Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia

KAPACITET ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA U HRVATSKOJ 3
Među organizacijama civilnog društva postoji veći potencijal i interes za umrežavanjem od onog koji
je ostvaren. 59 Daljnjim istraživanjem trebalo bi provjeriti koliko je ovaj problem povezan s problemom
vodstva, tj. postojanja snažnih i sposobnih osoba kojima se može povjeriti vođenje takvih organizacija i
predstavljanje interesa sektora.
Razina komunikacije među organizacijama civilnog društva, što podrazumijeva i razmjenu informacija
između pojedinih organizacija, kreće se od srednje komunikacije (39,20% ispitanika) prema ograničenoj
(31,7% ispitanika). Rasprave dodatno otkrivaju dimenzije nelojalne konkurencije pojedinih udruga
prilikom natječaja za raspodjelu sredstava 60 . Konferencije, seminari i radionice adekvatno su mjesto za
razmjenu informacija. Sudionici ovih skupova primjećuju da se na njima redovito okupljaju iste skupine
predstavnika relativno razvijenijih organizacija 61 . Na nacionalnoj je radionici zaključeno da treba kreirati
nove kanale za razmjenu informacija.
Predstavnici javnog sektora i lokalne države na regionalnim raspravama tumače preklapanje civilnih
programa kao problem koji je povezan s ograničenom komunikacijom među organizacijama. Istaknut
je i problem nepostojanja lokalnih skupova na kojima se raspravlja o problemima sektora. Stručnjaci
upozoravaju na nepouzdanost organizacija civilnog društva kada se od njih traže informacije ili stavovi
u pisanom obliku.
Komunikacija putem interneta pojavljuje se kao prikladan način komunikacije i razmjene informacija.
Elektronski časopis "ZaMirZINE – Novine za civilno društvo i urbanu kulturu" 62 daje važan doprinos takvim
nastojanjima. Ovdje se uglavnom predstavljaju i okupljaju organizacije koje zagovaraju demokratizaciju,
ljudska prava, zatim ženske organizacije, organizacije za zaštitu okoliša i neke alternativne organizacije.
Časopis "Civilno društvo", koji je pokrenula Nacionalna zaklada, mogao bi pomoći u podizanju razine
komunikacije u civilnom društvu. Međutim, časopisi i bilteni, koje su udruge ili njihovi savezi običavali
izdavati, često su bili kratkog vijeka.
3.3. Zaključak
Potreba povećanja kapaciteta organizacija civilnog društva dugo vremena nije bila shvaćena kao
važan cilj većine glavnih donatora u Hrvatskoj. Ljudski resursi su ključni čimbenik te se neuspjesi u tom
području često svode na nemogućnost pribavljanja sredstava za rad organizacija bez kojih nema održivog
razvoja organizacija. Zapošljavanje mlađih osoba i sustavno ulaganje u njihova znanja i vještine ključni
je problem razvoja sektora. Sustavno ulaganje u ljudske resurse zakonito će doprinijeti razvoju održivog
koncepta fi nanciranja civilnog društva. To će pomoći u rješavanju pitanja tehničke opremljenosti, vodstva
i umrežavanja.
59 Tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća razvijena je zanimljiva dinamika umrežavanja različitih organizacija civilnog društva na razini Europske unije.
Organizacije civilnog društva u području socijalne politike ostvaruju značajan utjecaj. Takva bi praksa mogla biti inspirativna i za naše organizacije.
Više o tome može se vidjeti na www.socialplatform.org.
60
Inozemni donatori često navode primjere lobiranja organizacija civilnog društva u kojima se donacije za organizaciju nastoje osigurati
omalovažavanjem konkurentskih organizacija.
61
Više rasprava o razvoju civilnog društva u Hrvatskoj u posljednje je vrijeme organizirao Centar za ljudska prava iz Zagreba. Važna je bila rasprava
pod naslovom “Odnos vladinih institucija i organizacija civilnog društva” održana 13. travnja 2005. na kojoj se, između ostalog, predložilo osnivanje
drugostupanjskog organa za razmatranje prigovora organizacija civilnog društva na proceduru i rezultate natječaja za dodjelu donacija. Istaknuto je
da bi se time doveo u pitanje učinkovit proces raspodjele donacija, o čemu se više može naći na www.human-rights.hr.
62 (www.zamirzine.net)
45