strukturirani dijalog s mladima u republici hrvatskoj - Agencija za ...

4. Radna tijela Hrvatskog sabora: a) Odbor za obitelj, mladež i šport u čijem se
djelokrugu nalaze poslovi utvrđivanja i praćenja provođenja politike, a u
postupku donošenja zakona i drugih propisa ima prava i dužnosti matičnoga
radnog tijela u područjima koja se odnose na kvalitetu života mladih i njihovo
sudjelovanje u svim djelatnostima, te b) odbor za obrazovanje, znanost i
kulturu;
5. Mreža mladih Hrvatske kao krovna nacionalna organizacija udruga mladih 18 ;
6. Udruge i klubovi mladih iz svih hrvatskih županija, općina i gradova.
Postojeće nacionalne politike prema mladima u Republici Hrvatskoj kao jedan
od svojih ciljeva imaju pružanje okvira za razvoj komplementarnih politkâ na lokalnim i
regionalnim razinama. Ovaj se segment pokazao naročito problematičan u Hrvatskoj,
jer kao što je pokazala ocjena MMH iz njihova dokumenta Sudjelovanje mladih u
lokalnim politikama za mlade (2010), još uvijek nije došlo do potpune realizacije
Zakona o savjetima mladih, odnosno još uvijek nisu ustrojeni savjeti mladih na
lokalnoj i regionalnoj (područnoj) razini. S ciljem revidiranja postojećeg Zakona o
savjetima mladih, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti je
početkom 2010. pripremilo Obrazac o provedbi Zakona o savjetima mladih, čije je
rezultate obradio i prikazao prof. dr. sc. Ivan Koprić početkom 2011 19 . Navedeni
rezultati koriste se tijekom javnog savjetovanja i predlaganja novog Zakona o
savjetima mladih.
I. Korpić u svojoj analizi izlaže da «su savjeti mladih konstituirani u 83 %
županija , u 74 % gradova te u 28 % općina u Republici Hrvatskoj, od onih za koje
postoje podaci. Dok su podaci za županije i gradove relativno dobri, savjeti mladih u
općinama su iznimka – konstituirani su u manje od 1/3 općina. Pritom je udio općina s
konstituiranim savjetima mladih u županijama u kojima su podaci poznati za sve
općine prosječno 26,6 % 20 . U jedanaest županija u kojima su poznati podaci za sve
gradove, 21 udio gradova s konstituiranim savjetima mladih je 76,5 %. Očito je iz svih
tih podataka da postoji značajna razlika u prisutnosti savjeta mladih, ovisno o tipu pa i
veličini jedinice lokalne samouprave – savjeti mladih su konstituirani uglavnom u
većim i urbanim jedinicama» (10). Korpić o dobrim praksama, odnosno o efikasnom
konstituiranju savjeta mladih kaže da su oni uglavnom konstituirani u velikim
gradovima i županijama, dok su u ostalim jedinicama lokalne samouprave rijetko
konstituirani, a kada i jesu teško funkcioniraju (15). Gotovo svi ovdje navedeni nalazi,
kao što ćemo vidjeti u kasnijem poglavlju, potvrđeni su i istraživanjem o
strukturiranom dijalogu koje je koordinirala AMPEU.
Negativne značajke (ne)razvoja savjeta mladih u regionalnim (područnim) i
lokalnim jedinicama samouprave vezane su uz sljedeće elemente koje zapaža Korpić
u svojoj analizi (15-16):
1. pretjerani formalizam u radu savjeta mladih;
18 MMH je krovna organizaxija temeljem izbora 61 udruge-članice. http://mmh.hr/index.php?page=info&cat_id=25
19 Analiza podataka prikupljenih temeljem Obrasca o provedbi Zakona o savjetima mladih, Zagreb, travanj 2011. prof.
dr. sc. Ivan Koprić, Pravni fakultet sveučilišta u Zagrebu.
20 Podaci za sve općine poznati su u sljedećim županijama: Bjelovarsko-bilogorska, Dubrovačko-neretvanska,
Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Međimurska, Sisačko-moslavačka, Zagrebačka.
21 Riječ je o sljedećim županijama: Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka,
Ličko-senjska, Međimurska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Varaždinska, Virovitičko-podravska,
Zagrebačka.
14