strukturirani dijalog s mladima u republici hrvatskoj - Agencija za ...
strukturirani dijalog s mladima u republici hrvatskoj - Agencija za ...
strukturirani dijalog s mladima u republici hrvatskoj - Agencija za ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Sljedeća dimenzija stavova pripadnika udrugama mladih o pristupanju EU odnosi<br />
se na percepciju okolnosti koje otežavaju hrvatsko pristupanje EU, pri čemu se kao<br />
najviše otežavajući faktori ističe nesposobnost vlasti da se prilagodi <strong>za</strong>htjevima i<br />
standardima EU, nedovoljno poštivanje ljudskih i manjinskih prava u RH, te<br />
ne<strong>za</strong>dovoljstvo EU suradnjom RH s Haaškim sudom, što je opet rezultat vrlo sličan<br />
onome na općoj populaciji mladih iz 2004.<br />
Tablica 11: procjena predstavnika udruga o tome koliko pojedine okolnosti otežavaju<br />
hrvatsko pristupanje EU (f)<br />
Vrlo<br />
otežava<br />
Uglavnom<br />
otežava<br />
Uglavnom<br />
ne<br />
otežava<br />
Uopće ne<br />
otežava<br />
1. Nedovoljna gospodarska razvijenost Hrvatske 13 12 5 -<br />
2. Nedovoljno demokratiziran društveni politički sustav u<br />
Hrvatskoj<br />
12 14 4 -<br />
3. Prestrogi kriteriji koje Europska unija postavlja budućim<br />
članicama<br />
6 6 12 6<br />
4. Nepravedno nametnuti uvjeti Hrvatskoj <strong>za</strong> uključivanje u<br />
EU<br />
6 6 12 6<br />
5. Nedovoljno poštivanje ljudskih i manjinskih prava u<br />
Hrvatskoj<br />
22 7 1 -<br />
6. Interes nekih vladajućih grupa u zemlji da se Hrvatska<br />
ne uključi u EU<br />
9 - 11 10<br />
7. Nesposobnost vlasti da se prilagodi <strong>za</strong>htjevima i<br />
standardima EU<br />
23 5 1 1<br />
8. Ne<strong>za</strong>dovoljstvo EU suradnjom Hrvatske s Haškim<br />
sudom<br />
21 1 8 -<br />
9. Nešto drugo, što? - - - -<br />
Jedna od pretpostavki s kojom smo krenuli u ovo istraživanje odnosi se na<br />
percepciju mladih aktivnih na civilnoj sceni kao onih koji više od pripadnika neaktivnih<br />
mladih imaju jasno viđenje mjera koje bi potaknule mlade na veću aktivnost u društvu.<br />
Rezultati iz tablice 12 pokazuju da mladi iz udruga praktički unisono odbijaju<br />
mogućnost poboljšanja razine aktivnosti mladih putem samostalnih političkih stranaka<br />
mladih, <strong>za</strong> čim slijedi odbijanje pomladaka unutar postojećih političkih stranaka,<br />
smanjenje dobi potrebne <strong>za</strong> glasanje na izborima i individualna uključenost u političke<br />
stranke kao kanala društvene afirmacije mladih. Time se mladi pripadnici udruga<br />
mogu svrstati u «nepolitički» orijentirane građane koji ostvarenje svojih ciljeva traže<br />
izvan kanala službene politike. Tomu u prilog ide i njihovo većinsko slaganje da bi<br />
uključenost u interesne skupine i udruge mladih pomoglo u aktiviranju mladih, kao i da<br />
su potrebne posebne kampanje informiranja mladih i obraćenje <strong>mladima</strong> u cilju<br />
dobivanja njihova mišljenja prije donošenja odluka o <strong>mladima</strong>, uvođenje posebnih<br />
programa obrazovanja <strong>za</strong> demokraciju, te osnivanje klubova mladih i poticanje<br />
volonterstva među <strong>mladima</strong>.<br />
34
Change language