Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
d) Vodstvo<br />
KAPACITET ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA U HRVATSKOJ 3<br />
Problem vodstva u civilnom društvu, premda to nisu bile posebne tematske cjeline, registrirala su<br />
sva relevantna istraživanja. Informacije o problemima vodstva redovito su se prikupljale u otvorenim<br />
intervjuima s aktivistima i stručnjacima koji poznaju pojedine probleme razvoja <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>.<br />
Neadekvatan ustroj i neiskustvo u upravljanju doprinijeli su sukobima i raspadanju nekolicine mreža<br />
organizacija ili pojedinih organizacija (Hrvatska humanitarna mreža, Hrvatski helsinški odbor, Hrvatska<br />
udruga za socijalnu pravdu, Hrvatski europski pokret). Do sukoba je dolazilo uslijed nepovjerenja prema<br />
vodstvu koje često nije prihvaćalo proceduru mijenjanja čelnih ljudi.<br />
Problemi uspostave vodstva aktualni su na razini pojedinih organizacija. Često se uz ime pojedine<br />
organizacije prepoznaje osoba koja je vodi. Tako se o samoj organizaciji sudi na temelju ugleda osobe<br />
koja ju vodi. Očito je da ne postoje odlučni, snažni i ugledni vođe koji imaju viziju razvoja organizacije,<br />
koji vuku organizaciju prema naprijed te time rade na integraciji sektora. Ovu činjenicu registriralo je<br />
prvo istraživanje u <strong>Hrvatskoj</strong> posvećeno problemima vodstva u socijalnim organizacijama <strong>civilnog</strong><br />
<strong>društva</strong> na području Zagreba.<br />
Vodstvo na razini sektora javlja se kao još kompleksnija činjenica. U društvu u kojem vlada veliko<br />
nepovjerenje teško je izgraditi povjerenje u vodstvo u nekim područjima razvoja ili u cijelom civilnom<br />
sektoru. Prateći medije po pojedinim područjima razvoja <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>, kao što su zaštita okoliša,<br />
ženske organizacije, ljudska prava, prava djece i sl., prepoznatljiv je krug osoba koje se redovito pojavljuju<br />
u javnosti. U tom smislu oni su prepoznati kao vođe u pojedinim područjima razvoja. Međutim, teško je<br />
prosuditi imaju li oni povjerenje drugih organizacija za ulogu koju igraju u javnosti. Osim toga, primjetno<br />
je da u neke konkretne svrhe oni uspijevaju pokrenuti druge organizacije i širu javnost.<br />
Predstavnici države i javnog sektora često su kritični prema osobama koje se prepoznaju kao vodeće u<br />
pojedinim područjima razvoja. Zanimljivo je da se neformalno priznati vođe u civilnom sektoru rjeđe<br />
javljaju kao članovi nekih važnih tijela poput Savjeta za razvoj <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> ili Upravnog odbora<br />
nacionalne zaklade za razvoj <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>. Vodstvo je novo važno područje razvoja hrvatskog <strong>civilnog</strong><br />
<strong>društva</strong> i trebalo bi mu posvetiti primjerenu pozornost.<br />
3.2. Mreže i komunikacije<br />
Umreženost organizacija i inicijativa daje posebnu snagu civilnom društvu. Umreženost i povezanost<br />
mogu biti posredovane različitim interesima. Primjerice, sve organizacije <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> mogu naći<br />
zajednički interes u izgradnji povoljnijeg zakonskog i posebno poreznog okvira za njihovo djelovanje.<br />
Ako veći broj organizacija nastupi zajedno te iskoristi udružene potencijale, veći su izgledi da ostvare<br />
zajedničke ciljeve.<br />
U razvijenijim zemljama umrežene organizacije igraju vrlo važnu ulogu. One se redovito javljaju kao<br />
partner vladi u pregovorima, a pružaju i različite oblike tehničke pomoći u povećanju kapaciteta svojih<br />
članica. 58<br />
58 Primjerice, u svijetu se redovito navodi primjer engleske organizacije "National Council of Voluntary Organisations". U Njemačkoj je praksa da svaka<br />
udruga pripada nekoj od krovnih organizacija po područjima djelovanja. Brojni inozemni stručnjaci koji su pružali tehničku pomoć za razvoj <strong>civilnog</strong><br />
<strong>društva</strong> u tranzicijskim zemljama vrlo su često bili zaokupljeni idejom osnivanja krovne nacionalne organizacije koja bi predstavljala sektor prema<br />
vladi i cjelokupnoj javnosti. Željelo se uvesti i sustav “parlamentarnih izbora” među organizacije <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>. Nekoliko takvih pokušaja poduprtih<br />
zamjetnim financijskim sredstvima u, primjerice, Mađarskoj i Poljskoj doživjelo je neuspjeh. U većem broju zemalja umjesto nacionalnih krovnih<br />
organizacija ustanovljeni su forumi kao relativno fleksibilne organizacijske strukture koje su dopuštale različite oblike sudjelovanja i zastupanja<br />
različitih interesa.<br />
43
Change language