Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ZNAČAJ CIVILNOG DRUŠTVA U HRVATSKOJ 4<br />
Rezultati istraživanja govore da privatni sektor još uvijek zauzima ravnodušan stav (42,6% ispitanika),<br />
odnosno sumnjičav stav (32,8% ispitanika) prema civilnom društvu (Bežovan, Zrinščak, Vugec, 2005.).<br />
Privatni sektor je pritisnut tržišnom utakmicom, nesigurnošću i nestabilnošću te borbom za svakodnevno<br />
preživljavanje. U takvom nepovoljnom okruženju rijetkima ostaje vremena i sredstava za civilno društvo.<br />
Ispitanici drže da udruge gospodarskog sektora rijetko (49,4% ispitanika) ili samo ponekad (23,8%<br />
ispitanika) sudjeluju u širim inicijativama <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>. Regionalne su rasprave upozorile da srednji i<br />
manji poduzetnici sve više prepoznaju organizacije <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>. U razvijenijim regijama i gradovima<br />
(Varaždin, Rijeka, Istra) stavovi su privatnog sektora prema civilnom društvu povoljniji. Zajednički nastup<br />
većeg broja udruga uz potporu uglednih osoba iz lokalnih zajednica redovito zaslužuje veće povjerenje<br />
privatnog sektora.<br />
Tablica 8. Stavovi privatnog sektora prema civilnom društvu<br />
Neprijateljski stav<br />
Sumnjičav stav<br />
Ravnodušan stav<br />
Povoljan stav<br />
Podupirući stav<br />
Ne zna<br />
Bez odgovora<br />
Ukupno<br />
Odgovori N %<br />
7<br />
87<br />
113<br />
27<br />
14<br />
13<br />
4<br />
265<br />
2,6<br />
32,8<br />
42,6<br />
10,2<br />
5,3<br />
4,9<br />
1,5<br />
100,0<br />
Postoje relevantna iskustva partnerstva domaćih i stranih organizacija još iz 90-ih godina skupljena<br />
na različitim socijalnim projektima, izgradnji lokalnih zajednica, pružanju usluga žrtvama rata. Ovo je<br />
područje važno zbog stjecanja novih znanja i vještina domaćih organizacija. Partnerstvo sa stranim<br />
organizacijama važno je u razdoblju pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji.<br />
4.3. Glavne funkcije organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> u <strong>Hrvatskoj</strong>: artikulacija<br />
interesa i potražnja, obrana građanskih prava, pružanje usluga i dobara<br />
a) Artikulacija interesa i potražnja<br />
Artikulacija interesa i potražnja prema državi i drugim dionicima važna je funkcija civilnih organizacija.<br />
Ranija su istraživanja pokazala (Bežovan, 2004.) da civilne organizacije često nisu u stanju jasno artikulirati<br />
svoje stavove i izraziti svoje interese prema državi i programima koje ona provodi.<br />
Dio organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> koje se bave demokratizacijom, ljudskim pravima, zaštitom okoliša,<br />
razvojem zajednice i sličnim redovito povezuju dio svojih misija uz aktivnosti informiranja i obrazovanja<br />
građana. Na ovaj se način artikuliraju njihovi interesi i razvija potražnja. Prema rezultatima istraživanja<br />
(Bežovan, Zrinščak, Vugec, 2005.) civilno je društvo bilo dominantno aktivno do određene mjere (53,6%<br />
ispitanika), odnosno aktivno (19,2% ispitanika) u ovom području. Glede učinkovitosti, ove su akcije bile<br />
51
Change language