Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
3<br />
38<br />
KAPACITET ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA U HRVATSKOJ<br />
Ljudski resursi u ovom sektoru mjere se i članstvom u organizacijama <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>. Rezultati istraživanja<br />
(Bežovan, Zrinščak, Vugec, 2005.) pokazuju da su 35,2% hrvatskih građana članovi najmanje jedne<br />
organizacije <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>. Ovaj podatak govori o nešto manjem sudjelovanju u odnosu na podatke<br />
Europskog istraživanja vrijednosti ("European Value Study" - EVS) iz 1999. godine gdje je 40% građana<br />
izjavilo kako pripada nekoj organizaciji <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>. No, podaci EVS-a također pokazuju da većina<br />
pripada vjersko-crkvenim organizacijama (12,9% ispitanika), sportsko-rekreativnim organizacijama<br />
(11,9% ispitanika) te sindikatima (10,6% ispitanika), a sasvim mali broj socijalnim, ekološkim, ženskim<br />
ili nekim drugim organizacijama 49 . Slično članstvo po pojedinim organizacijama javlja se i u rezultatima<br />
ovog spomenutog istraživanja (Bežovan, Zrinščak, Vugec, 2005.)<br />
Za ljudske resurse u ovom je kontekstu relevantno aktivno članstvo u organizacijama <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>. Aktivno<br />
članstvo znači i dobrovoljni rad. Istraživanje govori da se aktivno članstvo u civilnim organizacijama sužava te<br />
da se veoma često radi o jednoj ili dvije osobe koje na neformalnoj razini podupire nekolicina prijatelja.<br />
Jakosti ljudskih resursa odnose se na spremnost na učenje te stjecanje novih znanja i vještina, osobito kada<br />
su u pitanju pripadnici mlađih generacija. Dio organizacija vodi sustavnu politiku stjecanja novih znanja<br />
i vještina za zaposlene. Slabosti su povezane s činjenicom da dio starijih generacija, zaposlen u važnijim<br />
organizacijama, nedovoljno pažnje posvećuje promociji mlađih stručnjaka, a nerijetko i koči njihov razvoj.<br />
b) Financijski resursi<br />
Sva su relevantna istraživanja u <strong>Hrvatskoj</strong> registrirala fi nancijske resurse kao jedan od ključnih problema<br />
razvoja <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> (npr. Bežovan, 1995). U javnim raspravama i u kontaktima s inozemnim<br />
donatorima održivi sustav fi nanciranja rada organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> ističe se kao središnji problem<br />
(Shimkus, 1996.), (Despot-Lučanin, J., Coury, J. M., 1995.).<br />
Pod resursima podrazumijevamo fi nancijske – novčane i naturalne oblike različitih dobara potrebne za rad<br />
ovih organizacija. Što se tiče izvora sredstava potrebnih za rad organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>, njih dijelimo na<br />
privatne donacije gospodarskih subjekta i građana, javne državne donacije koje dodjeljuje vlada, županije,<br />
gradovi i općine, pri čemu se državna sredstva mogu dobivati i temeljem ugovora za posebno ugovorene<br />
poslove, zatim članarine, tj. sredstva koja daju članovi pojedinih organizacija te, konačno, strana sredstva<br />
koja se dodjeljuju iz inozemnih programa namijenjenih razvoju <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>.<br />
Za fi nanciranje organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> važan je njihov porezni status. Dugo vremena građani i<br />
gospodarski subjekti u <strong>Hrvatskoj</strong> nisu mogli organizacijama <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> dodjeljivati donacije koje<br />
su im bile knjižene kao porezno priznat rashod. Povoljan porezni okvir za razvoj organizacija <strong>civilnog</strong><br />
<strong>društva</strong> u <strong>Hrvatskoj</strong> donosi se tek početkom ovoga stoljeća. Tijekom 90-ih godina sumnjalo se da ove<br />
organizacije peru novac. Porezne povlastice za rad ovih organizacija neprofi tnog karaktera bile su jedne<br />
od povoljnijih u regiji. Na donacije, potpore, članarine i dotacije iz javnih fondova ne plaća se porez na<br />
dobit. Imaju određene povlastice poreza na dohodak u dijelu nadoknađivanja troškova službenog puta<br />
osobama koje dobrovoljno rade u neprofi tnoj organizaciji. Imaju određene carinske povlastice i povlastice<br />
pri plaćanju poreza na promet nekretnina. Međutim, porezne su povlastice za ove organizacije dijelom<br />
bile rezultat inozemnog pritiska i novootvorenih mogućnosti za razvoj <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>, a ne rezultat<br />
uloge ovih organizacija u razvoju zemlje. U ovom se dijelu nije vodila sustavna porezna politika.<br />
Nova je Vlada u travnju 2004. godine Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dodanu<br />
vrijednost dokinula pravo dijelu organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> na oslobađanje plaćanja PDV-a na dobra i<br />
usluge kad se plaćaju inozemnim novčanim donacijama. Udruge za zaštitu okoliša, zaštitu ljudskih prava i<br />
49 Podaci EVS-a citiraju se temeljem uvida u podatke istraživanja te posebno rada: Črpić, G., Zrinščak, S. (2005.) "Civilno društvo u nastajanju. Slobodno<br />
vrijeme i dobrovoljne organizacije u <strong>Hrvatskoj</strong>", u: Baloban, J. (ur.) "U potrazi za identitetom. Komparativna studija vrednota: Hrvatska i Europa",<br />
Zagreb, Golden Marketing (u tisku).
Change language