Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj - UNDP Croatia
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
ODNOS VLADE I CIVILNOG DRUŠTVA 2<br />
Odnosi koji su postojali s ranije osnovanim društvenim organizacijama i udruženjima građana, posebno<br />
s društvenim organizacijama koje su prepoznavane kao ozbiljnije organizacije iz područja socijalne<br />
politike, kulture, rekreacije, djelovanja mladih, uglavnom su se odnosili na probleme fi nanciranja.<br />
Političkim promjenama došlo je do smjene dijela rukovodstava navedenih organizacija te su na njihova<br />
mjesta promovirani članovi ili simpatizeri stranke na vlasti. Dakle, u navedene je odnose ponovo uveden<br />
kriterij političke podobnosti.<br />
U ozbiljnim studijama neovisnih i uglednih stručnjaka, koje su se bavile razvojem zemlje, ne prepoznaje<br />
se važnost uloge građana, građanskog sudjelovanja, civilnih inicijativa i organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong><br />
(Pusić, ur. 1992.). Za analizu odnosa <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> i vlade važno je upozoriti da civilno zauzimanje<br />
građana za rješavanje svojih problema, kao i problema u zajednici, nije praksa postupanja najvećeg<br />
dijela stanovništva. Većina naših građana početkom 90-ih godina imala je izgrađene, iz socijalizma<br />
naslijeđene stavove kako je vlada – država odgovorna za rješavanje njihovih problema. Nije postojao<br />
koncept izgradnje općeg dobra, koji bi potaknuo građane na aktivnost. U takvom su okviru poticaji<br />
za osnivanjem novih organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> relativno zanemarivi. Moglo bi se reći kako razvoj<br />
<strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> nije postojao kao tema rasprava.<br />
Civilno je društvo u <strong>Hrvatskoj</strong> dobilo na značenju tek za vrijeme rata. Velika prognanička i izbjeglička<br />
kriza nastojala se ublažiti djelovanjem organizacija <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> uz pomoć inozemnih organizacija<br />
i inozemnih donatora. Organizacije <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong>, uglavnom udruge, odigrale se vrlo važnu ulogu u<br />
doba Domovinskog rata jer su pomagale u zbrinjavanju ratnih stradalnika. U tom je vremenu solidarnost<br />
dosegla zavidnu razini. Neka su istraživanja pokazala kako je već sredinom 90-tih godina solidarnost<br />
slabila te da su se građani angažirani u civilnim organizacijama, okretali svojim problemima (Bežovan,<br />
1995.). Povlačenje građana i slabljenje solidarnosti povezano je s produbljivanjem gospodarske krize,<br />
nedemokratskom vladavinom, nepoticajnim civilnim ozračjem te zaokupljenošću ljudi vlastitim i<br />
obiteljskim problemima. Krizu razvoja <strong>civilnog</strong> <strong>društva</strong> u <strong>Hrvatskoj</strong> potrebno je značajno povezivati s<br />
krizom srednjih slojeva i gospodarskom krizom općenito. Solidarnost je usmjerena prema primarnim<br />
skupinama povezanim srodničkim odnosima.<br />
U suradnji sa stranim organizacijama nerijetko je izražen problem hrvatskih sposobnosti za primanje<br />
svega što je ponuđeno ili svrhovite raspodjele dobitka. Spomenute organizacije potaknule su osnivanje<br />
cijelog niza udruga u <strong>Hrvatskoj</strong> te su pružile znatnu tehničku pomoć našim udrugama.<br />
Tablica 2. Broj novoosnovanih društvenih organizacija i udruženja građana od 1991. do 1997. godine<br />
Godina Društvena organizacija Udruženje građana Ukupno<br />
1991.<br />
1992.<br />
1993.<br />
1994.<br />
1995.<br />
1996.<br />
1997.<br />
Izvor: Državni zavod za statistiku RH, posebna obrada<br />
591<br />
611<br />
415<br />
292<br />
213<br />
103<br />
50<br />
62<br />
256<br />
509<br />
923<br />
1.364<br />
1.556<br />
1.263<br />
653<br />
867<br />
924<br />
1.215<br />
1.577<br />
1.659<br />
1.313<br />
23
Change language