Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
2<br />
32<br />
ODNOS VLADE I CIVILNOG DRUŠTVA<br />
Nacionalna zaklada nije raspodijelila 18 milijuna kuna (USD 3 milijuna ili 2,465.000 eura) predviđenih za<br />
donacije u 2004. godini. Raprave u javnosti i na spomenutoj web stranici često su netolerantne i javnost<br />
je stekla prilično negativnu sliku o civilnom društvu, kao području sukobljavanja, a ne suradnje. Problem<br />
je i ostao neriješen i može se ponovo očekivati njegova aktualizacija.<br />
Zaklada je bila partner Europskoj uniji u provođenju projekta Pružanje socijalnih usluga od strane<br />
neprofi tnog sektora u <strong>Hrvatskoj</strong> u okviru CARDS programa 2002. godine. Vrjednovanje rezultata ovog<br />
projekta pomoglo bi boljem statusu Zaklade kao važnog čimbenika razvoja <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> u zemlji.<br />
Navedene rasprave su očito potaknule donošenje odluke kojom je Zaklada postala tijelom javne vlasti,<br />
čime se ponovo aktualiziraju problemi i pitanja raspodjele donacija i institucionalizacije žalbenog<br />
postupka.<br />
Predstavnici <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> imaju relativno mali utjecaj na programe rada Zaklade. Čini se da znatno<br />
veći utjecaj imaju inozemni konzultanti, a da predstavnici državnih tijela nedovoljno poznaju zadatak<br />
Zaklade te im nisu jasni mogući okviri utjecaja na njezin program.<br />
2.5. Zaključak<br />
Odnosi Vlade i <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> od 1990. godine razvijali su se sporo i postupno. Nakon međusobnog<br />
nepovjerenja i otvorenih neprijateljstava, u novije se vrijeme utire put stjecanja povjerenja i partnerskih<br />
odnosa. Pokazalo se da su odnosi države i organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> na svim razinama ranjivi nakon<br />
promjene vlasti. Promjenom vlasti često se prekidaju ranije započeti programi i suradnja. S druge strane,<br />
primjetno je da dio organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> preferira političke stranke s čijim vlastima ostvaruje<br />
bolju suradnju, tj. često mijenja svoje stavove i istupe ovisno o stranci na vlasti (Alaburić, 2003.).<br />
Rezultati opsežnog istraživanja (Bežovan, Zrinščak, Vugec, 2005.) upozoravaju na ograničeni dijalog<br />
države i <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> (Tablica 3), kojeg iskazuju predstavnici dionika <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> u uzorku s<br />
područja cijele zemlje. Kontinuirani dijalog lokalne vlasti, javnih službi i <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> na lokalnim<br />
je razinama tek u povojima. Civilno društvo je tema rasprava samo u slučaju izdvajanja sredstava iz<br />
proračuna. Dijalog države i <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> opsežniji je i produktivniji u tradicionalno naprednijim i<br />
gospodarski razvijenim sredinama (Istra, Hrvatsko primorje, sjeverozapadna Hrvatska). U tim su krajevima<br />
česti slučajevi poticanja dijaloga od strane lokalne vlasti.<br />
Tablica 3. Opis dijaloga između države i <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong><br />
Ne postoji<br />
Ograničen dijalog<br />
Osrednji dijalog<br />
Opsežan dijalog<br />
Ne znam<br />
Bez odgovora<br />
Ukupno<br />
Odgovori N %<br />
14<br />
125<br />
112<br />
4<br />
6<br />
4<br />
265<br />
5,3<br />
47,2<br />
42,3<br />
1,5<br />
2,3<br />
1,5<br />
100,0
Change language