Krste Petkov Misirkov Za makedonskite raboti
Krste Petkov Misirkov Za makedonskite raboti
Krste Petkov Misirkov Za makedonskite raboti
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
zavisat sudbinite na Makedonija otkolku od male~kite balkanski<br />
dr`avi~ki. Tie Makedonci {to poka`aa takva sposobnost vo svoeto<br />
nacionalno-politi~ko organizirawe, {to poka`aa takvo primerno<br />
`rtvuvawe na svoite interesi vo polza na interesite na svojata<br />
tatkovina, ne so pomale~ok uspeh }e mo`at da im organiziraat sekakvi<br />
pre~ki na nacionalnite i religioznite propagandi {to go cepat deneska<br />
na{iot narod na delovi neprijatelski eden kon drug.<br />
Organizacijata i Makedoncite dosega na daleko rastojanie gi<br />
oddale~ija interesite na Makedonija od bugarskite. Od taa polo`ba do<br />
polnoto otcepuvawe od Bugarija i do objavuvaweto na Makedonija za<br />
oddelna od Bugarija i od Srbija etnografska oblast ima eden ~ekor. Toj<br />
~ekor e neophodna posledica od neuspehot na sega{noto vostanie. Toj e<br />
napolu napraven. Polnoto otcepuvawe na Makedonija od balkanskite<br />
dr`avi~ki vo etnografski odnos }e ispliva najave so uspokojuvaweto na<br />
Makedonija. 107<br />
<strong>Za</strong>me{uvaweto na Bugarite i Srbite vo Makedonija be{e<br />
predizvikano od nekoi okolnosti: Makedoncite odea raka za raka so<br />
Bugarite vo crkovnoto pra{awe: ottamu pro{iruvaweto na vlasta na<br />
Egzarhijata vo Makedonija. Srbija se zame{a vo Makedonija otkako izgubi<br />
nade` da si ja prisoedini Bosna i Hercegovina.<br />
No sega i za nas Makedoncite nastapija novi okolnosti {to }e ne<br />
potresat i }e ni ka`at novi pati{ta po koi{to }e treba da odime vo<br />
idnina. Pretenziite na Srbija i Bugarija, od edna strana, ni poka`aa oti<br />
samo konkurencijata na tie dve dr`avi ne ostava da robuvame u{te na<br />
neopredelen rok; od druga - tie pretenzni ni ja potvrdija i bez toa<br />
poznatata vistina oti vo cela Makedonija ima samo edna, a ne nekolku<br />
slovenski narodnosti. Zna~i deleweto e ve{ta~ko i od borbata so nego<br />
najnapred }e treba da se zafati na{ata nova rabota vo ponatamo{niot<br />
razvitok na na{eto nacionalno samosoznavawe.<br />
I taka imiwata: Srbin, Bugarin i Grk si ja islu`ija svojata slu`ba<br />
vo Makedonija i za niz tamu nema ve}e mesto. Vreme e da gi zameni edno<br />
op{to za site Makedonski Sloveni ime - imeto „Makedonec“. Taa smena e<br />
samo logi~na posledica i se bara od okolnostite. Taa smena delumno ve}e<br />
e nastapena i ne e daleku toa vreme koga taa }e triumfira.<br />
Pri se {to be{e re~eno pogore za novoto te~ewe vo razvivaweto na<br />
nacionalnoto samosoznavawe kaj nas, mi se ~ini oti mnozina od vas vo<br />
moite mislewa i zborovi }e vidat samo edna mistifikacija. Mo`ebi<br />
mnozina }e se zapra{aat: 1) ako dosega komitetite imaa igrano dvojna<br />
uloga: na Bugarite im imaat veleno oti Makedoncite se Bugari i eden den<br />
Makedonija kako i da bide }e se soedini so Bugarija, a na evropejcite im<br />
velat oti tie baraat avtonomna Makedonija samo za Makedoncite, oti<br />
nemaat nikakva misla za soedinuvawe so Bugarija, toga{ od kade jas znam<br />
oti komitetite ja la`at Bugarija, a ne Evropa? Mo`e da bide sosem<br />
sprotivnoto na toa {to go rekov jas pogore za komitetite, t. e. tie se gotovi<br />
da & dadat na Evropa sekakvi garancii Makedonija da ne se soedini so<br />
Bugrija, no tie nikojpat ne }e se soglasat da se uprazni vo Makedonija