Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia

ODNOS VLADE I CIVILNOG DRUŠTVA 2
i o utrošku sredstava koja su za te namjene osigurana u državnom proračunu. Obavljao je stručne i druge
poslove za Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za udruge 38 . Uredom upravlja predstojnik kojeg imenuje
i razrješava Vlada Republike Hrvatske.
Ured je već za 1999. godinu raspisao javni natječaj za donacije iz Državnog proračuna. Tako je započelo
utiranje transparentnog načina raspodjele sredstava. Međutim, dio ministarstava dijelio je dio sredstava
organizacijama civilnog društva bez uvida javnosti i bez transparentne procedure. Ured je organizirao
prva savjetovanja na regionalnoj osnovi, s ciljem otvaranja prostora suradnje lokalnih vlasti i organizacija
civilnog društva. Zahvaljujući aktivnostima Ureda organizacije civilnog društva postupno su kod vlasti
prepoznavane kao legitimni partneri. Ured je počeo razvijati suradnju i sa stranim donatorima, što je bio
dobar znak kojim je Vlada pokazivala kako joj je stalo do suradnje s organizacijama civilnog društva.
Ured je organizirao godišnju manifestaciju "Dane udruga", na kojoj su udruge predstavljale svoje
programe rada te su tom prilikom organizirane izložbe, radionice i rasprave o važnim temama za razvoj
civilnog društva. Mediji, nažalost, nisu pokazali primjereni interes u praćenju ovih aktivnosti.
Promjenom vlasti početkom 2000. godine otvoren je prostor i za bolju suradnju Vlade i civilnog društva 39 .
O tome se Vlada očitovala u svojim programskim dokumentima. Već krajem 2000. godine Vlada je usvojila
Program suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog, neprofi tnog sektora u Republici Hrvatskoj.
Program suradnje jest program "policy" karaktera, iako ga je usvojila Vlada, a ne i Sabor. Izrađen je na
načelima partnerstva, transparentnosti, neovisnosti neprofi tnog sektora, odgovornosti za korištenje javih
resursa, na načelima promicanja ravnopravnih mogućnosti, kodeksu pozitivne prakse i unaprjeđenju
kvalitete djelovanja, načelu supsidijarnosti, promicanju nenasilja i aktivnog prihvaćanja različitosti, te na
izgradnji socijalnog kapitala.
Program predviđa suradnju Vlade i neprofi tnog sektora u područjima:
- Zakonodavstva - konzultacija s neprofi tnim sektorom prilikom donošenja novih i izmjenom
postojećih zakona kroz praksu uključivanja predstavnika sektora u radne skupine predlagača
zakona;
- Savjetovanja - prilikom donošenja nacionalnih programa i strategija, procjene prioriteta i nositelja
dijelova programa, u procjeni različitih projekata u koje se ulaže javni novac;
- Procjene nacionalne politike svih područja uključujući široko područje socijalne politike;
- Decentralizacije i suradnje u održivom razvoju zajednice;
- Djelomičnog ili potpunog fi nanciranja programa i usluga neprofi tnog sektora;
- Građanskog sudjelovanja u procesu donošenja odluka;
- Poticanja i podupiranja samoorganizacije i dobrovoljnog djelovanja građana;
- Razvoja socijalnog poduzetništva i socijalnog kapitala;
- Poticanja socijalno odgovornog poslovnog sektora.
Glede ostvarivanja tog Programa jasno su utvrđene obveze Vlade i neprofi tnog sektora. Program predviđa
da se svake godine održi sastanak Vlade i predstavnika neprofi tnog sektora kako bi izvršili pregled i
analizu djelovanja u okviru Programa. Vlada se obvezala i na poticanje širenja programa na institucije
javnog sektora te na jedinice lokalne uprave i samouprave.
38 Prvo je Povjerenstvo imalo osam članova i svi su bili iz Vlade. Ovakav sastav može biti još jedan pokazatelj nepovjerenja prema udrugama.
39 Velik broj organizacija civilnog društva sudjelovao je u izbornoj kampanji nastojeći zadržati nestranački pristup, što je rijetkima uspijevalo, a kako
bi podupirao koncept poštenih i slobodnih izbora.
27