03.06.2013 Views

Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia

Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia

Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

3<br />

44<br />

KAPACITET ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA U HRVATSKOJ<br />

Prema Zakonu o udrugama, savez ili zajednicu udruga mogu osnovati najmanje dvije udruge. Uvidom u<br />

registar udruga utvrdili smo da postoji oko tisuću saveza, odnosno zajednica koje imaju ulogu određene<br />

krovne organizacije. Kod nas su poznati slučajevi organizacije koalicija različitih udruga povezanih oko važnih<br />

društvenih i političkih problema. Najdužu tradiciju takve prakse imaju organizacije za zaštitu okoliša.<br />

Nesklonost organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> ka udruživanju i iskazivanju zajedničkih interesa na takav način<br />

kod nas je općepoznata činjenica. Prema mišljenju Jasminke Ledić (1997.), neprepoznavanje koristi od<br />

umrežavanja na lokalnoj, nacionalnoj ili svjetskoj razini dovodi u pitanje koherentnost sektora. Mnoge<br />

organizacije i njihovi vođe se boje da bi rad krovnih organizacija mogao smanjiti autonomiju njihovih<br />

organizacija.<br />

Postojanje mreža i krovnih organizacija često je kod nas formalnog karaktera. Teško je takve organizacije<br />

podići na noge na temelju programa rada koji će biti prihvatljiv i koristan za članice. Istraživanje je<br />

pokazalo (Bežovan, 2004.) da postojeće krovne organizacije, odnosno savezi, nedovoljno potiču<br />

učlanjivanje drugih organizacija kao i suradnju među članicama. Iskustva pokazuju da se često takve<br />

organizacije bave same sobom i svojim ustrojem. Krovne organizacije kod nas nisu u stanju promovirati<br />

zajedničke interese sektora koji zastupaju.<br />

U istraživanju CIVICUS-ova indeksa <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> u <strong>Hrvatskoj</strong> 2004.-2005. ispitanici navode primjere<br />

koalicija u civilnom društvu – Kampanju građanskog aktivizma (GRAK), koalicije udruga za ljudska prava,<br />

Žensku mrežu, koalicije udruga mladih, koalicije udruga za borbu protiv ovisnosti, zajednicu građanskih<br />

udruga Hrvatske, projekte "Zakonodavstvo i građani", "Javnost ima pravo znati" itd. Koalicije se stvaraju i<br />

provođenjem zajedničkih projekata. Jedan od uspješnih iako ranijih primjera suradnje jest koalicija GLAS<br />

99, u okviru koje se oko 150 nevladinih udruga pripremilo za kontrolu i praćenje nacionalnih izbora.<br />

Upravo zahvaljujući djelovanju navedene koalicije istrenirani su brojni promatrači izbornog postupka, a<br />

široka javnost je motivirana da izađe na izbore.<br />

Regionalne su rasprave upozorile na aktivnosti foruma organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> koji djeluju u Istri<br />

i Slavoniji. Međutim, širi krug sudionika, tj. posebno konzultiranih stručnjaka, prihvaća činjenicu da je<br />

civilno društvo u <strong>Hrvatskoj</strong> slabo umreženo, nedovoljno komunicira i djeluje reaktivno.<br />

Tablica 6. Primjeri organizacija iz različitih sektora <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> udruženih u koalicije za rad na<br />

zajedničkim pitanjima<br />

Nema primjera<br />

Vrlo malo primjera<br />

Nekoliko<br />

Postoje brojni primjeri<br />

Ne zna<br />

Bez odgovora<br />

Ukupno<br />

Odgovori N %<br />

17<br />

95<br />

72<br />

20<br />

57<br />

4<br />

265<br />

6,4<br />

35,8<br />

27,2<br />

7,5<br />

21,5<br />

1,5<br />

100

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!