Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia

2
28
ODNOS VLADE I CIVILNOG DRUŠTVA
Program je imao relativno slabiji učinak od očekivanog na status i značaj organizacija civilnog društva
općenito. Pokazao se kao preambiciozan, a donio ga je politički vrh uz aktivno sudjelovanje manjeg broja
relevantnih dionika, kao što su udruge s dužom tradicijom djelovanja i u javnosti priznatim rezultatima
rada. Program je dijelom precijenio i kapacitet organizacija civilnog društva i namjenjivao im zadaću koju
civilno društvo nije bilo pripravno ostvariti. Primjerice, rijetke organizacije civilnog društva posjeduju
kapacitet za procjenu nacionalnih politika ili za savjetovanje prilikom donošenja nacionalnih programa i
strategija. Godišnji sastanci Vlade i predstavnika neprofi tnog sektora nisu održani.
Promjene koje se odnose na status organizacija civilnog društva, a povezane su s primjenom istog
Programa, odnose se na promijenjenu politiku fi nanciranja ovih organizacija iz Državnog proračuna.
Pod utjecajem ovog Programa dio lokalnih i regionalnih vlasti postao je otvoreniji za suradnju s
organizacijama civilnog društva. Primjerice, u novije vrijeme, osnovan je Savjet za razvoj civilnog društva
Istarske županije 40 . U Rijeci je potpisana povelja suradnje, a i u Osječko-baranjskoj županiji, što govori o
utiranju puta suradnje i o mogućem partnerstvu koje dolazi odozdo.
U skladu s takvom politikom sredinom 2001. godine Vlada je Uredu za udruge proširila okvir aktivnosti
(NN, 70/01). Ured obavlja stručne i druge poslove iz djelokruga Vlade Republike Hrvatske, a u vezi sa
stvaranjem uvjeta za partnerske odnose i međusektorsku suradnju s nevladinim, neprofi tnim sektorom,
te druge poslove koje mu Vlada povjeri.
Ured prati rad i djelovanje udruga te stvara pretpostavke za transparentno fi nanciranje programa
udruga; osim onih koje su u djelokrugu rada Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
profesionalnih udruga čiji se programi fi nanciraju iz sredstava nadležnih ministarstava. Ured obavlja,
između ostalih, i sljedeće važne poslove:
- Surađuje u kreiranju i predlaganju novih zakonskih okvira za djelovanje nevladinog, neprofi tnog
sektora u Republici Hrvatskoj, koji će poticati razvoj čovjekoljublja, dobrovoljnog rada i civilnoga
društva kao temelja izgradnje demokratskog, uključujućeg, socijalnog i solidarnog društva u
cjelini;
- Stvara bazu podataka o programima udruga registriranih u Republici Hrvatskoj te očevidnik, tj. bazu
podataka o programima udruga koje ostvare pravo na potporu iz sredstava državnoga proračuna;
- Prati provođenje Programa suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofi tnog sektora u
Republici Hrvatskoj na republičkoj, regionalnoj i lokalnoj razini te predlaže poboljšanja Programa;
- Prati rad i djelovanje udruga koje ostvaruju pravo na potporu iz sredstava državnoga proračuna
u skladu s utvrđenim kriterijima i uvjetima javnog natječaja za dobivanje fi nancijske potpore iz
državnoga proračuna;
- Obavlja poslove stručnog nadzora i vrjednovanja programa udruga, koji su dobili fi nancijsku
potporu;
- Obavlja stručne poslove obrazovanja i usavršavanja zaposlenika u državnoj upravi te lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi putem seminara, radionica i savjetovanja za ostvarivanje
partnerske suradnje s nevladinim, neprofi tnim sektorom;
- Priprema izvješća za Vladu Republike Hrvatske o utrošku sredstava koja su kao potpora programskih
aktivnosti osigurana i isplaćena udrugama iz sredstava državnoga proračuna;
- Ostvaruje suradnju s međunarodnim vladinim i nevladinim organizacijama glede upoznavanja s
radom međunarodnih udruga registriranih u Republici Hrvatskoj;
40
Zanimljivo je da je za predsjednika Savjeta izabran tamošnji župan. Ovo može biti još jedan primjer nepovjerenja vlasti prema civilnim inicijativama
očinskog stava države.