Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
4<br />
50<br />
ZNAČAJ CIVILNOG DRUŠTVA U HRVATSKOJ<br />
4.2. Priroda partnerstava između <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> i drugih sudionika<br />
Partnerstvo organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> u <strong>Hrvatskoj</strong> i drugih relevantnih sudionika novija je tema u<br />
razvoju <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>. Dugo vremena prevladavao je stav da organizacije <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> u ulozi<br />
nevladinih organizacija trebaju kontrolirati vlast na različitim razinama. Početkom ovoga stoljeća govori<br />
se o suradnji i razvoju partnerskih odnosa. Relevantni sudionici s kojima civilno društvo uspostavlja<br />
partnerske odnose su država, javne ustanove, privatni sektor i strane organizacije.<br />
Partnerstvo se defi nira kao više-manje formalni proces kojim se dvije ili više organizacija (privatni, javni<br />
ili civilni sektor) odluče primijeniti zajednički plan aktivnosti ili zajednički projekt za rješenje nekog<br />
problema. Formaliziranje ovakve suradnje u <strong>Hrvatskoj</strong> tek je na početku.<br />
Odnos države i <strong>civilnog</strong> sektora počeo se mijenjati poslije 2000. godine i uglavnom je ispunjen<br />
traženjem i iskušavanjem prvih oblika suradnje. Puhovski (2004.) drži da tu još nije uspostavljena bitna<br />
komunikacija. Prema rezultatima regionalnih rasprava problem je sporost ostvarivanja komunikacije,<br />
kvaliteta komunikacije te dinamika eventualno dogovorene suradnje. Programi dogovorene suradnje i<br />
partnerstava veoma su osjetljivi na promjenu vlasti.<br />
U ovom kontekstu zanimljiv je stav ispitanika: "Osobno mi se čini da u udrugama sazrijeva svijest o<br />
njihovoj ulozi i značenju, ali i svijest o potrebi rasta i razvoja te transparentnosti u radu. Država također<br />
mijenja svoj stav prema njima te ih u jednom malom dijelu aktivnosti vidi kao potencijalne partnere, a<br />
ne kao konkurente i neprijatelje." (Bežovan, Zrinščak, Vugec, 2005.).<br />
Država je sklona suradnji s profesionalnim komorama i udrugama koje po svom poslanju imaju izvjesnu<br />
političku težinu. Kregar (2004.) upozorava da se administracija boji institucionalizacije građanskog<br />
sudjelovanja i tu se mogu tražiti razlozi suzdržanosti prilikom mogućeg razvoja partnerskih odnosa.<br />
Država uvelike oklijeva ukazati veće povjerenje civilnom društvu i za sada ostaje u konceptu "stranačkih<br />
kvota" <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>66 . Rezultati istraživanja govore da je kontinuirani dijalog lokalne vlasti, javnih<br />
službi i organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> tek u povojima. U regionalnim raspravama prepoznat je dijalog s<br />
organizacijama <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> koji je opsežniji i produktivniji u tradicionalno naprednijim i gospodarski<br />
razvijenim sredinama (Istra, Hrvatsko primorje, sjeverozapadna Hrvatska). U tim su krajevima česti<br />
slučajevi u kojima lokalne vlasti potiču dijalog i nude suradnju pri rješavanju lokalnih problema zaštite<br />
okoliša, pomažu marginalnim društvenim skupinama, organiziraju javne priredbe i slično.<br />
Javne ustanove u društvu, zdravstvu, školstvu i zaštiti okoliša potencijalno su važne za razvoj<br />
partnerskih odnosa s organizacijama <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>. Javne ustanove u društvu i zdravstvu uglavnom<br />
su nepovjerljive prema civilnim inicijativama držeći ih profesionalno nekompetentnima za suradnju. U<br />
ovom području razvijeno je nešto bolje partnerstvo s organizacijama koje se bave ovisnicima. Naravno,<br />
radi se o području u kojem postoji visoka motivacija obitelji ovisnika da pomogne u prevladavanju<br />
problema. Škole se počinju otvarati i surađuju s organizacijama <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> koje za njihovo osoblje i<br />
učenike organiziraju različite radionice. Dio bolje informiranih ispitanika tvrdi da ta suradnja ovisi o volji<br />
ravnatelja i da je teško uspostaviti dugoročniju suradnju. Ustanove koje se bave zaštitom okoliša više i<br />
dugoročnije surađuju s organizacijama <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>.<br />
Zanimanje privatnog sektora za suradnju s organizacijama <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> relativno je novijeg datuma.<br />
Gospodarstvo doživljava organizacije <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> uglavnom kao korisnike gospodarskih potpora,<br />
dok udruge doživljavaju gospodarstvo kao donatora. Posljedica takvih ograničenih odnosa je mali broj<br />
partnerstava između organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> i gospodarstva. Dio gospodarskih subjekata svjestan<br />
je važnosti partnerstva s organizacijama <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> i to je dio novih nastojanja. "Hrvatska agenda<br />
2005. za odgovorno poslovanje" 67 doprinijet će širenju kulture društveno-odgovornog gospodarstva i<br />
time partnerstva s civilnim organizacijama.<br />
66 Primjer "stranačkih kvota" <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> uspostavljen je u slučaju Vijeća HRTV-a. Politički vođe ne vjeruju neovisnim i uglednim civilnim osobama.<br />
67 Više o tome može se vidjeti na www.poslovniforum.hr/agenda.
Change language