Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia

More documents

Recommendations

Info

KAPACITET ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA U HRVATSKOJ
3 36 KAPACITET ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA U HRVATSKOJ KAPACITET ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA U HRVATSKOJ 3.1. Jakosti i slabosti organizacija: ljudski resursi, fi nancijski resursi, tehnički kapaciteti i vodstvo Pozornost usmjerena na probleme kapaciteta organizacije civilnog društva u Hrvatskoj počinje se sustavnije osjećati tek u drugoj polovini 90-ih godina. Inozemni programi koji su organizirali prve radionice početkom 90-ih godina uglavnom su se bavili pisanjem prijedloga projekata, unaprjeđivali vještine komunikacije radi prikupljanja sredstava te organizirali radionice na kojima su prenošene vještine i znanja za pomoć žrtvama rata. U novije se vrijeme ovom problemu pristupa sustavnije te su postignuća pojedinih organizacija civilnog društva ohrabrujuća. a) Ljudski resursi Osobe 46 koje rade za organizacije civilnog društva ili su u njima zaposlene ključni su čimbenik njihovog razvoja. Kod nas nisu provedena posebna istraživanja o zaposlenima u ovom sektoru ili o broju osoba koji volontiraju/rade za ove organizacije. Jedno od prvih empirijskih istraživanja koje je provedeno u Hrvatskoj 1994. godine o radu humanitarnih organizacija (Bežovan,1995.) bavilo se dijelom i problemom ljudskih resursa u ovim organizacijama. U uzorku tih organizacija samo je 38% njih imalo redovito zaposlene osobe u punom ili u dijelu radnog vremena. Rijetke su organizacije imale stalno zaposlene osobe, što je bio jedan od glavnih razvojnih problema ovih organizacija. Već tada se pokazivalo da dobrovoljni i povremeni rad ne mogu jamčiti održivost razvoja ovih organizacija. Među anketiranim organizacijama 35% njih imalo je od 11 do 50 dobrovoljaca. Već se tada prepoznao problem opadanja broja dobrovoljaca, odnosno onih koji su spremni raditi bez naknade. Dobrovoljce se nastojalo stimulirati plaćanjem troškova prijevoza i obroka. Javnost je već tada prepoznavala zaposlene i rad u ovom sektoru kao strategiju vlastitog preživljavanja. "To su redovito mlađi ljudi podrijetlom iz dobrostojećih srednjih slojeva, vrlo često vječni studenti bez relevantnog radnog iskustva. Poznavanje stranog jezika, dobre veze i obilje slobodnog vremena odlučujući su za njihove "karijere" u tim organizacijama." (1995: 208). Isto istraživanje pokazalo je da 71% osnivača i onih koji su radili u ovim organizacijama nisu ranije imali radno iskustva u ovom sektoru. Dio onih s iskustvom radio je u stranim organizacijama u zemlji i u inozemstvu. U tom vremenu samo 6% anketiranih organizacija izjavljuje da su imali priliku steći znanja i vještine u radionicama. Čak ih je 86% tada ukazalo na potrebu organizacije radionica radi stjecanja novih znanja i vještina. Profesionalnu nekompetentnost u tom vremenu uočavali su i inozemni stručnjaci. 46 Članstvo u organizacijama civilnog društva autori također analiziraju kao ljudski resurs.
Page 1 and 2: Razvoj civilnog društva u Hrvatsko
Page 3 and 4: Program Ujedinjenih naroda za razvo
Page 5 and 6: 6 SADRŽAJ Sadržaj PREDGOVOR POGLA
Page 8: PREDGOVOR Dragi čitatelji, Ova pub
Page 11 and 12: 1 12 CIVILNO DRUŠTVO U HRVATSKOJ -
Page 21 and 22: 2 22 ODNOS VLADE I CIVILNOG DRUŠTV
Page 33: 2 34 ODNOS VLADE I CIVILNOG DRUŠTV
Page 37 and 38: 3 38 KAPACITET ORGANIZACIJA CIVILNO
Page 47 and 48: 4 48 ZNAČAJ CIVILNOG DRUŠTVA U HR
Page 61 and 62: 5 62 ZAKLJUČAK ZAKLJUČAK Razvoj c
Page 63 and 64: 5 64 ZAKLJUČAK
Page 65 and 66: 66 LITERATURA LITERATURA Alaburić,
Page 67 and 68: 68 BILJEŠKE
Page 69: ISBN 953-99888-9-6

Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?