da odbacimo<br />
starog čoveka koji se raspada u željama varljivim i obučemo se u novog, koji se<br />
obnavlja po liku Onog koji ga je sazdao. Da budemo među sobom blagi, milostivi,<br />
praštajući jedan drugom kao što je Bog u Hristu oprostio nama. Da mislimo ono što<br />
je istinito i pravedno, čisto i dostojno ljubavi, što je na dobrom glasu i u vrlini, što<br />
primismo i naučismo od Otaca naših. Seti se, Gospode Bože naš, roditelja naših koji<br />
su nas odgajili, jer molitve roditelja učvršćuju temelje domova. Amin.<br />
Molitva druga<br />
Blagosloven si, Gospode Bože naš, Sveštenodelatelju tajnog i čistog braka i<br />
Zakonodavče telesnog, Čuvaru nepropadljivosti i dobri Strojitelju svega životnog. Ti<br />
si, Gospodaru, u početku stvorio čoveka i postavio ga da vlada tvorevinom, i tada si<br />
rekao: Nije dobro da čovek bude sam na zemlji, da mu stvorimo pomoćnika prema<br />
njemu; i uzevši jedno od rebara njegovih tada si stvorio ženu, koju videvši Adam<br />
reče: evo sada kost od mojih kostiju, i telo od mog tela, ona će se zvati žena, jer je<br />
uzeta od muža svog. Radi toga ostaviće čovek oca svog i majku, i prilepiće se ženi<br />
svojoj, i biće dvoje jedno telo; i one koje je Bog sastavio, čovek da ne rastavlja. Jer si<br />
Ti, Gospode Bože Večni, rastavljene doveo do jedinstva i ustanovio njihovu<br />
međusobnu neraskidivu vezu. Od Tebe se žena sjedinjuje sa mužem radi pomoći i<br />
produženja ljudskog roda. Ti sam Gospode Spasitelju na sveti način vršiš tajanstveni i<br />
čisti brak. Zato daruj i meni Gospode da razlikujem ljubav od strasti i pohotljivosti,<br />
da jedno drugo ne ostavimo siromašne i upropaštene, već kao supružnici da budemo<br />
složni, dušom i telom, da živeći u istini i ljubavi Tvojoj međusobno obogaćujemo<br />
život svoj.<br />
Izbavi nas Gospode Bože naš, od lažnog mudrovanja telesnog i svakog mračnog i<br />
tamnog sladostrašća. Umiri pobune tela našeg, ukroti nasrtaje strasti i ugasi<br />
raspaljene strele lukavoga koje na nas podmuklo lete. Sačuvaj nas blagodaću svojom<br />
od toga, kao što si od ognja sačuvao sveta tri mladića, poslavši im rosu s neba. Neka<br />
dođe na nas ona radost koju je imala blažena carica Jelena kada je pronašla Časni<br />
Krst. Sačuvaj nas Gospode Bože naš, kao što si sačuvao Noja u kovčegu, kao što si<br />
sačuvao Jonu u utrobi morske nemani. Seti se i nas, Gospode Bože naš, kao što si se<br />
setio Enoha, Sima, Ilije, kao što si se opomenuo četrdesetorice svojih svetih<br />
Mučenika, poslavši im vence s neba, podari i nama venac tvoje svete tajne braka.<br />
Još Te molim, Preslavni Gospode, da nam daruješ mir Tvoj, da unesemo radost u<br />
život naš i da nađemo neprolaznu ljubav kojom si nas Ti sam zavoleo. Da složni<br />
633
udemo na korist i pomoć drugima, i da se radujemo zdravoj i dobroj deci. Amin!<br />
Molitva treća<br />
Gospode koji si se nastanio među nama, koji si preko apostola Pavla rekao: Duha ne<br />
gasite, sve ispitujte, dobra se držite, sklanjajte se od zla u svakom obliku, da se isceli<br />
duša vaša i telo. Bože mira, sačuvaj nas bez poroka za svetu tajnu braka, za ceo život<br />
naš i za dolazak Gospoda našeg Isusa Hrista.<br />
Da se ukrašavamo vrlinama i dobrim delima, što je dragocenije i skuplje od bisera,<br />
zlata i srebra. Da se čistoga srca obučemo u pravdu, da ostanemo u veri, ljubavi i<br />
svetinji, sa svakim dostojanstvom i čestitošću. Da živeći celomudreno poštujemo<br />
jedan drugog, radujemo se svagda i kroz molitvu bez prestanka zahvaljujemo Bogu<br />
mira koji je veran svome obećanju i izabranima svojim. Jer smo na slobodu pozvani,<br />
ne samo na ugađanje telu, već da iz ljubavi služimo jedan drugom.<br />
Da se uteše srca naša, da se sjedinimo u ljubavi i bogatstvu razumevanja, u poznanju<br />
tajne Boga i Oca i Gospoda našeg Isusa Hrista, u kome su skrivena sva blaga<br />
premudrosti i znanja, u svakoj pobožnosti i ljubavi. Da kao sinovi i kćeri dana<br />
budemo trezveni, obučeni u oklop vere i ljubavi, sa kacigom nade spasenja. Jer,<br />
Gospod nam nije dao duha plašljivosti i zbunjenosti, nego Duha sile u ljubavi i svakoj<br />
čistoti. Da se Utešitelj, Duh Istine, nastani u nama, da se kroz revnost pokazuje<br />
iskrenost u ljubavi. Jer si Ti, Gospode, rekao da će nas po tome poznati da smo<br />
učenici Tvoji ako budemo imali ljubavi među sobom. A mi smo sluge Tvoje,<br />
Gospode, sinovi i kćeri slugu Tvojih.<br />
Bože naš, oprosti nam grehe mladosti naše i ne ostavljaj nas ni ubuduće. Budi nam<br />
pokrovitelj i pomoćnik, celog života našeg. Podaj nam, Bože, ljubav nelicemernu,<br />
nauči nas da istrajemo u dobru, da praštamo i volimo. Amin.<br />
MOLITVA ZA UMNO OBOLELEOG ČOVEKA<br />
O, Gospode Isuse Hrsite, Bože naš, Ti držiš sva stvorenja u Očevoj Ljubavi i ne<br />
dozvoljavaš da se onaj koji veruje u Tebe udalji od prisutnosti Duha Svetog. Smiluj<br />
se na slugu Svoga (ime) čiji je um pomračen i pomućen i koji izgleda da je daleko od<br />
moći gledanja Tvoje Istine. Daj život njegovoj (njenoj) duši i odvedi ga (je) na izvore<br />
izlečenja. Daj mu (joj) da upozna Tebe na način koji je jedino Tebi poznat. Daruj da<br />
ima poverenje u Tvoj Život, koji raste u njemu (njoj) zastupničkim molitvama Tvoje<br />
Majke, Prečiste i Preblagoslovene Djeve Marije i svih Tvojih svetih.<br />
Jer Ti si sam nosio sve bolesti Svoga naroda, stradao si i umro da bi svi bili izlečeni.<br />
Stoga Te mi proslavljamo, o Hriste Gospode, sa Tvojim milostivim Ocem i Tvojim<br />
Utešiteljem i Lekarom Duhom Svetim, sada i uvek i u vekove vekova. Amin!<br />
MOLITVA ZA UMNOŽENJE LJUBAVI<br />
Gospode, koji si zapovest novu dao učenicima Tvojim da ljube drug druga, obnovi<br />
634
istu i upečati u duše i srca naša blagodaću presvetoga Duha Tvojega, kako bi se<br />
brinuli: ne kako ćemo sebi ugoditi, no Tebi, i poslužiti bližnjem na korist i spasenje:<br />
molimo Ti se, Blagodatelju milostivi, usliši i milostivno pogledaj.<br />
Da budemo savršeni u ljubavi Tvojoj, Bože naš, da imamo nelicemernu ljubav ka<br />
bližnjem, prinudi nas, Gospode, blagodaću Tvojega Duha. Ko misli da ima ljubav<br />
prema Tebi, a brata svojega mrzi, laža je, i u tami hodi. Zato, Milostivi, razgori duše i<br />
srca naša na ljubav prema Tebi i prema braći – molimo Ti se, kao milostiv usliši i kao<br />
preblag pomiluj. Amin.<br />
MOLITVA ZA UMNOŽENJE LJUBAVI I ISKORENJENJE MRŽNJE<br />
Gospode Bože naš, kao Bog milostivo pogledaj na osušenu bez ljubavi zemlju srca<br />
našeg i zaleđenu od mržnje, od samoljublja i bezbrojnih bezakonja. Ispusti kaplju<br />
blagodati Tvog Presvetog Duha, bogato je orosi, da bude plodonosna; da od plamena<br />
ljubavi šrema Tebi uzraste koren svih vrlina – strah Tvoj, i nelenjiva briga za spasenje<br />
bližnjih, uz to još iskorenje svih strasti, raznih zala i licemerja. Usrdno te molimo kao<br />
blagodetelja svih ljudi: hitno nas usliši i čovekoljubno pomiluj. Obnovi zapovest<br />
novu, koju si dao, Gospode, učenicima da ljube drug druga, obnovi je istinskom<br />
blagodaću Svetog Duh Tvog u dušama i srcima našim, tako kako bi pohitali da se<br />
potrudimo za ono što je Tebi ugodno a bližnjima na korist i spasenje. Molimo Ti se,<br />
blagodetelju, usliši nas i milostivo pogledaj. Da budemo savršeni u ljubavi Tvojoj,<br />
Bože naš, i da imamo nelicemernu ljubav prema bližnjem, prinudi nas na to, Gospode<br />
blagodaću Duha Tvog. Jer ako neko misli da Tebe ljubi, međutim brata svoga mrzi,<br />
laža je i u tami hodi. Zato Milostivi, razgori duše i srca naša ljubavlju prema Tebi i<br />
prema braći – molimo Ti se: kao milostiv hitno usliši nas i kao darežljiv pomiluj.<br />
MOLITVA PROTIV STRASTI<br />
Molitva za stomakougodnika<br />
Gospode, najslađo hrano naša, koja nikada ne propadaš, nego u večnom životu<br />
prebivaš, očisti slugu Tvog od skverni stomakougađanja, koji se sav u telo pretvorio i<br />
od Duha Tvog otuđio, i daruj mu da spozna sladost tvoje životvorne duhovne hrane,<br />
tvoga Tela i Krvi i svete, žive i delotvorne Reči Tvoje.<br />
Molitva protiv pijanstva<br />
Gospode pogledaj milostivo na slugu Tvog (ime), obmanutog obmanom trbuha i<br />
plotskog veselja. Daruj (ime) da pozna sladost uzdržanja u postu i iz njega proističuće<br />
plodove Duha Svetog. Amin.<br />
Molitva za gorde i razvraćene<br />
635
Gospode, nauči krotosti i smirenju slugu Tvog, koji je u đavolsku gordost pao i<br />
odganaj od srca njegovog mrak i breme satanske gordosti!<br />
Molitva za zlobnog<br />
Gospode, dobrim učini ovog slugu Tvog, blagodaću Tvojom.<br />
Molitva za srebroljubivog i pohlepnog<br />
Blago naše netruležno, prosveti um i srce sluge Tvog poznanjem velikh, bezbrojnih i<br />
nesagledivih darova Tvojih, koje prima od nesagledivog milosrđa Tvog, jer zaslepljen<br />
strašću svojom on zaboravi Tvoje darove i Tvoje bogatstvo i učini sebe ubogim,<br />
budući bogat blagom Tvojim. Stoga sa zlobom gleda na dobra slugu Tvojih kojima si<br />
se, o neopisivo Milosrđe, na sve smilovao, protiv moći njegove i namerom volje<br />
Tvoje. Skini, svedobri Vladiko, pokrivalo đavolsko sa očiju srca sluge Tvog i<br />
umekšaj mu srce i daruj suze pokajanja i zahvalnosti, da se ne poraduje neprijatelj<br />
njegov zbog njega, jer ga živog učini robom svoje volja, i da ge ne otme iz ruku<br />
Tvojih.<br />
Molitva kad se pali sveća ili kandilo<br />
(Iz knjige "Odgovori svetih otaca na pitanja mirjana")<br />
Gospode Isuse Hriste, Sine Božji, pomiluj me grešnog, i oprosti mi grehove moje i<br />
primi žrtvu ovu u slavu i čast svetog imena Tvog, a za spasenje duše moje (ili: duša<br />
srodnika mojih, ili: imena osoba).<br />
Presveta Bogorodice pomiluj me grešnog, oprosti mi grehove moje, i primi žrtvu ovu<br />
u slavu i čast Presvetog imena Tvog, a za spasenje duše moje (ili: duša srodnika<br />
mojih, ili: imena osoba).<br />
Molitva pre uzimanja prosfore i svete vode<br />
(Iz knjige "Odgovori svetih otaca na pitanja mirjana")<br />
Gospode Bože moj, neka mi tvoj sveti dar prosfora, i sveta voda, budu na ostavljenja<br />
grehova mojih, na prosvećenja uma mog, na ukrepljenje duševnih i telesnih sila<br />
mojih, na zdravlje duše i tela, na savladavanje strasti i nemoći mojih po beskrajnom<br />
milosrđu Tvom, molitvama prečiste Majke Tvoje i svih svetih Tvojih, amin.<br />
Molitva pre čitanja žitija svetih<br />
Reci mi tajne i nepoznate premudrosti Tvoje, u Tebe se uzdam, Bože, da ćeš mi Ti<br />
prosvetliti um i misli svetlošću razuma Tvog, da ne samo da čitam napisano, već da<br />
to i tvorim, da mi ne bi bilo na greh i osudu čitanje žitija svetih, već na obnovljenje i<br />
prosvećenje i spasenje duše moje na putu u večni život.<br />
636
Molitva za neprijatelje<br />
Gospode Isuse Hriste, Bože naš, primi od mene, nedostojnog sluge Tvog, molitvu<br />
ovu za neprijatelje moje i naše, budi milostiv prema svima koji nas mrze ili vređaju,<br />
proganjaju ili muče, nemoj im suditi kako zaslužuju, nego po velikoj milosti Tvojoj,<br />
obrati ih sve: neverne pravoverju i pobožnosti, a verne da se uklone od zla i čine<br />
dobro – kako ne bi niko od njih poginuo zbog nas nedostojnih slugu Tvojih.<br />
Gospode milostivi, molim Ti se, naročito za one koji su me bilo čime uvredili ili<br />
ožalostili, ili mi bilo kakvo zlo učinili. Ne kažnjavaj ih radi mene grešnog, no izlij na<br />
njih bogatu blagost Tvoju.<br />
Molitva za zavidnike i klevetnike<br />
Pomiluj, Gospode, one koji me mrze i zavide mi. Pomiluj i one koji me opadaju i<br />
kleveću. Neka niko od njih, ni u ovom veku, ni u budućem, ne pretrpi ni najmanju<br />
štetu radi mene nečistog, već ih prosveti milosrđem Tvojim, i pokrij blagošću<br />
Svojom, o Sveblagi!<br />
Molitva za opsednute demonima - svetog Jovana Zlatoustog<br />
Bože večni, Koji si izbavio rod ljudski od robovanja đavolu, izbavi sluge Tvoje od<br />
svakog dejstva duhova nečistih; naredi zlim i nečistim dusima i demonima da odstupe<br />
od duše i tela slugu Tvojih i da ne borave niti da se skrivaju u njemu, nego da u Sveto<br />
ime Tvoje i Jedinorodnog Sina Tvog i Životvornog Duha Tvog, beže od stvorenja<br />
ruku Tvojih, da bi, očistivši se od svakog delovanja đavolskog, poživeli sveto i<br />
pravedno i pobožno, udostojavali se prečistih Tajni Jedinorodnog Sina Tvog i Boga<br />
našeg, sa Kojim si blagosloven i proslavljen, sa Presvetim i Blagim i Životvornim<br />
Tvojim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova. Amin!<br />
Molitva za izbavljenje od hulnih pomisli<br />
Gospode, vidiš muku moju, vidiš nevolju moju, vidiš i bezočnost vraga mog gde me<br />
užasno i strahovito napada hulnim pomislima, mučeći mi dušu, ojađujući mi srce,<br />
pomračujući mi um i smućujući mi savest. Njegovo bogohulno našaptavanje i<br />
bogomrsko govorenje u umu mom toliko mrzim, da bih radije voleo umreti nego ove<br />
hulne pomisli na Tebe blagog Boga mog primiti, i pristati na njih, koje vrag moj u<br />
umu mom govori. Ali zbog nemoći svoje ja nisam u stanju, Bože moj, da pobedim<br />
ove vražje bogohulne i bogomrske misli, niti ih od sebe odagnati. Jer priroda je moja<br />
strasna, um nepostojan, sila moja nemoćna a vrag je moj jak i sila njegova prevazilazi<br />
moje sile. I ako Ti, Gospod jak i silan, ne budeš u ljudima Svojim, ko bi se mogao<br />
sačuvati od vraga i čovekoubice đavola? Zato ničice padam pred Tobom, o<br />
svemilostivi i svežalostivi Sazdatelju Bože, koji ne želiš moje očajanje, i molim<br />
637
svesilnu pomoć Tvoju: razbij glavu vragu koji me muči! Bljesni munjom i razjuri<br />
neprijatelje koji su me opkolili! Zarudi u srcu mom svetlom zorom blagodati Tvoje,<br />
da bi pobegao od mene tamni oblak hulnih misli što nasrću na mene, da bih ja u<br />
svetlosti pomoći Tvoje ugledao Tebe, Hrista mog, koji prosvećuješ svakog čoveka, i<br />
stao hoditi u svetlosti lica Tvog i radovati se o imenu Tvom vavek. Amin.<br />
Molitva za obraćenje i privođenje veri<br />
svetog Serafima Sarovskog<br />
Spasi Gospode i pomiluj slugu (ime) i prosveti mu um svetlošću razuma svetog<br />
Jevanđelja Tvog, i nauči ga , Spase, da tvori volju Tvoju, jer si ti Bog naš.<br />
Molitva za spasenje bližnjeg<br />
Milostivi Gospode, neka bude volja Tvoja; Ti Koji hoćeš da se svi ljudi spasu i dođu<br />
u poznanje istine, spasi i pomiluj slugu Tvog (ime). Primi ovu moju želju kao vapaj<br />
ljubavi koju si Ti zapovedio.<br />
Molitva za siromašne<br />
Svemogući Bože, koji si u pustinji manom pomogao Tvojoj deci, molimo Tvoju<br />
milost za sve one koji su pritisnuti nemaštinom. Molimo Ti se, prosveti<br />
domostrojitelje Tvojih darova da mogu sa radošću deliti siromašnima na zemlji, a ovo<br />
molimo preko Onog, koji je postao siromašan radi nas, Tvog Sina, Isusa Hrista,<br />
Gospoda našeg koji živi i vlada s Tobom i Duhom Svetim, jedan Bože u sve vekove.<br />
Amin.<br />
Molitva za istraživače<br />
Svemogući Bože, Tvorče vaseljene, sačuvaj i vodi naše istraživače u nebeskom<br />
prostranstvu. Neka putuju u sigurnosti i bez povreda. Daruj snagu i blagoslov<br />
spokojnog uma i njima i njihovim domovima. Daruj im da ispune svoju misiju, da bi<br />
ceo ljudski rod mogao koristiti njihova otkrića i pomozi nam da miroljubivo<br />
upotrebimo sva čudesa Tvojih tvari. Ovo molimo za ime i ljubav Hrista. Amin.<br />
Molitve pred bitku<br />
Sine Božji, Ti si položio dušu Svoju da nas spaseš. Ti si zapovedio i nama da duše<br />
svoje položimo za drugove svoje. Radosno idem da izvršim svetu volju Tvoju, boreći<br />
se za Otadžbinu i veru svoju. Naoružaj me snagom i junaštvom da odolim<br />
neprijateljima našim. Ako, pak, bude sveta volja Tvoja da položim život svoj u<br />
današnjem boju, milostivo pusti da umrem s tvrdom verom i nadom u večni blaženi<br />
život u Tvom Nebeskom Carstvu. Majko Božija, sačuvaj me pod pokrovom Tvojim.<br />
638
Amin.<br />
Molitva posle bitke<br />
Gospode Bože moj, toplu Ti hvalu prinosim, što si me u današnji da milošću Svojom<br />
sačuvao od svih vidljivih i nevidljivih neprijatelja, od svake napasti, bede, nevolje,<br />
bolesti, rane i napasne smrti i udostojio me da iz današnje bitke iziđem nepovređen.<br />
Amin.<br />
Molitva za ranjenu braću<br />
Spasitelju naš, kao što si nekad podigao raslabljenoga kojega su nosili na postelji,<br />
tako i sada, o Milosrdni, poseti i isceli stradalnike što leže na bolesničkom odru,<br />
smrtnom ranom ranjene, jer Ti si jedini koji si poneo neduge i bolesti roda našega i<br />
koji kao veoma milostivi sve možeš. Zaštitniče naš, poseti što pre sluge Svoje koji<br />
stradaju i izbavi ih od ljutih rana i bolova i podogni ih da Ti pevaju i neprestano slave<br />
Tebe, koji jedini voliš čoveka. Amin.<br />
Molitva za međusobni mir<br />
Gospode Bože dobri, oslobodi nas od magle grehova, pa nam daj mir Tvoj i sačuvaj<br />
narod Svoj u jednodušnosti. Izkoreni iz nas mržnju i zavist i sve ostale strasti koje<br />
narušavaju bratsku ljubav - usrdno Te molimo, smiluj se.<br />
Molitva za izmirenje zavađenih<br />
Blagodarimo Ti, Vladiko Čovekoljupče, Care vekova i Davaoče dobara, što si zid<br />
neprijateljstva razrušio i mir rodu ljudskom darovao. Daruj i sada mir slugama<br />
Svojim(imena) usadi u njih strah Božiji i međusobnu ljubav utvrdi: utišaj svaku<br />
svađu i odagnaj svaki povod nesloge. Jer si Ti naš mir i Tebi slavu uznosimo, Ocu i<br />
Sinu i Svetome Duhu, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
Molitva za one koji nas mrze i vređaju<br />
Kao prvomučenik Tvoj Stefan, koji Ti se molio za one koji su ga ubijali, i mi Ti<br />
Gospode pripadamo i molimo da oprostiš svima koji nas mrze i vređaju, i neka<br />
nijedan od njih ne pogine nas radi, već sve spasi blagodaću Tvojom, Bože Svedobri.<br />
Amin.<br />
Molitva za pomirenje onih koji su u zavadi<br />
Vladiko, Čovekoljupče, Care vekova i dobara Darovatelju, Koji si neprijateljstva<br />
pregradu razorio i mirpodao rodu ljudskome, daruj i sada mir slugama Svojim<br />
639
(imena): ukoreni u njih strah Svoj i međusobnu ljubav utvrdi, ugasi svakuraspru,<br />
otkloni od njih sve sablažnjive nesuglasice. Jer Tijesi Mir naš i Tebi slavu uznosimo,<br />
Ocu i Sinu i Duhu Svetome,sada i svagda i u vekove vekova. Amin.<br />
Molitva za povratak mirnih vremena<br />
Kuda da pobegnem od Tebe, Gospode naš? U koju zemlju da se sakrijem od Lica<br />
Tvoga? Nebo je presto Tvoj, zemlja je podnožje nogama Tvojim, more put Tvoj, i ad<br />
je u vlasti Tvojoj. Ako je, već blizu kraj sveta, to neka ne bude bez milosti Tvoje.<br />
Ti znaš, Gospode, da su nepravde naše velike; i mi znamo kako je velika milost<br />
Tvoja. Ako Te ne bi umilostivljavala dobrota Tvoja, poginuli bismo zbog bezakonja<br />
naših. Ne ostavi nas, Gospode, Gospode, jer okusismo Telo i Krv Tvoju.<br />
Kada se dela svih podvrgnu ispitivanju pred Tobom, Gospode svega stvorenog, u ta<br />
poslednja vremena ne odvrati, Gospode, lice Tvoje od onih koji ispovedaju sveto Ime<br />
Tvoje. Oče, Sine i Duše Sveti, Utešitelju, spasi nas i sačuvaj duše naše!<br />
Molim blagost Tvoju, Gospode, otpusti krivice naše, previdi bezakonja naša; otvori<br />
nam dveri milosrđa Tvoga, Gospode, da dođu na nas vremena mirna, i po dobroti<br />
Svojoj milostivo primi molitvu našu, jer Ti, Gospode, otvaraš vrata onima koji se<br />
kaju. Amin.<br />
Molitva Isusu Hristu za ućvršćenje veri Pravoslavnoj<br />
Stvoritelju, Gospode, Bože naš, pošaljinam blagodat Duha Tvoga Svetoga da nas<br />
učvrsti u Svetoj VeriPravoslavnoj, koju primismo od Sina Tvoga, Gospoda našeg<br />
Isusa Hrista, da je jednomisleno ispovedamo pred svim ljudima i sačuvamoje do<br />
svršetka veka. Amin.<br />
Molitveno uzdisanje majke za svoju decu<br />
Bože, Tvorče svih tvari!<br />
Dodajući milosti milost, Ti si me učinio dostojnom da budem majka porodice; blagost<br />
Tvoja podarila mi je decu, i ja se usuđujem da kažem: oni su Tvoja deca! Jer si im Ti<br />
darovao život, oživeo ih besmrtnom dušom, preporodio ih Krštenjem za život, koji je<br />
u skladu sa Tvojom voljom, usvojio si ih i primio u nedra Svoje Crkve.<br />
Gospode, sačuvaj ih u blagodatnom stanju do kraja života; udostoj ih da budu<br />
pričasnici tajni Tvoga Zaveta. Osvetljuj ih Tvojom istinom. Neka je sveto u njima i<br />
kroz njih, sveto Ime Tvoje. Daruj im za to načine, strpljenje i snagu.<br />
Oče Nebeski, daruj mi blagodat da svestrano pazim da ne sablaznim decu svoju<br />
mojim postupcima, već, stalno imajući u vidu njihovo ponašanje, da ih odvraćam od<br />
zabluda, ispravljam njihove greške, obuzdavam njihovu tvrdoglavost i samovolju, da<br />
se ne zanose bezumnim pomislima, da se ne pogorde u svojim pomišljanjima, da ne<br />
zaborave Tebe i Tvoj zakon, da bezakonje ne uništi njihov um i zdravlje.<br />
Da gresi ne oslabe njihove duševne i telesne snage. Pošalji im Tvoju blagodatnu<br />
640
pomoć u njihovom vaspitanju za slavu Imena Tvog i za korist bližnjih. Sveblagi<br />
Bože, učini me majkom, koja se veseli zbog dece svoje, da ona budu moja sreća u sve<br />
dane života moga i oslonac moj, u mojoj starosti. Udostoj me, mene koja se uzdam u<br />
Tvoje milosrđe, da stanem s njima na Strašnom Sudu Tvom i sa nedostojnom<br />
odvažnošću kažem: Evo mene i dece moje, koju si mi Ti dao, Gospode! Da zajedno s<br />
njima, proslavljajući neizrečenu blagost i Tvoju večnu ljubav, hvalim presveto Ime<br />
Tvoje, Oče, Sine i Duše Sveti, u vekove vekova. Amin.<br />
MOLITVENO UZDISANJE ŽENE U VREME TRUDNOĆE<br />
O, Preslavna Majko Božija, pomiluj me, sluškinju Tvoju, dođi mi u pomoć u vreme<br />
mojih bolesti i opasnosti s kojima rađaju čeda sve jadne kćeri Evine.<br />
Seti se, o, Blagoslovena među ženama, s kakvom radošću i ljubavlju si išla žurno u<br />
Gornju zemlju da posetiš Svoju rođaku Jelisavetu za vreme njene trudnoće i kakav<br />
čudesan utisak je ostavila Tvoja blagodatna poseta i na majku i dete u utrobi njenoj.<br />
I iz neiscrpnog blagosrđa Svoga daruj i meni, najponiženijoj sluškinji Tvojoj, da<br />
srećno završim trudnoću; daruj mi blagodat, da se dete koje sad miruje pod mojim<br />
srcem, čim oživi, s radosnim razigranjem, slično svetom mladencu Jovanu, poklanja<br />
Božanstvenom Gospodu Spasitelju, Koji se iz ljubavi prema nama grešnima, nije<br />
uzgnušao da i Sam postane Dete. Neizreciva radost, koja je ispunila Tvoje devstveno<br />
srce pri pogledu na Tvog novorođenog Sina i Gospoda, neka ublaži muku, koja mi<br />
predstoji usred bolesti rađanja.<br />
Život mira, moj Spasitelj, Kojeg si Ti rodila, neka me spase od smrti, koja preseca<br />
život mnogih majci u trenutku porođaja, i neka ubroji plod moje utrobe među Božije<br />
izabranike.<br />
Usliši, Presveta Carice Nebeska, smirenu molbu moju i uzmi mene, jadnu grešnicu, u<br />
Svoje okrilje, okom Tvoje blagodati; ne postidi moje uzdanje u Tvoje veliko milosrđe<br />
i oseni me. Pomoćnice Hrišćana, Isceliteljko bolesti, udostoj i mene da osetim na sebi<br />
da si Ti Majka milosrđa i da uvek proslavljam Tvoju blagodat, koja nikad nije<br />
odbacila molitve jadnih i koja je izbavljala sve koji su Te prizivali za vreme tuge i<br />
bolesti. Amin.<br />
MOLITVA PROTIV BLUDNIH STRASTI<br />
Ustani pomoći moja i izbavi nas radi milosti Svoje. Budi suparnik, Isuse moj,<br />
suparnicima mojim, uzmi oružje i štit i digni se meni u pomoć. Neka se postide i<br />
posrame koji traže dušu moju, neka se odbiju natrag i postide koji mi zlo hoće.<br />
Vladičice Bogorodice, ne dopusti da pokleknem pred neprijateljem i da me pobedi.<br />
Anđele, čuvaru moj, sačuvaj me u senci krila svojih od neprijateljskih strela i mačem<br />
svojim porazi ih i odagnaj od mene. Amin.<br />
641
Molitva pri zanosu nečijom lepotom<br />
Uzalud ti je trud, prokleta zmijo, jer mi je Gospod pomoćnik. Blagosloven si, Bože<br />
moj, Koji si mi otkrio skrivenog neprijatelja i ne dade me zubima njegovim da me<br />
rastrgne. Amin.<br />
Molitva pri napadu demona bluda (sa suzama)<br />
Oni koji me izgnaše sada, opkoliše me. (Ps. 17,11)<br />
Radosti moja izbavi me od onih koji su me opkolili. (Ps. 32,7)<br />
Gospode Isuse Hriste, izbavi me od sramnih strasti<br />
Gospod da te ubije nečisti besu koji si pun smrada. Amin.<br />
Molitva protiv bludne strasti<br />
Sveti oci preporučuju molitveno obraćanje ovim podvižnicima i mučenicima koji su<br />
se istakli u borbi protiv bludne strasti.<br />
Sveti Mojseje Murine, Mojseje Ugrinu, Metodije Carigradski, Sveti Jovane<br />
Mnogostradalni, Filosofe, None Iliopoljski, Sveti Hrisante, Sveti Andreja Jurodivi;<br />
Sveta Marijo Egipćanko, Sveta mučenice Tomaido, Sveta Katarino, Sveta Irino, Sveta<br />
Marina - Ognjena Marijo, prepodobna mučenice Evdokija, Taisa, Pelagija; molite<br />
Predragog, Svesilnog i Sveblagog Gospoda Isusa Hrista, da odolim truležnim i<br />
svelukavim strastima, bludnim telesnim pohotama, da nas od njih sačuva, i da<br />
Gospod ne da, da nas išta odvoji od ljubavi Njegove. Amin.<br />
MOLITVE ZA BOLESNE<br />
(Izvod iz Velikog trebnika, bez delova koje govori sveštenik)<br />
Slava Tebi Bože naš, slava Tebi!<br />
Care nebeski, Utešitelju, Duše istine, koji si svuda i sve ispunjavaš, riznico dobara i<br />
davaoče života, dođi i useli se u nas, i očisti nas od svake nečistote i spasi, Blagi,<br />
duše naše.<br />
Sveti Bože, sveti Krepki, sveti Besmrtni, pomiluj nas. (triput)<br />
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu, i sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
Presveta Trojice, pomiluj nas; Gospode, očisti grehe naše; Vladaru, oprosti bezakonja<br />
naša; Sveti poseti i isceli nemoći naše, imena Tvoga radi.<br />
Gospode, pomiluj! (triput)<br />
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu, i sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
642
TROPAR ČUDOTVORNOJ IKONI MAJKE BOŽIJE KOJA POMAŽE PRI<br />
RAĐANJU<br />
Tropar, glas 4.<br />
Mati Boga našega, u utrobi začevši Hrista Životodavca, pomoći u Rođenju Njega nisi<br />
trebala, zato da se lako razreši sluškinja Tvoja blagoslovi i pomozi, i njihovu decu<br />
koja treba da se u svoje vreme rode, pod pokrov Tvoj, kao Majku molimo primi: jer<br />
si u rađanju Pomoćnica, Zastupnica sluškinjama Tvojim.<br />
Kondak, glas 2.<br />
Suza Evinih Razrešenje, proročkih pisanja Ispunjenje, od Duha Svetoga<br />
Bogomladenca začevši, i u jaslama Vitlejemskim Njega se smireno Rodila. Tebi<br />
pribegavamo kao Čuvarki žena i dece, Tebi uzdišemo i Tebe veličamo, raduj se,<br />
Blagoutrobna Mati, u rađanju Pomoćnice“.<br />
MOLITVA U SVAKO DOBA<br />
Hriste Bože, kome se u svako vreme i svakog časa klanjaju i koga slave na nebu i na<br />
zemlji, dugotrpeljivi, mnogomilostivi, mnogosažaljivi, koji prevednike ljubiš, a<br />
grešnike miluješ i sve zoveš spasenju obećanjem budućih dobara. Ti, Gospode, primi<br />
i naše u ovaj čas molitve i upravi život naš zapovestima Tvojim, duše naše osveti, tela<br />
očisti, rasuđivanja ispravi, misli razbistri i izbavi nas od svake žalosti, zla i bola;<br />
ogradi nas svetim Tvojim anđelima, da njihovim mnoštvom čuvani i vođeni stignemo<br />
do jedinstva vere i poznanja nepristupne Tvoje slave, jer si blagosloven u vekove<br />
vekova. Amin.<br />
MOLITVA ZA BEZBOŽNIKE<br />
Svetog Nikolaja Žičkog<br />
Sva bića, Bože, svedoče o Tvom biću, jasnije nego sat o sajdžiji, i grad o gradiocima,<br />
i pesma o pevaču, i reč o jeziku i razumu. Jasniji si od sunca, svesilni Bože naš, ipak<br />
bezbožnici ne znaju za Tebe; i još crnje: bezbožnici u zlobi srca svog neće da znaju za<br />
Tebe. Zagnjuruju glave svoje u zemlju, kao noj u pesak, i viču: nevidimo Ga, ne<br />
znamo Ga, nema Ga! Ja im zborim rečima o Tebi, koji si sazdao reč i ustrojio govor,<br />
oni se smeju. Ja im činim milost u ime Tvoje, oni se srde. Ja im ponavljam reči<br />
proroka Tvojega: vo poznaje gospodara svojega (Isaija 1, 3), kako vi ljudi da ne<br />
poznajete Gospoda svoga? A oni odgovaraju: Nema Gospoda! Odsekla se reka od<br />
izvora — presušiće. Presušilo je srce u bezbožnika — presušiće im sasvim i razum.<br />
Poludeće, kao što su svi bezbožnici poludeli. Strah me obuzima, da pored mene živog<br />
susedi moji ne potonu u ad.<br />
O, Izvore života, kaži mi, kaži slugi Tvome: kako tolika smrt može saviti gnezdo u<br />
živoj duši čovekovoj?<br />
O, večno Sunce pravde i istine, kako toliki mrak može pasti na razum čovečiji, da ne<br />
643
može da pročita i razume početno i završno slovo svih bića u svetu? Nije li, Gospode,<br />
ovako: greh za grehom kao konac po konac, dok se nije izatkala debela zavesa, koja<br />
od Tebe sakriva i pokriva?<br />
No ne dopusti, Gospode, da car tame savlada do kraja stvorenja Tvoja! Tresni silom<br />
Tvojom i blesni zrakama Tvojim, da bi se probudili uspavani i adom opijeni! Učini<br />
ono što samo Ti znaš i možeš, da se pokaju susedi moji, bedniji i od svih stvorenja<br />
Tvojih.<br />
Jer će lepi biti susedi moji kad se pokaju i Tebe poznadu, po molitvi sluge Tvoga<br />
svetog Mojceja Murina. Kao bludni sinovi kad se iz društva svinja povrate u društvo<br />
anđela. O kako će zvučnija i strojnija biti pesma Tvojoj slavi i veličini kad je svi<br />
pokajani sinovi Tvoji zapevaju zajedno sa vernima i zajedno sa vojskama anđelskim<br />
na nebu, koje dan i noć slave i veličaju Oca i Sina i Svetoga Duha, Boga jednoga,<br />
živoga. Amin.<br />
MOLITVA ZA ČITAV SVET<br />
sveti Nifont, episkop Konstantijane Aleksandrijske<br />
Vladiko, Gospode Isuse Hriste, Bože naš, prikloni uho Svoje i počuj u svemu onoga<br />
ko ljubi Ime Tvoje Sveto zauvek. Počuj me i prozboriću silom Tvoje vlasti i sile.<br />
Dođi, Isuse, Svetlosti od svetlosti, kada bude odlazila duša moja. Siđi, Sveti, da je<br />
primiš. Pomiluj me, Blagi, i priđi mi u svetlosti, u veselju, u blagodoličnosti, u<br />
radosti. Jer Ti si Onaj Koji si mi obećao da ćeš sam doći i primiti moj duh u miru.<br />
Neka, dakle, ne ometu bezakonja moja istinito Tvoje obećanje. Ne odvrati lik Svoj od<br />
mene, nego se seti da si me Ti iz zlosmradija zmijinog uzeo i, progutanoga u njenoj<br />
sveproždirućoj utrobi, pozvao i oživotvorio i, oživevši me, prosvetlio i, prosvetlivši<br />
me, osveštao i, osveštavši me, osijao i, osijavši, obožio.<br />
Seti se, Gospode, da u sve dane života svoga nisam prestao da ištem milost Tvoju da<br />
se ne odvratiš od mene, nego da dođeš na končinu sluge Svoga. Seti se, Gospode, da<br />
ni oca nisam voleo više od tebe, niti mater. Seti se, Gospode, da radi imena Tvoga<br />
svega se odrekoh i Tebe jedinoga zažudeh. A to nije moje postignuće, nego Tvoje.<br />
Seti se, Gospode, da se silno smirih. Ne posrami me. Jer Ti si mi mnogo puta rekao:<br />
ni u šta ne brojim bdenje i nejedenje tvoje, nego čeznem za tobom i ljubim te zbog<br />
krajnjega tvog smirenja. A ja Ti odgovarah: Vladiko, zar sam ja išta od toga postigao?<br />
To je sve blagodat Tvoja učinila. Seti se, Gospode, da mimo Tebe drugoga koga ne<br />
uzljubih, od Tebe primivši i taj dar. Jer mnoga dobra si mi učinio, od kojih se<br />
užasnuše nebo i zemlja i svi koji obitavaju na njima.<br />
Seti se, Gospode, i onih koji pominju slugu Tvoga. Udahni Sveti Svoj Duh u srca<br />
njihova. Daj im ispravljenje, vrlinu i bestrašće. Skrši lukavu zmiju pod noge njihove.<br />
U ruke Tvoje predajem ovo stado, koje mi volja Tvoja poveri. Sačuvaj ga u imenu<br />
Svome. Pastiruj njime, Višnji, desni<strong>com</strong> Svojom. Sačuvaj ga silom Svojom,<br />
netaknutim ga čuvajući do kraja veka. Bože, Bože moj, opet i opet molim Ti se. Seti<br />
se, Gospode, onih koji plove, koji putuju, koji boluju, koji se trude, zarobljenika i<br />
644
postaraj se za njihovo spasenje. Seti se, Gospode, udovica, siročadi, stranaca,<br />
novoobraćenih, doseljenika, gladnih i žednih Tvoje milosti bogate i prebožanstvene.<br />
Seti se, Gospode, onih u tamnicama, u okovima, u nevoljama, u tuzi, u žalostima, u<br />
slabostima. Velika Tvoja milost neka ih okruži, Čovekoljupče.<br />
Seti se, Gospode, onih koji duševno boluju i koje ranjava zla strelica greha. Seti se,<br />
Gospode, žalosnih, iskušavanih i svih koji se muče u bolovima teškim. Izlij kap<br />
naslade Svetoga i Životvornoga Svoga Duha u srca njihova, da, okušavši je, proslave<br />
Tvoju blagost i da ne ginu u huli. Jer znam da to blagouhanje Tvoje daruje, a posebno<br />
onima koji svojevoljno trpe u naporima, u bolovima, nevoljama, nuždi, žalosti.<br />
Seti se, Gospode, arhijereja, jereja, ćakona, čataca i svega klira svešteničkog.<br />
Njihovim molitvama, Milostivi, pokaži sastradavanje mnoštvu mojih bezbrojnih<br />
grehova. Seti se, Gospode, onih u pustpnjama i planinama i pešterama i jamama<br />
zemnim i svega svetog obraza časnih monaha, čijim moljenjima dođi na pogrebenje<br />
sluge Svoga. Seti se, Gospode, dobrih careva i kneževa do konca veka.<br />
Daj počinak, Gospode, i onima koji se Tebi preseliše u veri i nadi od veka, a olakšaj<br />
breme jadnih neposvećenih. Primi, Vladiko, molitvu sluge Svoga na nebeski i umni<br />
Svoj žrtvenik gornje mitropolije jerusalimske, Ti Koji si sav u Ocu, Koji si Logos<br />
Božiji Koji sve drži, kroz Kojega je sve od nebića bićem postalo, Koji nosiš celoga<br />
Oca u Sebi i Duh istine Koji od Oca ishodi i u Tebi počiva, Koji si se rodio pre<br />
vekova bestrasno, bez istečenja, silno, svebožanstveno, Koji si stvorio vekove u<br />
magnovenju oka, Koji si stvorio svetih sila činove, Koji si stvorio svetlost i tamu,<br />
sunce, mesec i zvezde, ono što je na nebu i zemlji i pod zemljom, Koji u šaci držiš<br />
vascelu tvorevinu, Koji si duhove sazdao iz nebića i opet iz njega veštastveni osnov<br />
proizveo, jer sve što si poželeo stvorio si na nebu i na zemlji, u morima i u svim<br />
bezdanima lakoćom Svoje sile.<br />
Primi stoga moljenje moje, Vladiko, da u miru usnim i počinem, jer si me Ti,<br />
Gospode, jedinoga u nadi nastanio.<br />
MOLITVA ZA MIR U SVETU MEĐU LJUDIMA I NARODIMA<br />
Svetog Nikolaja Žičkog<br />
Gospode Bože naš, Gospodaru života i smrti, Stvoritelju nebesa i zemlje, primi<br />
blagodarenje naše za sve blage darove, koje si nam darovao u ovom vremenu.<br />
Darovao si nam i neprestano daruješ ono što nam niko drugi ne bi mogao dati:<br />
zdravlje, izobilje plodova zemnih i sve ostalo što je nužno za održanje naše na zemlji.<br />
Duhom Tvojim Svetim pak udahnjavaš i utvrđuješ veru pravu, osvetljavaš nadu,<br />
razgrevaš ljubav, miluješ milošću, prosvećuješ i osvećuješ duše naroda Tvojega.<br />
Blagodarimo Ti, što si bogatstvom milosti Tvoje nadmašio hudo bogatstvo greha<br />
ljudskih, te još nisi zbog greha naših zatvorio nebesa nad nama, niti isušio oblake od<br />
dažda, niti zabranio zemlji da plodove prorasta, niti zapovedio suncu da ne obasjava<br />
više grešnike i bezakonike.<br />
Ali, o sveblagi Care, i Gospode, jedan neophodni dar Tvoj nedostaje nam u naše<br />
645
vreme - mir, onaj sveti mir, koji si Ti darovao svojim velikim apostolima govoreći<br />
im: Mir vam! Mir vam ostavljam, mir svoj dajem vam. (Jov. 14, 27; 20, 19). Za taj<br />
mir, za taj nebeski dar, koji je u Tvojoj ruci i koji samo od Tebe može doći, mi Ti se<br />
kolenopreklono molimo. Znamo, Tvorče naš, znamo, da smo nezaslužni i nedostojni<br />
toga dara, ali polažemo nadu u milost Tvoju neizmernu i pokajnički molimo se Tebi<br />
jedinome: daruj nam ga, daruj mir svim vernim Tvojim po svemu svetu, da ne<br />
propadnemo do kraja.<br />
Gospode, uzburkalo se more života ljudskog sada kao nikada. Zavladao je nemir sa<br />
strahovanjem u srcima ljudi. Naoružao se brat na brata, sused na suseda, narod na<br />
narod, carstvo na carstvo. I rod ljudski, evo nalazi se na predvečerju novoga rata,<br />
novoga pokolja, novoga greha Kainova, novoga izdajstva Judina; rata, u kome će se<br />
pogaziti sve zapovesti Tvoje, pohuliti ime Tvoje sveto, ismejati žrtva Tvoja i prezreti<br />
ljubav Tvoja prema nama grešnima. O, svemoćni Svedržitelju, pruži desnicu Tvoju<br />
neodoljivu i ne dopusti to, ne dozvoli to, spreči to silom i dobrotom Tvojom. Kao što<br />
si negda umirio more Galilejsko i stuknuo vetrove Svojom svesilnom rečju, te uneo<br />
mir i radost u duše učenika Tvojih, tako i sad umiri buru u dušama ljudi i naroda<br />
Tvojih, da mesto straha od rata zasija radost od mira.<br />
Gle, još se crveni ovaj naraštaj od užasnog plamena skorašnjeg rata i od prolivene<br />
bratske krvi; avaj, još su crne mrlje od nepokajanih greha jučerašnjega rata na<br />
savestima mnogih, premnogih, a evo već se dovršava spremanje za nov požar i novo<br />
crnilo. Spremno je sve za nov rat u svetu, novo krvoproliće, novo dušegupstvo po<br />
celoj zemlji. Još su sveži milioni grobova cveta hrišćanske omladine u Evropi, a<br />
oblak se diže da sagori i novu omladinu, koja je tek posle rata ucvetala. Još se čine<br />
pomeni nad poklanom de<strong>com</strong> i nad ugušenim starcima i staricama; još majke nisu<br />
skinule crninu za sinovima svojim, ni sestre za braćom svojom; još porušeni hramovi<br />
nisu opravljeni; još uništena sela i gradovi nisu dozidani; još granatama preorana<br />
polja nisu uravnata za oranje plugom; još se pero pisaca nije utupilo ni jezik invalida<br />
zamorio opisujući adske užase Svetskoga rata - a ljudi ostrvljeni bratskom krvlju i<br />
umrljani zločinom, ulažu i trud i imovinu i hleb i suze sirotinje, da ponovo ovu<br />
planetu obuku u plamen ratni.<br />
Sačuvaj, Gospode, izbrane Tvoje od novoga stida pred neznabošcima. Sačuvaj<br />
krštene ljude Tvoje i narode Tvoje od novog podsmeha Satane nad stvorenjima<br />
Tvojim. Smiluj se bar na angele Tvoje svete i ne dopusti, da opet ožalošćeni gledaju<br />
bezbožna dela hrišćanskih naroda.<br />
Smiluj se na svece Tvoje i pravednike i ne dozvoli, da pred prestolom Tvojim<br />
nebeskim opet obaraju oči svoje stideći se svojih srodnika i potomaka ovde na crnoj<br />
zemlji. Radi angela i svetaca i pravednika Tvojih na nebu, dakle, više nego radi nas,<br />
pomiluj nas, Mnogomilostivi. I radi ljubavi presvete Matere Tvoje, Bogorodice,<br />
prema Tebi, Gospode Isuse Hriste, i prema Crkvi Tvojoj na zemlji, Vinogradu i<br />
Rukosadu Tvome, zaustavi ruke naše od zločina i spasi nas od nas samih.<br />
Spasi savest našu, spasi duše naše. Da bi i mi, milošću Tvojom spaseni, u svoje<br />
vreme uveličali sveti narod Tvoj u besmrtnom carstvu mira, svetlosti i života, gde od<br />
večnosti u večnost živiš i caruješ Ti, trojedini Bože naš, kome neka je slava i hvala,<br />
646
lagodarenje i pokoljenje, od svih svetih sila na nebu i od svih pokolenja na zemlji na<br />
vek veka. Amin.<br />
MOLITVA ZA SPASENJE OD RASEJANOSTI UMA<br />
Svetog Nikolaja Žičkog<br />
Kuda bludite, misli moje, i koga tražite? Saberite se u srce kao na domaće ognjište;<br />
tamo ćete se sastati s Najželjenijim i Najmilijim. Rasule ste život moj po svemu svetu<br />
i učinile ste ga plitkom barom, koja se suši i ostavlja blato. I orao leti u daljinu i u<br />
visinu, ali se vraća u pećinu svoju na legalište svoje, u toplo gnezdo svoje. I mrav<br />
mili po prašini i gmiže uz drveće, ali pre zahoda sunca hita mravinjaku svome, domu<br />
svome. Kuda vi bludite i danju i noću, misli moje, i zašto se nikada ne vraćate gnezdu<br />
svome i domu svome? Najveći Gost posećuje srce moje; kuca na vrata, ali nema ko<br />
da mu otvori. Sve su misli moje rasute po imanju Njegovom, po tvarima Njegovim,<br />
po oborima Njegovim i po stoci Njegovoj.<br />
Šta je važnije videti u jednoj velikoj carevini nego cara, i koga želi putnik da vidi pre<br />
nego cara? I s kim je beseda slađa nego s carem? Kuda bludite, misli moje, i koga<br />
tražite? Onaj koga vi tražite, čeka vas doma. Ostavite Njegove njive i polja; okrenite<br />
lice svoje od Njegovih obroka i skotova, pa požurite k Njemu na viđenje i razgovor.<br />
O sveci Božiji, velikaši Cara nebesnoga, uznesite molitve vaše pred presto Carev, da<br />
se spasem od rasejanosti misli. A ti, Angele Božiji, prvosvešteniče molitve, stavi<br />
mnogo tamjana u zlatnu kadilnicu tvoju, i okadi molitve svih svetih za mene.<br />
Slava i hvala Onome Koji sedi na večnom prestolu slave, slava Mu na vek. Amin.<br />
MOLITVA ZA SPASENJE OD STRAHA<br />
Svetog Nikolaja Žičkog<br />
Spasi me Bože moj, od straha koji me ponižava i sramoti kao Tvoje stvorenje. Neka<br />
me ne uplaši ni dan ni noć; jer Tvoj je dan i Tvoja je noć. Neka me ne uplaši ni gora<br />
ni voda; jer gore si Ti sazdao i vodama si Ti postavio međe. Neka me ne uplaši ni<br />
zver iz gore, ni zver iz vode; jer sve su zveri Tvoje Gospode. Neka me ne uplaši ni<br />
san u noći, ni priviđenje na danu; jer Angel Tvoj stoji mi s desne strane. Neka me ne<br />
uplaši ni nevidljivi protivnik Tvoj, Bože večni; jer Ti si ga pobedio krstom Tvojim<br />
časnim. I smrt neka me ne uplaši, Hriste moj svesilni, jer Ti si smrt smrću poprao, i<br />
vaskrsenjem ceo svet kao sedmostrukom svetlošću obasjao.<br />
Strah me prati kao senka. U podne senka od drveta se gubi. Kad se sunce digne<br />
visoko iznad svih predmeta na zemlji, onda se senka gubi. Kad je sunce na svome<br />
istoku ili zapadu, niže od visokih planina, tada su senke najduže.<br />
I Ti, Gospode moj, kad si niži vidu mome od ma kakvih visina zemaljskih, senke se<br />
kupe oko mene, duge i mračne i plaše srce moje. A kad Te sagledam uzvišena iznad<br />
svih visina, senke se gube i strah me ostavlja.<br />
O, Sveci Božji, uznesite molitve vaše za mene grešnog, da se spasem od straha<br />
bezumnoga.<br />
647
Angele Božji, milostivi molitveniče, stavi mnogo tamjana u zlatnu kadilnicu Tvoju, i<br />
okadi molitve za sve bogobojažljive, i za mene grešnog.<br />
Slava Onome koji sedi na večnom prestolu slave, slava mu navek. Amin!<br />
MOLITVE PRE I POSLE OBROKA<br />
Molitva pre doručka<br />
prekrstivši se, reci molitvu:<br />
Presveta Trojice, pomiluj nas; Gospode, očisti grehe naše; Vladaru, oprosti bezakonja<br />
naša; Sveti, poseti i isceli nemoći naše, imena Tvoga radi.<br />
prekrstivši se, sedi za sto.<br />
Molitva posle doručka<br />
ustavši od stola, preksti se i reci molitvu:<br />
Dostojno je vaistinu blaženom zvati Tebe, Bogorodicu, uvek blaženu i preneporočnu i<br />
Mater Boga našega. Časniju od Heruvima i slavniju neuporedivo od Serafima, Tebe<br />
što Boga-Reč neporočno rodi, vaistinu Bogorodicu veličamo.<br />
i prekrsti se.<br />
*<br />
* * *<br />
*<br />
Molitva pre ručka<br />
prekrstivši se, reci molitvu:<br />
U ime Oca i Sina i Svetoga Duha.<br />
Oče naš koji si na nebesima, da se sveti ime Tvoje, da dođe carstvo Tvoje, da bude<br />
volja Tvoja i na zemlji kao što je na nebu; hleb naš nasušni daj nam danas; i oprosti<br />
nam dugove naše kao što i mi opraštamo dužnicima svojim; i ne uvedi nas u<br />
iskušenje, no izbavi nas od nečastivoga.<br />
(zatim) Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu, i sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
Gospode pomiluj. (triput)<br />
Molitvama svetih Otaca naših Gospode Isuse Hriste Bože naš pomiluj nas. Amin.<br />
potom se preksti i sedi za sto.<br />
(ako je prisutan sveštenik, po : Gospode pomiluj, reci : Oče Blagoslovi!; ako je<br />
prisutan episkop: Vladiko sveti blagoslovi!, a sveštenik blagosilja: Hristose Bože,<br />
blagoslovi jelo i piće slugu Tvojih jer si svet svagda,sada i uvek i u vekove vekova.<br />
Amin.)<br />
Molitva posle ručka<br />
ustavši od stola, preksti se i reci molitvu:<br />
Blagodarimo Ti, Hriste Bože naš, što si nas nahranio zemaljskim Tvojim dobrima; ne<br />
liši nas ni Tvog nebeskog carstva , no kao što si došao među Tvoje učenike, darujući<br />
im mir, dođi i nama i spasi nas.<br />
648
(zatim) Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu, i sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
(i ostalo kao na kraju molitve pre jela)<br />
(ako je prisutan sveštenik, završava: Blagosloven Bog koji nam je milostiv i od<br />
svojih bogatih darova nas hrani svojom blagodaćz i čovekoljubljem svagda, sada i<br />
uvek i u vekove vekova. Amin.)<br />
Molitva pre večere<br />
prekrstivši se, reci molitvu:<br />
Ješće ubogi i nasitiće se, i proslaviće Gospoda koji Ga traže; živa će im biti srca u<br />
vekove vekova. Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu, i sada i uvek i u vekove vekova.<br />
Amin.<br />
(kao na kraju molitve pre ručka)<br />
Molitva posle večere<br />
ustavši od stola, preksti se i reci molitvu:<br />
Tvoja utroba, Bogorodice, posta sveta trpeza sa nalazi nebesnim hlebom, Hristom<br />
Bogom našim; svaki koji jede od njega ne umire, kao što je reče Hranitelj sviju.<br />
(zatim) Časniju od Heruvima i neuporedivo slavniju od Serafima, Tebe što Boga -<br />
Slovo neporočno rodi, suštu Bogorodicu mi Te veličamo.<br />
(potom) Razveselio si nas, Gospode, tvorevinama Tvojim i delima ruku Tvojih<br />
obradovasmo se. Svetlost lica Tvoga posta znak na nama, Gospode. Dao Si mi<br />
veselje u srce. Od ploda pšenice, vina i ulja svoga umnožiše se*. U miru ću i leći i<br />
zaspati, jer me Ti Sam, Gospode, nastani u pouzdanju. Slava Ocu i Sinu i Svetome<br />
Duhu, i sada i svagda i u svevekove vekova. Amin.<br />
(ako je prisutan sveštenik, završava: S nama je Bog Svojom blagodaću i<br />
čovekoljubljem sada i svagda i u vekove vekova. Amin.)<br />
• neprijatelji moji<br />
MOLITVE PRE I POSLE RADA<br />
Pre početka rada<br />
Mnogomilostivi Gospode, Ti koji si i Sam rekao da bez Tebe ne možemo činiti ništa<br />
dobro, budi i meni milostivi pomoćnik i učini da ovaj rad moj i delo koje započinjem<br />
bude po volji Tvojoj svetoj. Daj, Gospode, ljubitelju poštenih trudbenika i<br />
dobrotvornih radnika, da blagodat Duha Tvoga Svetoga, ukrepi ovo delo ruku naših,<br />
da ono bude na slavu svetog imena Tvog, a na korist i dobro naše i bližnjih naših. Jer<br />
se svako dobro delo utvrđuje voljom Tvojojm i blagoslovom Tvojim, Blagosloveni<br />
Gospode, voditelju našega spasenja i napredka. Blagoslovi stoga, Gospode, da ovaj<br />
rad naš uspešno privedemo kraju i završetku, na slavu svetoga imena Tvog i na<br />
spasenje duša i tela naših. Tebi, Davaoče svakoga dobra, i Delatelju našega spasenja,<br />
slava i hvala u sve vekove. Amin.<br />
Po svršetku rada<br />
649
Neka je blagosloveno sveto ime Tvoje, Gospode Isuse Hriste, Bože i Spase naš, koji<br />
si ukrepio naše slabe snage da danas završimo ovaj posao naš i trud naš. Ti si, Hriste<br />
Mnogomilostivi, punoća svakoga dobra i nagrada svakoga bogougodnog truda i rada:<br />
ispuni radošću i veseljem srca naša i dela ruku naših ukrepi i blagoslovi, na slavu<br />
svetoga imena Tvog, i Bespočetnog Oca Tvog, i Božanskog Duha Tvog. Amin.<br />
MOLITVE SVETIM ARHANGELIMA ZA SVAKI DAN<br />
Ponedeljak<br />
Svetom Arhangelu Mihailu<br />
Sveti Arhangele Mihaile, odagnaj od mene duha lukavog koji me iskušava.<br />
O, veliki Arhistratiže Božji Mihaile - pobedniče demona!<br />
Pobedi i uništi sve moje vidljive i nevidljive neprijatelje, i umoli Gospoda<br />
Svedržitelja, da me spasi i odbrani od svake bolesti, smrtonosne rane i iznenadne<br />
smrti, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
Utorak<br />
Svetom Arhangelu Gavrilu<br />
Sveti Arhangele Gavrile, koji donese neizrečenu radost sa neba Prečistoj Devi, ispuni<br />
radošću i veseljem srce moje gordošću ispunjeno.<br />
O, veliki Arhangele Božji Gavrile, ti si blagovestio Prečistoj Djevi Mariji začeće Sina<br />
Božijeg. Objavi i meni grešnom strašni dan moje smrti, i umoli Gospoda Boga za<br />
moju grešnu dušu, da bi mi oprostio moje grehe; da me ne zarobi lukavi demon i<br />
ovlada mnome. O, veliki Arhangele Gavrile! Sačuvaj me od svih nevolja i svih<br />
bolesti, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
Sreda<br />
Svetom Arhangelu Rafailu<br />
O, veliki Arhangele Božji Rafaile, koji si primio dar od Boga da isceljuješ bolesti,<br />
izleči neizlečive ljudima rane srca moga i tela moga. O, veliki Arhangele Božji<br />
Rafaile, ti si putovođa, lekar i iscelitelj, rukovodi me ka spasenju i isceli sve moje<br />
duševne i telesne bolesti, i privedi me Prestolu Božjem, i umoli dobrotu Njegovu za<br />
moju grešnu dušu, da mi Gospod oprosti grehe moje i sačuva me od svih neprijatelja<br />
mojih i zlih ljudi, od sada i do veka. Amin.<br />
Četvrtak<br />
Svetom Arhangelu Urilu<br />
Sveti Arhangele Božji Urile, Svetlošću Božanskom ozareni i preizobilno ispunjeni<br />
ognjem plamene ljubavi, ubaci iskru toga ognja u moje ohladnelo srce, a dušu moju<br />
gresima pomračenu svetlošću tvojom ozari. O, veliki Arhangele Božiji Urile, ti si<br />
650
sijanje ognja Božanskog i prosvetitelj onih koji su pomračeni gresima: prosveti um<br />
moj, srce moje, volju moju silom Svetog Duha, i upravi stope moje na stazu<br />
pokajanja, umoli Gospoda da me izbavi od muka adskih i od svih neprijatelja<br />
vidljivih i nevidljivih, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
Petak<br />
Svetom Arhangelu Salatilu<br />
Sveti Arhangele Božji Salatile, daruj molitvu meni koji ti se molim, nauči me molitvi<br />
smirenoj, skrušenoj, usrdnoj i umilnoj.<br />
O, veliki Arhangele Božiji Salatile, ti se moliš Bogu za vernike, umoli dobrotu<br />
Njegovu za mene, da me izbavi od svih nevolja i iskušenja, bolesti, iznenadne smrti i<br />
muka večnih, te da me udostoji Carstva Nebeskog sa svima svetima u vekove vekova.<br />
Amin.<br />
Subota<br />
Svetom Arhangelu Jegudilu<br />
Sveti Arhangele Božji Jegudile, svagdašnji pomoćniče svih koji se podvizavaju na<br />
putu Hristovom, probudi i mene iz teške lenjosti i podvigom dobrim ukrepi me.<br />
O, veliki Arhangele Božji Jegudile, ti si revnosni zaštitnik slave Božje: ti pobuđuješ<br />
na proslavljanje Svete Trojice; probudi i mene od sna grehovnog, da bih slavio Oca i<br />
Sina i Svetoga Duha, i umoli Gospoda Svedržitelja da sagradi u meni čisto srce i duh<br />
prav obnovi u utrobi mojoj, i da me utvrdi Duhom vladalačkim da bih se klanjao<br />
duhom i istinom jedinom i istinitom Bogu - Ocu i Sinu i Svetome Duhu, sada i uvek i<br />
u vekove vekova. Amin.<br />
Nedelja<br />
Svetom Arhangelu Varahilu<br />
Sveti Arhangele Božiji Varahile, koji nam donosiš blagoslove od Gospoda, blagoslovi<br />
me da postavim dobar početak i ispravim svoj grešni život, da bih u svemu ugađao<br />
Gospodu Spasitelju mom u vekove vekova. Amin.<br />
MOLITVE SVETOG NIFONTA,<br />
episkopa Konstantijane Aleksandrijske<br />
Mala molitva Bogorodici<br />
Pomiluj me, Blagouhanje hrišćansko, Blagodatna, Sveneporočna, i pomozi mi<br />
velikom svojom milošću, Proslavljena, Presvetla, Nado onih koji se kaju.<br />
Molitva bolesnika pred Božanstvenim Pričešćem<br />
Gospode Bože moj, Koji činiš čudesa, Ti me, jedini Bože, podigni iz bolesti ove,<br />
651
kako bih se udostojio i ja da postanem pričasnikom svetih tajni Tvojih. Jer silno<br />
zažele duša moja da se neporočne Tvoje ploti nasiti i časne Ti krvi napije.<br />
Molitva isceljenoga pred Božanstvenim pričešćem<br />
Slava Ti, Sveti, Trisveti, Nadnebesni Bože Svedržitelju, jer čuo si me grešnika i<br />
darovao mi okrepu duše i tela. I sada me, Gospode moj Isuse Hriste, udostoj da se<br />
pričestim strašnim i besmrtnim i životvornim Tvojim tajnama, za oproštaj grehova i<br />
preporod unutrašnjega mog čoveka.<br />
Blagodarenje posle ručka Slava Ti, Hrists Bože, jer nasitih se dobara Tvojih. Ne liši<br />
me ni nebeskih blaga Svojih, velike milosti Svoje radi.<br />
Molitva za oproštaj<br />
Pomiluj me, Gospode, sagrešivšeg. Oprosti mi bludnom, skvernom, okaljanom i<br />
povedi me putem Svojih zapovesti, jer ga zaželeh.<br />
Molba za pomoć protiv iskušenja<br />
Gospode Bože moj, Koji si sve razumno ustrojio, Koji si razapeo nebu i zemlju<br />
uzveličao svekrepkom Svojom silom, Ti Koji u šaci držiš vascelu tvorevinu, daruj mi<br />
snagu protiv duhova zlobe, kako bih ih skršio, krepljen Svetim Tvojim Duhom.<br />
Molitva za izbavljenje od sujete<br />
Bože, Bože moj, ne dopusti da mi se ime proslavi među ljudima, ne dozvoli da mi<br />
poštovanje ili počasti prinose, nego mi radije daruj Svoju slavu koja pretrajava U<br />
vekove vekova. Jer tako će počinuti duh moj pred licem Tvojim, radujuće se. Jer ti<br />
znaš, Gospode, da je prijateljstvo prema svetu neprijateljstvo prema Tebi, mome<br />
Bogu.<br />
Molitva u pomislima neverja<br />
Verujem u jednoga Boga, Oca, Svedržitelja, Tvorca neba i zemlje, i svega vidljivog i<br />
nevidljivog. I u Jednoga Gospoda Isusa Hrisga, Sina Božijeg Jednorodnog, Tvorca i<br />
Vladiku svojega. I u Duha Svetoga, Slavnog i Prosvetljujućeg, Koji je govorio kroz<br />
proroke.<br />
Gospode moj Isuse Hriste, ne razgnevi se na mene, velike milosti Svoje radi, ne<br />
odgurni mene skvernoga koji osramotih Sveto Ime Tvoje. Jer Ti znaš, Gospode, kako<br />
me skoli neprijatelj, pogružavajući me sada u neverje zlo. Stoga oprosti meni koji<br />
sam iskušao trpeljivo čovekoljublje Tvoje, Preblagi i Dugotrpeljivi, Koji se kaješ<br />
zbog zala ljudskih.<br />
652
Molitva pokajanja i povratka<br />
Primi, Oče, mrtvoga i poginulog dušom. Primi brlog greha. Primi hulnoga, lukavog,<br />
bestidnog, sramnog, oskvrnjenog i dušom i telom. Primi onoga kojeg su svladala sva<br />
demonska zla. Smiluj se na bludnika, preljubnika, kvaritelja dece, kradljivca,<br />
prestupnika, gnusobu greha. Smiluj se na mene Ti, Koji svagda točiš bogatu milost, i<br />
ne odvrati blago Svoje lice od mene. Ne reci, Vladiko: "Ne znam te, ne poznajem te."<br />
Ne reci: "Gde si dosad bio?" Ne uzgnušaj se dima, blata, truleži, rugobe, sramote,<br />
gnusobe, truleži, lešine demonske, sablazni ljudske. Ne odvrati se od Mene, Vladiko,<br />
nego počuj me i spasi. Jer znam, Čovekoljupče, da ne želiš smrti grešnika, nego da se<br />
vrati i da živ bude. Neću Te pustiti, ako se ne smiluješ na mene, ako me ne primiš.<br />
Molitva za vrline<br />
Bože, Bože moj, Koji si prostro nebo kao kožu i ukrasio ga zvezdama, suncem,<br />
mese<strong>com</strong> i oblacima, ukrasi i mene umesto zvezdama svakom vrlinom. Umesto<br />
sunca, Sveti Tvoj Duh neka zasija u razumu mome. Mesto meseca, premudrost Svoju<br />
ulij u mene. Mesto u oblak, obuci me u svetost, krotosg, pravednost, opaši bedra moja<br />
istinom i obuj stope moje da se pripreme da blagoveste mir Tvoj.<br />
Bože, Bože moj, Koji si štedro izlio vazduh da se rastvara i da ga ljudi udišu, izlij<br />
štedro blagodat i dar Životvornog i Svetog Svoga Duha na mene, svega me<br />
bogovidnim, svesvetlim i čistim, svega časnim i slatkim čineći od gore do dole,<br />
punim blagodati i istine, mudrosti i znanja duhovnoga.<br />
Molitva za izbavljenje od strasti<br />
Gospode, Bože moj, Koji si svetu Mater Svoju časnijom pokazao od Nebeskih Sila,<br />
molitvama mnogoželjene Djeve oprosti grehe moje i odagnaj od mene svaki blud,<br />
preljubu, ogovaranje, mržnju, zavist, gnev, ogorčenost, nemar, sujetu, gordost,<br />
srebroljublje, nemilosrdnost, svađu, sporenje, neprijateljstvo, raspaljenje ploti,<br />
okamenjenost duše, stomakougađanje, pijanstvo, pohotu, krivokletstvo i beslavnu i<br />
pregorku slavu ljudsku. Da, Bože moj, sve to odagnaj od mene i učini da me ljudi<br />
smatraju ništarijom i podobijem gnusobe. Neka se ne nađe niko da me hvali na<br />
zemlji, niti ko da me veliča, Čovekoljupče, i neka nema nikoga da govori da sam svet<br />
i da ću se, Gospode moj, opravdati. Izbavi me od slave ljudske, Čovekoljupče,<br />
oslobodi me od čovekougodništva, Milostivi.<br />
Molitva hristoslovna<br />
Bože neba i zemlje, Kojega se užasava i od Koga drhti sve vidljivo i nevidljivo,<br />
pogledaj na molitvu nekorisnog sluge Svoga koji u bezakonjima mnogim živi. Jer Ti<br />
653
si, Gospode, Onaj Koji je sišao iz Otačkoga krila, od Kojega se nisi odvojio,<br />
nepojamno i za Nebeske Sile, i uronio u neporočnu matericu proslavljene Matere<br />
Svoje Marije Bogorodice. O, novo čudo i bogodolično. Jer devstvenosti Njene<br />
zatvorena vrata jasno prohodi Gospod. Nag na ulasku, plotonosan se pokaza na<br />
izlasku Bog, a vrata ostaju zatvorena, kako behu i pre rađanja. Jer ušao si kao<br />
savršeni Bog i izašao kao savršeni čovek u dvema prirodama i dvama suštastvima, u<br />
jednoj ipostasi, a sa dvema voljama. Jedan si, Gospode Isuse Hriste, Slovo si i<br />
odblesak Očev, i obraz sluge primivši, podoban si Ocu Svome po svemu, osim po<br />
nerođenosti, a podoban i nama postao si, izuzev u grehu. Tako si sa ljudima živeo,<br />
strašna čudesa savršio kao dokaz i potvrdu neporočnoga Svoga Božanstva. Ne<br />
dozvoli, stoga, da poginem, Gospode moj Isuse Hriste, zbog mnoštva bezakonja<br />
svojih, nego mi se javi, Vladiko, u času ovom, u milosti i sastradavanju, osenjujući<br />
me Duhom Svojim Svetim. Hodi, Milosrdni i Sveblagi, na priziv jadne mi duše i<br />
učini da zamirišem slavom Tvojom i lepotom Tvojom.<br />
Molitva skrušenosti i pokajanja<br />
Pomiluj me, Bože, paloga i ne odvrati se od smirenoga i posramljenog, ubogog i<br />
jadnog i skrušenog, nego mi pokaži sastradavanje, Ti Koji si bogat milošću i blag u<br />
žalosti. Jer Ti znaš, Dobri i Čovekoljubivi, ljudsku slabost, kao i ništavnost i<br />
stradanje. Isceli me, Gospode, i isceliću se i blagodaću Tvojom, umno ću se obnoviti<br />
i blagorasudan postati, kako bih mogao izbeći tajne svoje grehe, i od tuđina poštedi<br />
slugu Svojega.<br />
Molitva slavoslovlja<br />
Vladiko, došao si, sladak i krasan, Svom najmanjem stvorenju. Došao si, Živote,<br />
Radosti, Blagouhanje neporočnih i časnih angela, da obraduješ nekorisnog slugu<br />
Svoga. Dobro si došao, Ti Koji sve ispunjavaš, Slatki i Prevashodni. Blagosloven si<br />
Ti, Koji dolaziš po čoveštvu, proslavljen si Ti, Koji se ne pokrećeš po Božanstvu,<br />
Vladiko. Seti me se u slavi Svojoj, seti me se u lepotama rajskim, seti me se na<br />
visinama, seti me se u pesmama nad pesmama, seti me se Ti, Koji si nad heruvimima,<br />
seti me se Ti, Koji si nad serafimima, Blagosloveni, Veliki, Koji si svetlost i Koji<br />
prosvetljuješ, Koji si božanski odsjaj Oca, savršeni odraz, velika pučina besmrtnoga<br />
čovekoljublja. Dok, tako, Gospode moj Isuse Hriste, imam daha, smiluj se na mene,<br />
ne odstupi od mene, pokrivajući me i vodeći u večni život.<br />
Molitva za neprijatelje<br />
Gospode, daj milost svima koji me ruže, ili hule, ili mrze ili mi šta drugo čine. Jer Ti,<br />
Gospode, znaš da i njih lukavi đavo na zlosmradije i raspusnost okreće, kao i meni<br />
što svakoga dana čini, te ogorčavam božanstveno Tvoje Ime. Molim te, dakle, Oče<br />
654
Svedržitelju, Bože i Gospode milosti, poseti u milosti sve koji su zlo ka meni<br />
nastrojeni i učini ih svetilnicima i svetiteljima velikim. Učini ih dobrim, Gospode<br />
moj, ukroti ih, umiri ih, Vladiko moj, i prosvetli, te ih večne Svoje slave udostoj, kao<br />
blag i čovekoljubiv.<br />
Moljenje za spasenje od pakla<br />
Gospode, Gospode, izbavi dušu moju od ognja, od škrguta zuba, od strašnoga tartara.<br />
Molitva za oproštaj u raspaljivanju ploti<br />
Gospode, ja sam čovek grešan, mlad uzrastom, i teško ratujem protiv strasti i<br />
raspaljivanja ploti. Neka mi se, dakle, to ne uračuna u greh, molim Ti se, Hriste Bože.<br />
Jer Ti si Gospod i imaš vlast i rečju samom razrešuješ sagrešenja naša.<br />
Molitva pokajanja Bogu Ocu<br />
Strašni Oče, Koji si strašnoga Sina rodio, Koji sve ispunjavaš Duhom Svojim, počuj<br />
me, nečistoga, i pokaraj gnusobe koje se hvale da me nadjačaše. Jer Tebi jedinome<br />
sagreših ja, prljav i pokvaren.<br />
Moljenje za zaštitu od demona<br />
Gospode Bože moj, na Tebe se ponadah, spasi me od svih koji me gone i izbavi me<br />
da kadgod ne ugrabi kao lav dušu moju podmukli knez tame, bez Tebe, Izbavitelja<br />
njenoga, Hriste, niti Svetoga Duha Koji je spasava. Blažen je, dakle, Gospode moj,<br />
onaj ko živi u nadi na Tebe, Koji si voljno postao ubogim i bednim radi našega<br />
spasenja, te ga stoga u dan zli njegove končine izbavi, kao čovekoljubivi Bog, od<br />
pokvarenih duhova zlobe, kada oni budu stajali, besramno ga optužujući kao mitari<br />
nesastradalni, tražeći da progutaju jadnu mu dušu. Izbavi, dakle, Vladiko strašni i<br />
užasni, Ti Koji potresaš trepetom sve, od tiranije rod hrišćanski. Pomiluj, sveti, one<br />
koji se na Tebe uzdaše i pomozi onima koji silno prestupaju zakon i neprestano<br />
ogorčavaju veliko milosrđe Tvoje.<br />
Molitva za pomoć protiv demona<br />
Oče Sveti, Bože Životvorni, daj nam svaku rasudnost i silu i vlast protiv lukavih<br />
demona, da, pogazivši ih uz Tvoju pomoć i Tvojom silom, pobednici postanemo<br />
mračnih i podmuklih varvara, i da vencem Tvoga blagouhanja ovenčani, radosni<br />
sastavimo lik sa angelima Tvojim, Vladiko Blaženi, Sveti, Trisveti, Oče, Sine i<br />
Utešitelju Duše, oko prestola Tebe, strašnoga Boga, Koji sve držiš.<br />
655
MOLITVE UZ VELIKI POST<br />
Velikoposna molitva svetog Jefrema Sirina<br />
Gospode i Vladiko života moga, duh lenjosti, čamotinje, vlastoljublja i praznoslovlja,<br />
ne daj mi. (zemni poklon)<br />
Duh celomudrenosti, smirenoumlja, trpljenja i ljubavi, daruj meni, sluzi Tvom.<br />
(zemni poklon)<br />
Da, Gospode Care, daruj mi da vidim sagrešenja svoja i da ne osuđujem brata svog,<br />
jer si Blagosloven u vekove vekova. Amin. (zemni poklon)<br />
Od Vaskrsa do Tomine nedelje<br />
I jutarnje i večernje molitveno pravilo zamenjuje se ovim:<br />
Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi, i svima u grobovima život darova.<br />
(triput)<br />
Videvši Vaskrsenje Hristovo, poklonimo se Svetom Gospodu Isusu, jedinom<br />
Bezgrešnom. Krstu Tvom klanjamo se, Hriste, i sveto Vaskrsenje Tvoje pevamo i<br />
slavimo; jer si Ti Bog naš, osim Tebe drugog ne znamo, i ime Tvoje prizivamo.<br />
Priđite svi verni, poklonimo se svetom Vaskrsenju Hristovom. Jer gle, kroz Krst dođe<br />
radost celom svetu. Uvek blagosiljajući Gospoda, pevajmo Vaskrsenje Njegovo; jer<br />
radi nas pretrpevši Krst, smrću smrt uništi. (triput)<br />
Ipakoj, glas 4.<br />
Pretekavši jutro mironosice sa Marijom, našavši kamen odvaljen od groba, slušahu od<br />
Angela: Što s mrtvima kao čoveka tražite, Onoga koji je u večnoj svetlosti? Vidite<br />
pogrebne povoje, trčite i svetu propovedajte da je vaskrsao Gospod, pobedivši smrt,<br />
jer je On Sin Boga, koji spasava rod čovečanski.<br />
Kondak, glas 8.<br />
Ako si i u grob sišao, Besmrtni, no adovu si silu razorio, i vaskrsao kao Pobeditelj,<br />
Hriste Bože. Ženama Mironosicama rekavši: "Radujte se!" I Tvojim apostolima mir<br />
darujući, palima dajući vaskrsenje.<br />
U grobu telesno, u adu s dušom kao Bog, u Raju s razbojnikom, i na Prestolu bio si,<br />
Hriste, sa Ocem i Duhom, sve ispunjavajući, Bezgranični.<br />
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu.<br />
Grob Tvoj - izvor vaskrsenja našeg, Hriste, pokaza se kao živonosan, kao lepši od<br />
raja, uistinu svetliji od svake carske odaje.<br />
I sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
Raduj se, Bogorodice, osvećen si božanski stan Svevišnjeg, jer se Tobom dade radost<br />
onima koji kliču: Blagoslovena si Ti među ženama, svebesprekorna Vladičice.<br />
Gospode, smiluj se. (40 puta)<br />
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu. I sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
Časniju od heruvima i neuporedivo slavniju od serafima, Tebe što Boga-Reč<br />
neporočno rodi, uistinu Bogorodicu veličamo.<br />
Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi, i svima u grobovima život darova.<br />
(triput)<br />
656
Od Tomine nedelje do Vaznesenja<br />
Umesto Care nebeski... čita se Vaskršnji tropar:<br />
Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt uništi, i svima u grobovima život darova.<br />
(triput)<br />
Od Vaznesenja do Duhova<br />
Počinje se od Sveti Bože, sveti Krepki, sveti Besmrtni... (izostavlja se sve pre ovog).<br />
Sve važi i za večernje molitve.<br />
MOLITVE VEČERNJE<br />
Molitvenik - Kanonik, prevod O. Justina Popovića<br />
Početak: Blagosloven Bog naš ... Ako nije sveštenik: Molitvama svetih Otaca naših,<br />
Gospode Isuse Hriste, Bože naš, pomiluj nas.<br />
zatim: Trisveto; i po Oče naš; Vjeruju.<br />
Tropari, glas 6:<br />
Pomiluj nas, Gospode, pomiluj nas, jer mi grešnici, nemajući nikakvog opravdanja,<br />
prinosimo Tebi kao Vladici ovu molitvu: pomiluj nas.<br />
Slava: Gospode, pomiluj nas, jer se u Tebe uzdamo; ne gnevi se jako na nas, niti<br />
pominji bezakonja naša, no i sada kao milostiv pogledaj i izbavi nas od neprijatelja<br />
naših: jer si Ti Bog naš, i mi smo narod Tvoj, svi smo delo ruku Tvojih, i ime Tvoje<br />
prizivamo.<br />
I sada: Otvori nam dveri milosrđa, blagoslovena Bogorodice, da ne propadnemo mi<br />
koji se u Tebe nadamo, no da se Tobom izbavimo od beda: jer si Ti spasenje roda<br />
hrišćanskoga. Gospode, pomiluj! (12 puta)<br />
Molitva 1: Bogu Ocu, sv.Makarija Velikog<br />
Bože večni i care svakog stvorenja koji si me udostojio da doživim do ovoga časa,<br />
prosti mi grehe, koje učinih ovoga dana delom, rečju i mišlju. I očisti, Gospode,<br />
smirenu dušu moju od svake prljavštine tela i duha. I daj mi, Gospode, da mi san ove<br />
noći prođe u miru, da bih ustavši sa skormne postelje, ugađao presvetom imenu<br />
Tvom, u sve dane života moga, i pobedio telesne i bestelesne neprijatelje koji vojuju<br />
na mene. I izbavi me, Gospode, od sujetnih pomisli i rđavih želja koje me prljaju. Jer<br />
je Tvoje carstvo, i sila, i slava Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvek i u vekove<br />
vekova . Amin.<br />
Molitva 2: Gospodu Isusu Hristu, sv.Antioha<br />
Svedržitelju, reči Očeva, jedini savršeni Isuse Hriste, iz velikog milosrđa Svog nikada<br />
se ne odvajaj od mene, sluge Tvoga, već svagda u meni obitavaj. Isuse, dobri pastiru<br />
svojih ovaca, nemoj me predati pobuni zmijinoj i nemoj me ostaviti želji Sataninoj,<br />
jer se u meni nalazi seme truleži. Stoga Gospode Bože, obožavani Care Sveti, Isuse<br />
Hriste, sačuvaj me u snu i nezalaznom svetlošću, Duhom Tvojim Svetim, kojim si<br />
657
osvetio Svoje učenike. Daj, Gospode, I meni nedostojnom sluzi Tvom spasenje Tvoje<br />
na postelji mojoj; prosveti um moj svetlošću znanja svetog Evanđelja Tvog, dušu -<br />
ljubavlju Krsta Tvog, srce - čistotom reči Tvoje, telo moje - Tvojom bestrasnom<br />
strašću, misao moju - Tvojom smernošću sačuvaj, i podigni me u potrebno vreme na<br />
Tvoje slavoslovlje. Jer si sveproslavljen sa bespočetnim Tvojim Ocem i s presvetim<br />
Duhom zanavek. Amin.<br />
Molitva 3: Presvetom Duhu<br />
Šta ću Ti podneti, ili čime ću Ti uzvratiti, neizmerno dobrotvorni besmrtni Care,<br />
milosrdni i čovekoljubivi Gospode! jer si mene, koji sam lenj za službu Tebi i koji<br />
nisam ništa dobro učinio, doveo do kraja ovog minulog dana, ustrojavajući obraćenje<br />
i spasenje duši mojoj. Budi milostiv meni grešnome i lišenome svakog dobrog dela.<br />
Podigni dušu moju palu, oskrnavljenu bezmernim gresima, i ukloni iz mene svaku<br />
rđavu pomisao ovog vidljivog života. Jedini Bezgrešni, prosti moja sagrešenja kojima<br />
Ti zgreših ovoga dana svesno i nesvesno, rečju i delom i mišlju, i svima svojim<br />
čulima. Ti Sam štiteći me, sačuvaj me Svojom božanskom vlašću i neiskazanim<br />
čovekoljubljem i silom od svake protivničke napasti. Očisti, Bože, očisti mnoštvo<br />
grehova mojih. Blagoizvoli, Gospode, da me izbaviš od zamke đavolove, i spasi dušu<br />
moju strasnu, i ozari me svetlošću lica Svoga kada dođeš u slavi, i sada učini da<br />
zaspim nevinim snom i bez maštanja. I sačuvaj nesmućenom misao sluge Tvoga, i<br />
svu Sataninu delatnost odagnaj od mene, i prosveti duhovne oči srca moga, da ne<br />
zaspim na smrt. I pošlji mi Anđela mira, Čuvara i nastavnika duše i tela moga, da me<br />
izbavi od neprijatelja mojih da, ustavši s postelje svoje, podnesem Tebi zahvalne<br />
molbe. O Gospode, usliši mene, voljom i savešću grešnog i ubogog, slugu Tvog;<br />
daruj mi da se, pošto ustanem, poučim rečima Tvojim, i učini da Anđeli Tvoji oteraju<br />
daleko od mene đavolsku mrzovolju, da bih blagoslovio Tvoje sveto ime, i proslavio i<br />
slavio prečistu Bogorodicu Mariju koju si nama grešnima dao kao zastupnicu, i primi<br />
Nju koja se moli za nas, jer znam da podražava Tvoje čovekoljublje i ne prestaje da<br />
se moli. Njenim zastupništvom, i znamenjem časnoga Krsta, i radi svih Svetitelja<br />
Tvojih, sačuvaj ubogu dušu moju, Isuse Hriste Bože naš, jer si svet i sveproslavljen<br />
zanavek. Amin.<br />
Molitva 4: sv.Makarija Velikog<br />
Gospode Care nebesni, Utešitelju, Duše istine, obaspi milosrđem i pomiluj me<br />
Grešnoga slugu Tvoga, i otpusti mi nedostojnom i prosti sve što Ti danas sagreših kao<br />
čovek, čak i ne kao čovek već i gore od skota: moje grehe hotimične i nehotimične,<br />
znane i neznane, one iz mladosti, i one od nauke zle, i one od nepromišljenosti i<br />
mrzovolje. Ako se imenom Tvojim kleh, ili ga pohulih u misli svojoj, ili koga ukorih,<br />
ili koga oklevetah gnevom svojim, ili ožalostih, ili se radi čega razljutih, ili slagah, ili<br />
nezgodno spah, ili siromah dođe k meni i ja ga ne pogledah, ili brata svoga ožalostih,<br />
ili se svadih, ili koga osudih, ili se naduh, ili se pogordih, ili se razgnevih, ili dok<br />
658
stajah na molitvi um se moj kosnu zla ovoga sveta, ili na razvrat pomislih, ili se<br />
prejedoh, ili se opih, ili se ludo smejah, ili zlo pomislih, ili videvši tuđu lepotu bih<br />
njome ranjen u srcu, ili govorih što ne treba, ili se nasmejah grehu brata svoga, - moji<br />
su gresi bezbrojni, - ili bejah lenj za molitvu, ili što drugo rđavo učinih, ne sećam se;<br />
jer sve to i više od toga učinih. Pomiluj me, Tvorče, Gospodaru moj mrzovoljnog i<br />
nedostojnog slugu Tvog, i ostavi mi, i otpusti, i oprosti mi, kao blag i čovekoljubiv,<br />
da s mirom legnem, zaspim i otpočinem ja bludni, grešni i jadni; i pokloniću se i<br />
opevaću, i proslaviću prečasno ime Tvoje, sa Ocem i Jedinorodnim Sinom Njegovim,<br />
sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
Molitva 5.<br />
Gospode Bože naš, što sagreših ovoga dana rečju, delom i mišlju, oprosti mi kao blag<br />
i čovekoljubiv. Podari mi miran i tih san; pošalji mi svog Anđela Čuvara koji me krili<br />
i čuva od svakoga zla. Jer si Ti čuvar duša i tela naših, i Tebi slavu uznosimo, Ocu i<br />
Sinu i Svetome Duhu, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
Molitva 6.<br />
Gospode Bože naš, u koga verovasmo, i čije Ime iznad svakoga imena prizivamo, daj<br />
nama koji odlazimo na spavanje odmor duši i telu, i sačuvaj nas od svakog sanjarenja<br />
i tamne slasti; zaustavi navalu strasti; ugasi raspaljene prohteve telesne; daj nam da<br />
celomudreno poživimo u delima i rečima, da vodeći dobrodeteljni život, ne<br />
otpadnemo od Tvojih obećanih dobara, jer si blagosloven zanavek. Amin.<br />
Molitva 7: sv.Jovana Zlatousta<br />
Molitve molebne, po broju dvadeset i četiri, prema dnevnim i noćnim časovima<br />
Dnevne:<br />
Gospode, ne liši me Svojih nebeskih blaga! Gospode, izbavi me večnih muka!<br />
Gospode, sagreših li umom ili mišlju, rečju ili delom. oprosti mi! Gospode, izbavi me<br />
svakog neznanja, i zaboravnosti i malodušnosti, i okamenjene neosetljivosti!<br />
Gospode, izbavi me od svakog iskušenja! Gospode, prosveti moje srce koje pomrači<br />
rđava želja! Gospode, ja kao čovek sagreših, a Ti kao milosrdni Bog pomiluj me,<br />
videći nemoć duše moje! Gospode, pošalji mi u pomoć blagodat Svoju da proslavim<br />
sveto ime Tvoje! Gospode Isuse Hriste, zapiš me slugu Tvog u knjigu života, i podari<br />
mi dobar kraj! Gospode Bože moj, iako ništa dobro ne učinih pred Tobom, ipak mi<br />
daj da po blagodati Tvojoj postavim dobar početak! Gospode, okropi srce moje<br />
rosom blagodati Svoje! Gospode neba i zemlje, pomeni mene grešnog slugu Tvog,<br />
gadnog i nečistog, u carstvu Svom! Amin.<br />
Noćne:<br />
Gospode, primi me u pokajanju! Gospode, ne ostavi me! Gospode, ne uvedi me u<br />
659
iskušenje! Gospode, daj mi misao dobru! Gospode, daj mi suze, i sećanje na smrt, i<br />
umilenje! Gospode, daj mi pomisao za ispovedanje grehova mojih! Gospode, daj mi<br />
smernost, celomudrenost i poslušnost! Gospode, daj mi trpljenje, velikodušnost i<br />
krotost! Gospode, zasadi u meni koren svakog dobra - strah Tvoj u srcu mom!<br />
Gospode, udostoj me da Te ljubim svom dušom svojom i mišlju, i da u svemu tvorim<br />
volju Tvoju! Gospode, zakloni me od nekih ljudi, i demona, i strasti, i od svake druge<br />
neprilične stvari! Gospode, znaš šta činiš, kako Ti hoćeš, neka bude volja Tvoja i u<br />
meni grešnom, jer si blagosloven zanavek! Amin.<br />
Molitva 8: Gospodu Isusu Hristu<br />
Gospode Isuse Hriste Sine Božji, radi molitava prečasne Majke Tvoje, i bestelesnih<br />
Anđela Tvojih, i proroka i Preteče i Krstitelja Tvoga, i bogorečitih Apostola, svetlih i<br />
dobropobednih Mučenika, prepodobnih i bogonosnih Otaca, i svih Svetih, izbavi me<br />
od sadašnje napasti đavolske. O, Gospode moj i Tvorče, Ti koji ne želiš smrti<br />
grešniku nego da se obrati i živ bude, daj obraćenje i meni bednom i nedostojnom,<br />
otmi me iz čeljusti pogubne zmije koja je zinula da me proguta i svede živa u pakao.<br />
O, Gospode moj, uteho moja, koji si se radi mene kukavnog obukao u trošno telo,<br />
iščupaj me iz bede i podaj utehu duši mojoj jadnoj. Usadi u srce moje da tvorim<br />
zapovesti Tvoje, i da napustim dela zla i dobijem blaženstva Tvoja, jer se u Tebe<br />
uzdam, Gospode, spasi me.<br />
Molitva 9: Presvetoj Bogorodici, Petra inoka studitskoga<br />
Pripadajući Prečistoj Materi Božjoj, ja bedni molim se: Ti znaš, Carice, da ja<br />
neprestano grešim i gnevim Sina Tvog i Boga mog; i ako se mnogo puta kajem,<br />
ispadam lažljivac pred Bogom; i kajem se dršćući, da me Gospod ne porazi; no ubrzo<br />
opet to isto činim. Znajući to, Vladičice moja Gospođo Bogorodice, molim Te da se<br />
smiluješ na mene, da me ukrepiš, i da mi daš da činim ono što je dobro. Jer Ti znaš,<br />
Vladičice moja Bogorodice, da ja mrzim svoja zla dela, i svom mišlju svojom volim<br />
zakon Boga mog. Ali ne znam, Gospođo Prečista, zašto ono što mrzim to i volim a<br />
ono što je dobro obilazim. Ne popuštaj, Prečista, volji mojoj da se vrši, jer je<br />
nebogougodna, nego neka bude volja Sina Tvog i Boga mog: neka me On spase, i<br />
urazumi, i podari mi blagodat Svetoga Duha, da bih od sada prestao sa činjenjem zla,<br />
i ostalo vreme poživeo po zapovestima Sina Tvog, kome priliči svaka slava, čast i<br />
moć, sa bespočetnim Ocem Njegovim, i presvetim i blagim i životvornim Duhom<br />
Njegovim, sada i uvek i u vekove vekova. Amin.<br />
Molitva 10: Presvetoj Bogorodici<br />
Blaga Majko blagoga Cara, prečista i blagoslovena Bogorodice Marije, milost Sina<br />
Tvog i Boga našeg izlij na moju strasnu dušu, i Tvojim molitvama uputi me na dobra<br />
dela, da bih ostalo vreme života svog proveo bez poroka i Tobom raj našao,<br />
660
Bogorodice Djevo, jedina čista i blagoslovena.<br />
Molitva 11: sv. Anđelu Čuvaru<br />
Anđele Hristov, Čuvaru moj sveti i pokrovitelju duše i tela moga, oprosti mi sve što<br />
zgreših u današnji dan, i izbavi me od svakoga zla neprijateljskog mi protivnika, da<br />
ne bih nikakvim grehom razgnevio Boga mog, no moli se za mene grešnog i<br />
nedostojnog slugu, da me pokažeš dostojna dobrote i milosti Svesvete Trojice, i<br />
Matere Gospoda moga Isusa Hrista, i svih Svetih! Amin.<br />
Onda kondak Bogorodici<br />
Tebi, Bogorodice, vojvotkinji koja se bori za nas, mi, sluge Tvoje, uznosimo pobedne<br />
zahvalne pesme, jer smo se izbavili od zala. No i sada, pošto imaš nepobedivu moć,<br />
oslobodi nas od svih opasnosti, da Ti kličemo: Raduj se, Nevesto Nenevestna!<br />
zatim:<br />
Preslavna Prisnodevo, Majko Hrista Boga, prinesi našu molitvu Sinu Tvom i Bogu<br />
našem, da spase Tobom duše naše.<br />
Svu nadu svoju polažem na Tebe, Majko Božija, sačuvaj me pod okriljem Svojim.<br />
Bogorodice Djevo, ne zaboravi mene grešnoga kome treba Tvoja pomoć i Tvoje<br />
zastupništvo, jer se u Tebe uzda duša moja, i pomiluj me.<br />
onda molitva sv. Joanikija<br />
Nadanje je moje Otac, pribežište je moje Sin, zaštita je moja Duh Sveti, Trojice<br />
Sveta, slava Ti!<br />
zatim:<br />
Dostojno je vaistinu da blaženom zovemo Tebe, Bogorodicu, uvek blaženu i<br />
svebesprekornu, i Mater Boga našega. Časniju od Heruvima i slavniju neuporedivo<br />
od Serafima. Tebe što Boga Reč neporočno rodi, vaistinu Bogorodicu, mi Te<br />
veličamo.<br />
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhu, i sada i uvek i u vekove vekova. Amin. Gospode,<br />
pomiluj! (triput); blagoslovi!<br />
i otpust<br />
Gospode Isuse Hriste Sine Božji, radi molitava Tvoje prečiste Majke, i prepodobnih i<br />
bogonosnih Otaca naših, i svih Svetih, spasi me grešnoga!<br />
Molitva sv. Jovana Damaskina, koju izgovaraj ukazujući na svoju postelju:<br />
Čovekoljubivi Gospodaru, neće li mi ova postelja biti grob ili ćeš dušu moju bednu<br />
još obasjati danom? Eto, preda mnom je grob; eto, preda mnom stoji smrt! Gospode,<br />
bojim se Tvoga suda i beskrajnih muka, a ne prestajem činiti zlo; Tebe, Gospoda<br />
Boga svog svagda razgnevljujem, i prečistu Tvoju Mater, i sve nebeske Sile, i mog<br />
svetog Anđela Čuvara. Znam, Gospode, da sam nedostojan Tvoga čovekoljublja, a<br />
dostojan sam svake osude i muke. No, Gospode, hteo ja ili ne, spasi me. Jer ako<br />
pravednika spaseš, to nije ništa naročito; i ako čistoga pomiluješ, to nije ništa<br />
čudnovato, jer su dostojni Tvoje milosti. Ali, na meni grešnom učini čudo milosti<br />
Svoje; u tome pokaži čudo čovekoljublja Svog, da ne nadvlada moja grešnost Tvoju<br />
neiskazanu dobrotu i milosrđe; i kako hoćeš uradi sa mnom.<br />
661
onda sa poklonom do zemlje govori:<br />
Klanjam se Tebi, Presveta Trojice, jednosušna, životvorna i nerazdeljiva: Oče, i Sine,<br />
i Sveti Duše; verujem u Tebe, i ispovedam, slavim, blagodarim, hvalim, počitujem, i<br />
veličam Te i molim: pomiluj mene nepotrebnog slugu Tvog. (triput)<br />
Klanjam se Tebi, Presvsta Bogorodice, Ti si nam svojim Rođenjem pokazala Svetlost<br />
istinitu, carice neba i zemlje: nado beznadežnih, pomoćnice nemoćnih, i zastupnice<br />
svih grešnih; Ti me zakrili i sačuvaj od svih opasnosti i nevolja duševnih i telesnih; i<br />
molim Ti se, svemoćnim molitvama Svojim budi mi zastupnica.<br />
(poklon)<br />
Presveta Vladarko Bogorodice, primi ovo malo moljenje i podnesi ga Sinu Tvom i<br />
Bogu našem, da Tebe radi spase i prosveti duše naše.<br />
(poklon)<br />
Svi nebeski činovi: Serafimi, Heruvimi, Prestoli, Gospodstva, Sile, Vlasti,<br />
Poglavarstva, Arhanđeli i Anđeli, molim vam se i preklinjem vas, molite se Bogu za<br />
mene grešnog.<br />
(poklon)<br />
Sveti veliki Jovane, proroče, pretečo i Krstitelju Gospodnji, koji si postradao za<br />
Hrista i stekao slobodu pred Gospodom, pomoli se za mene grešnog da se spasem<br />
molitvama tvojim.<br />
(poklon)<br />
Sveti Božji Apostoli, Proroci, Mučenici, Svetitelji, Postnici, Prepodobni. Pravedni,<br />
Pustinjaci, Crnorisci, Patrijarsi, i svi Sveti, stradali ste za Hrista i stekli slobodu pred<br />
Gospodom, molite se za mene grešnog da se spasem molitvama vašim.<br />
(poklon)<br />
Sveti Jovane Zlatouste, sa Vasilijem Velikim, Grigorijem Bogoslovom i čudotvor cem<br />
Nikolajem, i sa svima svetim Sveštenonačalnicima, pomozite mi i pomilujte me<br />
vašim molitvama Bogu i zauzimanjem.<br />
(poklon)<br />
Prepodobni i bogonosni oci naši: Antonije i Teodosije. Jevtimije, Teoktiste, Savo.<br />
Onufrije, Jovane Damaskine, Simeone Novi Bogoslove, i svi prepodobni, molite<br />
Boga za mene grešnog.<br />
(poklon)<br />
Sveti srpski prosvetitelji i učitelji: Savo, Simeone, Arsenije, Maksime, Vasilije, Petre,<br />
i svi svetitelji, Isposnici, Pustinjaci, Ispovednici i Mučenici zemlje srpske,<br />
neprestanim molitvama svojim Gospodu Sladčajšem prosvetite, naučite i spasite<br />
mene grešnog.<br />
(poklon)<br />
Sve svete žene: Mironosice, Mučenice, Prepodobne i Devstvenice, dostojno Hristu<br />
poslužiste, - molite Boga za mene grešnog.<br />
(poklon)<br />
Nepobediva i božanska silo česnog i životvornog Krsta Gospodnjeg, ne ostavi me<br />
grešnog, nego me silom tvojom zaštiti od svakog duševnog i telesnog iskušenja.<br />
(poklon)<br />
662
Presveta Vladarko Bogorodice, nado svih hrišćana, mi nemamo drugu nadu i<br />
pouzdanje osim Tebe, svečista Vladarko moja Gospođo Bogorodice, Majko Hrista<br />
Boga mog, stoga pomiluj me i izbavi me od svih zala mojih, i umoli milostivog Sina<br />
Svog i Boga mog, da pomiluje bednu dušu moju, da me izbavi od večnih muka i<br />
udostoji carstva Svog.<br />
(poklon)<br />
Sveti Anđele Hranitelju moj, zakrili me krilima dobrote Tvoje, i odagnaj od mene<br />
svako lukavo dejstvo đavolsko, i moli Boga za mene grešnog.<br />
(poklon)<br />
i onda govori ovo:<br />
Prosveti oči moje Hriste Bože, da ne bih nekad zaspao na smrt, da ne bi nekad rekao<br />
vrag moj: učvrstih se na njemu.<br />
Slava: Zaštitnik duše moje budi, Bože, jer hodim usred mnogih zamki; izbavi me od<br />
njih, i spasi me, Blagi, kao čovekoljubac.<br />
I sada: Neućutno proslavljajmo preslavnu Božju Majku koja je svetija i od svetih<br />
Anđela, ispovedajući je srcem i ustima kao Bogorodicu, jer nam je vaistinu rodila<br />
Boga ovaploćenog, i neprestano se moli za duše naše.<br />
Onda celivaj krst svoj, i prekrsti krstom postelju svoju od uzglavlja do nogu, tako i<br />
svih strana, govoreći Molitvu časnome Krstu:<br />
Slava Gospode Krstu Tvome časnome!<br />
Neka vaskrsne Bog, i neka se razveju neprijatelji Njegovi, i neka beže od lica<br />
Njegova oni koji Ga mrze. Neka iščeznu kao što iščezava dim, kao što se topi vosak<br />
na domaku ognja; tako neka izginu đavoli pred licem onih koji ljube Boga i osenjuju<br />
se krsnim znakom, i koji radosno govore: Raduj se, prečasni i životvorni Krste<br />
Gospodnji, koji progoniš đavole silom raspetog na tebi Gospoda našeg Isusa Hrista,<br />
koji je sišao u pakao i satro silu đavolsku, i koji nam je darovao tebe, Krst Svoj časni,<br />
za prognanje svakoga protivnika. O prečasni i životvorni Krste Gospodnji, pomaži mi<br />
uvek sa Svetom Vladarkom, Djevom Bogorodi<strong>com</strong>, i sa svima Svetima zanavek!<br />
Amin.<br />
onda umesto oproštaja:<br />
Razreši, otpusti, prosti, Bože, sagrešenja naša voljna i nevoljna, ona - u reči i delu,<br />
ona - u znanju i neznanju, ona - u danu i u noći, ona - u umu i u pomisli, - sve nam<br />
prosti kao blag i čovekoljubiv.<br />
Molitva<br />
Prosti, čovekoljubivi Gospode, one koji nas mrze i vređaju. Čini dobro onima koji<br />
dobro čine. Braći i srodnicima našim daruj ono što traže za svoje spasenje i život<br />
večni. Bolesne poseti, i podaj im isceljenje. One na moru rukovodi. Putnicima budi<br />
saputnik. Crkvu pomaži. Podari oproštaj grehova onima što nam služe i što nas vole.<br />
Pomiluj po velikoj milosti Svojoj one koji zahtevaju od nas nedostojnih da se molimo<br />
za njih. Pomeni, Gospode, preminule oce i braću našu, i upokoj ih gde sija svetlost<br />
lica Tvoga. Seti se, Gospode, zarobljene braće naše, i izbavi ih od svake nevolje. Seti<br />
se, Gospode, onih koji darove donose i dobro čine u svetim crkvama Tvojim, i podaj<br />
im ono što traže za svoje spasenje i život večni. Seti se, Gospode, i nas smirenih i<br />
663
grešnih i nedostojnih slugu Tvojih, i prosveti um naš svetlošću znanja Tvog, i vodi<br />
nas stazom zapovesti Svojih, - molitvama Prečiste Vladarke naše Bogorodice i<br />
Prisnodjeve Marije, i svih Svetih Tvojih, jer si blagosloven kroza sve vekove. Amin.<br />
Svakodnevno ispovdanje grehova:<br />
Tebi Gospodu Bogu mome i Tvorcu, u Svetoj Trojici jednome, slavljenome i<br />
obožavanome, Ocu i Sinu i Svetome Duhu, ispovedam sve grehe svoje, koje načinih<br />
u toku celog života svog, i svakog časa, i u sadašnje vreme i u prošle dane i noći,<br />
delom, rečju, mišlju, prejedanjem, prepijanjem, tajnojedenjem, praznoslovljem,<br />
mrzovoljom, lenjošću, prepiranjem, neposlušnošću, ogovaranjem, osuđivanjem,<br />
nehatom, samoljubljem, pohlepnošću, gramžljivošću, govorenjem neistine,<br />
nepoštenom zaradom, lakomošću, surevnivošću, zavišću, gnjevom, zlopamćenjem,<br />
mržnjom, zakidanjem, i svima svojim čulima: vidom, sluhom, mirisom, ukusom,<br />
pipanjem, i ostalim svojim gresima, kako duševnim tako i telesnim, pomoću kojih<br />
razgnevih Tebe Boga mog i Tvorca, i nepravdu nanesoh bližnjem svom, - žaleći za<br />
sve to, objavljujem sebe krivim pred Tobom Bogom mojim, i imam želju da se<br />
kajem; samo, Gospode Bože moj, pomozi mi, smireno Te molim sa suzama. A prošle<br />
grehe moje oprosti mi milosrđem Tvojim, i kao blag i čovekoljubiv razreši me od<br />
svih ovih grehova koje izložih pred Tobom.<br />
Pre no što legneš u svoju postelju, pronesi kroz svoj um i razmisli o ovome:<br />
Prvo: Zahvali Svedržitelju Bogu što ti je blagodaću Svojom darovao da minuli dan<br />
provedeš živ i zdrav.<br />
Drugo: Pitaj sebe, i ispitaj savest svoju, idući postepeno i podrobno razgledajući sve<br />
vreme proteklog dana, počevši od trenutka kada si ustao iz postelje, i privodeći sebi u<br />
sećanje: kuda si išao; šta si radio; s kim si razgovarao, i šta: seti se i s najvećom<br />
pažnjom ispitaj i sva svoja dela koja si učinio, reči koje si izgovorio, misli koje si<br />
imao, i to od jutra pa sve do večeri<br />
Treće: Ako si što dobro učinio u toku dana, ne smatraj da je to od tebe već od<br />
Samoga Boga koji nam daruje sva dobra bez naše zasluge; Njemu to pripisuj, i<br />
zahvali; i moli se da te u tome dobru utvrdi, i da ti pomogne i podari da i ostala dobra<br />
činiš.<br />
Četvrto: Ako si pak što rđavo učinio, reci sebi da je to došlo od tebe sama, i od tvoje<br />
nemoći, ili od rđave navike, i volje; kaj se, i moli Čovekoljupca da ti izvoli darovati<br />
oproštaj za to, obećavajući čvrsto da to u buduće nećeš više činiti.<br />
Peto: Sa suzama moli svog Tvorca da se smiluje i daruje ti ovu noć tihu, mirnu, čistu<br />
i bezgrešnu; a sutrašnji dan da ti podari da potpuno provedeš u slavljenju Njegovog<br />
svetog imena.<br />
Šesto: Ako nađeš da ti je uzglavlje meko, ukloni ga, pa na njegovo mesto stavi kamen<br />
Hrista radi. Ako ti pri spavanju bude zima, potrpi govoreći da drugi uopšte ne<br />
spavaju.<br />
664
MOLITVENO PRAVILO O USKRSU<br />
(od Uskrsa do Tomine nedelje)<br />
Polunoćnica, Jutarnje molitve, Časovi, Povečerje, Molitve pre spavanja i Kelejno<br />
(molitveno) pravilo vrše se po ovom pravilu:<br />
Blagosloven Bog naš..<br />
Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt unšiti, i svima u grobovima život darova.<br />
(triput)<br />
Videvši Vaskrsenje Hristovo, poklonimo se svetome Gospodu Isusu, jedinome<br />
bezgrešnome. Krstu Tvome klanjamo se Hriste i sveto Vaskrsenje Tvoje pevamo i<br />
slavimo; jer si Ti Bog naš, osim Tebe drugoga ne znamo, ime Tvoje imenujemo.<br />
Hodite svi verni, poklonimo se svetom Vaskrsenju Hristovom. Jer, gle, kroz Krst<br />
dođe radost celome svetu. Uvek blagosilljajući Gospoda, pevajmo Vaskrsenje<br />
Njegovo; jer radi nas pretrpevši Krst, smrću smrt razruši. (triput)<br />
Ipakoj, glas 4:<br />
Pretekavši jutro Mironosice s Marijom, i našavši kamen odvaljen od groba, slušahu<br />
od Anđela: Što s mrtvima kao čoveka tražite, Onoga koji je u večnoj svetlosti? Vidite<br />
pogrebne povoje, trčite i svetu propovedajte: da je vaskrsao Gospod, umrtvivši smrt,<br />
jer je On Sin Boga, koji spasava rod čovečanski.<br />
Kondak, glas 8:<br />
Ako si i u grob sišao, Besmrtni, no adovu si silu razorio, i vaskrsao si kao Pobeditelj,<br />
Hriste Bože. Ženama Mironosicama rekavši: Radujte se! i Tvojim Apostolima mir<br />
darujući, palima dajući vaskrsenje. U grobu telesno, u adu s dušom kao Bog, u Raju s<br />
razbojnikom, i na Prestolu bio si, Hriste, sa Ocem i Duhom, sve ispunjujući,<br />
Neograničeni.<br />
Slava: Grob Tvoj - izvor vaskrsenja našega, Hriste, pokaza se kao živonosan, kao<br />
lepši od Raja, vaistinu svetliji od svake carske odaje.<br />
I sada: Višnjega si osvećeno Božansko naselje, raduj se, Bogorodice, jer se Tobom<br />
dade radost onima koji kliču: Blagoslovena si Ti među ženama, Svebesprekorna<br />
Vladičice.<br />
Gospode pomiluj. (40 puta)<br />
Slava: i sada: Časniju od Heruvima...<br />
Imenom Gospodnjim blagoslovi...<br />
Hristos vaskrse iz mrtvih. (triput)<br />
Otpust.<br />
TROPAR ČUDOTVORNOJ IKONI MAJKE BOŽIJE KOJA POMAŽE PRI<br />
RAĐANJU<br />
Tropar, glas 4.<br />
Mati Boga našega, u utrobi začevši Hrista Životodavca, pomoći u Rođenju Njega nisi<br />
trebala, zato da se lako razreši sluškinja Tvoja blagoslovi i pomozi, i njihovu decu<br />
koja treba da se u svoje vreme rode, pod pokrov Tvoj, kao Majku molimo primi: jer<br />
665
si u rađanju Pomoćnica, Zastupnica sluškinjama Tvojim.<br />
Kondak, glas 2.<br />
Suza Evinih Razrešenje, proročkih pisanja Ispunjenje, od Duha Svetoga<br />
Bogomladenca začevši, i u jaslama Vitlejemskim Njega se smireno Rodila. Tebi<br />
pribegavamo kao Čuvarki žena i dece, Tebi uzdišemo i Tebe veličamo, raduj se,<br />
Blagoutrobna Mati, u rađanju Pomoćnice“.<br />
VELIKO MOLJENJE<br />
sveti Nifont, episkop Konstantijane Aleksandrijske<br />
Vladiko Gospode, Bože moj, Koji si ispunio vazduh dahom i Koji ga osvetljuješ<br />
zracima sunčevim, Bože veliki, srceznalče, oprosti grehe moje, zastupništvom svetih<br />
Svojih, i ispuni srce moje Svojom besmrtnom sladošću, kao i svetlošću slave Svoje.<br />
Neka se udostoji čovekoljublje Tvoje da me sačuva čistim u sve dane života moga od<br />
svake skverni ploti i duha. Sudi, Gospode, onima koji su nepravedni prema meni,<br />
ratuj sa onima koji vojuju protiv mene. Prihvati se oružja i štita i ustani mi u pomoć.<br />
Isuci mač i prepreči put onima koji me progone, govoreći svagda duši mojoj: ”Ne<br />
uplaši se, spasenje Tvoje sam Ja, Koji te sazdah i stvorih. Posramite se, dakle, i<br />
odvratite, svi koji tražite Moje stvorenje da progutate”. Da, Gospode moj Isuse<br />
Hriste, to rekavši sluzi Svome, obraduj mu dušu. Kao što si Mojsejem, slugom<br />
Svojim, moljen, obustavio pravednu Svoju pretnju sinovima izrailjskim, isti Ti i sada,<br />
od mene grešnika moljen, sačuvaj me, Bože moj, neukaljanim, neporočnim, čistim,<br />
čuvajući me u nastrojenju duhovnom.<br />
Blagodat Tvoja, stoga, Čovekoljupče, neka ostane sa mnom. Blagodat Tvoja,<br />
milosrdni, neka mi slavno osvetli put. Blagodat Tvoja, nadslavni, neka mi daruje<br />
opravdanje. Mir Tvoj, Sveti, neka se zacari u srcu mome. Mir Tvoj, Dugotrpeljivi,<br />
neka me osvešta radosno. Mir Tvoj, Mnogomilostivi, neka me usvoji čovekoljubivo.<br />
Premudrost Tvoja, Trisveti, neka se toči sa usana mojih. Premudrost Tvoja, Besmrtni,<br />
neka ispuni žedne. Premudrost Tvoja, Nepogrešni, neka skrši pomisli lukave. Duh<br />
Tvoj Sveti neka me povede u zemlju pravu. Duh Tvoj Sveti neka me poživi u vekove.<br />
Duh Tvoj Slatki, Utešitelj, neka ostane sa mnom, koji u Tebe verujem, Nadnebesni.<br />
Mir Boga i Oca i premudrost Sina i blagodat Svetoga Duha neka se nastani u meni i<br />
prosvetli dušu moju i telo, um i srce, i sva mi čula ispuni svetlošću nadnebeskom i<br />
pokaže me sasudom čistim, gde prebiva On sam, troipostasni Bog. Daruj mi, dakle,<br />
Gospode, čistotu Svoju, dugotrpljenje Svoje, krotost, mir, premudrost, rasudnost,<br />
osvećenje, pokoj, Duh Svoj blagi, da mi osvetli put, kao Bog istinski, i učini me<br />
čedom svetlosti.<br />
Gospode Bože Moj, još molim Tvoje otačko i proslavljeno milosrđe, oprosti mi<br />
oveštalom u gresima, meni koji neprestano gnevim veliku i neizrecivu pučinu milosti<br />
Tvoje, Čovekoljupče. Jer ja sam zlosmradije greha, ja sam gnusoba prelesti, ja sam<br />
brlog strasti i ujedno sramota sinovima ljudskim. Izbavi me, Milostivi, geene, spasi<br />
me škrguta zuba, oslobodi me od gorkog tartara, Ti Koji jedini imaš, Sveti, takvu silu.<br />
666
Jer primiću to na dar od Tebe radi neizrecive Tvoje milosti, a ne zbog sopstvenih<br />
podviga. Da, Bože, veliki, Srceznalče, Svetiljko neugasiva nebeskih činova,<br />
Heruvima, Serafima, Prestola, Vlasti, Gospodstava, Sila, Angela, Arhangela,<br />
Načalstava i svih nebeskih sila nad kojima Ti vlast imaš.<br />
Sam Oče Sveti, Trisveti, Nadvišnji, poslušaj me ubogoga i poslušaj me grešnoga i<br />
smirenoga. Kao što si primio Aveljeve darove i Avraamovu žrtvu, primi u času ovome<br />
i moljenje mene, koji Ti glasom hvale kličem, i pomozi meni, koji se osramotih u<br />
poroku, primajući moljenje moje ovo na nadnebesni i umni Svoj žrtvenik gornje<br />
mitropolije jerusalimske, sećajući me se svagda sa svetima Svojim i nebesnim silama,<br />
prekrasnim i preslatkim, za kojima žudi duša moja silno, silno...<br />
VELIKO SLAVOSLOVLJE<br />
sveti Nifont, episkop Konstantijane Aleksandrijske<br />
Svet si, Svet, Svet, Gospode Isuse Hriste, Sine Očev, Jagnje Božije, Koje uzima greh<br />
sveta. Blagosloven si i proslavljen i svehvaljen i preuznošen Ti, Koji si božanstveni<br />
odsjaj samoga Boga, odraz Njegov slatki, sam budući sav Otac, sav bespočetan, sav<br />
strašan, neizreciv, Koji odevaš svetlost kao haljinu, Lepoto blažena.<br />
Slava Ti, Bože, Veliki, Strašni, od Kojega drhti sve, Kojega poštuje sve, Koji veseli<br />
sve konce zemlje, Ljubavi besmrtna, Očeva mnogosočna Grano, Koja nosiš svako<br />
spasenje, Koji migom potresaš osnove zemlje, Koji isiunjavaš lica svih nebeskih i<br />
prosvetljavaš ih milošću mira i veseljem Duha, Utešiteljevo Spokojstvo, veliko i<br />
nedremano Oko, Bože moj i čoveče, Koji si jedan i dvostruk, Rađanje strašno, Lepoto<br />
nad lepotama, Sveti i Blaženi, Beskrajni i Nepojamni, slava Tebi, Koji od istoka do<br />
zapada neba i sa kraja na kraj zemlje vladaš.<br />
Hvaljen si, Oče, Sine i Duše, Bože Koji održavaš vascelu tvorevinu, vidljivu i<br />
nevidljivu, Koji zauzdavaš i upravljaš, Koji hraniš i napajaš svemnoge rodove dela i<br />
stvorenja Svojih.<br />
Otvoriću usta Svoja i prozboriću Ti, premudri i večni Bože, Koji sve činiš novim,<br />
neizrecivi, nedodirljivi, neprikosnoveni Ume, Slovo, Miru, Sladosgi, Blagouhanje,<br />
Biseru najsnežniji, Svetilo, Zoro, Temelje blagokoreniti, Svetlosti, nepojamnosti<br />
Pučino, Bezdane nad bezdanima, Nedoumice od nedoumice, Silo, Snago, Moći,<br />
Bespočetni, Životodavče, Tvorče, Izumitelju, Krepki, Čisti, Ti Koji uznosiš i obaraš,<br />
Koji umudruješ i činiš ludiš, Svedržitelju, Vladaru, Ženiče. Raduj se, Ti Koji si novo<br />
nebo i zemlju novu nam darovao. Kako ću Te nazvati, vekova Tvorče? Šta da Ti<br />
kažem, beskrajna Ljubavi Očeva? Kako ću odgovoriti ja, blato, Tebi Koji držiš u šaci<br />
Svojoj mali moj dah? Sveti, Trisveti, slavoslovim Te. Amin.<br />
667
Magijska moć broja 69<br />
O AUTORU<br />
„Srbija ima mnogo prirodno nadarenih parapsihologa pa nije ni čudo što su naši<br />
obaveštajci nekad bili četvrti u svetu”, kaže priznati iscelitelj, idejni pokretač<br />
parapsihološke Grupe 69 pri JNA i osnivač jedinstvenog centra u svetu u kome<br />
okuplja najtalentovanije ljude u zemlji koje će obučiti da šire pozitivnu energiju nad<br />
Srbijom i leče ljude.<br />
Nedeljko u ritualnoj odeći i opremi<br />
Kada je 1992. godine ostao u Čikagu, uz sve privilegije koje su mu američke službe<br />
obezbedile, Nedeljko Dražić se toliko brzo pročuo da do njega više nije mogao da<br />
dođe ko je hteo. Klijenti su mu bili biznismeni, glumci, senatori, košarkaši, bejzbol<br />
igrači, deca bogataša...<br />
- Čistio sam ih od poroka, magije, čistio sam im kuće od loših zračenja, lečio biljem...<br />
Ono što sam im ja radio niko od vračeva u Americi nije umeo - kaže Neđa kome su<br />
mnoge poznate ličnosti iz SAD postali prijatelji. Baš kao i ovde. - Ljudi vole da se<br />
druže sa mnom. Valjda zato što ih napunim pozitivnom energijom.<br />
U Americi je Neđa stekao i veliko bogatstvo. Taman da može sebi da priušti ono u<br />
čemu zaista uživa - da roni, peca, plovi jahtom, ide u lov na grizlije na Aljasci, na<br />
ždralove u Africi i da prvim komšijama na Beverli Hilsu, gde s vremena na vreme<br />
boravi, pripremi pravi srpski roštilj. Tek da im pokaže kako „onaj njihov barbakju<br />
nije ni za šta”.<br />
Precizan kao aparati Nase<br />
U Americi se uverio i da je potpuna zabluda kako se magijom bave samo sibirski i<br />
indijski šamani, indijanske i afričke poglavice i babe s juga Srbije. U poređenju s<br />
američkim parapsiholozima i sugestolozima, naše lokalne vračare su, tvrdi, mala<br />
deca.<br />
668
- Magija je zavladala svetom. Više se ne ratuje oružjem nego umom, delovanjem na<br />
psihičku energiju. Magijom se najviše i najlakše deluje tamo gde se vrti novac: na<br />
političare, bankare, biznismene, sportiste. Deluje se na druge zemlje, na njihovu<br />
mladost, političke strukture, vojsku... Sad već postoji jaka tehnika koja putem<br />
impulsa, infracrvenih zraka i zvuka deluje na čoveka, njegove misli, snove,<br />
nesanicu... Sve ono što se dešavalo po raspadu SFRJ, a završilo se Dejtonom, ništa<br />
nije bilo slučajno. Pa, kako to da baš sva trojica iz Dejtona nisu više živi - kaže<br />
Nedeljko i dodaje da se uveliko radi na pravljenju kontratehnike i da su Rusi za sada<br />
najdalje otišli u tome.<br />
Nedeljko, sa kamiljim štapom protiv zlih sila, na svadbi šeikovog sina u Dubaiju<br />
Najveću potvrdu svojih (nat)prirodnih moći Neđa je dobio, opet, u Americi. Tamo<br />
je video specijalne kamere koje snimaju duhove, baš kao što on može da vidi „razne<br />
vragove oko čoveka koji je pod magijom”. A u Nasi je video da se koriste aparati koji<br />
mere energiju čoveka i putem slike prenose je na monitor. Baš kao što on vidi auru i<br />
njene boje i odmah može da proceni zdravstveno stanje čoveka.<br />
- Tim aparatima se svaki dan meri fizička, intelektualna i psihička energija naučnika<br />
Nase. Na monitoru se tako vidi i njihovo kompletno zdravstveno stanje. U zavisnosti<br />
od energetskog stanja, Nasa dnevno raspoređuje naučnike na različite zadatke kako bi<br />
se iz svakog saradnika izvukao maksimum. Pregovaram da kupim jedan takav aparat.<br />
Jeste mnogo skup, ali trebaće mi. Ovamo će tek dolaziti stranci - uveren je Nedeljko.<br />
Pregovori s duhom drveta<br />
Novac i priznanja stečeni u Americi Neđi su omogućili status uglednog gosta mnogih<br />
zemalja i njihovih visokih državnih krugova, kao i dalje školovanje, uglavnom u<br />
Rusiji, gde je i doktorirao alternativnu medicinu, odnosno isceliteljstvo. Najviše para<br />
Neđa je, ipak, potrošio na putovanja, od plemena do plemena, s jednog na drugi kraj<br />
sveta. Ili, kako on to radije kaže, na druženje sa sirotinjom, najvećim čuvarom<br />
duhovne tradicije svakog naroda. Poput arapskih beduina ili afričkih ljudoždera. Ili<br />
Cigana.<br />
- Gde Cigani razapnu šatore, tamo je čisto i bezbedno. Tu nema patogenih zračenja -<br />
kaže Neđa.<br />
Šta je sve naučio od sirotinje sa svih meridijana, samo on zna. Ali, tvrdi jedno: imao<br />
je najbolje šamane, vračeve i iscelitelje za učitelje. Od njih je naučio kako da pomaže<br />
669
ljudima da im bude bolje, kako čoveka da usreći i produži mu život.<br />
Sa jednim od najbogatijih šeika Saudijske Arabije<br />
- Nisu čoveku bolesti i nesreće od Boga date - ističe Nedeljko. - Zato se treba čistiti<br />
od negativne energije. Najbolje je pridržavati se deset božijih zapovesti i ići u božije<br />
hramove gde se čovek napuni pozitivnom energijom. Ako zgrešiš, pokaj se. I nikad<br />
ne ubij.<br />
Šta je naučio živeći sa ljudožderima u Africi, nije nam rekao. Priznaje da je zapanjen<br />
njihovom inteligencijom. Nema ljudoždera koji ne zna istoriju svog plemena od<br />
pamtiveka do dana današnjeg. U plemenima postoji stroga hijerarhija. Dečake do<br />
sedme godine gaje majke, a od tada do punoletstva - starešinstvo. Neđa je<br />
prisustvovao jezivim ritualima sa krvlju i mokraćom u kojima se dečaci podvrgavaju<br />
strahovitim testovima izdržljivosti. Plemenski vrač, koji vidi sve, ima telepatske i<br />
isceliteljske sposobnosti, uči ih da poštuju bogove šume, trave, planine i, pre svega,<br />
kako da razgovaraju s njima.<br />
Jednom su, priča Neđa, vlasti krčile šumu kako bi se napravio put. Trebalo je, između<br />
ostalog, da poseku jedno ogromno drvo koje pet ljudi nije moglo da obuhvati. Pošto<br />
mu buldožeri nisu mogli ništa, vlasti su pozvale plemenskog vrača i ponudili mu šta<br />
god hoće u zamenu da razgovara s duhom drveta da im dozvoli da se drvo obori i<br />
izgradi put.<br />
- Sedam dana je vrač pregovarao s duhom drveta. To nije fantazija, gledao sam<br />
svojim očima. Kad je namolio duha da izađe, posle sat grane su popustile, a lišće se<br />
osušilo. Drvo je oboreno kao od šale, pleme je dobilo šta je tražilo, a vrač je uzeo<br />
sedam korenova tog drveta i iz svakog je kasnije niklo po jedno novo drvo - priča<br />
Neđa.<br />
Neko će se možda nasmejati ovoj avanturi, možda i pomisliti da je čista fikcija. Ipak,<br />
kad Neđa kroz sećanja odluta u svoje doživljaje, ne možete a da ga ne slušate<br />
otvorenih očiju i usta. Verovatno su isto tako reagovali i specijalci JNA koje je<br />
Nedeljko Dražić pre dvadeset godina obučavao kako da prežive u prirodi, razlikuju<br />
lekovito od otrovnog bilja, postavljaju zamke životinjama...<br />
670
Nedeljko sa Džunom, čuvenom ruskom isceliteljkom<br />
- Bilo je to na Jahorini. Sedeli smo oko vatre, pričali o energiji, ratnicima<br />
spavačima, o gledanju u vatru, lečenju vatrom. Oni se zainteresuju, ranije nikad čuli<br />
za to. Ja im tada predložim da oformimo grupu pri vojsci koja bi se bavila<br />
energetskim delovanjem. Dok smo razgovarali, crtao sam nešto po zemlji ispred<br />
vatre, hteo sam da iscrtam broj 99, ali ispade 69. Oni su se smejali i zezali, ali<br />
parapsihološka grupa 69 je formirana. Zašto baš 69? Pa ništa nije slučajno. Ni kod<br />
mene niko slučajno ne dođe da traži pomoć - zagonetan je Neđa.<br />
Najviše razumevanja za formiranje ove grupe bilo je, kaže, u Srbiji, gde je,<br />
očigledno, duboko ukorenjena duhovna tradicija.<br />
- Srbija ima mnogo prirodno talentovanih parapsihologa, samo što se malo ko<br />
ozbiljno bavi time. Nije čudo što su naši obaveštajci nekada bili četvrti u svetu -<br />
primećuje Neđa.<br />
I metla se pita<br />
Neđini mobilni telefoni stalno zvone, kao i fiksni u stanu u centru Beograda u koji<br />
svaki čas neko ulazi. Bilo bi neukusno pominjati imena, iako Neđa svakog sa svakim<br />
upoznaje. Recimo da dolaze sa svih strana - poslovni ljudi, državni i vojni službenici,<br />
pisci, novinari, direktori, profesori, sportisti, manekenke, njihovi prijatelji, prijatelji<br />
njihovih prijatelja... Dolaze cele porodice da im Neđa izleči decu, vrati ih na pravi put<br />
ako su se odali nekom poroku, bračni parovi koji se leče od steriliteta, ostavljeni koji<br />
ne mogu da prebole preljubu partnera... Pokazuju mu fotografije muževa, bivših<br />
ljubavnika, svekrva, sinova i snaja. Vidi Neđa i preko slike im odmah kaže „taj nije<br />
za tebe” ili „dobra ti je snajka, samo je mnogo nervozna i lošu energiju prenosi na<br />
sina, neka proveri štitnu žlezdu kod lekara.”<br />
Svako ko uđe na vrata, najpre prođe ispod pozamašnog venca belog luka na ulazu, a<br />
onda ispod male metle na plafonu u predsoblju. Tu metlicu gotovo niko ne primeti,<br />
ali Neđa, dok skenira auru svake pridošlice, diskretno registruje da li se i kako<br />
pomera metla. Njene vibracije su nepogrešiv pokazatelj da li je ušao neko ko na sebi<br />
ima magije. Ima li nekog u Srbiji ko nije pod magijom, pitamo Neđu, zapanjeni<br />
masom sveta koja prolazi iz dana u dan kroz njegov radni prostor i geometrijskom<br />
progresijom kojom se uvećava broj onih koji traže pomoć. Kod Nedeljka niko ne<br />
dolazi bez nevolje.<br />
671
Kolektivni ritual čišćenja od magije<br />
- Ima, ima - smeje se Neđa. - Na sirotinji magije nema.<br />
Dok skenira nečiju auru, Neđa istovremeno „vidi” i razne vražje oblike oko čoveka i<br />
tako odmah zna koja je magija u pitanju. Najteže je, kaže, porodično ili genetsko<br />
prokletstvo. Zbog nekog pretka koji je rušio božije hramove ili masovno ubijao,<br />
ispaštaju generacije i do 21. kolena. Majčino ili očevo prokletstvo je najjače posle<br />
porodičnog. Ono je, kaže, najčešći uzrok što se rađaju falična deca, inače vrlo<br />
inteligentna i senzibilna. Krvna magija je nametnuta, radi se nekome iz ljubomore,<br />
zavisti, mržnje, a preko odeće, kose, intimnog rublja, fotografije... Ljubavna magija<br />
se radi preko narukvice ili lančića da bi se neko „vezao” za nekog.<br />
- Političarima i biznismenima se često radi magija preko mrtvačke vode, poliva im se<br />
pred kućnim pragom ili ubacuje u piće, kafu. Posle niko ne zna kako je vozač sleteo s<br />
puta - kaže Neđa i savetuje svim važnim ličnostima i bogatašima da kad idu na put ili<br />
neku večeru, obavezno sa sobom ponesu srebrnu kašičicu i njome promešaju hranu i<br />
piće. Ako srebro pocrni, hrana i piće su otrovni.<br />
Pošto mu se ukaže da li je neko i pod kakvom magijom, on prelazi na pulsnu<br />
dijagnostiku, drevnu metodu koju je naučio na Tibetu. Dok drži čoveka oko ručnog<br />
zgloba, opipava puls i oseća kako krv prolazi kroz svaki organ. Tako dobije potvrdu<br />
onoga što je već video skenirajući auru - da li je neki organ oboleo. I, što je još<br />
važnije, da li će neki organ tek oboleti.<br />
- Pulsna dijagnostika je i preventivna, otkriju se svi ugroženi organi. Bolest nikad ne<br />
napadne čoveka odmah, ona u njemu tinja bar dve godine - otkriva Nedeljko.<br />
Posle pulsne dijagnostike, energetski obrađuje čoveka. Nikome nije jasno šta se<br />
dešava dok on rukom prelazi preko određenih delova tela, maše oko vas ili vas drži<br />
čvrsto u zagrljaju. Samo osetite neku prijatnost i toplotu koja se pod njegovim<br />
dodirom razliva telom.<br />
- To što radim naziva se deblokiranjem energije. Prvo pojačam energiju u stomaku,<br />
koji je izvor života, onda pređem na srce, pa na desnu stanu pluća i na kraju jačam<br />
kičmeni stub. Posle toga čovek ima normalan protok energije kroz celo telo, ali i<br />
energetsku izolaciju od loših uticaja - objašnjava Nedeljko svoju metodu koja se<br />
najčešće završava preciznim podatkom ko ima koji pršljen uklešten.<br />
672
Ritualna VIP žurka<br />
Afričku masku ne kupujte ako ne znate da li je pozitivna<br />
Neđa ne leči dok ne očisti od magije. Ili, ako će neko lakše da razume, od negativne<br />
energije. Tek posle slede recepti za biljne čajeve, tinkture, meleme... A kako čisti?<br />
Noću, u svojim astralnim druženjima sa učiteljima šamanima iz celog sveta. Oni su<br />
uvek uz njega da mu pomognu da se njegova astralna projekcija vrati u njegovo telo.<br />
A Neđa iz njega mora da izađe da bi onome koga čisti vratio dušu koju je đavo, preko<br />
bačene magije, uzeo pod svoje.<br />
- Svako od nas ima svog energetskog, astralnog dvojnika. Moj zadatak je da nađem<br />
dvojnika i prenesem iz njega čoveku pozitivnu energiju - nastavlja priču.<br />
Kako on to radi može da se vidi na grupnim ritualima čišćenja. Mada, opet, nikome<br />
ništa neće biti jasno. Ali, izgleda da deluje. Na nedavno održanoj seansi, koja je, bez<br />
preterivanja, izgledala kao da ste zalutali na VIP žurku, od četrdesetak učesnika,<br />
obučenih u ritualne haljine, nekima je tokom obreda bilo muka, bilo je i padanja u<br />
nesvest (to znači da je đavo naglo izašao iz tela i duše, objašnjava Neđa), ali su svi<br />
otišli veseli. Mnogi su, prepričava se ovih dana po gradu, te noći prvi put spavali<br />
normalno posle dužeg vremena. Energetski naboj držao ih je danima, a svako ga je<br />
iskoristio na svoj način. Jedni su dobili poriv da peru prozore i detaljno čiste kuću,<br />
drugi ideju za posao, neki su se izmirili s roditeljima... Bilo je i onih koji su priznali<br />
da im se konačno probudila seksualna želja.<br />
Kolektivni ritual počinje tako što se svi poređaju u krug i to po jačini energije magije.<br />
Do Neđe su uvek oni s „najvećim đavolima”. Svi se drže za ruke i ponavljaju „mi<br />
smo svetlost i svetlost je oko nas”. A on, u ritualnoj odori, sa niskom zvončića, govori<br />
bajalice, što hercegovačke, što indijanske ili afričke. Niko ga ne razume, ali<br />
primećuju da je u transu. Kad zamahne zvončićima oko nečije glave, telo se strese od<br />
jezive visoke frekvencije.<br />
Štit nad Srbijom?!<br />
- Bajalicama, zvonjavom i ritmom bubnjeva teram đavole da izađu iz tela i duše. Čim<br />
673
izađu, uhvate se za ruke tako čvrsto, da iznad kruga naprave piramidu. Onda ih<br />
zavađam, lomim, dižem iznad aura i ubacujem u bubnjeve. Na kraju se svako od<br />
učesnika rituala sa svakim izljubi tri puta - priča Nedeljko i kaže da se posle toga<br />
đavo ne vraća u čoveka, ali može ostati njegovo seme. - Ja to vidim i, ako treba, ta<br />
osoba ponovo dolazi na ritual.<br />
Lutka koja tera zle sile<br />
Ko veruje u ovo, veruje, ko ne veruje, ne mora.<br />
- Ljudi možda ne znaju ko sam, ali ja nisam na đavoljoj strani. Jesam pravoslavac,<br />
ali za pomoć mi se obraćaju ljudi svih vera - kaže Neđa. - Pravi šaman, kurandero,<br />
iscelitelj, beli mag, vrač, mora da ima prirodnu duhovnu energiju, da je dobar i pošten<br />
i božiji čovek. Njegovo je da štiti i leči ljude. Molitvama, bajalicama, kako ko zna.<br />
Iako je parapsihologija već visoko razvijena nauka u mnogim zemljama, a pogotovo<br />
u SAD i Rusiji, diplomiranih parapsihologa i iscelitelja, kakav je Nedeljko Dražić,<br />
nema mnogo u svetu. Zato, kaže, onih poganih vračeva koji truju ljude crnom<br />
magijom ima na milione.<br />
- Naši političari ne veruju u parapsihologiju. Ne veruju oni ni u sebe, ni u Boga. Nije<br />
ni čudo što nam je država u krizi. Oni nemaju ni kulturu ponašanja. Za uvrede kojima<br />
oni čašćavaju jedni druge, u Americi bi pljuštale tužbe. U Narodnu skupštinu zato<br />
treba prvo dovesti sveštenika da osvešta prostor i očita molitve, pa tek onda ih pustiti<br />
da zasedaju - kaže Neđa i dodaje: - I pravoslavlje nam je u krizi, napadnuto od đavola<br />
sa svih strana. Naši sveštenici treba dobro da otvore oči ko će ubuduće voditi Crkvu.<br />
Srpski patrijarh mora da ima čistu prošlost, kao i njegova najšira familija, da nisu<br />
nikad nikome naneli zlo i da su Bogu mili. Naslednik patrijarha Pavla mora biti baš<br />
kao što je on, čist kao suza.<br />
Za razliku od SAD koje su novcem kupile najbolje parapsihologe iz celog sveta, Rusi<br />
su svoj prirodni parapsihološki potencijal maksimalno iskoristili. Nedeljko Dražić<br />
upravo to pokušava da uradi u Srbiji. Da okupi najdarovitije ljude u zemlji sa<br />
prirodnim moćima, obuči ih kako da prenose pozitivnu energiju, leče ljude i šire<br />
svetlost. Zato je nedavno u Beogradu i registrovan Centar za duhovnu obnovu i<br />
674
narodnu tradiciju, jedinstveno udruženje takve vrste u svetu.<br />
- Vreme je da napravimo energetski štit nad Srbijom - poručuje Nedeljko.<br />
Gordana KNEŽEVIĆ-MONAŠEVIĆ<br />
675
676<br />
BIBLIOGRAFIJA<br />
1. Emil Kersek - Ljekovito bilje u vinu i rakiji<br />
2. Bruno Kremer - Ljekovito bilje<br />
3. Hilandarski medicinski kodeks broj 517<br />
4. Lubomir Opletal i Jan Volak - Bilje za zdravlje<br />
5. Dr A. Vogel - Narodni liječnik<br />
6. Nikola Gelencir – Prirodno liječenje biljem<br />
7. Ricard Lukas – Tajne kineskih travara<br />
8. Sadik Sadiković – Narodno zdravlje<br />
9. Simon Asić – Ljekovito bilje<br />
10.Vasa Pelagić – Lečenje lekovitim biljem<br />
11.Wiliam B Crow-Magijske karakteristike trava i biljaka<br />
12.Zlata Nanić – Jela od ljekovitog bilja
SADRŽAJ<br />
I BOLESTI I LIJEČENJE BILJEM<br />
GRČ SRCA (ANGINA PEKTORIS)........................................................................6<br />
HRONIČNE REUMATSKE BOLESTI SRCA........................................................8<br />
UPALA OSRČJA....................................................................................................10<br />
PROBADANJE SRCA...........................................................................................13<br />
BOLESTI NEDOVOLJNOG I NEUREDNOG NAPAJANJA SRČANOG<br />
MIŠIĆA.....................................................................................................................14<br />
SRČANA KAP (INFARKT)...................................................................................16<br />
SRČANE NEUROZE.............................................................................................18<br />
LUPANJE SRCA....................................................................................................18<br />
BJELOKRVNOST (LEUKEMIJA)........................................................................21<br />
MALOKRVNOST ILI BLJEDOBOLJA (ANEMIJA)...........................................23<br />
ČIŠĆENJE KRVNE PLAZME...............................................................................26<br />
POVIŠENI KRVNI PRITISAK..............................................................................28<br />
ZAKREČENJE ŽILA KUCAVICA (ATEROSKLEROZA)...................................31<br />
SNIŽENI KRVNI PRITISAK.................................................................................34<br />
BOLESTI BUBREGA.............................................................................................35<br />
AKUTNA UPALA BUBREGA...............................................................................35<br />
BUBREŽNI KAMENCI..........................................................................................37<br />
KAMENCI U MOKRAĆNOM MJEHURU I MOKRAĆNIM<br />
KANALIMA.............................................................................................................39<br />
HRONIČNA UPALA BUBREGA..........................................................................40<br />
LIJEK PROTIV MOKRENJA U KREVET............................................................43<br />
TUBERKULOZA BUBREGA...............................................................................44<br />
TUBERKULOZA MOKRAĆNOG MJEHURA....................................................47<br />
UPALA MOKRAĆNIH KANALA........................................................................49<br />
UPALA MOKRAĆNOG MJEHURA....................................................................50<br />
UREMIJA...............................................................................................................52<br />
UPALA DUŠNIKA (BRONHIJALNI KATAR, BRONHITIS)..............................53<br />
AKUTNI BRONHIJALNI KATAR (AKUTNI BRONHITIS)...............................53<br />
PROŠIRENJE DUŠNIKA (BRONHIEKTAZIJA).................................................55<br />
HRONIČNI BRONHIJALNI KATAR (HRONIČNI BRONHITIS)......................57<br />
ASTMA..................................................................................................................58<br />
PLUĆNA NADUTOST (EMF<strong>IZ</strong>EM)....................................................................60<br />
PLUĆNI EDEM (VODENA PLUĆA)...................................................................62<br />
TUBERKULOZA PLUĆA.....................................................................................63<br />
UPALA POREBRICE (PLEURITIS).....................................................................65<br />
SUHA UPALA POREBRICE.................................................................................65<br />
VODENA UPALA POREBRICE...........................................................................66<br />
GNOJNA UPALA PLUĆA.....................................................................................67<br />
677
ZAČEPLJENJE PLUĆA (PLUĆNA EMBOLIJA)................................................68<br />
UPALA PLUĆA (PNEUMONIJA)........................................................................69<br />
GRIP (INFLUENCA).............................................................................................71<br />
KIJAVICA..............................................................................................................73<br />
ALERGIJSKO ZAPALJENJE SLUZNICE NOSA...............................................75<br />
KRVARENJE <strong>IZ</strong> NOSA.........................................................................................77<br />
NOSNI POLIPI......................................................................................................79<br />
AKUTNA REUMATSKA GROZNICA................................................................80<br />
PROŠIRENJE JEDNJAKA (DIVERTICULUM OESOPHAGI)..........................82<br />
PSIHICKE SMETNJE KOD GUTANJA, GRČ JEDNJAKA...............................83<br />
UPALA JEDNJAKA (OESOPHAGITIS)..............................................................85<br />
ISPADANJE ČMARA I KRAJNJEG DIJELA DEBELOG CRIJEVA.................87<br />
KATAR DEBELOG CRIJEVA (KOLITIS)...........................................................89<br />
KATAR TANKOG CRIJEVA (ENTERITIS).........................................................90<br />
OBOLJENJE ŽLIJEZDE PROSTATE...................................................................93<br />
ŠULJEVI (HEMOROIDI)......................................................................................95<br />
TVRDA STOLICA (OPSTIPACIJA)......................................................................97<br />
ULCEROZNA UPALA DEBELOG CRIJEVA (ULCEROZNI KOLITIS)............98<br />
UPALA KRAJNJEG DEBELOG CRIJEVA (PROKTITIS).................................101<br />
UPALA KOSTI......................................................................................................103<br />
ULOG ILI GIHT (ARTHRITIS URICA)..............................................................105<br />
RAHITIS................................................................................................................108<br />
HRONIČNA UPALA ZGLOBOVA.......................................................................110<br />
TUBERKULOZA KUKA......................................................................................110<br />
TUBERKULOZNA UPALA ZGLOBA KOLJENA..............................................110<br />
TUBERKULOZA KOSTI......................................................................................111<br />
OTEKLINE KOSTIJU (OSTEOMI, KOSTANI OTOCI).....................................112<br />
OMEKŠANJE KOSTIJU (OSTEOMALACIJA)..................................................114<br />
LOMOVI KOSTIJU (FRAKTURE)......................................................................116<br />
HRONIČNA UPALA ZGLOBOVA.......................................................................117<br />
<strong>IZ</strong>VLAČENJE UBOJA..........................................................................................117<br />
<strong>IZ</strong>VLACENJE ZASTARJELIH UBOJA...............................................................117<br />
POMOC KOD IŠČAŠENJA ZGLOBA.................................................................117<br />
POMOĆ ZA BRZO SRAŠĆIVANJE KOSTIJU...................................................117<br />
GNOJNA UPALA ZGLOBOVA...........................................................................118<br />
AKUTNA UPALA ZGLOBOVA..........................................................................119<br />
AKNE (PUPIČAVOST KOŽE)............................................................................121<br />
CRVENA PUPIČAVOST (ROSACEA)...............................................................123<br />
GLJIVIČASTA ĆOSAVOST (PLEŠOJAGLINA, PLEŠOBOBICE)..................124<br />
JAGLINA (HERPES)...........................................................................................125<br />
JETRENE PJEGE (PIDINAZA)..........................................................................127<br />
KOPRIVNJAČA (URTIKARIJA, OPRUD, DIVLJI OSIP)................................128<br />
KOŽNI ČIREVI (BIJELI PRIŠTEVI)..................................................................130<br />
678
LIŠAJ U BRADI (OPAR).....................................................................................131<br />
MJEHURASTI, KLOBUČASTI LIŠAJ (PEMFIGUS)........................................132<br />
NERVOZNI SVRABEŽ........................................................................................133<br />
PERUTAC (EKCEM, VLAŽNI LIŠAJ)................................................................134<br />
PSORIJAZA (LJUSKASTI LIŠAJ).....................................................................136<br />
RIBLJA LJUSKAVOST (RIBLJA KOŽA, IHTIOZA).......................................138<br />
STRUP (FLAVUS)...............................................................................................139<br />
SVRAB (ŠUGA SKABIES).................................................................................140<br />
ČIŠĆENJE KRVI 1 ODSTRANJIVANJE SUVIŠNIH MATERIJA....................141<br />
UPALA USNICA (CHEILITIS)............................................................................142<br />
UPALA SLUZNICE USNE ŠUPLJINE (STOMATITIS)....................................143<br />
GNJILOCA USNE ŠUPLJINE (GINGIVOSTOMATITIS ULCEROSA)...........144<br />
AFTOZNA UPALA USNE ŠUPLJINE (STOMATITIS APHTOSA SEU<br />
HERPETICA).........................................................................................................145<br />
UPALA SLUZNICE JEZIKA (GLOSSITIS).......................................................146<br />
KAKO SAČUVATI ZDRAVE OČI I DOBAR VID............................................147<br />
KAKO POBOLJŠATI SLAB VID.......................................................................147<br />
UPALA ROŽNICE SA ČIROM...........................................................................147<br />
UPALA ROŽNICE BEZ ČIRA............................................................................148<br />
UPALA ŠARENICE.............................................................................................148<br />
SIVA MRENA (KATARAKTA)...........................................................................149<br />
ZELENA MRENA (GLAUKOM)........................................................................150<br />
PUPIČAVI KATAR OČNE SPOJNICE................................................................151<br />
TRAHOM (»EGIPATSKA« OČNA BOLEST)....................................................152<br />
BOLESTI OČNIH VJEĐA (BLEPHARITIS)......................................................153<br />
NERVNE SMETNJE VJEĐA...............................................................................153<br />
<strong>IZ</strong>VALA DONJEG RUBA VJEĐA.......................................................................154<br />
BOLESTI SUZNIH KANALA.............................................................................154<br />
KATAR OČNE SPOJNICE (KONJUNKTIVITIS)..............................................155<br />
JEČMENAC (ČMIČAK)......................................................................................157<br />
TVRDI JEČMENAC............................................................................................157<br />
UPALE VANJSKOG UHA (USNE ŠKOLJKE I SLUŠNOG KANALA)...........158<br />
POGANAC...........................................................................................................158<br />
HRONIČNI GNOJNI KATAR SREDNJEG UHA...............................................159<br />
SKLEROZA (OTVRDNUĆE) SREDNJEG UHA...............................................160<br />
HRONIČNI KATAR SREDNJEG UHA..............................................................160<br />
AKUTNI GNOJNI KATAR SREDNJEG UHA...................................................161<br />
SLIHNI ČEPOVI..................................................................................................162<br />
STRANA TIJELA U SLUŠNOM KANALU.......................................................162<br />
BOLESTI BUBNJIĆA..........................................................................................162<br />
UPALA SREDNJEG UHA...................................................................................163<br />
AKUTNE (KATARALNE) UPALE SREDNJEG UHA.......................................164<br />
ZUJANJE U UŠIMA ZBOG SLABIH ŽIVACA.................................................164<br />
679
ZUJANJE U UŠIMA ZBOG VISOKOG KRVNOG PRITISKA.........................165<br />
ATEROSKLEROZA KRVNIH ŽILA MOZGA...................................................165<br />
DJEČJA PARAL<strong>IZ</strong>A (POLIOMIJELITIS)..........................................................168<br />
DRHTANJE (FASCIKULACIJE, FIBRILACIJE)..............................................170<br />
GLAVOBOLJA....................................................................................................172<br />
KONGESTIJA (VALUNG)..................................................................................174<br />
MIGRENA.............................................................................................................175<br />
MOŽDANA DJEČJA UZETOST..........................................................................177<br />
MOŽDANA KAP (APOPLEKSIJA).....................................................................178<br />
MULTIPLA SKLEROZA......................................................................................179<br />
NESANICA...........................................................................................................180<br />
NESVJESTICA.....................................................................................................182<br />
NEURALGIJE.......................................................................................................183<br />
NEURALGIJA OSJETNOG ŽIVCA LICA (NEURALGIJA<br />
TRIGEMINUSA).....................................................................................................183<br />
NEURALGIJA VELIKOG ŽIVCA NOGE (NEURALGIJA<br />
IŠIJADIKUSA,IŠIJALGIJA).................................................................................185<br />
NEURALGIJA ZATILJNOG ŽIVCA (NEURALGIJA OKCIPITALISA)..........187<br />
PADAVICA (EPILEPSIJA)..................................................................................188<br />
PARKINSONOVA BOLEST................................................................................191<br />
POTRES MOZGA................................................................................................192<br />
SMETNJE U CIRKULACIJI KRVI U MOZGU..................................................194<br />
BESVJESTICA.....................................................................................................194<br />
UPALA MOŽDANIH OVOJNICA (MENINGITIS)............................................195<br />
UPALA MOZGA...................................................................................................197<br />
UPALA ŽIVCA (POLINEURITIS).......................................................................198<br />
UZETOST ŽIVCA LICA (PARAL<strong>IZ</strong>A N. FACIJALIS).......................................199<br />
VRTOGIAVICA.....................................................................................................201<br />
HRONIČNI ZELUDAČNI KATAR (HRONIČNI GASTRITIS)..........................202<br />
NERVOZA ŽELUCA............................................................................................203<br />
OPEKOTINE.........................................................................................................204<br />
OPEKOTINE PRVOG STEPENA........................................................................204<br />
OPEKOTINE DRUGOG STEPENA....................................................................205<br />
OPEKOTINE TRECEG STEPENA.....................................................................206<br />
LIJEČENJE ZAPUŠTENIH GNOJNIH RANA...................................................207<br />
II POSEBNE BOLESTI<br />
ALKOHOL<strong>IZ</strong>AM.................................................................................................208<br />
ALKOHOLNA LJUBOMORA............................................................................209<br />
ALKOHOLNO LUDILO (DELIRIUM TREMENS)..........................................209<br />
HRONIČNI ALKOHOL<strong>IZ</strong>AM............................................................................211<br />
680
HISTERIJA..........................................................................................................212<br />
MANIJA...............................................................................................................215<br />
MLADENAČKO LUDILO (SH<strong>IZ</strong>OFRENIJA)..................................................216<br />
NEURASTENIJA................................................................................................218<br />
PSIHOPATIJA.....................................................................................................220<br />
PSIHOZA POSLIJE POROĐAJA......................................................................221<br />
SLABOUMNOST...............................................................................................222<br />
STARACKA SLABOUMNOST.........................................................................223<br />
BOLNA I GRČEVITA MENSTRUACIJA...........................................................224<br />
BRADAVICE........................................................................................................225<br />
CRVENI VJETAR.................................................................................................225<br />
DIVLJE MESO.....................................................................................................225<br />
D<strong>IZ</strong>ENTERIJA.....................................................................................................226<br />
SAVETI ZA DEBLJANJE....................................................................................226<br />
GRČEVI U ŽELUCU KOD DJECE....................................................................226<br />
PREHLADE KOD DJECE...................................................................................227<br />
SLABOKRVNOST KOD DJECE........................................................................227<br />
HEPATITIS...........................................................................................................228<br />
CIROZA...............................................................................................................228<br />
ISPADANJE KOSE.............................................................................................230<br />
KLIMAKTERIJ...................................................................................................230<br />
KAMENCI U ŽUČI.............................................................................................230<br />
KLONULOST......................................................................................................231<br />
MASNOĆA U JETRI...........................................................................................232<br />
MIŠIĆNI REUMAT<strong>IZ</strong>AM...................................................................................232<br />
NEREDOVNA MENSTRUACIJA......................................................................233<br />
OJEDINE KOD DJECE.......................................................................................234<br />
KOPRIVNJAČA (URTIKARIJA) KOD DJECE.................................................234<br />
ZAUŠKE KOD DJECE........................................................................................235<br />
PREJAKA MENSTRUACIJA.............................................................................235<br />
<strong>IZ</strong>OSTALA MENSTRUACIJA (A NIJE TRUDNOĆA).....................................236<br />
ŠEĆERNA BOLEST (DIJABETES)...................................................................237<br />
ZAUSTAVLJANJE ŠTUCANJA.........................................................................237<br />
SLABA FUNKCIJA ŽUČI BEZ UPALE............................................................238<br />
NAPAD ZUČI U KOJOJ NEMA KAMENA (PRESAVIJENA ŽUČ)................238<br />
SLABOST NOGU U STARIJIH LJUDI.............................................................239<br />
VENE NA NOGAMA.........................................................................................239<br />
TRUDNICE — DA NE POVRAĆAJU...............................................................240<br />
UBOD OSE, PČELE 1 DRUGIH INSEKATA....................................................240<br />
ZNOJENJE NOGU..............................................................................................240<br />
ZUBOBOLJA......................................................................................................240<br />
UPALA I SLABA FUNKCIJA ŽUČI..................................................................241<br />
UPALA JAJNIKA U ŽENA................................................................................242<br />
681
UPUTSTVA ZA MRŠAVLJENJE.......................................................................242<br />
BOLEST PUPKA U NOVOROĐENČADI........................................................243<br />
PROLJEVI KOD DJECE....................................................................................243<br />
VELIKI KAŠALJ (HRIPAVAC) KOD DJECE...................................................244<br />
GLISTE KOD DJECE.........................................................................................244<br />
ZAČEPLJENJE KANALA JETRE.....................................................................245<br />
ZASTARJELI REUMAT<strong>IZ</strong>AM (HRONIČNI REUMAT<strong>IZ</strong>AM)........................245<br />
ŽENA KOJA ŽELI POSTATI MAJKOM............................................................246<br />
ŽGARAVICA.......................................................................................................247<br />
ŽULEVI NA NOGAMA (KURJE OČI)..............................................................247<br />
ŽUTICA.................................................................................................................248<br />
III LEKOVITO BILJE<br />
Aloa [Barbadensis Miller Liliaceae . Aloe vera-Aloj.Liliaceae.]..........................249<br />
ARNIKA [arnica montana]....................................................................................252<br />
ARIŠ [larix europaea]............................................................................................253<br />
ANIŠ [pimpinella anisum].....................................................................................254<br />
ANDJELIKA [angelica silvestris].........................................................................255<br />
ALPSKA RUŽA [rhododendron ferrugineum].....................................................256<br />
BAGREM [Robinia pseudoacacia].......................................................................256<br />
BEDRENIKA [pimpinella saxifraga]...................................................................257<br />
BELI LUK [allium sativum].................................................................................258<br />
BETONIKA [betonica officinalis]........................................................................259<br />
BOKVICA MUŠKA [plantago lanceolata]...........................................................259<br />
BOROVNICA [vaccinium myrtillus]...................................................................260<br />
BOR [pinus silvestris]...........................................................................................261<br />
BRUSNICA [Vaccinium vitis idaea, Vaccinium macrocarpa]..............................262<br />
BRŠLJAN [hedera helix]......................................................................................263<br />
BROKULA [Brassica oleracea L. Var.botrytis]....................................................263<br />
BREZA [betula pendula].......................................................................................264<br />
BRESKVA [prunus persica]..................................................................................265<br />
BUNDEVA [Cucurbita pepo L.]...........................................................................266<br />
BOKVICA ŽENSKA [plantago major]................................................................268<br />
BOSILJAK [ocimum basilicum, asea aranion,athelas]........................................269<br />
CRVOTOČINA [lycopodium clavatum]..............................................................270<br />
CESTOSLAVICA [Veronica officinalis]..............................................................271<br />
CELER [apium graveolens]..................................................................................272<br />
CVEKLA [beta vulgaris]......................................................................................273<br />
CIKORIJA [Cichorium intybus]...........................................................................274<br />
CIMET [Cinnamomum Zeylanicum]...................................................................275<br />
682
ČIČAK [arctium lappa]........................................................................................276<br />
ČUVARKUĆA [sempervivum tectorum].............................................................277<br />
DUD CRNI [Morus nigra]....................................................................................278<br />
DIV<strong>IZ</strong>MA [verbascum thapsus]...........................................................................279<br />
DIVLJA KRUŠKA [Pyrus piraster]......................................................................280<br />
DRAGOLJUB [Tropaeolum majus].....................................................................280<br />
DOBRIČICA [Glechoma hederacea]....................................................................281<br />
DRACA [paliurus (australis) spina christi]...........................................................282<br />
DETELINA DIVLJA [anthyllis vulneraria]..........................................................283<br />
DAN I NOĆ [Viola tricolor]..................................................................................283<br />
DUNJA [cydonia oblonga]....................................................................................284<br />
DREN [Cornus mas]..............................................................................................285<br />
DINJA [sanguisorba minor]..................................................................................286<br />
DUBČAC [teucriurn chamaedrys]........................................................................286<br />
ĐURĐEVAK [Convallaria majalis]......................................................................287<br />
ĐUMBIR [Zingiber officinalis]............................................................................288<br />
EUKALIPTUS [Eucalyptus globulus]..................................................................289<br />
ESTRAGON [Artemisia dracunculus]..................................................................290<br />
ECHINACEA [echinacea angustifolia D.C].........................................................291<br />
GINKO BILOBA [Ginko biloba]..........................................................................292<br />
GUJINA TRAVA [Silybum marianum , Carduus marianum]...............................293<br />
GOTU KOLA [CENTELLA ASIATICA (HYDROCOTYLE<br />
ASIATICA).............................................................................................................294<br />
GORČICA CRNA [brassica nigra]......................................................................295<br />
GAVEZ [symphytum officinale]..........................................................................296<br />
GORČICA BELA [sinapis alba]...........................................................................297<br />
GLOG [crataegus laevigata].................................................................................298<br />
HIBISKUS [Hibiscus]..........................................................................................299<br />
HAJDUČKA TRAVA [achilea millefolium]........................................................299<br />
HMELJ [Humulus lupulus]..................................................................................301<br />
HRAST [quercus].................................................................................................302<br />
IDJIROT [acorus calamus]...................................................................................302<br />
ISLANDSKI LIŠAJ [cetraria islandica]..............................................................303<br />
IVA TRAVA ILI DUBAČAC [galium verum].....................................................304<br />
IVA TRAVA ILI DUBAČAC [teucrium montanum]...........................................305<br />
IMELA [Viscum album]......................................................................................306<br />
JABUKA [Malus sylvestris ,Malus <strong>com</strong>munis]...................................................307<br />
JAGODA ŠUMSKA [fragaria vesca]...................................................................308<br />
JAGORČEVINA ? JAGLAC [primula officinalis]..............................................309<br />
JUKA [Uliaceae]...................................................................................................309<br />
JEŽOVINA ili VEPRINA [ruscus aculeatus]........................................................311<br />
JEČAM [hordeum sativum]..................................................................................312<br />
KAMILICA [matricaria chamomilla]...................................................................312<br />
683
KUKURUZNA SVILA [zea mays].......................................................................313<br />
KRUŠINA [Rhamnus frangula].............................................................................314<br />
KRASULJAK ili TRATINČICA [bellis perennis].................................................315<br />
KORIJANDER [Coriandrum sativum]..................................................................315<br />
KOPITNJAK [asarurn europaeum].......................................................................316<br />
KONOPLJA [cannabis sativa]...............................................................................317<br />
KOMORAC ? MORAC [foeniculum vulgare].....................................................317<br />
KOKOTAC [Melilotus officinalis]........................................................................318<br />
KLEKA [Juniperus <strong>com</strong>munis].............................................................................319<br />
KIM [carum carvi].................................................................................................321<br />
KILAVICA [herniaria glabra]................................................................................321<br />
KIČICA [Erithrae centaurium]..............................................................................322<br />
KANTARION - KANTARIA ŽENSKA ili GOSPINA TRAVA<br />
[hypericum perforatum]..........................................................................................323<br />
KANTARIA MUŠKA [centaurium umbellatum]................................................324<br />
KUPINA [rubus fruticosus].................................................................................325<br />
KOPRIVA [urtica dioica].....................................................................................325<br />
KESTEN DIVLJI [aesculus hippocastanum]......................................................326<br />
LOPOC [nymphaea alba]....................................................................................327<br />
LIŠAJEVICA [Hieracium pilosella]....................................................................328<br />
LINCURA ili SRČANIK [gentiana lutea]...........................................................328<br />
LIMUN [citrus medica].......................................................................................329<br />
LIPA [tilia platyphyllos].......................................................................................330<br />
LAZARKINJA [asperula odorata].......................................................................331<br />
LAN [linum usitatissimum].................................................................................332<br />
LAVANDA [lavandula officinalis].......................................................................332<br />
LANILIST [linaria vulgaris]................................................................................333<br />
LUK CRVENI (CRNI) [allium cepa]...................................................................334<br />
LJUBICA [viola odorata]......................................................................................335<br />
LJUTOVNICA [verbena officinalis].....................................................................336<br />
MILODUH [hyssopus officinalis]........................................................................336<br />
MIROĐIJA [Anethum graveolens].......................................................................337<br />
MORAC [Foeniculum vulgare]............................................................................338<br />
MURVA (BELA i CRNA) [morus alba, morus nigra]..........................................339<br />
MALINA [rubus idaeus].......................................................................................340<br />
MAJORAN [majorana hortensis].........................................................................341<br />
MAJČINA DUŠICA [Thymus serpyllum]...........................................................341<br />
MACUHICA [viola tricolor]................................................................................342<br />
MEDVEĐI LUK ; SREMUS [Allium ursinum]...................................................343<br />
MAČJI NOKAT [uncaria tomentosa]...................................................................344<br />
MATIČNJAK ili METVICA [melissa officinalis]................................................345<br />
NAR [punica granatum]........................................................................................346<br />
NONI [Morinda citrifolia , Rubiaceae].................................................................347<br />
684
NEVEN [calendula officinalis].............................................................................349<br />
NANA [mentha piperita]......................................................................................350<br />
ORAH [juglans regia]...........................................................................................350<br />
OMAN [inula helenium].......................................................................................351<br />
OČAJNICA [marrubium vulgare .].......................................................................352<br />
PERŠUN [petroselinum hortense].........................................................................353<br />
PETOPRSTA [potentilla reptans]..........................................................................353<br />
PETOPRSTA STEŽA [potentilla tonnentilla].......................................................354<br />
PETROVAC ili TURICA [agrimonia eupatoria]...................................................355<br />
PIREVINA lli PIRIKA [agropvrum repens].........................................................355<br />
POTOČNJAK [lythrum salicaria].........................................................................356<br />
PISKAVICA [trigonella foenum graecum]...........................................................357<br />
PLUĆNJAK [pulmonaria officinalis]...................................................................358<br />
PODBEL [tussilago farfara]..................................................................................359<br />
PODUBICA [Teucrium chamaedrys]....................................................................359<br />
PELIN [artemisia absinthium]..............................................................................360<br />
PASULJ [Phaseoli legument]...............................................................................361<br />
PRILIP [galium aparine].......................................................................................362<br />
PAPRAT SLATKA [polypodium vulgare]............................................................363<br />
RIB<strong>IZ</strong> CRNI [ribes nigrum]..................................................................................363<br />
RIB<strong>IZ</strong> CRVENI [ribes rubmm].............................................................................364<br />
ROSOPAS [chelidonium majus]...........................................................................365<br />
ROTKVA [raphanus sativus].................................................................................365<br />
RUSOMACA [capsella bursa pastoris].................................................................366<br />
RUŽA VRTNA [rosa centifolia]............................................................................367<br />
RUZMARIN [rosmarinus officinalis]...................................................................367<br />
RASTAVIĆ [equisetum arvense]..........................................................................368<br />
SOJA.....................................................................................................................369<br />
SALEP [orchis morio]...........................................................................................370<br />
SLEZ CRNI [malva silvestris]..............................................................................371<br />
SMILJE [Helichrysum arenarium]........................................................................372<br />
SMREKA ili BOROVICA [juniperus <strong>com</strong>munis]................................................372<br />
SLEZ BELI [althaea officinalis]............................................................................373<br />
SLADIĆ [Glycyrrhiza glabra]...............................................................................374<br />
SITNICA [Herniaria glabra]..................................................................................375<br />
SRČANIK ili SRČENICA [polygonum bistorta]...................................................376<br />
ŠIMŠIR DIVLJI ili ŽUTIKA [berberis vulgaris]..................................................377<br />
SENA [Cassia angustifolia]...................................................................................378<br />
SELEN [Levisticum officinale].............................................................................379<br />
Saw Palmetto [Saw Palmetto]...............................................................................379<br />
SMOKVA [ficus carica]........................................................................................380<br />
ŠPAROGA VRTNA [asparagus officinalis]..........................................................381<br />
ŠLJIVA [prunus domestica]..................................................................................382<br />
685
ŠTAVELJ ili ŠCAV [rumex obtusifolis]................................................................383<br />
ŠIPURIKA ili ŠIPAK [rosa canina]......................................................................383<br />
TROSKOT [polygonum aviculare].......................................................................385<br />
TIMIJAN [Thymus vulgaris]................................................................................386<br />
TRBULJA VODENA [oenanthe aquatica]...........................................................386<br />
TRN CRNI [prunus spinosa]................................................................................387<br />
UVA [arctostaphylos uva ursi].............................................................................389<br />
VRBA IVA [salix caprea].....................................................................................389<br />
VRANILOVKA - ORIGANO [Origanum vulgare].............................................390<br />
VRESAK KRŠKI [satureja montana]...................................................................391<br />
VRKUTA [Alchemilla vulgaris]...........................................................................392<br />
VOLUJSKO UVO [borago officinalis].................................................................392<br />
VALERIANA - ODOLJEN [valeriana officinalis]...............................................393<br />
VILINO SITO [carlina acaulis]............................................................................394<br />
VIDAC [euphrasia officinalis].............................................................................394<br />
VINOVA LOZA [vitis vinifera]...........................................................................395<br />
ZOB [avena sativa]..............................................................................................396<br />
ZDRAVAC [Geranium macrorrhizum]................................................................397<br />
ZEČJI TRN [ononis spinosa]...............................................................................397<br />
ZELENI ČAJ [Camellia sinensis]........................................................................398<br />
ZLATICA SA KAMENA [ceterach officinarum]................................................400<br />
ZOVA [sambucus nigra].......................................................................................401<br />
ŽALFIJA [salvia officinalis]................................................................................402<br />
ŽUTI NOĆURAK [Oenothera biennis]...............................................................403<br />
BRANJE LJEKOVITOG BILJA.........................................................................404<br />
KALENDAR BRANJA LJEKOVITOG BILJA..................................................405<br />
PRIPREMA BILJNIH LIJEKOVA......................................................................408<br />
IV PIĆA, TINKTURE, SIRUPI<br />
TINKTURE.........................................................................................................409<br />
PIĆA....................................................................................................................411<br />
KAO LIJEK SLUŽI............................................................................................418<br />
RAZNI ČAJEVI..................................................................................................421<br />
SIRUPI................................................................................................................445<br />
V LEČENJE MEDOM<br />
SASTAV MEDA...............................................................................................447<br />
686
RECEPTI NA BAZI PČELINJIH PRO<strong>IZ</strong>VODA.............................................451<br />
NAPITCI OD MEDA.......................................................................................459<br />
KOZMETIKA NA BAZI MEDA.....................................................................463<br />
VI OTRGNUTO OD ZABORAVA<br />
NARODNE BAJALICE I GATALICE..............................................................469<br />
ČINI, BAJANJA I DRUGI OBIČAJI................................................................536<br />
OSNOVNO O PRORICANJU SUDBINE........................................................578<br />
VII MOLITVE<br />
MOLITVA GOSPODNJA i druge molitve........................................................602<br />
MOLITVA BOGU Svetog Nikolaja Žičkog......................................................606<br />
MOLITVA GOSPODU ISUSU HRISTU Svetog Nikolaja Žičkog..................607<br />
ČETIRI SVAKODNEVNE MOLITVE............................................................608<br />
MOLITVA POKAJNIKA: SVETOG SIMEONA NOVOG BOGOSLOVA....609<br />
DVE JUTARNJE MOLITVE...........................................................................609<br />
MOLITVA ANĐELIMA I SVIMA SVETIMA................................................610<br />
MOLITVE ANĐELU ČUVARU......................................................................611<br />
MOLITVA PRI ODVAJANJU DUŠE OD TELA I U ROPCU.........................611<br />
MOLITVA ZA SPAS ZEMALJA PRAVOSLAVNIH.......................................613<br />
MOLITVENO PRAVILO ZA SPAS SRPSKOG NARODA............................613<br />
MOLITVA PRESVETOJ BOGORODICI.........................................................615<br />
MOLITVA GOSPODU ISUSU HRISTU..........................................................615<br />
MOLITVA SRBALJA........................................................................................616<br />
MOLITVA SVENARODNOG POKAJANJA....................................................617<br />
MATERINSKA MOLITVA................................................................................618<br />
MOLITVA PRESVETOJ BOGORODICI..........................................................619<br />
MOLITVA KADA SE ZDRAVSTVENO STANJE POGORŠAVA...................619<br />
MOLITVA O BRATSKOJ LJUBAVI.................................................................620<br />
MOLITVA PORODILJE.....................................................................................620<br />
MOLITVA PRED OPERACIJU..........................................................................621<br />
MOLITVA U BOLESTI.......................................................................................621<br />
MOLITVA ZA BOLESNO DETE........................................................................622<br />
MOLITVA PROTIV NAPADA ĐAVOLA...........................................................623<br />
MOLITVA ZA DUHOVNU OBNOVU...............................................................623<br />
MOLITVA ZA UMNO OBOLELEOG ČOVEKA...............................................623<br />
MOLITVA PRED SMRT......................................................................................624<br />
MOLITVA PROTIV NAPADA ĐAVOLA...........................................................624<br />
687
MOLITVA U BOLESTI.....................................................................................625<br />
MOLITVA U TUZI DUŠEVNOJ.......................................................................625<br />
MOLITVA UDOVCA.........................................................................................626<br />
MOLITVA UDOVICE.........................................................................................627<br />
MOLITVA USAMLJENOGA.............................................................................627<br />
MOLITVA ZA BOLESNIKA..............................................................................628<br />
MOLITVA ZA BOLESNO DETE.......................................................................629<br />
MOLITVA ZA DECU..........................................................................................629<br />
MOLITVA ZA DUHOVNU OBNOVU...............................................................629<br />
MOLITVA ZA PRIJATELJE................................................................................631<br />
MOLITVE ZA SVETU TAJNU BRAKA............................................................631<br />
MOLITVA ZA UMNOŽENJE LJUBAVI I ISKORENJENJE MRŽNJE............635<br />
MOLITVA PROTIV STRASTI...........................................................................635<br />
MOLITVENO UZDISANJE ŽENE U VREME TRUDNOĆE..........................641<br />
MOLITVA PROTIV BLUDNIH STRASTI.......................................................641<br />
MOLITVE ZA BOLESNE.................................................................................642<br />
MOLITVA ZA BEZBOŽNIKE...........................................................................643<br />
MOLITVA ZA ČITAV SVET..............................................................................644<br />
MOLITVA ZA MIR U SVETU MEĐU LJUDIMA I NARODIMA..................645<br />
MOLITVA ZA SPASENJE OD RASEJANOSTI UMA.....................................647<br />
MOLITVA ZA SPASENJE OD STRAHA..........................................................647<br />
MOLITVE SVETIM ARHANGELIMA ZA SVAKI DAN.................................650<br />
MOLITVE SVETOG NIFONTA.........................................................................651<br />
MOLITVE UZ VELIKI POST.............................................................................656<br />
MOLITVE VEČERNJE.......................................................................................657<br />
MOLITVENO PRAVILO O USKRSU................................................................665<br />
O AUTORU..........................................................................................................668<br />
BIBLIOGRAFIJA................................................................................................676<br />
SADRŽAJ............................................................................................................677<br />
688