Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia

4
54
ZNAČAJ CIVILNOG DRUŠTVA U HRVATSKOJ
Organizacije kroz različite programe zapošljavaju građane i time doprinose zapošljavanju i društvenom
razvoju. Ove su organizacije rijetko zasluživale pažnju onih koji su se bavili programima zapošljavanja a time
i priskrbljivanjem sredstava za život. Raniji program "javnih radova" Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
djelomično ih je uvažavao. Ovakva nastojanja nisu predmet rasprava, kao i važan dio društvenog razvoja
koji se, primjerice, odnosi na zapošljavanje nekih skupina. U novije se vrijeme putem programa državnih
poticaja za zapošljavanje u udrugama zapošljava sve veći broj mladih ljudi s fakultetskom diplomom.
Zaposleni u udrugama pripadaju nažalost prilično zapostavljenom području razvoja civilnog društva.
Javnost očekuje da se svi poslovi rade na dobrovoljnoj osnovi. U tom se kontekstu upozorava na važnost
rasprava o socijalnom poduzetništvu u ovom području razvoja.
Značajan dio organizacija civilnog društva još uvijek prikuplja i raspodjeljuje humanitarnu pomoć. Ovo
je bilo važno područje razvoja tijekom rata i, imajući u vidu socijalne prilike u zemlji, još uvijek se nalazi
na listi prioriteta. Razvoj ovog područja povezan je sa spremnošću građana i gospodarskih subjekata da
daju priloge u dobrotvorne svrhe. Dio humanitarnih organizacija uključen je u Hrvatsku humanitarnu
mrežu. U okviru CARDS programa postoji projekt pružanja socijalnih usluga od strane neprofi tnog
sektora u Hrvatskoj koji bi trebao dati nove poticaje za razvoj civilnog društva u ovoj oblasti.
4.4. Utjecaj na javne politike organizacija civilnog društva
Utjecaj na javne politike važno je područje djelovanja organizacija civilnog društva. U tom području
utjecaj organizacija civilnog društva dugo je vremena bio neprimjetan. Prema istraživanju provedenom
početkom ovoga stoljeća (Bežovan, 2004.), organizacije civilnog društva nisu sudjelovale u pripremi,
donošenju i provedbi javnih politika. Štoviše, organizacije su imale problema pri donošenju valjanih
prijedloga zakona i iskazivanju svojeg mišljenja o njima. Rijetki utjecaji koji su ostvareni na tom području
rezultat su neformalnih političkih veza.
Jedno takvo istraživanje (Bežovan, Zrinščak, Vugec, 2005.) koje je provjeravalo utjecaj organizacija
civilnog društva na javnu politiku bilo je usmjereno na sljedeća tri pitanja – prava žena, prava djece
i prava radnika. Pitanja je odabrao Savjet projekta imajući u vidu teme aktualne u javnosti u vrijeme
provođenja ankete. Kada je u pitanju kampanja za prava žena, civilne organizacije procijenjene su kao
dominantno aktivne do određene mjere (44,2% ispitanika) i aktivne (28,3% ispitanika). Kada su u pitanju
prava djece, civilne organizacije procijenjene su kao dominantno aktivne (39,6% ispitanika) i aktivne do
određene mjere (32,5% ispitanika). Organizacije koje se bave pitanjima prava radnika procijenjene su
kao dominantno aktivne do određene mjere (33,6% ispitanika) i kao neaktivne (26,0% ispitanika).
Istraživanjem se također pokušalo ustanoviti koliko uspješno civilno društvo utječe na javnu politiku
kod donošenja odluka u spomenutim područjima (Tablica 10.). Ispitanici smatraju organizacije aktivne
u području prava djece i prava žena uspješnijima u donošenju odluka. Utjecaj na prava radnika, čime se
otvara novo područje aktivnosti organizacija civilnog društva, znatno je slabiji u odnosu na aktivnosti
poduzete u tom području.
Tablica 10. Uspješnost civilnog društva kod donošenja odluka
Prava žena
Prava djece
Prava radnika
Neuspješno
10,9
8,3
40,4
Donekle
uspješno
55,1
51,7
40,0
Uspješno
15,5
22,3
3,0
Vrlo
uspješno
4,5
5,7
0,8
Ne zna
11,3
9,4
13,2
Bez
odgovora
2,6
2,6
2,6
Ukupno
100,0
100,0
100,0