Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia

KAPACITET ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA U HRVATSKOJ 3
Najnovije istraživanje govori (Bežovan, Zrinščak, Vugec, 2005.) da su fi nancijska sredstva u civilnim
organizacijama tek djelomično dovoljna (39,2% ispitanika) ili su pak nedovoljna (25,3% ispitanika) za
ostvarivanje postavljenih ciljeva (Tablica 5.). Samo 13,6% ispitanika izjavljuje da ima dovoljno sredstava,
a 4,2% ispitanika govori o potpuno nedovoljnim sredstvima. Regionalne rasprave dodatno su rasvijetlile
ovaj problem ukazujući na činjenicu kako ne postoji sustavni način podupiranja razvoja ovih organizacija.
Stručnjaci ovo drže jednim od ključnih problema razvoja hrvatskog civilnog društva u budućnosti.
Većina organizacija nalazi se u neprekidnoj fi nancijskoj krizi koja dovodi u pitanje održivost njihovog
razvoja. Problem s fi nanciranjem više se ističe u regijama u kojima nisu aktivni strani donatori (Istra,
sjeverozapadna Hrvatska).
Tablica 5. Financijski resursi organizacija civilnog društva
Dovoljni su
Djelomično su dovoljni
Nedovoljni
Potpuno su nedovoljni
Bez odgovora
Ukupno
Odgovori N %
36
104
67
11
47
441
Organizacije civilnog društva fi nanciraju se iz različitih izvora. Rezultati ankete govore da najveći dio
dobiva sredstva od države, zatim od članarina, stranih donatora, donacija pojedinaca itd. Domaće je
gospodarstvo slabo zastupljeno. Dio konzultiranih stručnjaka drži važnim otvaranje sustavnog dijaloga s
predstavnicima inozemnih donatora koji još uvijek pružaju znatnu fi nancijsku i tehničku pomoć razvoju
civilnog društva. Vrlo često se događa da ovi donatori dolaze s već unaprijed sastavljenim programima
bez savjetovanja s lokalnim dionicima. Zadaci ovih programa često su vrlo ograničeni.
Osnivanjem Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva veći krug dionika očekivao je povećanje
sredstava za fi nanciranje razvoja civilnog društva i, kako je to programom najavljeno, regionalni pristup u
raspodjeli sredstava. Međutim, Nacionalna zaklada je tek stala na svoje noge i u tom smislu nije moguće
napraviti pouzdaniju procjenu.
U Hrvatskoj ne postoji objedinjena informacija o iznosima sredstava kojima država na nacionalnoj razini
podupire razvoj civilnog društva. To su sredstva koja dijele različita ministarstva i Vladini uredi 55 . Dio
ovih sredstava ranije se dijelio putem natječaja koji je raspisivao Ured za udruge pri Vladi RH. Često su se
sredstva namijenjena civilnom društvu preusmjeravala u druge svrhe 56 . Osnivanjem Nacionalne zaklade
za razvoj civilnog društva sredstva iz Državnog proračuna i lutrijska sredstva okrupnjuju se sredstvima
inozemnih donatora. Ovim se defi nitivno jača fi nancijski potencijal koji može doprinijeti održivom
razvoju civilnog sektora 57 .
55
Natječaji koje raspisuju pojedina ministarstva veoma su zahtjevni i očito je da sredstva mogu dobiti samo dobro obaviještene udruge. Time se
dovodi u pitanje svrha raspodjele sredstava za razvoj civilnog društva. Otvara se pitanje o tome je li nužno imati "dobar" prijedlog projekta ili je pak
postojeći problem dovoljan razlog za dodjelu sredstava.
56
Rebalansom Državnog proračuna za 2005. godinu ponovno su smanjena sredstva predviđena za razvoj civilnog društva.
57
Saboru je predložen “Kodeks pozitivne prakse”, temeljni dokument namijenjen udrugama za funkcionalnu, transparentnu i kontroliranu raspodjelu
sredstava iz Državnog proračuna.
13,6
39,2
25,3
4,2
17,7
100
41