Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
4<br />
48<br />
ZNAČAJ CIVILNOG DRUŠTVA U HRVATSKOJ<br />
ZNAČAJ CIVILNOG DRUŠTVA<br />
U HRVATSKOJ<br />
Značaj <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> u <strong>Hrvatskoj</strong> analiziramo imajući u vidu povjerenje prema civilnim organizacijama,<br />
odnosno, stavljajući to u širi kontekst problema općeg povjerenja u društvu. Partnerstvo organizacija<br />
<strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> i ostalih sudionika je važna tema za održivi razvoj <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>. Značaj <strong>civilnog</strong><br />
<strong>društva</strong> analiziramo nakon uvida u glavne funkcije koje imaju civilne organizacije u <strong>Hrvatskoj</strong>. Za razvoj<br />
<strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> naročito je važan utjecaj koji ove organizacije imaju na proces pripreme, donošenja i<br />
provođenja javnih politika. Po pojedinim sektorima civilno je društvo postiglo prepoznatljive rezultate.<br />
Na kraju upozoravamo na problem regionalnih razlika u razvoju <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> u <strong>Hrvatskoj</strong>.<br />
4.1. Javno povjerenje u organizacije <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong><br />
U <strong>Hrvatskoj</strong>, kao i u drugim postkomunističkim zemljama, nepovjerenje građana u građane i institucije<br />
vrlo je rašireno (Rimac, Štulhofer, 2004.). Povjerenje u organizacije <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> u <strong>Hrvatskoj</strong> relativno<br />
je novija tema. Nekoliko ranijih anketa o povjerenju građana u organizacije <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>, primjerice<br />
u nevladine organizacije, pokazalo je da znatan dio ispitanika ima negativne asocijacije 63 kada su u<br />
pitanju nevladine organizacije (B.a.B.e., 2004.). Ako se nešto u vezi s vladom defi nira negativno, teško je<br />
očekivati da će to biti od važnosti za prosječne građane. Međutim, kada se građane ispituje o povjerenju<br />
prema dobrovoljnim udrugama, onda je situacija nešto povoljnija. 64 Iskustva stručnjaka govore da je<br />
većina građana spremna promijeniti stav o organizacijama <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> kada se nađe u situaciji da<br />
im se obrati za pomoć. Povjerenje prema organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> zasigurno je povezano s njihovim<br />
reaktivnim djelovanjem te jačim djelovanjem protiv nečega nego u prilog nečemu.<br />
Rezultati istraživanja provedenog 2004. (Bežovan, Zrinščak, Vugec, 2005.) govore o različitom povjerenju<br />
prema pojedinim institucijama (Tablica 7.). Ispitanike smo ispitivali o povjerenju u tri istaknute hrvatske<br />
civilne organizacije: Caritas, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava i Hvidru 65 . Caritas kao crkvena<br />
organizacija uživa među njima najveće povjerenje. Druge dvije organizacije dovoljno su u javnosti<br />
prepoznatljive po svojim aktivnostima i poklonjena im je slična razina povjerenja koja je ipak nešto niža<br />
od razine povjerenja u nevladine organizacije općenito. Znakovito je da kod HHO-a i Hvidre velik dio<br />
ispitanika odgovara kako o njima nemaju stav. Građani u prosjeku malo znaju o organizacijama <strong>civilnog</strong><br />
<strong>društva</strong> – one su zatvorene, ne objavljuju rezultate svoga rada u javnosti te ne upozoravaju na opću<br />
korisnost svojih aktivnosti. Ako se usporede dobiveni rezultati, građani ipak imaju veće povjerenje u<br />
63<br />
Negativne asocijacije su "muljanje s novcem", "kriminal svakojakih vrsta", "sumnjive političke frakcije" i "sumnjive inozemne agencije". Spomenuto<br />
istraživanje govori o donekle pozitivnijoj percepciji nevladinih organizacija koje još uvijek nisu statistički značajne u odnosu na istraživanje iz 2002.<br />
godine. Kratka anketa Hrvatske televizije provedena 13. svibnja 2005. za emisiju “Život uživo” među građanima na ulicama Zagreba također je<br />
upozorila na negativni stav i sumnju građana u to da se putem ovih organizacija nešto može postići.<br />
64<br />
Ovdje se radi o rezultatima istraživanja koje su proveli Hrvatski Caritas i Centar za socijalni nauk Crkve, 2004. Rezultati su ovisili i o formulaciji<br />
pitanja. Pojam nevladine organizacije za veći dio građana ima negativne konotacije, dok je velik dio ispitanika u empirijskim istraživanjima zbunjen<br />
pojmom nevladine organizacije.<br />
65<br />
Ove su organizacije odabrane prema metodologiji preporučenoj nakon rasprave na sastanku Savjeta projekta.
Change language