Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Law firm Vaić<br />
established in 1938 Križanićeva 5 members Savin Vaić<br />
______________ 51000 Rijeka Marija Dvorničić<br />
CROATIA<br />
_________________________________________________________________<br />
Sadržaj:<br />
<strong>COUNTRY</strong> <strong>REPORT</strong> <strong>ZA</strong> <strong>STRANCE</strong> U <strong>HRVATSKOJ</strong><br />
STANJE SRPANJ 2010<br />
I Stjecanje nekretnina<br />
II Boravišna i poslovna dozvola<br />
III Neka pitanja u svezi radnih odnosa u Hrvatskoj<br />
IV Osnivanje trgovačkog društva u Hrvatskoj<br />
V Porezni okvir za poslovne aktivnosti<br />
VI Koncesije na pomorskom dobru<br />
VII Ulaganje u igrališta za golf<br />
VIII Uvjeti za pripremu igara na sreću<br />
IX Poticanje stranih ulaganja<br />
X Računi nerezidenata u hrvatskim bankama<br />
XI Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Hrvatskoj<br />
XII Obnovljivi Izvori energije i kogeneracija<br />
XIII Javno-privatno partnerstvo<br />
STJECANJE PRAVA VLASNIŠTVA NA NEKRETNINAMA U<br />
REPUBLICI <strong>HRVATSKOJ</strong><br />
Strane fizičke i pravne osobe mogu stjecati pravo vlasništva na nekretninama<br />
u Republici Hrvatskoj (skraćeno RH) na 2 načina:<br />
I kao strane fizičke osobe ili<br />
II putem hrvatske pravne osobe<br />
Nekretnina se u RH stječe temeljem titulusa – kupoprodajni ugovor ili drugi<br />
ugovor kojim se raspolaže stvarnim pravima na nekretninama – te modusa –<br />
uknjižbe prava vlasništva u zemljišnim knjigama.<br />
_______________________________________________________<br />
tel: + 385-51-373-608 bank 2484008-1104886102<br />
fax: + 385-51-377-097 IBAN HR1224840081104886102<br />
e-mail: info@vaic.hr SWIFT RZBHHR2X<br />
www.vaic.hr OIB 65232387784<br />
I<br />
Fizičke i pravne osobe iz Europske unije mogu stjecati vlasništvo na<br />
nekretninama u RH pod jednakim pretpostavkama kao i hrvatske fizičke i pravne<br />
osobe. Ovo ne vrijedi jedino za nekretnine u izuzetim područjima poput:<br />
poljoprivrednog i šumskog zemljišta te zaštićenih područja.
Za strane osobe koji nisu državljani Europske unije to ne vrijedi, već oni moraju<br />
vezano uz stjecanje prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj pribaviti<br />
suglasnost Ministarstva pravosuĎa RH.<br />
Dakle za osobe koje nisu državljani EU postupak je sljedeći:<br />
Ministarstvo pravosuĎa RH dodjeljuje suglasnost stranim fizičkim osobama za<br />
stjecanje prava vlasništva u RH samo pod uvjetom reciprociteta. To znači da će<br />
strani državljanin dobiti suglanost od Ministarstva pravosuĎa RH samo ako hrvatski<br />
državljanin može u toj državi, te u toj regiji odnosno gradu iz kojeg dolazi strani<br />
državljanin steći pravo vlasništva, te će se stranom državljaninu jamčiti isti uvjeti<br />
stjecanja prava vlasništva.<br />
Pri tome Ministarstvo pravosuĎa RH ocjenjuje i vrstu nekretnine koja je u<br />
pitanju (npr. graĎevinsko zemljište, stanovi, kuće, hoteli, itd.)<br />
Ukoliko Ministarstvo pravosuĎa RH ne izda suglasnost za stjecanje prava<br />
vlasništva, onda strana fizička osoba ima pravo tužbe Upravnom sudu RH.<br />
RH ima reciprocitet s sljedećim državama: Argentina, Australija, Bosna i<br />
Hercegovina (samo Federacija BIH i samo za fizičke osobe), Čile, Japan,<br />
Južnoafrička Republika, Kanada (Ontario i Britanska Kolumbija), Malezija, Norveška,<br />
Novi Zeland, Paragvaj, Poljska, SAD (u 29 saveznih država), Srbija, Švicarska,<br />
Turska.<br />
U praksi se u takvom slučaju ugovoraju dodatni instrumenti osiguranja prava<br />
strane fizičke osobe, kako strana fizička osoba ne bi imala pravnu nesigurnost u<br />
periodu dok čeka odluku Ministarstva pravosuĎa RH.<br />
Tako se ugovaraju mogućnosti kupoprodaje iste nekretnine od strane pravne<br />
osobe koju može strana fizička osoba u svakom trenutku osnovati u RH, te se<br />
ugovaraju hipoteke na nekretninama u RH i slično.<br />
II<br />
Strana fizička ili pravna osoba može u Republici Hrvatskoj osnovati trgovačko<br />
društvo – društvo sa ograničenom odgovornošću (skraćeno d.o.o.), te onda taj d.o.o.<br />
sa sjedištem u RH može stjecati prava vlaništva na nekretninama u RH<br />
neograničeno.<br />
Odmah nakon što se potpiše društveni ugovor ili izjava o osnivanju društva<br />
kod javnog bilježnika, direktor te tvrtke u nastajanju (pravno se u tom trenutku to<br />
društvo zove PREDDRUŠTVO, dok se ne registrira na trgovačkom sudu u RH) može<br />
sklopiti i kupoprodajni ugovor za stjecanje prava vlasništva na nekretnini u RH.<br />
2
Dakle, na brzini realizacije pravnog posla se ne gubi ako se izabere ovaj<br />
modalitet.<br />
Na ovaj način strana fizička i pravna osoba dobivaju potpunu pravnu sigurnost<br />
prilikom kupoprodaje nekretnine u RH. Izbjegava se neizvjesnost čekanja<br />
Ministarstva pravosuĎa RH, da li će dati suglasnost ili neće.<br />
Prednost ovog modela je takoĎer s poreznog aspekta. Naime, ako strana<br />
osoba želi kupiti nekretninu koju misli nakon toga dalje prodati na tržištu nekretnina<br />
ovim modelom će uštediti 5 % poreza na promet nekretnina te porez na dohodak koji<br />
neće platiti.<br />
Prilikom svake kupoprodaje nekretnina se plaća porez na promet nekretnina u<br />
iznosu od 5 % od tržišne vrijednosti nekretnina odnosno od vrijednosti koja je<br />
naznačena u kupoprodajnom ugovoru, odnosno 5 % od vrijednosti koju procijeni<br />
nadležna porezna uprava.<br />
3
II BORAVIŠNA I POSLOVNA DOZVOLA<br />
Zakon o strancima koji je na snazi ima brojna pravila i iznimke koja se sva ne<br />
mogu iznijeti u ovoj kratkoj prezentaciji te se svaki pojedinačni slučaj mora posebno<br />
ispitati. Ovdje će se iznijeti samo opća pravila.<br />
Stranci koji ne ne trebaju vizu uza RH mogu boraviti na području RH 90 dana u<br />
razdoblju od 6 mjeseci.<br />
Ukoliko stranac želi ostati u Hrvatskoj dulje od gore navedenog, potrebna mu je<br />
jednogodišnja dozvola boravka. Zahtjev za tom dozvolom može se podnijeti u<br />
hrvatskom veleposlanstvu u inozemstvu ili u policijskoj postaji u Hrvatskoj. Uvjet je<br />
polica zdravstvenog osiguranja, iznajmljena ili kupljena nekretnina, dokaz da nije<br />
socijalno ugrožen itd.<br />
Kada je boravak stranca neprekidan tijekom 5 godina i prijavljen Ministarstvu<br />
unutarnjih, tada on može zahtijevati dozvolu stalnog boravka. Ovdje je dodatni uvjet<br />
poznavanje hrvatskog jezika.<br />
Za rad u RH, strancu je nužna radna odnosno poslovna dozvola.<br />
Hrvatska vlada propisuje godišnje kvote za radne dozvole strancima u RH.<br />
Iznimka od ovog pravila su, uz dodatne uvjete, stranci koji su ključni manageri u<br />
nekom hrvatskom društvu.<br />
Stranac može dobiti poslovnu dozvolu i ako drži najmanje 51 % dionica<br />
hrvastkog trgovačkog društva.<br />
Vezano uz to, stranci moraju ispuniti takoĎer sljedeće uvjete:<br />
- svojim poslovanjem utječe na povećanje gospodarske aktivnosti u Republici<br />
Hrvatskoj<br />
- uvodi nove proizvodne postupke, novu opremu i suvremenu tehnologiju<br />
- potiče otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje domaće radne snage.<br />
Poslovnu dozvolu takoĎer izdaje Ministarstvo unutarnjih poslova, nakon što<br />
Hrvatska gospodarska komora dade svoju suglasnost za to.<br />
Prilikom ishodovanja poslovne dozvole, trgovačko društvo bi moralo imati<br />
temeljni kapitala od najmanje 100.000 kn i poslovni plan s vrijednosti investicije od<br />
najmanje 100.000 eur te zapošljavati minimalno jednog hrvatskog državljana.<br />
Radna ili poslovna dozvola nije potrebna ako stranaca radi naviše 90 dana kao<br />
key-manager u hrvatskom društvu, ako je zaposlen u turizmu itd.<br />
Obveza je stranaca da se najkasnije 48 sati nakon prelaska državne granice<br />
prijave najbližoj policijskoj postaji.<br />
4
Poslovna dozvola<br />
Poslovna dozvola se može izdati:<br />
osnivaču vlastitoga trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj ili strancu koji u<br />
trgovačkom društvu ima većinski udio najmanje 51%, a ostvaruje poslovnu<br />
aktivnost radi obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj<br />
vlasniku obrta koji je registrirao poslovnu aktivnost u Republici Hrvatskoj,<br />
odnosno jednom od suvlasnika zajedničkog obrta<br />
strancu koji se bavi slobodnim zanimanjem, sukladno propisima Republike<br />
Hrvatske i<br />
strancu koji pruža usluge u ime inozemnog poslodavca<br />
Osnivačima vlastitoga trgovačkog društva i obrtnicima te strancima koji se bave<br />
slobodnim zanimanjem se poslovna dozvola može se izdati samo na temelju<br />
suglasnosti koju izdaje Hrvatska gospodarska komora putem nadležne županijske<br />
komore.<br />
Poslovna dozvola može se izdati pružateljima usluga u ime inozemnog<br />
poslodavca samo na temljeu suglasnosti nadležnog tijela za tu odreĎenu djelatnost.<br />
Rad bez radne i poslovne dozvole<br />
Zakonom o strancima su odreĎene kategorije stranaca koji smiju raditi u RH bez<br />
radne ili poslovne dozvole pod uvjetom da ne borave u Hrvatskoj dulje od 30 dana u<br />
jednoj godini:<br />
1. stranci koji sukladno posebnim propisima pružaju usluge u turizmu u ime<br />
inozemnog poslodavca,<br />
2. prokuristi, članovi uprave i nadzornog odbora trgovačkog društva, koji obavljaju<br />
poslove za trgovačko društvo, a nisu u radnom odnosu,<br />
3. predstavnici vjerskih zajednica za vrijeme obavljanja poslova koji su isključivo<br />
vezani uz vjersku službu,<br />
4. umjetnici i tehničko osoblje za operne, baletne, kazališne, koncertne, likovne i<br />
druge kulturne priredbe,<br />
5. autori i izvoĎači na području filmske, televizijske, glazbene, glazbeno-scenske,<br />
plesne i baletne umjetnosti, kao i prateće izvjestiteljsko, organizacijsko i tehničko<br />
osoblje,<br />
6. stranci koji u Republiku Hrvatsku dolaze radi sudjelovanja na športskim<br />
priredbama i natjecanjima,<br />
7. stručnjaci na području zaštite kulturne baštine, knjižničarstva i arhivistike,<br />
8. stranci koji obavljaju poslove vezane uz isporuku, montažu ili servis strojeva ili<br />
opreme, a njihov rad je uvjet za ostvarivanje jamstvenih prava ili je vezan uz isporuku<br />
strojeva ili opreme,<br />
5
9. stranci koji sudjeluju na sajamskim ili izložbenim priredbama na kojima izlaže<br />
njihov poslodavac,<br />
10. stranci koji sudjeluju na organiziranim stručnim skupovima i seminarima,<br />
11. stranci zaposleni u cirkusima ili zabavnim parkovima,<br />
12. stranci koji provode stručnu izobrazbu i usavršavanje radnika zaposlenih kod<br />
pravnih i fizičkih osoba u Republici Hrvatskoj,<br />
13. stranci koji se stručno usavršavaju kod pravne osobe sa sjedištem u Republici<br />
Hrvatskoj koja je organizacijski povezana s inozemnim poslodavcem,<br />
14. profesori, izvorni govornici stranih jezika, lektori i drugi nastavnici koji izvode<br />
nastavu na poziv hrvatskih visokih učilišta, znanstvenici na znanstvenom i stručnom<br />
usavršavanju, znanstvenici-predstavnici meĎunarodnih organizacija te znanstvenici<br />
koji će sudjelovati u provedbi znanstvenih projekata važnih za Republiku Hrvatsku,<br />
15. upravno osoblje, stručnjaci, nastavnici i predavači stranih kulturnih i obrazovnih<br />
institucija, koji u Republici Hrvatskoj obavljaju posao u okviru programa kulturne i<br />
obrazovne suradnje,<br />
16. civilni i vojni dužnosnici vlada drugih država, koji u Republiku Hrvatsku dolaze<br />
raditi na temelju ugovora o suradnji s Vladom Republike Hrvatske,<br />
17. članovi meĎunarodnih misija, koji obavljaju posao znanstvenog istraživanja u<br />
Republici Hrvatskoj, koje je odobrila Vlada Republike Hrvatske,<br />
18. strani dopisnici, akreditirani u Republici Hrvatskoj ili izvjestitelji stranih medija,<br />
19. stranci koji obavljaju poslove iz područja obrane i unutarnjih poslova ili stručnog<br />
usavršavanja na tim područjima, na temelju meĎunarodnog ugovora.<br />
Za ishodovanje poslovne dozvole potrebne su sljedeće isprave:<br />
- 2 fotografije (3*3,5 cm) –<br />
- rodni list u originalu, ne stariji od 6 mjeseci<br />
- prijava boravka policijskoj upravi u roku 24 sata od dolaska u RH (nakon toga<br />
stranci mogu ostati u Hrvatskoj kao turisti<br />
- putovnica u originalu ili ovjerenoj preslici koja je važeća još minimalno godinu<br />
dana<br />
- ovjereni Izvadak iz sudskog registra za trgovačko društvo – u originalu, ne<br />
stariji od 6 mjeseci<br />
- potvrda nadležne porezne uprave da društvo nema nepodmirenih poreznih<br />
obveza dass – original ne stariji od jednog mjeseca<br />
- BON 1 i BON 2 – original ne stariji od jednog mjeseca (izdaje ga FINA i<br />
poslovna banka)<br />
- izvod s računa stranca kao fizičke osobe u RH iz kojeg je vidljiv minimalni<br />
iznos od 500 € na računu<br />
- dokaz o osiguranom stanovanju: zemljišnoknjižni izvadak u originalu, ne stariji<br />
od 6 mjeseci<br />
- dokaz o zdravstvenom osiguranju<br />
- potvrda o nekažnjavanju – u originalu, ne starija od 6 mjeseci<br />
6
Kratkotrajni boravak<br />
Kratkotrajni boravak je boravak stranca u trajanju do 90 dana na temelju vize<br />
ili bez vize. Stranac kojemu za ulazak u Republiku Hrvatsku ne treba viza može<br />
boraviti u Republici Hrvatskoj najduže 90 dana u vremenskom razdoblju od 6<br />
mjeseci, računajući od dana prvog ulaska.<br />
Privremeni boravak<br />
Novina u Zakonu o strancima jest da se zahtjev za prvi privremeni boravak<br />
podnosi nadležnoj diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike<br />
Hrvatske.<br />
Taj zahtjev se može podnijeti i u policijskoj upravi ako:<br />
1. za to postoji ozbiljan humanitarni razlog,<br />
2. se traži spajanje obitelji s azilantom,<br />
3. se radi o stipendistu u okviru programa odobrenog od ministarstva nadležnog za<br />
poslove obrazovanja i znanosti,<br />
4. se radi o strancima koji su osnivači svog vlastitog trg. društva ili obrta (<br />
Svrhe radi kojih se može odobriti privremeni boravak su:<br />
1. spajanje obitelji,<br />
2. rad,<br />
3. srednjoškolsko obrazovanje i studiranje,<br />
4. znanstveno istraživanje,<br />
5. humanitarni razlozi.<br />
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, strancu se može odobriti privremeni boravak i u<br />
druge svrhe, najduže do 6 mjeseci u godini dana.<br />
Autonomni boravak – vrsta privremenog boravka koji se odobrava strancu kojemu<br />
je odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji u neprekidnom trajanju od<br />
najmanje 4 godine ako ispunjava sve uvjete za odobrenje privremenog boravka.<br />
Stalni boravak<br />
Stalni boravak može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima<br />
neprekidno 5 godina odobren privremeni boravak. Smatra se da je stranac<br />
neprekidno boravio u Republici Hrvatskoj, ako je u razdoblju od pet godina izbivao<br />
višekratno do 10 mjeseci ili jednokratno do 6 mjeseci. Od dana podnošenja zahtjeva<br />
za stalni boravak pa do dana odlučivanja o zahtjevu stranac mora imati odobren<br />
privremeni boravak u Republici Hrvatskoj.<br />
U vrijeme potrebno za odobrenje stalnog boravka ne uračunava se:<br />
1. razdoblje privremenog boravka u svrhu rada odobreno sezonskim radnicima i »au<br />
pair« rada,<br />
2. razdoblje privremenog boravka za pružatelje usluga u ime inozemnog poslodavca,<br />
3. vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora.<br />
7
Strancima kojima je odobren privremeni boravak u svrhu studiranja, u vrijeme<br />
potrebno za odobrenje stalnog boravka računa se samo polovica vremena<br />
provedenog na privremenom boravku u svrhu studiranja<br />
Stalni boravak odobrit će se strancu koji, uz gore navedene uvjete:<br />
1. ima valjanu stranu putnu ispravu,<br />
2. ima sredstva za uzdržavanje,<br />
3. ima zdravstveno osiguranje,<br />
4. poznaje hrvatski jezik i latinično pismo,<br />
5. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.<br />
III NEKA PITANJA U SVEZI RADNIH ODNOSA U <strong>HRVATSKOJ</strong><br />
Radni odnos na odreĎeno vrijeme<br />
Od 01.01.2010. u Hrvatskoj je na snazi novi Zakon o radu, koji daje prednost<br />
zaključivanju ugovora o radu na neodreĎeno vrijeme. Ugovori o radu na odreĎeno<br />
vrijeme su predviĎeni kao iznimka kada se radi o zapošljavanju čiji je prestanaka<br />
unaprijed odreĎen objektivnim razlozima, ili izvršavanjem nekog odreĎenog posla ili<br />
kad je dozvoljen zakonom ili kolektivnim ugovorom.<br />
Zakonom o radu nisu predviĎeni slučajevi u kojima se može sklopiti ugovor o<br />
radu na odreĎeno vrijeme. Poslodavac je vremenski ograničen u pogledu trajanja<br />
ugovora svakog radnika (neovisno o tome radi li se o istim ili različitim radnim<br />
mjestima) i točno je odreĎeno kada se ugovor smatra ugovorom na neodreĎeno<br />
vrijeme. Tim novim zakonom su preuzete mjere iz odredbi Smjernice Vijeća europske<br />
unije broj 99/70.<br />
Prema statističkim podacima, u Hrvatskoj je 80% svih ugovora o radu<br />
zaključeno na odreĎeno vrijeme. Radniku na odreĎeno vrijeme moraju biti osigurana<br />
jednaka prava i uvjeti rada kao da se radi o ugovoru na neodreĎeno vrijeme.<br />
Redoviti otkaz ugovora o radu<br />
Ugovor o radu mogu redovito otkazati i radnik i poslodavac. Otkaz mora biti u<br />
pisanom obliku i mora biti dostavljen osobi kojoj se otkazuje.<br />
Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme može se redovito otkazati ako je ta<br />
mogućnost propisana ugovorom.<br />
8
Osnovna značajka ovog otkaza jest pravo na otkazni rok. Duljina otkaznog<br />
roka može biti ugovorena, a ako nije, primjenjuju se zakonski rokovi. Duljina ovisi o<br />
tome koliko je radnik proveo na radu kod poslodavca. Otkazni rok započinje danom<br />
dostave otkaza, osim u slučajevima trudnoće i porodiljnog dopusta, privremene<br />
nesposobnosti za rad, godišnjeg odmora, plaćenog dopusta, vojne službe i sl.<br />
Tijekom trajanja otkaznog roka, radnik ima pravo uz naknadu plaće 4 sata tjedno biti<br />
odsutan radi traženja novog zaposlenja.<br />
Kada radnik redovito otkazuje ugovor o radu ne mora navoditi za to razlog, no<br />
mora odraditi propisani ili ugovoreni otkazni rok koji počinje teći dostavom otkaza<br />
poslodavcu. U ovakvim slučajevima, kada radnik otkazuje ugovor o radu, kolektivnim<br />
ugovorom ili ugovorom o radu može biti odreĎen kraći otkazni rok za radnika nego za<br />
poslodavca. TakoĎer je važno napomenuti da ukoliko radnik otkazuje ugovor o radu,<br />
otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako za to ima osobito važan razlog.<br />
No, u tom slučaju radniku ne pripada pravo na otpremninu.<br />
Poslodavac može redovito otkazati ugovor o radu samo uz propisani ili ugovoreni<br />
otkazni rok te samo ako za to ima opravdan razlog. Takav otkaz poslodavac mora<br />
obrazložiti u pisanom obliku. Kada poslodavac redovito otkazuje ugovor o radu, s<br />
obzirom na razloge zbog kojih on to može učiniti, razlikuju se:<br />
a. Poslovno uvjetovani otkaz<br />
- ako prestane potreba za obavljanje odreĎenog posla zbog gospodarskih, tehničkih<br />
ili organizacijskih razloga. Radi se o tzv. „tehnološkom višku“ Ova vrsta otkaza<br />
dopuštena je samo ako poslodavac ne može zaposliti radnika na nekim drugim<br />
poslovima, odnosno ako gane može obrazovati ili osposobiti za rad na nekim drugim<br />
poslovima. Poslodavac takoĎer mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti<br />
i obvezama uzdržavanja koje radnika terete. No, ova dužnost Vašeg poslodavca ne<br />
postoji ako isti zapošljava 20 ili manje radnika. Nakon uručenja poslovno uvjetovanog<br />
otkaza, poslodavac ne smije šest mjeseci na istim poslovima zaposliti drugog<br />
radnika, a ako u tom roku nastane potreba za obavljanjem istih poslova, poslodavac<br />
je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu radniku kojem je otkazao iz poslovno<br />
uvjetovanih razloga.Kod otkaza nakon dvije godine neprekidnog rada, radnik ima<br />
pravo na otpremninu.<br />
b. Osobno uvjetovani otkaz<br />
- ako radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz radnog odnosa zbog<br />
odreĎenih trajnih osobina ili sposobnosti. U pravilu se radi o slučajevima kada zbog<br />
ozljede ili bolesti trajnog karaktera radnik nema znanja ili sposobnosti za obavljanje<br />
odreĎenog posla.<br />
Kod ove vrste otkaza vrijede isti uvjeti kao kod poslovno uvjetovanog.<br />
c. Otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika<br />
- u slučaju kršenja obveza iz radnog odnosa (zapostavljanje ili neuredno izvršavanje<br />
obveza iz ugovora o radu, konstantno kašnjenje na posao bez opravdanog razloga ili<br />
9
izostajanje bez opravdanog razloga i slično)<br />
Prije ovakvog otkazivanja ugovora o radu, poslodavac je dužan radnika pismeno<br />
upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati na mogućnost otkaza za slučaj<br />
nastavka kršenja tih obveza. Poslodavac je takoĎer dužan omogućiti radniku da<br />
iznese svoju obranu.<br />
I kod ove vrste redovitog otkaza postoji pravo na otkazni rok, ali u dužini polovice<br />
propisanog otkaznog roka dok pravo na otpremninu kod ove vrste otkaza ne postoji.<br />
Izvanredni otkaz ugovora o radu<br />
Ovu vrstu otkaza mogu dati i poslodavac i radnik, neovisno o tome da li se radi<br />
o ugovoru o radu na odreĎeno ili na neodreĎeno vrijeme. Ovaj otkaz takoĎer mora<br />
biti u pisanom obliku i mora biti dostavljen osobi kojoj se otkazuje.<br />
Izvanredni otkaz ugovora o radu dopušten je samo uz opravdani razlog, a taj<br />
opravdani razlog u ovom slučaju je osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa<br />
ili neka druga osobito važna činjenica zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć,<br />
a sve uz uvažavanje svih okolnosti i interesa i poslodavca i radnika.<br />
Radnik koji koristi pravo na rodiljni dopust, posvojiteljski dopust ili mu ugovor o<br />
radu miruje do treće godine djetetova života, može otkazati ugovor o radu<br />
izvanrednim otkazom, ali najkasnije 15 dana prije dana kada je dužan vratiti se na<br />
rad. Trudnica takoĎer može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom.<br />
Posebno je važno naglasiti da se ugovor o radu može izvanredno otkazati samo u<br />
roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se otkaz temelji. Ukoliko<br />
ugovor o radu izvanredno otkazuje poslodavac, on je dužan omogućiti da radnik<br />
iznese svoju obranu. Ovdje ne postoji pravo na otpremninu niti postoji obveza<br />
poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, već radni odnos prestaje danom<br />
uručenja odluke o otkazu.<br />
IV OSNIVANJE TRGOVAČKOG DRUŠTVA U <strong>HRVATSKOJ</strong><br />
Društvo s ograničenom odgovornošću- d.o.o. je čest pravni oblik trgovačkog<br />
društva. Osnivanje takvog društva isplativo je radi više razloga.<br />
U prvom redu su odlučujući porezni aspekti, primjerice stopa od 20% poreza<br />
na dobit umjesto znatno viših stopa poreza na dohodak.<br />
Nadalje, na ovaj način se stranom investitoru jamče pod jednkim uvjetima<br />
prava i obveze kao hrvatskoj pravnoj osobi. Ovdje spada npr. kupnja poljoprivrednog<br />
zemljišta, na kojem strana osoba ne može steći vlasništvo.<br />
10
Važan aspekt osnivanja društva je takoĎer ograničenje odgovornosti za štetu.<br />
Stoga je i svrsishodnije umjesto osnivanja podružnice društva sa sjedištem u<br />
inozemstvu, osnovati novi d.o.o. , obzirom da tada odgovara taj hrvatski d.o.o do<br />
visine svoje imovine, dok kod podružnice društvo majka odgovara za sva prava i<br />
obveze te hrvatske podružnice.<br />
Društvo s ograničenom odgovornošću, u kojeg jedna ili više fizičkih ili pravnih<br />
osoba unosi temeljne uloge. najčešći je pravni oblik trgovačkog društva u Hrvatskoj.<br />
Naziv tvrtke mora biti hrvatski, latinski ili starogrčki i ne smije već postojati u<br />
trgovačkom registru. Dakle, njemački ili engleski naziv nije dopušten osim kada je<br />
osnivač društvo majka s jednakim imenom.<br />
Kada član uprave ili osnivač/vlasnik ne dolazi redovito u Hrvatsku, najbolje je<br />
da sjedište društva bude u knjigovodstvu društva. Isto tako valja napomenuti da<br />
sjedište društva ne mora biti u mjestu gdje se obavlja poslovna djelatnost<br />
Osnivanje i upis društva s ograničenom odgovornošću obavlja se kod<br />
nadležnog trgovačkog suda. Najniži iznos temeljnog kapitala je 20.000 kn, a može<br />
se unijeti u gotovini ili stvarima i pravima. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki i<br />
mogu se sastojati iz vrijednosnih papira.<br />
Ukoliko se d.o.o sastoji samo od jednog člana, osnivanje se vrši putem izjave<br />
o osnivanju društva. Kada društvo osniva više osoba, sklapa se tzv. društveni<br />
ugovor. Obje isprave se sastavljaju u javnobilježničkoj formi i njima se definira naziv<br />
i sjedište društva, djelatnosti, prava i obveze osnivača i organa društva (uprava,<br />
glavna skupština itd.) kao i ostali elementi bitni za društvo. Kako je već spomenuto,<br />
tvrtka se mora razlikovati od neke već postojeće tvrtke društva.<br />
Za strance koji namjeravaju osnovati d.o.o. korisna je informacija da članovi<br />
uprave i prokuristi ne moraju biti hrvatski državljani. Članovi uprave mogu zastupati<br />
društvo smaostalno i pojedinačno ili uz suglasnost ostalih članova uprave, što se sve<br />
ureĎuje društvenim ugovorom. Prokuristi ne moraju biti u radnom odnosu s<br />
društvom, dok je za članove uprave nužno da negdje u Hrvatskoj plaćaju doprinose<br />
za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, što znači da ako nisu zaposleni u društvu u<br />
čiji su članovi uprave, tada moraju plaćati navedene doprinose na nekom drugom<br />
mjestu u RH.<br />
Prilikom osnivanja d.o.o.-a preporučljivo je prijaviti što je više moguće<br />
djelatnosti budući su sudski i javnobilježnički troškovi jednaki neovisno o broju<br />
prijavljenih djelatnosti. Ako osnivač tek naknadno želi doregistrirati druge djelatnosti,<br />
tada su troškovi jednaki kao da se radi o promjeni društvenog ugovora.<br />
Nakon osnivanja slijedi prijava trgovačkom registru, pri čemu sudska pristojba<br />
za prijavu iznosi 400,00 kn, a trošak nužne objave u Narodnim novinama iznosi<br />
900,00 kn. Prijavi se mora priložiti ovjerenu izjavu da nema nepodmirenih poreznih<br />
obveza, kao i da nije počinio nikakva gospodarska kaznena djela.<br />
11
Sve isprave potrebne za upis društva moraju biti potvrĎene od strane javnog<br />
bilkježnika, a troškovi takve javnobilježničke potvrde/ solemnizacije iznose oko<br />
2.500,00 kn. Postupak osnivanja traje približno 10 dana, ovisno o nadležnom sudu.<br />
Društvo se mora takoĎer prijaviti Državnom zavodu za statistiku radi dobivanja<br />
matičnog broja prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i to u roku 15 dana od<br />
dostavljanja rješenja o upisu u registar. Dokument koji izda Državni zavod za statistiku<br />
sadrži rješenje o klasifikaciji poslovnog subjekta.<br />
Trgovačko društvo kao i odgovorne osobe moraju takoĎer ishoditi porezni broj- OIB.<br />
Na taj način je hrvatska porezna uprava zapravo povezana s poreznim upravama<br />
diljem Europske unije.<br />
Nadalje, osnivanje društva prijavljuje se i poreznoj upravi, a takvoj prijavi se<br />
prilaže preslika izvatka iz trgovačkog registra te rješenja o klasifikaciji poslovnog<br />
subjekta.<br />
Osim navedenog, društvo mora imati pečat s tvrtkom i otvoren žiro račun u<br />
jednoj od poslovnih banaka u RH.<br />
V POREZNI OKVIR <strong>ZA</strong> POSLOVNE DJELATNOSTI<br />
Strane fizičke ili pravne osobe mogu postati vlasnicima hrvatske pravne osobe,<br />
ukoliko osnuju novo trgovačko društvo ili steknu poslovni udio u nekom postojećem<br />
društvu. U pogledu poreza su strane fizičke i pravne osobe u jednakom položaju kao<br />
domaće.<br />
Ovdje dolaze do primjene sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja<br />
koje je RH sklopila s odreĎenim zemljama. Ovi sporazumi djeluju uz zakonske<br />
propise Republike Hrvatske.<br />
Porezni sustav RH sastoji se od sljedećih poreza:<br />
- porez na dobit<br />
- porez na dohodak<br />
- porez na dodanu vrijednost<br />
- posebni porezi (porezi na potrošnju)<br />
- porez na promet nekretnina<br />
- porez na dobitke od igara na sreću<br />
- prirezi posebnih jedinica lokalne samouprave<br />
U nastavku slijedi pregled najznačajnijih poreza.<br />
12
Porez na dobit<br />
Obveznik poreza na dobit je trgovačko društvo ili druga pravna osoba ili<br />
iznimno fizička osoba koja obavlja poslovnu djelatnost s ciljem ostvarivanja dobiti.<br />
Dobit se oporezuje jedinstvenom poreznom stopom od 20 % prema Zakonu o<br />
porezu na dobit<br />
Zakon o poticanju ulaganja, na snazi od 01. siječnja 2007. usmjeren je na<br />
domaće i strane pravne osobe i sadrži niz poticajnih mjera za investicije u poslovne<br />
djelatnosti kao npr.: porezne i carinske povlastice ( primjerice stope poreza na dobit<br />
od 10, 7, 3 i 0%), sufinanciranje troškova otvaranja novih radnih mjesta i školovanja<br />
radne snage kao i poticajne mjere za osnivanje i razvoj investicijskih projekata od<br />
posebnog interesa. Troškovi se mogu prenositi najviše 5 godina, s ciljem smanjivanja<br />
porezne osnovice.<br />
Porez na dobit od 20% će se takoĎer primijeniti na transakcije sa zemljama<br />
izvan EU koje imaju propisanu poreznu stopu nižu od 12.5 %. Popis ovih zemalja<br />
(npr. Bahami, Dominikanska Republika, Liechtenstein, Maldivi, Panama) izdaje<br />
Ministarstvo financija.<br />
Porez na dohodak<br />
Domaći ili inozemni porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje oporezivi<br />
dohodak.<br />
Dok se princip svjetskog dohotka primjenjuje na domaće obveznike<br />
(oporezuje se ukupni dohodak stečen u tuzemstvu i inozemstvu), na stranog<br />
poreznog obveznika se primjenjuje princip tuzemnog dohotka (oporezuje se samo<br />
dohodak stečen u Hrvatskoj), pri čemu se uzima u obzir sporazum radi izbjegavanja<br />
dvostrukog oporezivanja sklopljen sa zemljom u kojoj inozemni porezni obveznik ima<br />
prebivalište.<br />
Porez na dohodak se obračunava i plaća temeljem progresivnih poreznih<br />
stopa od 12, 25, 40 %, prema visini stečenog dohotka. Najviša stopa poreza od 40%<br />
će se primijeniti kada godišnji brutto dohodak iznosi približno 35.000,00 eura.<br />
Isplata dividendi i udjela u dobiti fizičkim osobama nije oporeziva.<br />
Dakle tri postojeće stope poreza od 12 %, 25 % i 40% primjenjuju se ovisno o<br />
visini porezne osnovicie:<br />
- do 43.200,00 kn je porezna stopa 12%<br />
- od 43.200,00 do 129.600,00 kn je porezna stopa 25%<br />
- preko 129.600,00 kn je porezna stopa 40%<br />
Osim navedenog valja naglasiti da osoba koja ima prebivalište ili stalno boravište u<br />
Hrvatskoj, plaća na porez na dohodak takoĎer i utvrĎeni prirez gradu prema stopi od<br />
10% do 18%, ovisno o kojem se gradu radi.<br />
Porez na dodanu vrijednost<br />
13
Obveznik je svaka pravna ili fizička osoba s godišnjim prometom od preko<br />
85.000,00 kn od isporuke dobara i usluga koji podliježu ovom oporezivanju (ulazak u<br />
sustav PDV ex lege).<br />
Ako bi takav poduzetnik u narednoj godini ostvario promet od manje od<br />
85.000,00 kn, može od siječnja iduće godine napustiti sustav PDV-a.<br />
TakoĎer postoji opcija da poduzetnik, ukoliko to želi, stupi u sustav PDV-a<br />
(primjerice u očekivanju pozitivnog učinka na novčani tijek, kroz povrat pretporeza<br />
kod značajnijih investicija). Tada je obvezan u sljedećih 5 godina ostati u sustavu<br />
PDV-a bez obzira na promet koji ostvari<br />
Obračun poreza na dodanu vrijednost je godišnji kao i u zapadnoeuropskim<br />
zemljama. Stoga, iznos koji se treba platiti je razlika izmeĎu poreza utvrĎenog na<br />
računima za isporučenu robu i onog utvrĎenog pretporeza na računima za primljenu<br />
robu i druge usluge.<br />
Osim obveze plaćanja, obračun PDV-a može imati za posljedicu pravo na<br />
povrat poreza, u roku od 30 dana od slanja porezne prijave poreznoj upravi.<br />
Obračun PDV-a može biti mjesečni ili kvartalni, ovisno o prometu koji je<br />
obveznik ostvario.<br />
Porezne stope su: 23 %, 10 % i0 %, time da je stopa od 23 % najčešće<br />
primjenjiva.<br />
Oporezivanje nekretnina<br />
Oporezivanje nekretnina je u Hrvatskoj ureĎeno Zakonom o porezu na promet<br />
nekretnina Zakonom o porezu na promet nekretnina.<br />
Stjecanjem nekretnine smatra se kupoprodaja, zamjena, nasljedstvo,<br />
darovanje, unošenje i izuzimanje imovine društva, stjecanje na temelju sudske<br />
odluke itd.<br />
Bez obzira na način stjecanja, stjecatelj je porezni obveznik. Kod stjecanja<br />
nekretnine uz naknadu, poreznu osnovicu čini iznos naknade za preneseno<br />
vlasništvo. Porez na promet nekretnina plaća se po stopi od 5%.<br />
Kod zamjene nekretnina osnovicu čini ugovorena vrijednost svake nekretnine<br />
za pojedinu ugovornu stranu ili se ona utvrĎuje prema tržišnoj vrijednosti od strane<br />
porezne uprave.<br />
Pri stjecanju nekretnina bez naknade (npr. darovanje), obveznik je daroprimatelj ili<br />
drugi stjecatelj.<br />
Od plaćanja ovog poreza osloboĎene su sljedeće osobe:<br />
- stjecatelj koji je nasljednik ostavitelja u prvom nasljednom redu<br />
- osobe koje stječu odreĎene posebne dijelove nekretnine temeljem meĎuvlasničkog<br />
ili diobenog ugovora, ali do iznosa njihovog suvlasničkog dijela;<br />
14
- hrvatski državljani koji kupuju prvu nekretninu s namjerom rješavanja stambenog<br />
pitanja;<br />
- hrvatski državljani koji kupuju zemljište od najviše 600 m2 na kojem namjeravaju<br />
izgraditi kuću čime rješavaju svoje stambeno pitanje;<br />
- hrvatski državljani koji kupuju prvu nekretninu s namjerom rješavanja stambenog<br />
pitanja, koja kao novoizgraĎena zgrada (nakon 01.01.1998.) podliježe plaćanju PDVa,<br />
time da se osloboĎenje onda odnosi samo na vrijednost zemljišta i komunalne<br />
naknade<br />
NovoizgraĎene nekretnine (dakle nakon 01.01.1998.) podliježu oporezivanju<br />
PDV-om od 23%, kada su porezni obveznici fizičke i pravne osobe, dok sve ostele<br />
nekretnine podliježu samo plaćanju poreza na promet nekretnina. U takvom slučaju<br />
plaća se porez na promet nekretnina od 5 % na vrijednost zemljišta, a PDV od 23%<br />
na samu vrijednost zgrade.<br />
Porez na promet nekretnina ne plaća se prilikom unošenja nekretnine u<br />
trgovačko društvo kao temeljni ulog ili povećanje temeljnog kapitala kao ni kod<br />
spajanja društva. Ukoliko se takvi prijenosi obavljaju s drugom namjerom, tada se<br />
ova osloboĎenja neće primjenjivati.<br />
Zanimljiv je takoĎer jedan podatak glede oporezivanja u okviru trgovačkih<br />
društava, da dividende i udjeli u dobiti u RH nisu oporezivi, i toj domeni postoji samo<br />
porez na dobit od 20%.<br />
Umjesto poreza na promet nekretnina postojat će obveza plaćanja poreza na<br />
dohodak od 25% kada fizička osoba otuĎi nekretninu unutar 3 od kupnje iste.<br />
Porezna osnovica je onda razlika izmeĎu primitka s osnova otuĎenja (dakle tržišna<br />
vrijednost) i vrijednost po kojoj je nabavljena , korigirana za povećanje stope inflacije.<br />
Dakle na tu osnovicu obračunava se stopa poreza od 25%.<br />
Porez na dohodak da prihod od otuĎenja ne obračunava se kada:<br />
1. se otuĎenje obavlja izmeĎu bračnih drugova i roĎaka<br />
2. se otuĎenje obavlja izmeĎu razvedenih bračnih drugova, ali samo u neposrednoj<br />
vezi s razvodom<br />
3. je otuĎenje u direktnoj vezi s nasljedstvom nekretnine<br />
4. nekretnina služi za stanovanje poreznom obvezniku ili njegovim srodnicima<br />
5. se nekretnina otuĎi nakon više od 3 godina od kupnje<br />
Poseban je slučaj kada osoba otuĎi više od 3 nekretnine u 5 godina. Tada se smatra<br />
da je osnovana samostalna djelatnost i nastaje obveza plaćanja poreza na dohodak<br />
od samostalne djelatnosti, pri čemu poreznu osnovicu čini razlika izmeĎu primitaka i<br />
izdataka.<br />
Zapošljavanje stranaca u RH<br />
15
Zapošljavanje stranaca u RH ureĎeno je Zakonom o strancima. Prema tom<br />
zakonu je za izdavanje radne i poslovne dozvole za rad u RH nadležno Ministarstvo<br />
unutarnjih poslova.<br />
U slučaju zapošljavanja stranca, poslodavac mora kod obračuna dohotka<br />
zaposlenika u državni proračun obračunati i izdvojiti sljedeća davanja:<br />
- doprinos za mirovinsko osiguranje u visini 20 % (koje plaća zaposlenik)<br />
- doprinos za zdravstveno osiguranje u visini 15 %, doprinos za zapošljavanje u<br />
visini od 1,7 %, doprinos za zdravstveno osiguranje kod ozljeda na radu i<br />
profesionalne bolesti od 0,5 %.<br />
Ukupni iznos dohotka koji obveznik ostvari, umanjen za osobni odbitak (mjesečni<br />
iznos od 1,800.00 kn) uzima se kao osnovica za obračun poreza po stopama od 12,<br />
25, i 40 %, ovisno o visini dohotka.<br />
Osim plaće, stranci mogu u RH ostvarivati druge oblike dohotka za rad kod<br />
tuzemnih klijenata (ili povrat plaćenih izdataka), takozvani „drugi dohodak“.<br />
Prema hrvatskim propisima, plaćanje nerezedentima npr. osobama bez<br />
stalnog ili privremenog boravka u Hrvatskoj podliježe principu plaćanja obveznog<br />
osiguranja i poreza na dohodak.<br />
Kako je već navedeno, ako izmeĎu RH i zemlje kojoj pripada nerezident<br />
postoji sklopljen sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tada on ima<br />
prednost pred domaćim propisima.<br />
Kada se plaća „drugi dohodak“ osobe koja ima prebivalište ili uobičajeno<br />
boravište u zemlji s kojom RH ima sklopljen sporazum o izbjegavanju dvostrukog<br />
oporezivanja, mora se od te osobe zatražiti ispravu iz koje je vidljivo ima li osoba<br />
obvezno osiguranje u zemlji svog prebivališta ili boravišta te onda u skladu s tom<br />
ispravom obračunati ili ne obvezu doprinosa.<br />
VI KONCESIJA NA POMORSKOM DOBRU U SVRHU<br />
GOSPODARSKOG KORIŠTENJA<br />
Koncesija je pravo kojim se dio pomorskog dobra djelomično ili potpuno isključuje<br />
iz opće upotrebe i daje na posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje pravnim<br />
osobama i fizičkim osobama registriranim za obavljanje obrta.<br />
Postupak davanja koncesije moguće je započeti nakon što je odreĎena granica<br />
pomorskog dobra, te provedena u zemljišnim knjigama.<br />
Tijelo nadležno za provoĎenje postupka je Ministarstvo mora, turizma, prometa i<br />
razvitka, odnosno upravno tijelo u županiji.<br />
16
1) Uvjeti na strani koncesionara<br />
Koncesija za gospodarsko korištenje pomorskog dobra daje se na temelju<br />
provedenog javnog prikupljanja ponuda, o čemu odlučuje davatelj koncesije.<br />
Za njeno dobivanje , koncesionar mora ispunjavati sljedeće uvjete:<br />
1. da je registriran za obavljanje gospodarske djelatnosti za koju traži koncesiju,<br />
2. da raspolaže odgovarajućim tehničkim, stručnim i organizacijskim<br />
sposobnostima za ostvarenje koncesije (dokazuje se studijom o gospodarskoj<br />
opravdanosti, koja sadrži visinu ulaganja i način amortizacije),<br />
3. da ima jamstvo za ostvarenje plana i programa za ostvarenje koncesije,<br />
4. da su do sada podmirene sve obveze iz eventualnih ranijih koncesija,<br />
5. da mu do sada nije oduzimana koncesija<br />
2) Rok davanja koncesije<br />
Koncesija se daje na rok od 5 do 99 godina. Koncesiju za gospodarsko korištenje<br />
pomorskog dobra, te za korištenje ili gradnju graĎevina od važnosti za županiju daje<br />
županijsko poglavarstvo na rok do najviše 20 godina.<br />
Koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra, koja obuhvaća korištenje ili<br />
gradnju graĎevina od važnosti za Republiku Hrvatsku daje Vlada Republike Hrvatske<br />
na rok do 50 godina.<br />
Koncesiju koja obuhvaća gradnju novih graĎevina od važnosti za Republiku<br />
Hrvatsku, koja zahtijeva velika ulaganja, te se ukupni gospodarski učinci ne mogu<br />
ostvariti u roku od 50 godina, Vlada Republike Hrvatske daje na rok od preko 50<br />
godina uz suglasnost Hrvatskog sabora. Prilikom odreĎivanja roka za koncesiju<br />
uzima se u obzir namjena, opseg i visina potrebnih ulaganja, te ukupni gospodarski<br />
učinci koji se postižu koncesijom.<br />
Primjerice za izgradnju marine, uobičajeni rok je 20-25 godina.<br />
3) Inicijativa<br />
Postupak počinje pismom inicijative, koje se podnosi Ministarstvu mora, turizma,<br />
prometa i razvitka, odnosno upravnom tijelu u županiji, a treba sadržavati podatke o<br />
području pomorskog dobra i namjeni koncesije.<br />
Kada nadležno tijelo za provoĎenje postupka koncesije zaprimi pismo inicijative,<br />
dužno je u roku od 30 dana provjeriti:<br />
a) da li je područje odreĎeno i upisano kao pomorsko dobro;<br />
b) usklaĎenost inicijative s dokumentima prostornog ureĎenja.<br />
Nakon toga, u roku od 8 dana, izvijestiti će podnositelja inicijative ili o nemogućnosti<br />
pokretanja postupka koncesije ili izraditi prijedlog odluke o javnom prikupljanju<br />
ponuda i dostaviti je zajedno s natječajnom dokumentacijom davatelju koncesije.<br />
17
4) Javno prikupljanje ponuda<br />
Ponuda na javno prikupljanje ponuda obavezno sadrži:<br />
1. dokaze o sposobnosti ponuditelja (npr. izvadak iz sudskog registra trgovačkog<br />
suda ili obrtnica s upisanom djelatnošću za koju se traži koncesija, račun prihoda i<br />
gubitka za prošlu godinu, podatke o bonitetu i solventnosti)<br />
2. ponuĎeni iznos stalnog i postotak promjenjivog dijela koncesijske naknade;<br />
3. studiju gospodarske opravdanosti<br />
4. idejno rješenje prema lokacijskoj dozvoli, odnosno detaljnom planu i studiji<br />
gospodarske opravdanosti;<br />
5. prijedlog o vrsti i opsegu namjere gospodarskog korištenja pomorskog dobra.<br />
Kriteriji temeljem kojih će se izvršiti odabir najpovoljnije ponude su:<br />
– ponuĎena visina stalnog dijela koncesijske<br />
naknade 20%<br />
– ponuĎena visina promjenjivog dijela koncesijske<br />
naknade 20%<br />
– ponuĎeni iznos ukupnog investicijskog ulaganja<br />
prema studiji gospodarske opravdanosti 40%<br />
– broj planiranih radnih mjesta 15%<br />
– iznos investicije u zaštitu okoliša<br />
(u okviru ukupnih investicija) 5%<br />
Valja naglasiti da davatelj koncesije ima pravo neprihvaćanja svih pristiglih ponuda.<br />
Odluka o koncesiji sadrži:<br />
5) Odluka o koncesiji<br />
- područje pomorskog dobra koje se daje na upotrebu ili<br />
gospodarsko korištenje;<br />
- način, uvjete i vrijeme upotrebe ili gospodarskog korištenja<br />
pomorskog dobra;<br />
- stupanj isključenosti opće upotrebe; naknadu koja se plaća<br />
za koncesiju;<br />
- ovlaštenja davatelja koncesije, popis objekata podgradnje i<br />
nadgradnje koji se nalaze na pomorskom dobru i daju se u<br />
koncesiju;<br />
- prava i obveze ovlaštenika koncesije uključujući i obvezu<br />
18
održavanja i zaštite pomorskog dobra,;<br />
- zaštite prirode ako se pomorsko dobro nalazi na zaštićenom<br />
dijelu prirode.<br />
Naknada za koncesiju za gospodarsko korištenje pomorskog dobra sastoji se od<br />
stalnog i promjenjivog dijela, a visina se odreĎuje polazeći profitabilnosti<br />
gospodarskog korištenja pomorskog dobra.<br />
Kada se radi o lukama nautičkog turizma, stalni dio naknade izračunava se prema<br />
zauzetim metrima kvadratnim, a prema sljedećim početnim cijenama:<br />
LUKE<br />
NAUTIČKOG<br />
TURIZMA<br />
početni iznos početni iznos početni iznos<br />
u kn/m 2 za u kn/m 2 za u kn/m 2 za<br />
kopno i za II kopno i za I kopno i za III<br />
skupinu otoka skupinu otoka skupinu otoka<br />
1. Sidrišta i<br />
privezišta<br />
5 kn/m 2 4 kn/m 2 6 kn/m 2<br />
2. Marine<br />
2.1.Postojeće i izgraĎene<br />
marine 10 kn/m 2 8 kn/m 2<br />
2.2.NeizgraĎene<br />
marine (nove) 2 kn/m 2 1,6 kn/m 2<br />
I. skupina otoka i II. skupina otoka određene su Zakonom o otocima<br />
III. skupina otoka su svi nenastanjeni otoci<br />
Promjenjivi dio koncesijske naknade obračunava se u postotku od prihoda<br />
ponuditelja:<br />
LUKE<br />
početni iznos u % od<br />
NAUTIČKOG TURIZMA<br />
prihoda ponuditelja<br />
1. Sidrišta, privezišta<br />
2. Marine<br />
2%<br />
2.1. Postojeće i izgraĎene marine 4 %<br />
2.2. NeizgraĎene marine (nove) 2 %<br />
6) Ugovor o o koncesiji<br />
Sjedeći korak je ugovor o koncesiji, koji na osnovi Odluke sklapaju davatelj koncesije<br />
i ovlaštenik.<br />
19
Upravo se tim ugovorom ureĎuje se bliža namjena za koju se daje koncesija, uvjeti<br />
kojima u toku trajanja koncesije mora udovoljavati ovlaštenik koncesije, visina i način<br />
plaćanja naknade za koncesiju, jamstva ovlaštenika koncesije, druga prava i obveze<br />
davatelja i ovlaštenika koncesije.<br />
VII IZGRADNJA GOLF IGRALIŠTA<br />
Igralište za golf predstavlja složenu graĎevinu u smislu posebnih propisa o<br />
prostornom ureĎenju i gradnji, površine najmanje od 85 ha, a sastoji se od:<br />
– terena za igranje golfa s pripadajućom infrastrukturom i akumulacijskim jezerima<br />
– golfa – klupska kuća, parkirališta, servisnih zgrada, ugostiteljsko-turističkih<br />
graĎevina namijenjenih smještaju ukoliko su predviĎeni dokumentima prostornog<br />
ureĎenja u sklopu igrališta za golf te ostalih pratećih sadržaja.<br />
1) Pretpostavke terena<br />
Igralište za golf je teren izgraĎen i pripremljen za igranje golfa u skladu sa<br />
smjernicama meĎunarodnih krovnih udruga igrača golfa. Gustoća izgraĎenosti<br />
graĎevina (klupska kuća, parkiralište i sl) smije zauzimati do 25% od ukupne tlocrtne<br />
površine na kojoj se planira izgradnja igrališta za golf.<br />
Izgradnja igrališta za golf od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku uključivo i<br />
izdvajanje šume i šumskog zemljišta iz šumskogospodarske osnove za izgradnju<br />
kvalitetne mediteranske i europske destinacije za golf.<br />
U Hrvatskoj postoje samo 2 golf igrališta s 18 rupa i jedno vježbalište s 9 rupa, a<br />
prema postojećim prostornim planovima u Hrvatskoj je predviĎeno 60 lokacija za<br />
izgradnju golf terena, te je započeto tek nekoliko investicija, a niti jedno još nije<br />
izgraĎeno.<br />
Ugostiteljsko-turističke graĎevine, osim hotela, mogu se etažirati uz uvjet da se ne<br />
može mijenjati prostornoplanska namjena tih graĎevina.<br />
2) Mogućnost izvlaštenja sadašnjih vlasnika nekretnina u svrhu izgradnje golf<br />
igrališta<br />
20
Prema važećem Zakonu, to je moguće ako površina zemljišta koje treba izvlastiti ne<br />
prelazi 20 % ukupne površine igrališta za golf, pri čemu se u navedeno ograničenje<br />
čak ne uračunavaju površine šuma i šumskog zemljišta u vlasništvu RH. Ta<br />
mogućnost pomaže investitoru koji je uspio objediniti 80 % zemljišta, iz razloga što je<br />
u Hrvatskoj teško pronaći adekvatno zemljište koje se ne sastoji od velikog broja<br />
zemljišnih čestica i više različitih vlasnika.<br />
3) Zemljište u vlasništvu RH i lokalne samouprave<br />
Daljnja olakšica za investitora je objedinjavanje zemljišnog kompleksa za igralište.<br />
Naime RH, jedinice lokalne i regionalne samouprave te pravne osobe koje su u<br />
njihovom vlasništvu, dužne su na zahtjev investitora koji je vlasnik zemljišta, po<br />
tržišnoj cijeni i bez javnog natječaja prodati dio zemljišta potreban za formiranje<br />
neizgraĎene graĎevinske čestice na kojoj se planira izgradnje graĎevina golfa, uz<br />
uvjet da taj dio ne prelazi 30% ukupne površine planirane izgradnje.<br />
Imovinskopravne odnose na zemljištu u vlasništvu RH,na kojem je predviĎena<br />
gradnja golf igrališta u užem smislu, u pravilu treba rješavati osnivanjem prava<br />
građenja i služnosti, uključivo i pravo služnosti na šumi ili šumskom zemljištu.<br />
Kada se u cjelini sagledaju sve odredbe koje investitoru olakšavaju okrupnjavanje<br />
potrebnog kompleksa zemljišta (dio stječe izvlaštenjem, dio mu prodaje država bez<br />
javnog natječaja, dio kroz pravo graĎenja ili služnost), investitor je u prilici steći<br />
potreban kompleks uz puno manji trošak.<br />
Jedna od značajnih olakšica je upravo oslobođenje od plaćanja naknade za<br />
prenamjenu poljoprivrednog zemljišta pri gradnji igrališta za golf u užem smislu.<br />
VIII UVJETI PRIREĐIVANJA CASINO IGARA<br />
Igre u casinima jedna su od skupina igara na sreću te se ureĎuju Zakonom o<br />
prireĎivanju igara na sreću i nagradnih igara. Casino igre su one koje igrači igraju<br />
protiv casina ili jedan protiv drugoga na stolovima za igru s kuglicama, kartama ili<br />
kockicama u skladu s meĎunarodnim pravilima (roulette, boulle, black jack, chemin<br />
de fer, punto banco, mini punto banco, carribien poker, trente quarante, baccarat,<br />
craps i sl.) U casinima se mogu prireĎivati i igre na sreću na automatima.<br />
PrireĎivanje igara na sreću na području Republike Hrvatske pravo je Republike<br />
Hrvatske, ako mjerodavnim Zakonom nije drukčije odreĎeno, a mogu se prireĎivati<br />
na temelju koncesije i odobrenja.<br />
1)Opći uvjeti prireĎivanja igara na sreću<br />
21
Pravo prireĎivanja svih igara na sreću Republika Hrvatska prenosi na Hrvatsku lutriju<br />
d.o.o., čiji je osnivač, a djelatnost prireĎivanja igara na sreću osim lutrijskih igara,<br />
mogu na temelju koncesije i odobrenja obavljati trgovačka društva sa sjedištem u<br />
Republici Hrvatskoj.<br />
Vlada RH donosi odluku o broju koncesija koje se mogu dati prireĎivačima igara na<br />
sreću u casinima, kladionicama i automat-klubovima. Sukladno toj odluci Vlade RH,<br />
natječaj za davanje koncesija raspisuje Ministarstvo financija koje i provodi natječajni<br />
postupak<br />
Koncesije daje Vlada Republike Hrvatske ponuditelju koji je sudjelovao na javnom<br />
natječaju koji se objavljuje u dnevnom tisku koji je dostupan na cijelom teritoriju<br />
Republike Hrvatske i prevladavajućem dnevnom tisku regije.<br />
Bitan je opći uvjet da je koncesija neprenosiva, a potkoncesije su zabranjene.<br />
Razdoblje na koje se koncesija može dati je najviše 10 godina za neprekidno<br />
obavljanje djelatnosti tijekom godine kao i i za sezonsko obavljanje djelatnosti u<br />
casinima i automat-klubovima u neprekidnom razdoblju od najmanje 4 do najviše 6<br />
mjeseci u jednoj kalendarskoj godini.<br />
Na temelju zahtjeva koncesionara koncesija se može produljiti odlukom Vlade<br />
Republike Hrvatske za daljnjih 5 godina uz prethodno mišljenje Ministarstva<br />
financija..<br />
Dopušten je otkaz ugovora o koncesiji, a otkazni rok je 6 mjeseci. Kada koncesionar<br />
otkazuje ugovor o koncesiji zbog gubitka u poslovanju otkazni rok iznosi 60 dana.<br />
Za davanje koncesije ponuditelj mora ispunjavati osim ovih općih uvjeta i posebne<br />
uvjete koje propisuje ministar financija.<br />
2) Koncesije za igre u casinima<br />
Na temelju dane koncesije zaključuje se ugovor o koncesiji za svaki casino<br />
posebno,a prireĎivanje igara na sreću u casinima sezonski se može obavljati najdulje<br />
6 mjeseci i to u najviše dva casina.<br />
Koncesionar je dužan bez odgode obavijestiti Ministarstvo financija o promjeni<br />
svakog podatka ili okolnosti, a koncesionar je dužan do kraja godine donijeti godišnji<br />
plan poslovanja za godinu, na koji Ministarstvo financija mora dati prethodnu<br />
suglasnost.<br />
a) temeljni kapital<br />
Koncesionar mora za vrijeme trajanja koncesije imati u registru Trgovačkog suda<br />
upisan temeljni kapital u vrijednosti najmanje 4.000.000,00 kuna<br />
22
Radi osiguranja isplate dobitaka igračima i podmirenja obveza, koncesionar mora<br />
neprekidno, u razdoblju za koje je koncesija dana te 30 dana nakon isteka koncesije,<br />
u banci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj za svaki casino imati jamstveni polog u<br />
iznosu najmanje 30% vrijednosti temeljnoga kapitala (može se osigurati i jamstvom<br />
banke).<br />
PrireĎivač igara mora dnevno u blagajni casina imati pohranjen riziko-polog u iznosu<br />
najmanje 150.000,00 kuna i 50.000 eura za broj stolova (koji ne smije biti manji od<br />
7). Za svakih sljedećih pet stolova prireĎivač mora imati pohranjen riziko-polog u<br />
iznosu 50.000,00 kuna ili protuvrijednost eura.<br />
b) prijava na natječaj<br />
Uz prijavu na natječaj za davanje koncesije obvezno se prilaže sljedeće:<br />
1. podaci o nazivu tvrtke i sjedištu društva,<br />
2. izvadak o djelatnosti društva upisanoj u sudski registar,<br />
3. osnivački akt društva,<br />
4. poslovni plan društva za trogodišnje razdoblje,<br />
5. dokazi o vlasništvu ili pravu korištenja te o veličini prostora u kojem će se<br />
prireĎivati igre na sreću, s tlocrtom,<br />
6. pravila za svaku vrstu igre koja će se prireĎivati, uvjeti za sudjelovanje u igri, visina<br />
uloga u igri, cijena žetona ili kreditnog poena u igri na automatima, s opisom načina<br />
evidentiranja u total-registru automata, te krajnji rok naplate za sudjelovanje u igri,<br />
7. podaci o osobama koje će izravno voditi poslove te dokazi o njihovu stručnom<br />
obrazovanju i osposobljenosti za obavljanje poslova u casinu,<br />
8. pravilnik o provoĎenju unutarnjeg nadzora,<br />
9. dokazi o osiguranom temeljnom kapitalu,<br />
10. navoĎenje vrste i opsega igara,<br />
11. unutarnji akti za rad,<br />
12. podaci o vrsti i broju naprava za igre i igraćih pomagala, s podrobnim podacima<br />
za njihovu identifikaciju,<br />
13. dokaz da se protiv ovlaštenih osoba ne vodi kazneni postupak.<br />
c) Ugovor o koncesiji<br />
Društvo može prireĎivati samo onu vrstu igara na sreću i u onolikom opsegu kako je<br />
to utvrĎeno ugovorom o koncesiji, a koji obvezno sadržava odredbe:<br />
1. o tvrtki i sjedištu društva,<br />
2. o mjestu i adresi poslovnog prostora u kojem se prireĎuju igre na sreću,<br />
3. o vrsti i opsegu igara na sreću koje se smiju prireĎivati u casinu,<br />
4. o datumu početka prireĎivanja igara na sreću,<br />
5. o trajanju koncesije ili odobrenja,<br />
6. o visini naknade i načinu plaćanja,<br />
23
7. o izvoĎenju nadzora, te<br />
8. o pravima i obvezama ugovornih strana.<br />
d) Naknade<br />
Koncesijska naknada za prireĎivanje igara na sreću u casinima obračunava se<br />
mjesečno od prihoda igara za svaku igru posebno, a osnovica za obračun<br />
koncesijske naknade predstavlja zbroj dnevnih obračuna za pojedinu vrstu igre<br />
(kumulativno).<br />
Dnevni obračun po pojedinom stolu za igru na sreću vrši se na način da se završno<br />
stanje vrijednosti žetona na stolu uveća za svotu novca zamijenjenog za žetone na<br />
stolu, koji se sprema u posebne kutije (drop), i iznosa visine kredita, te umanji za<br />
dopunu u žetonima (dotaciju) za vrijeme rada stola i vrijednost početnog stanja<br />
žetona na stolu, dakle:<br />
dnevni obračun stola =završno stanje + drop + krediti – dotacije - početno stanje.<br />
Zbroj dnevnih obračuna svih istovrsnih stolova i svih aparata predstavlja dnevni<br />
obračun za pojedinu vrstu igre.<br />
Treba napomenuti da u osnovicu za obračun naknade ne ulazi vrijednost ulaznica,<br />
napojnica i promidžbenih žetona koje izdaje casino uz odobrenje Ministarstva<br />
financija..<br />
Koncesijska naknada iznosi 15% od osnovice za obračun naknade .<br />
Naknada za prireĎivanje igara na sreću u casinu dospijeva petnaestog dana<br />
kalendarskog mjeseca za prethodni mjesec.<br />
Naknada za prireĎivanje igara na sreću u casinu prihod je državnog proračuna.<br />
Koncesionar mora na propisanim obrascima voditi podatke o dnevnim osnovicama<br />
naknade i prometa po svakom pojedinom stolu za igre na sreću i automatu, na<br />
temelju kojih obračunava i plaća naknadu te vodi dnevnu evidenciju o napojnicama<br />
nakon zatvaranja stolova, te svu ostalu evidenciju.<br />
e) Oduzimanje koncesije<br />
Odluku da se trgovačkom društvu oduzme koncesija može donijeti Vlada Republike<br />
Hrvatske, na prijedlog Ministarstva financija, ako se utvrdi:<br />
1. da je koncesija dana na temelju neistinitih podataka,<br />
2. da koncesionar nije počeo raditi u roku utvrĎenom kao početak poslovanja,<br />
3. da koncesionar više ne ispunjava propisane tehničke uvjete,<br />
4. da koncesionar krši pravila igara na sreću,<br />
5. da koncesionar u propisanim rokovima ne podmiruje svoje obveze utvrĎene<br />
Zakonom,<br />
24
6. da koncesionar ne dopušta ili na drugi način onemogućuje provedbu nadzora,<br />
7. da koncesionar lažno prikazuje ostvareni promet,<br />
8. da koncesionar posuĎuje novac igračima,<br />
9. da koncesionar krši odredbe bilo kojeg ugovora o koncesiji,<br />
10. da je koncesionar prestao ispunjavati bilo koji od uvjeta na temelju kojih mu je<br />
koncesija dana,<br />
11. da je koncesionar prekinuo prireĎivanje igara na sreću bez odobrenja<br />
Ministarstva financija.<br />
Donošenjem odluke svi ugovori o koncesiji smatraju se raskinutim, a sva prava<br />
stečena odlukom o dodjeli koncesije prestaju važiti.<br />
3) Tehnički uvjeti<br />
Uređenje casina:<br />
prostori za igru, za goste i osoblje casina ukupne površine najmanje<br />
400 m2, (300 m2 za casina u kojima se sezonski prireĎuju igre na<br />
sreću)<br />
casino ne može imati manje od 7 stolova za igre s kuglicama, kockama<br />
ili kartama<br />
u casinu mora biti blagajna te odvojen i zaštićen prostor za čuvanje<br />
novca i drugih vrijednosti<br />
casino mora imati prostor za pružanje ugostiteljskih usluga(caffe<br />
bar,restoran i sl.), te mjenjačnicu<br />
mora biti osiguran neprekidni audio-video nadzor u casinu<br />
Radno vrijeme:<br />
propisuje se unutarnjim aktom casina<br />
Ostale prostorne i tehničke uvjete koje casino mora ispunjavati propisat će ministar<br />
financija posebnim pravilnikom<br />
Uplate i isplate kod igara na sreću odreĎuju se u domaćoj valuti i u stranoj valuti.<br />
Prilikom isplate dobitka na blagajni casina za iznose veće od 100.000,00 kuna<br />
koncesionar mora izdati račun.<br />
4) Pravila igara na sreću u casinima<br />
Za svaku vrstu igara na sreću u casinu koncesionar donosi pravila koja moraju biti u<br />
suglasnosti s dobrim poslovnim običajima i meĎunarodnim pravilima, a primjenjuju se<br />
nakon odobrenja Ministarstva financija.<br />
Posjet i sudjelovanje u igri u casinu dopušten je samo punoljetnim osobama koje su<br />
25
dokazale svoj identitet, a može se privremeno zabraniti osobi za koju uprava casina<br />
osnovano prosudi da nema dostatne novčane mogućnosti za sudjelovanje u igrama<br />
na sreću.<br />
5) Zaposleni u casinu<br />
Zaposleni u casinu koji neposredno sudjeluju u prireĎivanju igara na sreću moraju<br />
imati potvrdu (licenciju) o stručnoj osposobljenosti za rad u casinu.<br />
Zaposlenicima koncesionara je zabranjeno stjecati dionice ili udjele trgovačkog<br />
društva koje prireĎuje igre na sreću, a takoĎer ne smiju biti igrači u casinu u kojem su<br />
zaposleni.<br />
Zaposlenici casina moraju kao poslovnu tajnu čuvati podatke o igračima do kojih su<br />
došli pri obavljanju svoga posla.<br />
Osoblju je dopušteno jedino primanje napojnica od igrača , a koja se stavlja u<br />
posebne spremnike predviĎene za tu svrhu.<br />
IX POTICANJE STRANIH ULAGANJA<br />
Oblici stranih ulaganja<br />
Strane osobe mogu u Hrvatskoj ulagati kapital ulagati temeljem ugovora u trgovačko<br />
društvo, banku, osiguranje ili pokrenuti poslovnu djelatnost.<br />
TakoĎer je moguće ishoditi koncesiju za gospodarsko iskorištavanje prirodnih<br />
bogatstava i drugih dobara od interesa za RH, sudjelovanje u poslovima BOT (buildoperate-transfer)<br />
i BOOT (build-own-operate-transfer).<br />
Strana osoba može ulagati samostalno ili zajedno s domaćom pravnom ili fizičkom<br />
osobom, a udio stranog vlasništva nije ograničen, pa se stoga pravne osobe<br />
osnovane i registrirane u Hrvatskoj smatraju domaćim pravnim osobama, neovisno o<br />
tome je li u njih uložen domaći ili strani kapital.<br />
Poticajne mjere i povlastice<br />
Ovisno o veličini ulaganja i broju novootvorenih radnih mjesta, Zakon o poticanju<br />
ulaganja omogućuje značajne poticajne mjere te porezne i carinske povlastice.<br />
26
Poticajne mjere su brojne: davanje prava graĎenja - najčešće su besplatno, davanje<br />
na korištenje nekretnina ili drugih infrastrukturnih objekata pod povoljnijim uvjetima,<br />
pomoć za otvaranje novih radnih mjesta u obliku jednokratne dodjele do 15 000 kuna<br />
po zaposleniku itd<br />
Porezne olakšice se odobravaju prema slijedećim kriterijima:<br />
visina<br />
ulaganja<br />
stopa poreza na<br />
dobit<br />
trajanje<br />
povlastice<br />
minimalni broj zaposlenika<br />
10 mil. 7% 10 god 30<br />
20 mil. 3% 10 god 50<br />
60 mil. 0% 10 god 75<br />
Zahtjev za poticajnim mjerama se podnosi Ministarstvu gospodarstva, rada i<br />
poduzetništva – Upravi za poticanje ulaganja prije nego se počne s ulaganjem.<br />
Carinske povlastice se ostvaruju osloboĎenjem od plaćanja carina kod uvoza<br />
opreme za ulaganja. Nositelji povlastica su novoosnovana društva s iznimkom onih iz<br />
turističkih grana djelatnosti.<br />
Kreditni rejting u RH<br />
Dugoročni rejting u RH<br />
Fitch Ratings BBB-<br />
Standards & Poor's BBB BBB<br />
Moody's Baa3<br />
Područje od posebne državne skrbi<br />
Posebne olakšice uživaju ulagači sa sjedištem odnosno prebivalištem u područjima<br />
od posebne državne skrbi koji porez na dobit plaćaju po stopama od 5, 10 i 15%,<br />
ovisno o području u kojem djeluju. Naime ta područja podijeljena su u 3 skupine.<br />
Olakšice poreza na dobit<br />
Obveznik poreza na dobit koji vodi poslovnu djelatnosti na području od posebne<br />
državne skrbi osim djelatnosti iz pljoprivrede i ribarstva te zapošljava više od 5<br />
27
adnika, pri čemu više od 50% radnika ima prebivalište u nekom od tih područja,<br />
plaća porez na dobit kako slijedi:<br />
1. obveznik u područjuod posebne državne skrbi koje pripada I. skupini:<br />
-plaća 25% porezne stope u razdoblju od 2011.-2013.,<br />
- plaća 75%porezne stope u razdoblju od 2014.-2016.,<br />
- od 2017. nadalje plaća puni iznos poreza<br />
2. obveznik u područjuod posebne državne skrbi koje pripada II. skupini:<br />
- plaća 75% porezne stope u razdoblju od 2011.-2013.,<br />
- od 2014. nadalje plaća puni iznos poreza<br />
3. obveznik u područjuod posebne državne skrbi koje pripada III. skupini:<br />
- plaća 85% porezne stope u razdoblju od 2011.-2013.<br />
od 2014. nadalje plaća puni iznos poreza<br />
Ulaganja u slobodne zone<br />
Slobodne zone su posebna područja u kojima se obavljaju gospodarske aktivnosti uz<br />
posebne uvjete i olakšice, a koje se nalaze u lukama ili nacionalnim zračnim lukama.<br />
U RH postoji 13 opertaivnih zona u kojim investitori imaju na raspolaganju posebne<br />
poticaje i infrastrukturne potpore.<br />
Korisnici slobodnih zona plaćaju porez na dobit u visini od 50% predviĎene porezne<br />
stope. Korisnici koji ulažu u slobodnu zonu više od 1.000.000 kn (ca. 135.000 €) ne<br />
plaćaju u prvoj godini i narednih 5 godina nikakav porez na dobit. Korisnici slobodne<br />
zone Vukovar ne plaćaju u razdoblju od 2005. do 2014. nikakav porez na dobit.<br />
TakoĎer se na robu koja se ulaže u slobodnu zonu ili se ondje potroši, ne plaća<br />
carina niti PDV.<br />
Porezni obveznik<br />
Stopa poreza na<br />
dobit<br />
Korisnik slobodne zone 10%<br />
Korisnik slobodne zone koji gradi ili sudjeluje u investiciji od više od<br />
1.000.000,00 kn (ca. 135.000 €) beträgt,<br />
Korisnik slobodne zone Vukovar 0%<br />
Porezne povlastice u brdsko planinskim područjima<br />
Pod brdsko planinskim područjima podrazumijevaju se područja s težim životnim i<br />
radnim uvjetima.<br />
Porezni obveznici koji onje obavljaju poslovnu djelatnost i zapošljavaju više od 5<br />
0%<br />
28
zaposlenih, pri čemu više od 50% radnika mora imati prebivalište u nekom od tih<br />
područja, plaćaju porez na dobit u visini 75% predviĎene porezne stope.<br />
Carinske odredbe<br />
Gotovinu i čekove u stranoj valuti kao i gotovinu i čekove u kunama strani putnici<br />
uvoziti i izvoziti bez ograničenja, time da su obvezni prijaviti cariniku na granici iznos<br />
ukoliko je veći od 10.000,00 Eur.<br />
X NEREZIDENTNI RAČUNI U HRVATSKIM BANKAMA<br />
Nerezidentni račun je račun na kojemu se vode novčana sredstva nerezidenta<br />
na osnovi ugovora koji je sklopljen izmeĎu nerezidenta i banke. Nerezidentima se<br />
smatraju:<br />
1. pravne osobe sa sjedištem u inozemstvu,<br />
2. predstavništva stranih pravnih osoba u Republici Hrvatskoj,<br />
3. trgovci pojedinci, obrtnici i druge fizičke osobe sa sjedištem odnosno prebivalištem<br />
u inozemstvu koje samostalnim radom obavljaju gospodarsku djelatnost u<br />
inozemstvu za koju su registrirani,<br />
4. strana diplomatska i konzularna predstavništva u Republici Hrvatskoj te druge<br />
organizacije i tijela koji djeluju na području Republike Hrvatske na osnovi dvostranih<br />
ili mnogostranih meĎunarodnih ugovora koje je ratificirala Republika Hrvatska, a čije<br />
je sjedište izvan teritorija Republike Hrvatske,<br />
5. strane udruge i druge strane organizacije,<br />
6. fizičke osobe s prebivalištem u inozemstvu i<br />
7. podružnice rezidentnih trgovačkih društava koje posluju u inozemstvu.<br />
Dokumentacija za otvaranje nerezidentnog računa, raspolaganje sredstvima na<br />
tom računu i zatvaranje računa<br />
Za otvaranje računa nerezident treba priložiti sljedeću dokumentaciju:<br />
1. izvod iz registra u koji je upisan u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište koji ne<br />
smije biti starija od tri mjeseca,<br />
2. punomoć s potpisima osoba opunomoćenih za raspolaganje sredstvima na računu<br />
koju je potpisao zakonski zastupnik nerezidenta,<br />
3. posljednje godišnje financijsko izvješće o poslovanju nerezidenta u matičnoj zemlji<br />
ili u zemlji u kojoj obavlja registriranu djelatnost ili dokument o plaćenom porezu.<br />
Iznimno, prilikom otvaranja uvjetnog računa u banci nerezident nije dužan dostaviti<br />
financijsko izvješće.<br />
Nerezident je dužan svake godine dostaviti ove dokumente najkasnije do 31. ožujka<br />
tekuće godine za tu godinu. Ako to ne učini, banka je dužna do 30. travnja te godine<br />
o tome obavijestiti Ministarstvo financija – Devizni inspektorat te blokirati račun.<br />
29
Na punomoći za raspolaganje sredstvima na računu potpis zakonskog zastupnika<br />
odnosno odgovorne osobe mora ovjeriti domaće ili strano nadležno tijelo ili<br />
korespondentna banka. Iznimno, ovjera tih potpisa neće biti prihvaćena ukoliko ista<br />
potječe od organa ili korespodentne banke iz države koja se nalazi na popisu<br />
zemalja navedenih kao off-shore zone ili nekooperativne jurisdikcije koju izraĎuje<br />
odnosno ažurira Ured za sprječavanje pranja novca.<br />
XI SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA<br />
U <strong>HRVATSKOJ</strong><br />
Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u Hrvatskoj je sustav koji se<br />
sastoji od:<br />
1. Preventivnih organa- obveznici (banke, štedne banke, ovlašteni mjenjači,<br />
društva za osiguranje, brokeri, odvjetnici, javni bilježnici, porezni savjetnici itd.<br />
i Ured za sprječavanje pranja novca kao centralni organ, u nastavku Ured)<br />
2. Organa kontrole- financijskog inspektorata, porezne administracije, HNB-a<br />
(Hrvatske narodne banke), Hrvatske agencije za nadzor fnancijskih usluga<br />
(HANFA)<br />
3. Policije, državnog odvjetništva i sudstva<br />
Kaznenim je zakonom za pranje novca propisana kazna zatvora od 6 mjeseci do 5<br />
godina.<br />
Mjere za sprječavanje i otkrivanje pranja novca:<br />
a) obveznici će utvrditi identitet stranaka koje transakciju obavljaju pri svakoj<br />
transakciji u vrijednosti od 105.000,00 kuna i više.<br />
Obveznici će sprječiti transakciju kada punomoćnik nema valjanu autorizaciju.<br />
Obveznici moraju obavijestiti Ured najkasnije 24 sata nakon izvršene transakcije.<br />
Ako Ured utvrdi da postoji sumnja da je počinjeno kazneno djelo ili prekršaj,<br />
obavijestit će o tome nadležne državne organe.<br />
Financijski inspektorat je ovlašten:<br />
Nadzor se sastoji od:<br />
1. planirati, organizirati i provoditi nadzor radi otkrivanja kaznenog djela,<br />
samostalno ili u suradnji s državnim odvjetništvom i Uredom,<br />
2. pomagati u financijskoj istrazi, na zahtjev suda i<br />
3. suraĎivati s HNB-om, HANFA-om i Ministarstvom financija<br />
30
1.Kontrole poslovnih knjiga, bankarske dokumentacije, ugovora, evidencije<br />
poslovanja i dr. dokumenata<br />
2. Kontrole poslovnih prostorija i dobara<br />
3. identifikacije osoba koje obavljaju poslove koji su predmet nadzora<br />
4. prikupljanja informacija i izjava koje su bitne za nadzor<br />
5. zahtijeva za suzdržavanje od svake aktivnosti koja je protivna zakonskim<br />
odredbama<br />
Financijski inspektorat može vršiti nadzor subjekata slijedećim nadzornim mjerama:<br />
1. uputiti pisano upozorenje radi uklanjanja nepravilnosti,<br />
2. narediti uklanjanje nezakonitih aktivnosti i nepravilnosti,<br />
3.predložiti odgodu izvršavanja financijskih transakcija i zamrzavanje financijske<br />
imovine,<br />
4.privremeno zabraniti poduzimanje odreĎenih poslovnih aktivnosti u skladu sa<br />
ovlastima koje prizlaze iz Prekršajnog zakona<br />
5.predložiti povlačenje dozvole za rad<br />
Osim uobičajenih bankarskih transakcija, sumnjive transakcije bi trebale biti istražene<br />
i identificirane i u području bezgotovinskih transakcija. Te su transakcije subjektivni<br />
indikatori u istražnom postupku, gdje su visoki iznosi novca preneseni izmeĎu<br />
domaće i inozemne banke u jednom danu.<br />
XII OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I KOGENERACIJA<br />
1) Koraci koje je potrebno poduzeti radi realizacije projekta sunčane<br />
elektrane<br />
Sukladno sekundarnom zakonodavstvu glede obnovljivih izvora energije i<br />
kogeneracije, postupak za stjecanje statusa povlaštenog proizvoĎača i prava na<br />
otkup električne energije po poticajnoj cijeni je slijedeći:<br />
a) Prethodno energetsko odobrenje za izgradnju postrojenja (izdaje Ministarstvo<br />
gospodarstva, rada i poduzetništva);<br />
b) Energetsko odobrenje za izgradnju postrojenja (izdaje Ministarstvo<br />
gospodarstva, rada i poduzetništva);<br />
c) Predugovor ili ugovor o priključenju na elektroenergetsku mrežu (sklopljen s<br />
Hrvatskim operatorom distribucijskog sustava HEP-Operator distribucijskog<br />
sustava d.o.o. ili Hrvatskim operatorom prijenosnog sustava HEP-Operator<br />
prijenosnog sustava d.o.o.);<br />
d) Prethodno rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvoĎača (izdaje<br />
Hrvatska energetska regulatorna agencija HERA);<br />
e) Rješenje o stjecanju statusa povlaštenog proizvoĎača (izdaje HERA nakon<br />
izgradnje postrojenja).<br />
31
U slučaju izgradnje sunčane elektrane instalirane snage do 30 kW, kao što su<br />
sunčane elektrane na obiteljskim kućama, ishoĎenje prethodnog energetskog<br />
odobrenja nije potrebno.<br />
Nakon ishoĎenja prethodnog energetskog odobrenja, povlašteni proizvoĎač<br />
potpisuje ugovor o otkupu električne energije sa HROTE-om (Hrvatski operator<br />
tržišta energije). Ugovor se primjenjuje od dana pravomoćnosti rješenja o stjecanju<br />
statusa povlaštenog proizvoĎača.<br />
Sukladno Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora<br />
energije i kogeneracije i pravilima djelovanja tržišta električne energije, povlašteni<br />
proizvoĎači sklapaju ugovore o otkupu električne energije s HROTE-om po poticajnoj<br />
cijeni i to se ne smatra trgovinom električnom energijom.<br />
Povlašteni proizvoĎači koji proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije<br />
i kogeneracije, a nisu sklopili ugovor o otkupu električne energije s HROTE-om, na<br />
tržištu električnom energiju bit će izjednačeni s ostalim proizvoĎačima koji prodaju<br />
električnu energiju proizvedenu u vlastitim postrojenjima.<br />
Ugovor o otkupu električne energije se sklapa se na rok važenja od 12 godina i<br />
odreĎen je Tarifnim sustavom za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora<br />
energije i kogeneracije.<br />
Cijena električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i<br />
kogeneracije, za proizvoĎače koji imaju status povlaštenih prozvoĎača i sklopili su<br />
ugovor o otkupu električne energije s HROTE-om, odreĎena je Tarifnim sustavom za<br />
proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.<br />
2) Financijski poticaji u Hrvatskoj za izgradnju postrojenja i opskrbu<br />
energijom od postrojenja do energetske mreže<br />
Za realizaciju takvog projekta u RH postoje različite mogućnosti, koje se načelno<br />
mogu podijeliti u dvije grupe:<br />
financijska potpora za istraživanja, pripremu projekata obnovljivih izvora<br />
energije, izgradnju i ispitivanja postrojenja koja za proizvodnju električne<br />
energije koriste obnovljive izvore energije,<br />
financijska potpora nakon što je postrojenje izgraĎeno i priključeno na<br />
elektroenergetski sustav.<br />
Informacije vezane uz prvu mogućnost mogu se primjerice naći na internetskim<br />
stranicama Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i Hrvatske<br />
banke za obnovu i razvitak (HBOR).<br />
Za postrojenja priključena na elektroenergetski sustav povlašteni proizvoĎač može s<br />
HROTE-om sklopiti ugovor o otkupu električne energije isporučene u<br />
elektroenergetski sustav. Temeljem sklopljenog ugovora HROTE isplaćuje<br />
povlaštenom proizvoĎaču poticajnu cijenu prema Tarifnom sustavu za proizvodnju<br />
električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.<br />
32
3) Proizvodnja električne energije u sunčanim elektranama instalirane snage<br />
veće od 1 MW<br />
Sukladno Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora<br />
energije i kogeneracije HROTE sklapa ugovore o otkupu električne energije s<br />
povlaštenim proizvoĎačima iz postrojenja koja koriste sunčevu energiju dok ukupno<br />
instalirana snaga svih takvih postrojenja u Republici Hrvatskoj ne dosegne 1 MW.<br />
Upravo stoga nije definirana visina tarifne stavke za sunčane elektrane instalirane<br />
snage veće od 1 MW, jer se proizvodnja iz takvih postrojenja ne potiče.<br />
HROTE je nadležan samo za sklapanje ugovora o otkupu električne energije od<br />
povlaštenih proizvoĎača u sustavu poticanja. Ako nositelj projekta odluči graditi<br />
sunčanu elektranu instalirane snage veće od 1 MW, tada je nositelj projekta<br />
proizvoĎač električne energije (ne povlašteni proizvoĎač u sustavu poticanja).<br />
Sukladno modelu tržišta električne energije u Republici Hrvatskoj, proizvoĎač<br />
električne energije ugovara tržišnu cijenu prodaje električne energije u bilateralnim<br />
ugovorima koje sklapa na tržištu električne energije.<br />
XIII JAVNO- PRIVATNO PARTNERSTVO<br />
Javno-privatno partnerstvo (JPP) je dugoročni ugovorni partnerski odnos<br />
izmeĎu javnog i privatnog sektora koji se sastoji od financiranja, projektiranja,<br />
gradnje, upravljanja i/ili održavanja infrastrukture i/ili pružanje usluga od strane<br />
privatnog sektora, koje u pravilu pruža javni sektor.<br />
Projekt JPP-a je projekt koji se provodi po nekom od modela JPP-a i koji odobrava<br />
Agencija za javno-privatno partnerstvo na temelju procedure propisane Zakonom o<br />
javno-privatnom partnerstvu.<br />
Postoje 2 modela JPP:<br />
a) ugovorno javno-privatno partnerstvo, u kojem se meĎusobni odnos javnog i<br />
privatnog partnera ureĎuje ugovorom o javno-privatnom partnerstvu i to kao<br />
koncesijski model ili kao model operativnog najma.<br />
b) statusno javno-privatno partnerstvo, koje se temelji na članskom odnosu<br />
izmeĎu javnog i privatnog partnera u zajednikom trgovačkom društvu, koje je nositelj<br />
provedbe projekta JPP-a<br />
a)<br />
33
Ugovorni partneri moraju meĎusobna prava i obveze urediti temeljni ugovor<br />
sklopljen izmeĎu javnog i privatnog partnera, ili javnog partnera i društva posebne<br />
namjene (DPN), kojim se u svrhu provedbe projekta JPP-a ureĎuju ugovornih strana.<br />
Ugovor o JPP-u sklapa se u pisanom obliku i na odreĎeno vrijeme, s time da to<br />
razdoblje ne može biti kraće od pet, a niti duže od četrdeset godina, uz mogućnost<br />
da se nakon isteka ugovornog razdoblja sklopi novi ugovor uz odabir privatnog<br />
partnera.<br />
U svrhu primjene Uredbe o nadzoru provedbe projekata JPP, javni ili privatni partner<br />
ili DPN dužni su za vrijeme trajanja ugovornog odnosa dostaviti Agenciji na njezin<br />
zahtjev presliku sljedećih dokumenata:<br />
a) ugovore koji ureĎuju financijske odnose,<br />
b) akt o osnivanju DPN-a,<br />
c) ugovore o stjecanju i prenošenju prava vlasništva, prava gradnje i drugih stvarnih<br />
prava,<br />
d) ugovore o pružanju usluga,<br />
e) ugovore o izvoĎenju radova,<br />
f) ugovore o pružanju usluga,<br />
g) ugovore o osiguranju od rizika (police osiguranja),<br />
h) druge ugovore i pravne akte po potrebi.<br />
Postupak predlaganja, odobravanja i provedbe projekata JPP-a<br />
1. Samo javna tijela su ovlaštena predlagati provedbu projekta JPP-a kod Agencije.<br />
2. Agencija ocjenjuje je li sadržaj prijedloga projekta sukladan sljedećim kriterijima:<br />
- opravdanost projekta i<br />
- opravdanost primjene JPP modela<br />
3. Agencija je od Ministarstva financija dužna zatražiti suglasnost o sukladnosti<br />
prijedloga projekta s proračunskim projekcijama i planovima;<br />
4. Tada će Agencija od nadležnog resornog ministarstva zatražiti mišljenje o<br />
sukladnosti prijedloga projekta sa sektorskim razvojnim planovima i strategijama;<br />
5. Nadležna tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave moraju Agenciji na njezin<br />
zahtjev dostaviti mišljenje o sukladnosti prijedloga projekta s planovima razvojne<br />
politike unutar 30 dana od dana kada im je prijedlog projekta dostavljen s<br />
cjelokupnom popratnom dokumentacijom.<br />
6. Unutar roka od najduže od 90 dana od dana zaprimanja prijedloga projekta i<br />
cjelokupne popratne dokumentacije, na temelju prethodno zatražene suglasnosti i<br />
mišljenja i vlastite ocjene o ispunjenosti svih kriterija Agencija donosi rješenje o<br />
odobrenju provedbe predloženog projekta .<br />
34
Javno tijelo donosi odluku o provedbi projekta po nekom od modela JPP-a isključivo<br />
na temelju ovog rješenja Agencije.<br />
Agencija donosi rješenje o sukladnosti dokumentacije sa odobrenim prijedlogom<br />
projekta u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana primitka cjelokupne<br />
dokumentacije. Tek nakon ove (pozitivne) mogu javna tijela zapoečti postupak<br />
izbora privatnog partnera.<br />
7. Ukoliko javno tijelo u roku od 2 godine od dana zaprimanja rješenja Agencije ne<br />
pokrene postupak odabira privatnog partnera, rješenje Agencije se stavlja izvan<br />
snage te se za isti prijedlog projekta mora ponovno pokrenuti postupak.<br />
Ugovor o JPP<br />
Prije odluke o odabiru privatnog partnera, nadležno javno tijelo dužno je<br />
dostaviti Agenciji na odobrenje konačni nacrt ugovora o JPP-u, s prilozima koji čine<br />
njegov sastavni dio te pribaviti suglasnost ministarstva nadležnog za financije na<br />
konačni nacrt ugovora.<br />
U roku od 30 dana od dana primitka konačnog nacrta ugovora Agencija je<br />
dužna donijeti rješenje o suglasnosti na tekst tog nacrta ugovora. Ugovor o JPP-u<br />
može biti sklopljen samo na temelju rješenja Agencije i pribavljene suglasnosti<br />
Ministarstva financija na konačni nacrt ugovora. Ako provedba projekta JPP-a<br />
podrazumijeva davanje koncesije, postupak izbora privatnog partnera se provodi<br />
prema propisima kojima se ureĎuje postupak davanja koncesije.<br />
Izbor privatnog partnera<br />
Za odabir privatnog partnera primjenjuju se kriteriji sukladno propisima kojima<br />
se ureĎuje područje javne nabave, pri čemu se u primjeni tih i kriterija pod cijenom se<br />
podrazumijeva neto sadašnja vrijednost (NSV) koja se odnosi na ukupne troškove u<br />
ugovornom periodu.<br />
Registar ugovora o JPP<br />
Javni partner mora dostaviti Agenciji sklopljeni ugovor o JPP-u sa svim<br />
dodacima i prilozima , koji se onda upisuje u Registar koji vodi Agencija.<br />
b) statusno JPP<br />
Kod ovog modela JPP –a , postupak je jednak kao kod ugovornog odela, s<br />
tom iznimkom što ovdje javna ustanova i izabrani privatni partner sklapaju ugovor o<br />
partnerstvu radi osnivanja zajedničkog trgovačkog društva sa svrhom provoĎenja<br />
odreĎenog JPP- projekta.<br />
35