Krste Petkov Misirkov Za makedonskite raboti
Krste Petkov Misirkov Za makedonskite raboti
Krste Petkov Misirkov Za makedonskite raboti
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
intrigantite od razni narodnosti i }e se otka`e od razni poddupuvawa<br />
{to go odvlekuvaat od negovite mirni <strong>raboti</strong>: crkvata }e go pomiri<br />
neosnovanoto neprijatelstvo me|u raznite narodnosti.<br />
Takviot izlez od krizata e ne{to najarno i za Turcija. Turskite<br />
diplomati se la`at mnogu ako mislat deka pove}e }e ja za~uvaat Turcija vo<br />
Evropa ako se pridr`uvaat spored politikata: divide et impera. Dodeka<br />
ima vo Makedonija po~va za nacionalni propagandi, dodeka ne se<br />
otstranat pri~inite tu|ite dr`avi da imaat vo Makedonija pove}e<br />
vlijanie od samata Turcija, do toga{ Turcija }e ima samo rashod vo<br />
Makedonija, a ne }e ima od nea nikakva polza, do toga{ sekoja minuta }e<br />
treba da se pla{i da ne ja zagubi Makedonija; a ako se priznae oficijalno<br />
oti vo Makedonija nema nekolku slovenski narodnosti, ami ima samo edna<br />
oddelna, ni bugarska ni srpska, i ako se oddeli Makedonija vo samostojna<br />
arhiepiskopija, naedna{ Turcija }e se oslobodi od me{aweto vo<br />
<strong>makedonskite</strong> <strong>raboti</strong> od site 3 sosedni dr`avi.<br />
Na{ite nacionalni interesi & diktiraat na makedonskata<br />
inteligencija i na makedonskiot narod da & se pomogne na Turcija da<br />
izleze od ote`natata polo`ba vo koja{to ja kladoa religioznite i<br />
nacionalnite propagandi vo Makedonija i dr`avite zainteresirani za<br />
niv. Nam ne ni treba prisoedinuvawe kon Bugarija, ni kon Srbija, ni kon<br />
Grcija. Celosta na Turcija za nas e pova`na, otkolku za Rusija i za<br />
<strong>Za</strong>padna Evropa. Turcija e zemjata {to se nao|a vo najdobra geografska<br />
polo`ba. Turskoto podanstvo i za~uvuvaweto na celosta na Turcija ni<br />
dava pravo na Makedoncite niz cela Turcija da se polzuvame so pravoto<br />
na gra|anstvo. A toa pravo mo`e da ni dade golema materijalna polza. Ete<br />
zo{to makedonskata inteligencija, ako gi prou~i podrobno svoite<br />
interesi, toga{ na prvo mesto treba da postavi i za sebe i za svojot<br />
narod: so site svoi moralni sili da ja za~uva celosta na Turcija. Vo<br />
zamena za toa nie }e imame lice i pravo da se nadevame od na{iot<br />
velikodu{en gospodar da dobieme polna avtonomija vo crkovnoto i<br />
u~ili{noto delo i polna ramnopravnost pred zakonot i vo mesnata<br />
samouprava vo Makedonija. Takvata samouprava nikako ne e, opasna za<br />
celosta na Turcija. Naprotiv, taa }e gi uredi odnosite me|u <strong>makedonskite</strong><br />
narodi 44 za ve~ni vremiwa. 45<br />
I taka, usilbite na makedonskata inteligencija i na narodot treba<br />
da se obrnat kon nacionalnoto obedinuvawe na Makedonskite Sloveni vo<br />
edno celo i na obedinuvawe na interesite na site makedonski narod.<br />
Nacionalnoto i religioznoto neprijatelstvuvawe treba da stanat<br />
samo eden `alen spomen. Solidarnata rabota na <strong>makedonskite</strong> narodnosti<br />
treba da se obrne kon za~uvuvawe na celosta na Turcija. Vo zamena za toa<br />
Turcija }e gi pro{iri pravata na site makedonski narodnosti pred<br />
zakonot i vo administrativnoto upravuvawe i }e go pokrovitelstvuva<br />
nacionalniot razvitok na site makedonski narodnosti.<br />
Takvata mirna programa na Makedoncite }e sretne poddr{ka i<br />
odobruvawe kaj golemite sili zainteresirani za za~uvuvaweto na celosta<br />
na Turcija. Golemite sili }e & pomo`at na Turcija da se oddale~at site