Hrvatski veterinarski vjesnik 19-3/4 - Hrvatska Veterinarska Komora

HRVATSKI 

VETERINARSKI 

VJESNIK 

UDK 619 

ISSN 1330-2124 

HRVATSKA VETERINARSKA KOMORA 

2011. 19/ 34 -

Cijenjeni, 

UPISNINA U HVK 

OBVEZA PLAĆANJA ČLANARINE HVK 

LICENCIJA HVK 

dužnost nam je podsjetiti Vas na 

obvezu plaćanja članarine Hrvatskoj 

veterinarskoj komori. 

Radi lakšeg vođenja naših evidencija 

dogovorite obročnu otplatu 

mjesečnom obustavom od 

plaća. Obustave od plaća za obvezu 

članarine mogu biti mjesečne 

(12x50 kn), dvomjesečne (6x100 

kn), ili četveromjesečne (3x200 kn). 

Spremni smo Vam prema dogovoru 

poslati i uplatnice za skupnu uplatu 

(članarina HVK i upisnine u HVK 

oslobođene su PDV-a). 

UPISNINA - potrebno nas je 

izvijestiti o svakoj promjeni broja 

djelatnika u vašoj organizaciji (odlazak 

u mirovinu, odlazak, zaposlenje 

novog radnika). Svaki veterinar - član 

HVK dobiva svoj članski broj. Za 

upis u članstvo HVK treba ispuniti 

Upitnik, uz popunu osobnih i općih 

podataka koji šaljemo na vaš upit. 

LICENCIJA - veterinari koji nisu 

članovi HVK, ili nisu podmirili obveze 

glede plaćanja članarine HVK 

neće moći dobiti licenciju za rad u 

Republici Hrvatskoj. 

Licencija je propisana - Zakonom 

o veterinarstvu (NN, 70/1997.), te 

Pravilnikom o licenci (NN, 71/1998.). 

HVK nije u obvezi članovima koji 

ne plaćaju članarinu dostavljati besplatni 

primjerak Hrvatskog veterinarskog 

vjesnika. 

Upute i daljnja pojašnjenja 

možete dobiti u HVK - tel. 01/2441- 

021 (tajnik HVK) ili tel./fax: 

01/2441-009 (poslovna tajnica) ili 

tel. 01/2440-317, fax: 01/2441-068 

(računovodstvo). 

NAČIN UPLATE UPISNINE I 

ČLANARINE HVK 

2011. 

UPISNINA 

Na temelju čl. 105. st. 3. Zakona o veterinarstvu (NN 70/97) članstvo 

u HVK je obvezno. Poslove veterinarske djelatnosti mogu obavljati samo veterinari 

uz odobrenje za rad (licencu), koju daje HVK na vrijeme od 5 godina, 

sukladno čl. 101. st. 3. i čl. 106. st. 3. Zakona o veterinarstvu. 

Na utemeljiteljskoj sjednici Izvršnog odbora HVK, održanoj 12. 11. 

1997., donesena je Odluka o visini upisnine i članarine od 1. 12. 1997., što se 

ne mijenja ni u 2011. godini. 

Upisnina iznosi 1.000,00 kn i plaća se na 

žiroračun HVK 2360000-1101250492 

(Zagrebačka banka), 

poziv na broj 169 - broj članske iskaznice HVK 

(ako je poznat). 

Upisnina se može plaćati u ratama (najviše 10 rata). 

Uz ispunjen Upitnik temeljem kojeg se obavlja upis (dobiva se u Komori), 

potrebno je poslati i kopiju uplate (virmana) iz koje je vidljivo za koga 

je uplata izvršena. 

Obvezno upisati naziv i adresu poslodavca! 

Umirovljenici su oslobođeni plaćanja upisnine. 

Nezaposleni su dužni platiti upisninu kada se zaposle. 

MOLIMO VAS DA NALOG ZA PLAĆANJE ISPUNITE OVAKO: 

ČLANARINA 

Članarina za zaposlene veterinare iznosi 600,00 kn godišnje, a može 

se plaćati jednokratno, dvokratno (2 x 300,00), tromjesečno (3 x 200,00) ili 

50,00 kn mjesečno na 

žiroračun HVK 2360000-1101250492, 

poziv na broj odobrenja 555 - broj članske iskaznice HVK. 

Članarina je za umirovljene veterinare 45,00 kn 

Kopiju uplate i popis poslati na adresu HVK, Heinzelova 55, Zagreb, ili 

na tel./fax: 01/2441-009, tj. fax: 01/2441-068. 

Nezaposleni su oslobođeni plaćanja članarine do zaposlenja. 

MOLIMO VAS DA NALOG ZA PLAĆANJE ISPUNITE OVAKO: 

Molimo Vas da nam, ako ima promjena, napišete tko je kamo otišao 

(mirovina ili drugo radno mjesto) te ako imate novozaposlenih, ispunite ”upitnik“ 

i podatke faksirate ili pošaljete poštom zajednom s kopijom potvrde o uplati.

SADRŽAJ 

BOŽIĆNA ČESTITKA ..............................................................................1 

VETERINARSKI DANI 2011. 

• UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA HVK 

SAŠE LEGENA ..........................................................................................3 

• 5. HRVATSKI VETERINARSKI KONGRES 2012., NAJAVA .........5 

• UVODNA RIJEČ RAVNATELJA UPRAVE ZA 

VETERINARSKE INSPEKCIJE GORDANA JERBIĆA ..................6 

• UVODNA RIJEČ DEKANA VETERINARSKOGA 

FAKULTETA TOMISLAVA DOBRANIĆA ..........................................8 

• NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO 

“ŽDRIJEBE U PROPNJU” IVANU FORGAČU ..............................10 

• NAGRADA “DR. RADOSLAV KRIŠTOF” VS VARAŽDIN ..........10 

• GLAZBENA VEČER ...............................................................................11 

• KOŠARKAŠKI TURNIR .......................................................................12 

PREDSTAVLJAMO 

• DR. SC. DANICA RAMLJAK ................................................................14 


• POZIV NA SURADNJU I AUTORSTVO ..........................................17 

• PONIŠTENJE FOTONATJEČAJA .......................................................17 

• FOB – UPLATE .......................................................................................18 

• NOVI ČLANOVI HVK .............................................................................18 

MPRRR – UPRAVA ZA VETERINARSTVO 

• 12. POGLAVLJE – SIGURNOST HRANE, 

VETERINARSTVO I FITOSANITARNI NADZOR – 

NOVOSTI I AKTUALNOSTI .............................................................19 

• STATUS KLASIČNE SVINJSKE KUGE U RH ..............................22 

• KONTROLNA TIJELA ............................................................................26 

• NACIONALNI PROGRAM KONTROLE SALMONELOZE 

U PERADI U RH ....................................................................................32 

• DODJELA STATUSA STADA SLUŽBENO SLOBODNIH OD 

TUBERKULOZE, BRUCELOZE I ENZOOTSKE LEUKOZE 

GOVEDA ....................................................................................................34 

HRVATSKI VETERINARSKI INSTITUT 

• ODJEL ZA BAKTERIOLOGIJU I PARAZITOLOGIJU ..................37 

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU 

• DAN FAKULTETA ........................................................................................40 

• MEĐUNARODNI KONGRES 

“VETERINARSKA ZNANOST I STRUKA” ..........................................43 

• DIPLOMIRALI – MAGISTRIRALI – DOKTORIRALI NA 

VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU, 

SRPANJ – RUJAN – LISTOPAD 2011. ................................................44 

ZAKONODAVSTVO 

• POPIS PROPISA ..........................................................................................46 

ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 

• SKUP GENERE U ĐAKOVU, VARAŽDINU I BJELOVARU ..............47 

• 2. REGIONALNI BUJATRIČKI KONGRES ..........................................48 

• SEMINAR IZ VET. MALE PRAKSE U ORGANIZACIJI 

DDL-a ZAGREB / ROYAL CANINA .......................................................48 

KALENDAR SKUPOVA 

• POPIS VETERINARSKIH SKUPOVA 2012. ......................................50 

EX LIBRIS 

• VETERINARSKI PRIRUČNIK ..................................................................51 

• NOVOSTI IZ INOZEMNE LITERATURE .............................................53 

KINOLOGIJA 

• HRVATSKE AUTOHTONE PASMINE - TORNJAK ...........................54 

VETERINARSKA POVJESNICA 

• ZNANSTVENO-STRUČNI SIMPOZIJ “PERADARSKI DANI” .....56 

NOVOSTI IZ STRUKE 

• BOLESTI DONJEGA URINARNOGA TRAKTA U MAČAKA - 

VAŽNOST VODE U PREHRANI .............................................................60 

• VETERINARSKA ŠKOLA U ZAGREBU DOBITNICA 

GRANT-SHEME “IMPLEMENTACIJA NOVIH KURIKULA” .........62 

VETERINARI I HOBI 

• DRAGUTIN BRATKOVIĆ ...........................................................................63 

IN MEMORIAM 

• IN MEMORIAM PROFESSOR HRVOJE GOMERČIĆ 

I MIROSLAV HERAK ..................................................................................64 

• IN MEMORIAM ZVONKO POSAVEC ..................................................64 

BOŽIĆNA I NOVOGODIŠNJA ČESTITKA 

Budući da uoči božićnih i novogodišnjih blagdana neću biti u prilici obratiti se svim 

kolegicama i kolegama veterinarima, iskoristio bih priliku da to učinim sada. 

I u privatnome i u poslovnome životu svakog pojedinca uvijek je bilo i uvijek će biti 

uspona i padova. No kada u trenutku sreće ili nesreće imamo nekoga tko će taj ugodan 

ili onaj drugi, manje ugodan trenutak podijeliti s nama, sve se čini nekako lakše, ljepše. 

Upravo u vrijeme Božića imamo priliku uputiti lijepe želje svima do kojih nam je sta- sta- 

lo, poželjeti im bezbroj lijepih trenutaka u godini koja dolazi. 

Želim vam, stoga, osmijeh na licu, puno veselja u duši, poslovnoga uspjeha, radosti u 

srcu, uza se najdraže vam osobe i, povrh svega, najviše zdravlja u vrijeme božićnih blag- 

dana i u novoj, 2012. godini! 

dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet.

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK 

Kroatischer Veterinärmedizinscher Anzeiger 

Croatian Veterinary Report 

Hrvat. vet. vjesn. - Hrvat. vet. komora 

Izlazi 4 puta godišnje 

Hrvatska veterinarska komora 

Kroatische Tierärztekammer 

Croatian Veterinary Association/Chamber 

Heinzelova 55, 10000 Zagreb 

R. Hrvatska 

tel./faks 01/2441-021; 2441-009; 2440-317 

e-mail: hvk@hvk.hr 

Izdavač WWW-stranica: http://www.hvk.hr 

Herausgeber matični br. 3255034 

Publisher ž.r. 2360000-1101250492 

Glavni urednik 

Dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. 

Gornjodravska obala 96, 31000 Osijek 

Haupredakteur Mob.: 098/9812-797, faks: 031/497-430 

Editor-in-Chief e-mail: hvv.urednik@gmail.com 

Dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet 

Uredništvo Dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet 

Redaktion Prof. dr. sc. Darko Gereš, dr. med. vet 

Editorial Board Damir Skok, dr. med. vet 

Jezični pregled 

Lektor 

Language Revision Andreja Orić, prof. 

Tisak Gradska tiskara Osijek d. d., Osijek, 

Druck J.J. Strossmayera 337, tel.031/310-200, 

Printed by faks:378-712; e-mail: vedran@gto.hr 

Naklada 

Aufl age 

Number of Copies 

Printed 3.350 primjeraka 

Članovi HVK dobivaju časopis besplatno = Für Kammer-mitglieder 

kostenlos = The Croatian Veterinary Association members receive 

the journal free of charge 

Godišnja pretplata = Jahresabonnement = Annual subscription - 100 

kn - ž.r. 2360000-1101250492 Zagrebačka banka d. d. Zagreb poziv 

na br. 02 200-1 . Inozemna pretplata s poštarinom = Im Ausland 

Jahre-sabonnement = Abroad, annual subscription - 40 eura 

Potpisani autori priloga sami odgovaraju za svoje stavove i iskazana 

mišljenja = Die unterzeichneten Autoren der Beiträge sind 

für eigene Stellungnahmen und vorgetragene Meinungen selbst 

verantwortlich = The signed authors bear the sole responsibility 

for their points of view and presented opinions 

UPUTE SURADNICIMA HVV-a 

OGLAŠAVANJE U HRVATSKOME 

VETERINARSKOME VJESNIKU 

Hrvatski veterinarski vjesnik izlazi kontinuirano 

već 19 godina s trenutnom nakladom većom od 

3.200 primjeraka. Dobivaju ga svi članovi Hrvatske 

veterinarske komore (HVK) besplatno na svoju kućnu 

adresu. Članstvo u Komori obvezno je za sve veterinare 

koji obavljaju poslove veterinarske djelatnosti 

na području Republike Hrvatske. Članstvo u Komori 

dobrovoljno je za veterinare koji neposredno 

ne obavljaju veterinarsku djelatnost, koji obavljaju 

djelatnost izvan Republike Hrvatske, umirovljene 

veterinare i nezaposlene veterinare, veterinarske 

tehničare te veterinare iz inozemstva s prebivalištem 

ili bez prebivališta na području Republike Hrvatske. 

Odnedavna su članovi HVK djelatnici Veterinarskoga 

fakulteta u Zagrebu i Hrvatskoga veterinarskoga instituta. 

Ako nabrojena čitalačka publika djelomično ili 

potpuno čini Vaše ciljno tržište, pozivamo Vas da kao 

jedan od načina promidžbe svojih proizvoda, usluga 

ili svoje tvrtke odaberete oglašavanje u Hrvatskome 

veterinarskome vjesniku. 

Cjenik oglašavanja u HVV-u: 

Crno-bijeli oglasi: 1/1 stranica 1.600,00 kn; ½ 

stranice 800,00 kn; ¼ stranice 400,00 kn. 

Oglasi u boji: 1/1 stranica 2.800,00 kn; ½ stranice 

1.400,00 kn; ¼ stranice 700,00 kn. 

Oglas u boji – korice: prednja strana ½ 5.000,00 

kn; 1/1 unutarnja strana (prednja ili stražnja) – 

3.200,00 kn; 1/1 stražnja strana – 4.000,00 kn. 

U spomenute cijene nije uključen PDV. 

Oglašavanje mora biti u skladu sa Zakonom o 

veterinarskomedicinskim proizvodima (NN, 84/08) i 

Pravilnikom o oglašavanju veterinarskomedicinskih 

proizvoda (NN, 146/09). Predračun za oglas ispostavit 

će Vam Ured stručne službe HVK. Uz oglas pošaljite 

sve podatke o svojoj tvrtki nužne za R1 račun (naziv 

tvrtke, OIB, adresa). Za sve dodatne informacije upite 

pošaljite na e-mail: hvv.urednik@gmail.com. 

Zahvaljujemo svim dosadašnjim i budućim 

oglašivačima koji će, vjerujem, pronaći interes 

za oglašavanje u najtiražnijemu veterinarskome 

časopisu. 

Hrvatski veterinarski vjesnik objavljivat će članke vezane uz redovite rubrike u časopisu, a iznimno i za druge teme nakon 

odluke Uredništva. Potpisani autori tekstova sami odgovaraju za svoje stavove, iskazana mišljenja i objavljene fotografi je. Tekstove 

je potrebno poslati u programu MS Word, font 12, prored 1, 5, a fotografi je u JPG formatu minimalne rezolucije 300 dpi. Tekstovi u 

rubrici In memoriam bit će objavljivani samo s informacijama o mjestu i datumu rođenja i smrti, obrazovanju, zaposlenju, hobiju 

i stručnome postignuću. Glavni urednik može od autora zahtijevati da izmijeni tekst ili ga može odbiti objaviti. Tekstove možete 

dostavljati i pod pseudonimom, ali glavni urednik mora imati informaciju o indentitetu autora teksta. Glavni će urednik u svome 

radu poštivati pravila novinarske struke, a osobito načela istine i prava javnosti da prilikom objavljivanja sazna točne i potpune 

informacije iz poznatoga izvora. Prilikom predočavanja tekstova javnosti poštivat će načelo privatnosti te će sprječavati uvrede i 

klevete. Radi lakšega kontakta molim autore da uz poslani tekst navedu broj telefona. Sve tekstove možete slati na faks: 031/497- 

430 ili e-poštu: hvv.urednik@gmail.com. Materijal možete dostaviti i na CD-u na adresu: Ivan Križek, Gornjodravska obala 96, 

31000 Osijek. Poslani materijal ne vraćamo. 

2 HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 19/2011., 3-4 3-4

VETERINARSKI DANI 2011. 

UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA HVK 

U POVODU OTVARANJA VETERINARSKIH DANA 2011. 

Veterinarski dani, odnosno svake četvrte godine Veterinarski kongres, 

tradicionalna su okupljanja ne samo veterinara nego i stručnjaka iz drugih 

profesija koje su na različite načine vezane za veterinarsku struku. I ove 

su godine, slobodno možemo reći, već tradicionalno održani u Šibeniku 

(Solaris). Uvijek nastojimo takvom znanstveno-stručnome skupu istaknuti 

važnost, reći po čemu je baš on poseban i zašto izdvojiti određenu godinu 

održavanja. Ovogodišnji je skup važan po tom što je održan u godini izbora 

za novi saziv HVK. Osim toga 2011. svjetska je godina veterinara. Naime ove 

se godine obilježava 250 godina od osnutka prve Visoke veterinarske škole, 

poslije Veterinarskoga fakulteta, u Lyonu u Francuskoj 1761. godine. Prve 

studente ta je škola primila već 1762. godine. Inicijator njezina osnivanja 

bio je Claude Bourgelat. Osim što je postao prvim veterinarom Bourgelat je 

bio i odvjetnik, a sve se to događalo za vladavine Luja XV. Glavni argument 

u nastojanju da se uvjeri Luja XV. da dade privolu za osnutak škole bila je 

potreba za velikim brojem konja koji su se tada upotrebljavali u ratovima. 

Naravno, konji su pobolijevali i javila se potreba za njihovim liječenjem, a 

Bourgelat je smatrao da osobe koje liječe trebaju posebnu izobrazbu i tako 

je nastala prva veterinarska škola. Nakon toga svi su osnivači europskih 

veterinarskih fakulteta bili Francuzi, školovani u Lyonu i Alfortu. 

Proslave u povodu velike obljetnice veterinarske struke počele su diljem svijeta već u siječnju ove godine. 

Dakako, prva je bila u Francuskoj, u Versaillesu 24. siječnja 2011., a velika završna svečanost održana je 10. listopada 

2011. u Cape Townu u Južnoafričkoj Republici. Na Veterinarskome fakultetu u Zagrebu obljetnica je obilježena 3. 

listopada 2011., a bila je popraćena nizom predavanja inozemnih i domaćih predavača. 

Stjecajem okolnosti, baš toga dana Hrvatska veterinarska komora uselila se u nove prostorije nakon potpisivanja 

ugovora o višegodišnjemu najmu s Veterinarskim fakultetom. Iz Planinske ulice Komora se preselila u Heinzelovu 

ulicu, u prostorije bivše Ambulantne klinike. Prostorije su bile već gotovo posve preuređene, preostali su nam samo 

završni radovi te opremanje novim namještajem i novom informatičkom opremom. Prostorije su reprezentativne 

i djelatnicima HVK pružaju mnogo kvalitetnije uvjete rada no što su ih imali do sada. Ovom bih prilikom želio 

zahvaliti prof. dr. sc. Tomislavu Dobraniću, dekanu Veterinarskoga fakulteta, jer je pridonio sklapanju sporazuma koji 

je zadovoljio obje strane: i Veterinarski fakultet i HVK. 

Nove prostorije HVK na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu 

33

Aktivnosti HVK 

U skladu s preporukama Međunar odnoga ureda za 

epizootije OIE-a sve zemlje trebaju obaviti procjenu 

nacionalne veterinarske službe radi sigurne međunarodne 

trgovine životinjama, proizvodima životinjskoga 

podrijetla, životinjskim sjemenom i embrijima te hranom 

za životinje. Nacionalne veterinarske službe mogu biti 

organizirane na različite načine, u skladu sa specifi čnim 

potrebama pojedine zemlje i njezinim mogućnostima. 

Na temelju odredaba Zakona o veterinarstvu donesen 

je Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati 

veterinarske organizacije, veterinarska praksa i 

veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske 

djelatnosti (NN, 45/09). Pravilnikom se, između ostaloga, 

propisuju posebni uvjeti kojima moraju udovoljavati 

veterinarske organizacije u obavljanju poslova javnih 

ovlasti. Ovlaštene veterinarske organizacije morale su 

implementirati sustav upravljanja kvalitetom do 30. 

lipnja 2010. godine. U skladu s odredbama Zakona o 

veterinarstvu sustav upravljanja kvalitetom kontrolira 

Hrvatska veterinarska komora. Da bi Komora mogla 

obavljati kontrolu sustava upravljanja kvalitetom, i sama 

je morala primijeniti taj sustav. Dana 22. srpnja 2011. 

godine ovlaštena certifi katorska kuća posjetila je HVK i 

obavila provjeru spomenutoga sustava, a početkom rujna 

Komora je dobila certifi kat za normu ISO 9001. 

U skladu s preporukama OIE-a izrađen je i Kodeks 

dobre veterinarske prakse, koji je predan na mišljenje 

Upravi za veterinarstvo, Upravi za veterinarske inspekcije, 

Veterinarskome fakultetu, Hrvatskome veterinarskome 

institutu i svim veterinarskim organizacijama. Predviđa 

se da će Kodeks biti usvojen na Skupštini HVK koja će se 

održati do kraja ove godine. 

Osim toga Pravilnik propisuje i posebne uvjete kojima 

moraju udovoljavati veterinarske stanice i veterinarske 

ambulante za obavljanje poslova službenih pregleda 

i kontrola. U skladu sa spomenutim sve veterinarske 

organizacije koje obavljaju poslove službenih pregleda i 

kontrola do 31. prosinca 2011. moraju biti akreditirane u 

skladu s normom ISO 17020, odnosno nakon akreditacije 

i potpisivanja ugovora s Upravom za veterinarstvo 

postaju tzv. kontrolna tijela. 

Gledajući s pozicije struke, ekonomije, ali i politike, 

riječ je, usuđujem se reći, o najučinkovitijem sustavu 

provedbe službenih pregleda i kontrola koji trenutačno 

postoji u Europi. Podatci Hrvatske poljoprivredne 

agencije, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga 

razvoja te istraživanja prof. dr. Marka Tadića i suradnika 

(2008. – 2011.) to i potvrđuju. 

Broj objekata u kojima se obavljaju službeni pregledi 

i kontrole smanjuje se iz godine u godinu: 

4 

Klaonice goveda: 

2006. – 168 

2007. – 146 

2008. – 138 

2009. – 137 

2010. – 127. 

Klaonice svinja: 

2006. – 162 

2007. – 143 

2008. – 133 

2009. – 132 

2010. – 122. 

Iz spomenutih pokazatelja razvidno je da se broj 

klaonica goveda tijekom četiri godine smanjio za 

32 %, a broj klaonica svinja za 33 %. To je posljedica 

sve veće otvorenosti hrvatskoga tržišta uvozu mesa 

na osnovi potpisanih sporazuma, ali i kategorizacije 

objekata u spomenutome razdoblju, jer neki objekti 

glede opreme i uređenja nisu ispunili tražene zahtjeve. 

Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju 

broj klaonica još će se drastičnije smanjivati, o čemu 

svjedoče i iskustva zemalja koje su Europskoj uniji 

pristupile 2004. godine, a najbolji je primjer toga 

Slovenija, naš prvi susjed. 

I broj rasplodnih goveda u posljednjih se nekoliko 

godina smanjio: 

2007. – 234.671 

2008. – 226.000 

2009. – 224.719 

2010. – 209.336. 

U isto vrijeme smanjio se broj veterinarskih 

organizacija i zaposlenih u njima. 

Financijski pokazatelji rada veterinarskih organizacija: 

- prosječna neto-plaća po zaposlenome u 

veterinarskim organizacijama: 5.335 kuna 

- prosječna plaća veterinara u veterinarskim 

organizacijama: 6.260 kuna (uključujući dežurstvo) 

- obveze prema dobavljačima po zaposlenome: 

29.170 kuna 

- potraživanja od kupaca po zaposlenome: 51.792 kn 

- neto-dobit po zaposlenome: 13.482 kn. 

Razvidno je kako je neto-osobni dohodak manji 

od prosječnoga neto-osobnoga dohotka u Republici 

Hrvatskoj. Osim toga postotni je udio zaposlenih s 

VSS-om u veterinarskim organizacijama čak 53 %, dok 

je postotni udio zaposlenih s VSS-om u u trgovačkim 

društvima tek 15,5 %. Dakle prosječna je neto-plaća 

u trgovačkim društvima brojnih drugih gospodarskih 

grana mnogo veća, pa i to cijeloj slici daje još jednu 

negativnu nijansu. Postavlja se pitanje jesu li plaće 

tako niske zato što vlasnici zadržavaju veliku dobit. 

Neto-dobit po zaposlenome je 13.482 kn, što je 

mjesečno tek nešto više od 1.100 kuna. 

Potraživanja od kupaca uvelike premašuju obveze 

prema dobavljačima, a rok naplate iznimno je dug, 

što dodatno opterećuje veterinarske organizacije u 

njihovu poslovanju. Potrebno je napomenuti i to da 

velik dio ukupnih prihoda veterinarskih organizacija 

dolazi iz proračunskih sredstava, dakle on uvijek 

ovisi o raspodjeli, preraspodjeli i stanju državnoga 

proračuna. 

Broj veterinara zaposlenih u državnoj službi: 

2007. – 182 

2011. – 304. 

Prosječna je plaća veterinara zaposlenih u 

Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja: 

od 6.800 do 7.100. 

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 19/2011., 1-2 3-4

Dakle broj veterinara zaposlenih u državnoj službi u 

posljednje četiri godine povećao se za 67 %, i to po zahtjevu 

Europske komisije i na osnovi onoga na što smo se 

obvezali u okviru pretpristupnih pregovora. Naime još 

2006. godine obvezali smo se da ćemo zaposliti 192 

službena veterinara, ali u tom trenutku nadležno tijelo 

nije znalo da će se veterinarske organizacije odlučiti 

za akreditacije te da će biti voljne kao kontrolna tijela 

obavljati službene preglede i kontrole, što je kao 

mogućnost predviđeno i odrednicama “Higijenskoga 

paketa”. Da je nadležno tijelo tada to znalo, sigurni smo 

kako bi izabralo da umjesto 192 službena veterinara 

službene preglede i kontrole na području Republike 

Hrvatske obavlja nekoliko desetaka kontrolnih tijela. 

No budući da Europska komisija nije bauk, ona prihvaća 

i naknadne suvisle prijedloge zemalja pristupnica. 

Stoga je Uprava za veterinarstvo poslala prijedlog 

Europskoj komisiji da umjesto tako velikoga broja 

službenih veterinara službene preglede i kontrole 

obavljaju kontrolna tijela, što je za RH prihvatljivije, jer 

nije prirodno da se broj državnih službenika povećava, 

a istodobno se smanjuje broj objekata u kojemu se 

provode službeni pregledi i kontrole. Prijedlog Uprave 

za veterinarstvo prihvaćen je, što znači da dodatnoga 

zapošljavanja službenih veterinara više ne bi trebalo 

biti. 

Sve se veći broj kolegica i kolega nastoji zaposliti u 

državnoj službi jer su primanja prosječno bolja od onih 

u veterinarskim organizacijama, ali i zbog sigurnosti 

radnoga mjesta te boljih uvjeta rada. 

Zbog svega toga HVK predlaže da službene preglede 

i kontrole obavljaju kontrolna tijela kako se u bližoj ili 

daljoj budućnosti veterinarske organizacije ne bi našle 

u poziciji da obavljaju uglavnom niskodohodovne, 

fi zički zahtjevne i poslove prepuštene tržištu velike 

konkurentnosti. Veterinarske organizacije jedine su koje 

obavljaju poslove iz područja veterinarskoga javnoga 

zdravstva, a samofi nanciraju se, dakle ne pripadaju im 

proračunom unaprijed određena fi nancijska sredstva. 

Veterinarske organizacije ustanove su koje obavljaju 

poslove od javnoga interesa za Republiku Hrvatsku. 

NAJAVA 5. HRVATSKOGA VETERINARSKOGA KONGRESA 

Poštovani, 

Što mogu učiniti veterinarske organizacije 

Propusti u radu pojedinih veterinarskih organizacija 

postoje, i zbog toga svi moramo nastojati da se takvo 

što ne događa. Gospodarstveni odbor HVK u skladu s 

Nomenklaturom veterinarskih usluga mora donijeti 

cjenik u kojemu će biti određene minimalne cijene 

određenih usluga. To je prvi korak za sada i to je ono 

najjednostavnije što možemo i što ćemo učiniti u vrlo 

kratkome razdoblju. Jer ako je veterinarska struka u 

suradnji s liječnicima uspjela riješiti problem trihineloze 

utoliko da je broj oboljelih osoba od 1998. godine, kada 

ih je bilo 585, smanjen na tek pokojeg oboljeloga danas, 

da je situacija sa svinjskom kugom također uspješno 

riješena, da je naš model sprječavanja i suzbijanja ptičje 

gripe poslužio i drugim zemljama, veterinarska će struka 

riješiti i sadašnje, ali i neke buduće poteškoće. Naravno, 

sve se to može učiniti samo sinergijom svih onih koji 

čine veterinarstvo. Jer veterinarska medicina polje je 

iz područja biomedicine i zdravstva, a veterinarstvo 

obuhvaća, uz veterinarsku medicinu, i ekonomiju i 

politiku. 

dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet. 

Dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. sc. Danica Ramljak, prof. dr. sc. Željko 

Cvetić, Sandra Gutić, dr. med. vet., mr. sc. Sanja Šeparović, prof. 

dr. sc. Tomislav Dobranić, dr. sc. Saša Legen 

ovom prilikom zahvaljujemo svim sudionicima Veterinarskih dana 2011., glavnome sponzoru te 

svima koji su različitim oblicima sponzorstva pridonijeli uspješnoj organizaciji tog skupa. 

Zadovoljstvo nam je izvijestiti Vas da Hrvatska veterinarska komora počinje s pripremama za 

organizaciju 5. hrvatskoga veterinarskoga kongresa, koji će se održati u listopadu 2012. godine. 

Možemo reći da će spomenuti kongres biti jubilaran budući da se održava u godini u kojoj slavimo 

20. obljetnicu osnutka Hrvatske veterinarske komore. 

S poštovanjem! 

predsjednik HVK 

dr. sc. Saša Legen, dr. med. vet. 

55

UVODNA RIJEČ RAVNATELJA UPRAVE ZA VETERINARSKE 

INSPEKCIJE U POVODU OTVARANJA VETERINARSKIH DANA 2011. 

U ŠIBENIKU 

Poštovani kolegice 

i kolege, dame i gospodo, 

iznimna mi je čast 

i zadovoljstvo ponovno 

biti ovdje. Prošlo je 

dosta vremena otkad 

smo se posljednji put 

sastali i raspravljali 

o temama koje muče 

našu struku. Koliko se 

sjećam, posljednji smo 

put ovdje raspravljali o 

promjenama koje donosi 

pristupanje Republike 

Hrvatske Europskoj uniji i o promjenama koje će 

donijeti nova nacionalna legislativa. 

U međuvremenu se dogodilo mnogo toga bitnoga 

za našu struku, npr. okončali smo pregovore oko 

12. poglavlja – Sigurnost hrane, veterinarstvo i 

fi tosanitarna politika. Da je to područje za Europsku 

uniju vrlo važno, govori i činjenica kako je Republika 

Hrvatska prva zemlja koja je o spomenutome poglavlju 

pregovarala odvojeno od poglavlja o poljoprivredi. 

Republika Hrvatska zatvorila je to vrlo zahtjevno 

poglavlje prije poglavlja o poljoprivredi i poglavlja o 

ribarstvu, što ne znači da je bilo lakše zadovoljiti sve 

zahtjeve Komisije u svezi s tim poglavljem, nego da 

smo vrlo dobro odradili posao koji nije bio nimalo 

lak. Ovom bih prilikom želio zahvaliti i čestitati svima 

koji su sudjelovali na okončanju pregovora oko tog 

važnoga i zahtjevnoga poglavlja. 

U skladu s odredbama Zakona o veterinarstvu u 

proteklome razdoblju zaposleno je 106 službenih 

veterinara koji su zajedno s državnim veterinarskim 

inspektorima obavljali poslove službenih kontrola 

prema novome sustavu. Službeni su veterinari pohađali 

tečajeve izobrazbe, a Uprava za veterinarske inspekcije 

organizirala je cijeli niz tečajeva osposobljavanja 

ovlaštenih veterinara kako bi što bolje obavljali 

poslove službenih kontrola. Do danas je Uprava za 

veterinarske inspekcije organizirala devet radionica 

na kojima je sudjelovalo 440 državnih veterinarskih 

inspektora, službenih i ovlaštenih veterinara. U sklopu 

tih radionica predstavljena je nova legislativa, tehnike 

obavljanja službenih kontrola u skladu sa zahtjevima 

novoga zakonodavstva, predstavljene su “check liste” 

6 

te je objašnjeno na koji se način ispunjavaju po 

pojedinim područjima. 

U skladu s Uredbom o unutarnjem ustrojstvu 

Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga 

razvoja (NN, 35/08 i 118/09) utemeljen je Sektor 

veterinarske inspekcije Uprave za veterinarske 

inspekcije sa šest regionalnih ureda (Bjelovar, Osijek, 

Rijeka, Split, Varaždin, Zagreb) te 65 ispostava. Uredbom 

o izmjenama i dopunama Uredbe o unutarnjem 

ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i 

ruralnoga razvoja (NN, 3/11) utemeljena su još dva 

regionalna ureda (Šibenik i Slavonski Brod), dakle 

ukupno je 8 regionalnih ureda i 67 ispostava. 

U 2009. godini veterinarska inspekcija sastavila 

je 22.209 zapisnika, donijela je 7.006 rješenja (1.876 

usmenih i 5.130 pismenih), podnijela je 939 optužnih 

prijedloga te 8 kaznenih prijava. 

U 2010. godini veterinarska inspekcija sastavila je 

27.134 zapisnika, donijela je 9.611 rješenja, podnijela 

1.323 optužna prijedloga te 9 kaznenih prijava. 

Od 1. siječnja do 5. listopada 2011. godine 

veterinarska inspekcija sastavila je 26.168 zapisnika, 

donijela je 10.476 rješenja, podnijela 1.296 optužnih 

prijedloga te 9 kaznenih prijava. 

Na temelju pregleda ovlaštenih veterinarskih 

organizacija u 2010. godini sastavljen je 3.061 zapisnik, 

doneseno je 851 rješenje, podignuto je 209 optužnih 

prijedloga te 1 kaznena prijava, a ovlasti su oduzete 

dvjema ovlaštenim organizacijama. Od 1. siječnja do 

5. listopada 2011. godine sastavljeno je 665 zapisnika, 

doneseno 155 rješenja, podneseno 15 optužnih 

prijedloga, nije podnesena ni jedna kaznena prijava, a 

ovlasti su oduzete četirima ovlaštenim organizacijama. 

U skladu s preporukama Ureda za hranu i 

veterinarstvo radi uspostave što učinkovitijega 

sustava službenih kontrola u siječnju 2011. godine 

Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN, 03/11) unutar 

Uprave za veterinarske inspekcije uspostavljen je 

novi Sektor za planiranje i nadzor provedbe službenih 

kontrola. Glavni su zadatci novoosnovanoga sektora 

izrada godišnjih planova službenih kontrola, procjene 

rizika u objektima koji posluju s hranom životinjskoga 

podrijetla i hranom za životinje te u objektima koji 

posluju s nusproizvodima životinjskoga podrijetla radi 

određivanja učestalosti službenih kontrola. Spomenuti 


sektor nadzire provedbu zakona i drugih propisa o 

veterinarskoj inspekciji te zakonitost rada i postupanja 

svih odjela – veterinarskih ureda, verifi cira uspješnost 

službenih kontrola na temelju provedenoga nadzora 

nad radom djelatnika Sektora veterinarske inspekcije, 

provodi službene kontrole u drugome stupnju, 

organizira tečajeve izobrazbe te rješava žalbe na 

rješenja državnih veterinarskih inspektora i službenih 

veterinara. 

Uvođenje novoga sustava službenih kontrola te 

izmjene u načinu plaćanja subjekata koji posluju s 

hranom uzrokovali su popriličnu uzbunu i zbog toga 

se struka sastajala češće. Nažalost, uglavnom su to bili 

sastanci na razini predstavnika Hrvatske veterinarske 

komore ili ravnatelja veterinarskih stanica. S 

promjenama u propisima trebali smo ipak upoznati 

sve kolege čije su poslove te promjene zahvatile. 

Moram reći da je na prošlim Veterinarskim 

danima baš ovdje u Šibeniku bilo naznačeno koje 

će promjene novi sustav donijeti, ali, nažalost, tada 

nam to nije bilo toliko zanimljivo jer se smatralo da 

će sve ostati kako je bilo. Dapače, pojedini kolege 

uvjeravali su nas da nikakvih promjena neće biti i da 

će nas netko zaštititi. Vjerojatno zbog toga kolegama 

na prošlim Veterinarskim danima nije bilo zanimljivo 

slušati predavanja o “Higijenskome paketu”, novim 

poslovima i sustavu službenih kontrola. Predstavljanju 

kontrolnoga tijela koje je održano u ovoj dvorani 

nazočile su tek 24 osobe. 

To nas je vjerojatno dovelo u situaciju u kojoj smo 

danas – samo su 22 akreditirana kontrolna tijela, a rok 

za akreditaciju istječe 31. prosinca ove godine. 

S druge strane, ponovno se vraćamo na temu koju 

smo više puta apostrofi rali i oko koje se uvijek razvije 

rasprava. Mislim da bi se Veterinarski dani morali baviti 

svim aspektima veterinarske struke. Ne znam koliko je 

ovdje kolega iz veterinarskih stanica, a koliko iz drugih 

organizacija. Nikad nismo raspravljali o problemima 

koji njih muče. 

Veterinarska struka RH suočava se s velikim 

poteškoćama. Jesmo li se pripremili za ono što nas 

čeka za godinu i pol, kada postajemo djelić velikoga 

zajedničkoga tržišta? Znam da ćete reći kako smo 

uskladili propise, završili pregovore oko 12. poglavlja, 

sve inspekcije iz EU-a govore da smo poslove dobro 

obavili. Mislim da već kasnimo, no nije kasno da 

pokušamo globalno pripremiti struku za to veliko 

tržište. 

A što će veterinarska struka dati tom tržištu? 

Namjerno sam rekao tržištu jer ono to jest. Ako mi 

nećemo dati, ima tko hoće. Zar nam već nisu oduzeli 

neke poslove? Jesmo li se spremni othrvati tom tržištu 

kad dođu veterinari iz drugih zemalja članica? Nisam 

siguran! 

Mi ćemo i dalje raspravljati tko će i po kojoj 

cijeni obavljati službene kontrole dok nam drugi 

poslovi budu izmicali. Nikad nisam izbjegavao suočiti 

se s tim problemom i uvijek sam otvoren za sve 

rasprave, ali neke su stvari gotove, stoga se nemojmo 

okretati natrag. Tu smo da se dogovorimo kako ćemo 

dalje. Svi smo mi veterinari: i profesori, asistenti na 

Fakultetu i veterinari u laboratorijima, farmaceutskim 

kućama, ministarstvima. U Ministarstvu poljoprivrede 

veterinara ima ne samo u veterinarskim upravama 

nego ima i suradnika, savjetnika, inspektora i službenih 

veterinara na terenu. Ima ih i u drugim upravama. 

A gdje su veterinari u Ministarstvu zaštite okoliša 

i ostalim agencijama i državnim tijelima? Jesmo 

li pozvali i njih i pitali kako im je i kako nam mogu 

pomoći? Veterinari koji rade u tvrtkama koje posluju 

s hranom, hranom za životinje, nusproizvodima, 

farmama, zoološkim vrtovima itd. Nisam zaboravio i 

veterinare u veterinarskim stanicama za koje veoma 

dobro znam kako im je jer sam radio ondje kada je bilo 

možda i gore nego sada. 

Da, veterinarstvo je u krizi, u krizi su i mnoge 

druge struke. Što nastojimo učiniti? Jesmo li se okupili 

i pogledali unaprijed ili se još uvijek saplećemo 

gledajući unatrag? 

Postoje veterinari u svim zemljama EU-a i drugdje. 

Svakome je od njih kako si napravi. Budimo realni, sustav 

kakav smo imali kad je “Bog hodao po zemlji” teško će 

se ponoviti. Prestanimo plakati za prošlim vremenima 

i pogledajmo naprijed. Toliko često govorimo da 

nemamo vremena predstaviti veterinarsku struku 

izvan svoga okruženja. Kako ćemo dobiti poslove na 

velikome tržištu kad ne znamo ponuditi svoje usluge? 

Drugi i ne znaju da smo tu. Znaju za nas kad trebaju 

platiti nešto što smo im dali. Znaju li što sve možemo 

i koliko im možemo ponuditi?! 

Jesmo li moderna struka koja se može uhvatiti u 

koštac s modernim vremenima? 

Nemojmo tražiti utjehu i razumijevanje od drugih, 

nego krenimo naprijed. Ako im ne pružimo kvalitetnu 

uslugu, znanje i racionalne troškove, postoje druge 

struke koje će rado uskočiti na naš teren i pokupiti 

nam šlag s torte. 

Sjednimo svi zajedno i pokušajmo od veterinarstva 

učiniti brend koji će biti cijenjen u našemu društvu i 

biti prepoznatljiv svima. 

Neka Veterinarski dani postanu mjesto gdje ćemo 

skupiti glave zajedno i raspraviti konstruktivno o svim 

problemima koje nas muče, o planovima za budućnost, 

kako bismo veterinarskoj struci vratili mjesto i položaj 

koji doista zaslužuje. 

mr. Gordan Jerbić, dr. med. vet. 

ravnatelj Uprave za veterinarske inspekcije 

7

RIJEČ DEKANA VETERINARSKOGA FAKULTETA SVEUČILIŠTA U 

ZAGREBU U POVODU OTVARANJA VETERINARSKIH DANA 2011. 

Na otvorenju Veterinarskih 

dana 2011. u Šibeniku 

27. listopada prisutne 

je pozdravio dekan 

Veterinarskoga fakulteta 

Sveučilišta u Zagrebu prof. 

dr. sc. Tomislav Dobranić 

te je održao govor iz kojega 

Vam prenosim sljedeće 

ulomke: 

“Osnutak Veterinarskoga 

fakulteta početkom 

prošlog stoljeća usko je 

povezan s naglim razvojem 

prirodnih znanosti i 

zasigurno su ga pratili brojni izazovi u kojima je vizionarske 

ideje utemeljitelja trebalo pretočiti u praksu, 

osigurati čvrste temelje za stabilnost Fakulteta i voditi 

ga k dosezima prepoznatljive kvalitete u međunarodnim 

okvirima. 

U protekle 92 godine Fakultet je s uspjehom ispunjavao 

svoju zadaću zahvaljujući predanom radu svojih 

nastavnika i znanstvenika i generacijama studenata koji 

su s mladenačkim zanosom pristupali svojem obrazovanju. 

Sukladno suvremenim potrebama, uključujući i Bolonjski 

proces koji se na Fakultetu primjenjuje od 2005. 

godine, razvoj Veterinarskoga fakulteta se nastavlja. Da 

bismo to s uspjehom ostvarili, u svoje smo neposredne 

zadatke uvrstili promicanje sustava kvalitete na svim 

razinama obrazovanja. 

Vratimo li se u povijest Veterinarskoga fakulteta, vidjet 

ćemo kako je Fakultet bio rasadnik znanstvenika i 

nastavnika koji su dobivali zadatke da osnivaju veterinarske 

fakultete i u drugim republikama bivše Jugoslavije. 

Stoga možemo s ponosom reći da je Veterinarski 

fakultet Sveučilišta u Zagrebu bio lider u bivšoj Jugoslaviji 

i diplome Veterinarskoga fakulteta bile su priznate u 

Europi, pa i preko oceana. Želja ove uprave Fakulteta, a 

i svih budućih uprava, mora biti prepoznatljivost Veterinarskoga 

fakulteta u Europi. 

U našem nastavnom planu i programu radimo na 

tome da studenti što više rade samostalno, svojim rukama, 

a da bude manje priče ex catedra. Stoga smo naš 

studij na 5. i 6. godini podijelili na tri smjera: Javno 

zdravstvo i sigurnost hrane, smjer Male životinje (psi i 

mačke) te Farmske životinje i konji, kako bismo još više 

studentima dali posebna znanja i vještine u području za 

koje pokazuju veći interes. 

Sve trenutačno usvojene izmjene u studijskom programu, 

i one koje ćemo tek morati usvojiti u sljedećoj 

akademskoj godini, dio su procesa usklađivanja s mi- 

8 

nimalnim standardima koji su u skladu s preporukama 

Europske komisije koja će provoditi evaluacijski postupak 

na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 

2013. godine. 

Znatno je povećan broj vježbenih grupa te se omogućuje 

studentima da putem anonimnih anketa vrjednuju 

kvalitetu nastave. 

Prihvaćene su i nove razine polaganja ispita na državnoj 

maturi za pristupnike koji žele upisati studij veterinarske 

medicine na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta 

u Zagrebu. 

Razmjena studenata i nastavnog osoblja putem 

programa CEEPUS počela je 2001./2002. godine između 

Veterinarskoga fakulteta iz Beča, Brna, Budimpešte, 

Košica, Ljubljane, Wroclawa i Zagreba, koji su ujedno i 

članovi VetNEST udruge. Primili smo 24 osobe (studenti 

i nastavno osoblje). U sklopu CEEPUS programa u prošloj 

akademskoj godini izvan Hrvatske boravilo je sedam 

studenata i nastavnika. U sklopu CEEPUS programa na 

Veterinarskom fakultetu održana je radionica Wildlife 

Management, a ove akademske godine održat će se dvije 

međunarodne radionice u organizaciji Fakulteta: Wildlife 

Management i Reproduction in Ruminants. 

U okviru ERASMUS programa Veterinarski fakultet 

Sveučilišta u Zagrebu potpisao je bilateralne sporazume 

o boravku nastavnika, studenata i nenastavnog 

osoblja na šest sveučilišta (Ljubljana, Beč, Košice, Brno, 

Wroclaw i Budimpešta). 

Trenutačno na doktorskom studiju imamo 105 studenata, 

a tijekom protekle akademske godine titulu 

doktora znanosti steklo je 25 kandidata. Na specijalističkim 

studijima upisano je 155 polaznika na 11 smjerova, 

jer je tek od ove akademske godine otvoren novi 

specijalistički studij iz Veterinarske patologije. 

Titulu magistar specijalist tijekom protekle akademske 

godine na Veterinarskom fakultetu steklo je deset 

kandidata, dok je troje polaznika poslijediplomskoga 

studija steklo titulu magistra. 

Znanstvenoistraživački rad odvijao se kroz 41 znanstveni 

projekt koji fi nancira MZOŠ i na kojima je zaposleno 

36 znanstvenih novaka. Osim ovih projekata na 

Veterinarskom fakultetu provodila su se istraživanja u 

okviru projekata fi nanciranih iz ostalih izvora. 

U proteklom razdoblju realizirano je četrnaest međunarodnih 

projekata, bilateralnih i multilateralnih. 

U okviru cjeloživotnoga učenja tečajeve u organizaciji 

HVK prošlo je 126 polaznika. Mišljenja sam kako 

ovdje ima još jako puno prostora i rada, i od strane Fakulteta, 

ali još više od strane HVK. 

Mislim da Veterinarski fakultet mora imati jaku suradnju 

s Hrvatskim veterinarskim institutom, Hrvatskom 

veterinarskom komorom te s Upravom za veterinarstvo i 


Upravom za inspekcijske poslove. Ta suradnja od strane 

Veterinarskoga fakulteta očituje se i u tome što je 

140 djelatnika Veterinarskoga fakulteta postalo članovima 

Hrvatske veterinarske komore i njih 140 dobilo 

je i licencije za rad u veterinarskoj struci. 

Isto tako, uspostavljena je jako dobra suradnja u 

pogledu nastavnog procesa jer smo ove godine prvi 

put imali prvu generaciju studenata i prvi put je provedena 

ekstramuralna nastava u veterinarskim organizacijama 

gdje su studenti proveli 180 sati i sklopljeno 

je 40 ugovora između Veterinarskoga fakulteta 

i veterinarskih organizacija. Osim u veterinarskim organizacijama, 

studenti su 60 sati proveli i u Hrvatskom 

veterinarskom institutu, gdje su se upoznali s 

najsuvremenijim dijagnostičkim postupcima i metodama, 

i iz kojega nose vrlo lijepe uspomene. Također, 

dio nastave od 30 sati odradili su i u Upravi za veterinarstvo 

kako bi se upoznali sa svom mogućom legislativom 

koja će biti pred njih postavljena i koju traži 

Europska unija. 

Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu mora 

biti lider ne samo u regiji nego i širem okruženju jer 

je jedina znanstveno-nastavna ustanova u Republici 

Hrvatskoj u kojoj smo svi mi stekli znanja, vještine i 

kompetencije, brojna prijateljstva i ljubavi, stoga ću još 

jednom ponoviti kako su vrata Veterinarskoga fakulteta 

otvorena svim bivšim, sadašnjim i budućim studentima. 

Ne volim kad se sastajemo samo onda kad nastaju problemi 

pa ih moramo brzo rješavati, više bih volio da te 

probleme spriječimo međusobnim razgovorom između 

svih strana te da ni jedna strana ne misli da je na pijedestalu 

i nastupa s te pozicije. Svi smo mi tu da radimo 

ono što najbolje znamo, a to je jedan od najljepših i najplemenitijih 

poziva, veterinar, koji će ostati i nakon nas. 

Stoga stavimo glave zajedno i nemojmo kažnjavati 

onoga koji ima drugačije mišljenje od našega, već to 

mišljenje razmotrimo i, ako ima dobrih elemenata, upotrijebimo 

ga za dobrobit struke.” 

dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. 

99

NAGRADA ZA ŽIVOTNO DJELO 

“ŽDRIJEBE U PROPNJU” 

10 

Dr. sc. Saša Legen, Ivan Forgač, dr. 

med. vet., dr. sc. Anđelko Gašpar 

U skladu s Pravilnikom 

o nagradama 

Hrvatske veterinarske 

komore Nagrada za 

životno djelo “Ždrijebe 

u propnju” dodjeljuje 

se zaslužnim pojedincima 

za dugogodišnji 

uspješan rad iz područja 

veterinarstva i 

prinos radu HVK. 

Na natječaj za Nagradu 

za životno djelo 

“Ždrijebe u propnju” 

pristigao je jedan prijedlog, i to kolege Alde Kursara, dr. med. 

vet., prvoga predsjednika HVK. 

Kolega Kursar za spomenutu je nagradu predložio Ivana 

Forgača, dr. med. vet., kao pojedinca zaslužnoga za dugogodišnji 

uspješan rad iz područja veterinarstva i prinos radu HVK. 

U obrazloženju prijedloga ističe se izniman dugogodišnji 

veterinarski rad kolege Forgača, koji obnaša i dužnost ravnatelja 

Veterinarske stanice Đurđevac d.o.o., jedne od vodećih 

veterinarskih organizacija u RH po uspješnosti poslovanja i 

kvaliteti veterinarskih poslova. 

U svezi s iznimnim prinosom radu HVK u prijedlogu se 

ističe da je kolega Forgač jedan od članova Osnivačkoga odbora 

HVK, a na Osnivačkoj je skupštini HVK 28. veljače 1992. 

izabran za člana Izvršnoga odbora. Od tada do danas stalni je 

član Izvršnoga odbora. 

U dvama mandatima obnašao je dužnost potpredsjednika 

HVK te je u dvama mandatima obnašao dužnost predsjednika 

HVK. Sada je zamjenik predsjednika HVK. 

Dužnost predsjednika HVK obnašao je u vrijeme koje je 

bilo veoma složeno za struku s obzirom na reforme koje su 

proizlazile iz nužnosti usklađivanja nacionalnoga zakonodavstva 

sa zakonodavstvom EU-a. 

Svojom osobnošću koju karakterizira upornost, strpljivost, 

stručnost i iskustvo u pregovaranju, usprkos nebrojenim otežavajućim 

objektivnim i subjektivnim okolnostima, uspio je 

osigurati opstojnost struke. 

Bio je član pregovaračkoga tima za 12. poglavlje te je zajedno 

sa sadašnjim predsjednikom, kolegom Legenom, zaslužan 

za koncept “kontrolnih tijela” u sustavu službenih kontrola 

hrane životinjskoga podrijetla i hrane za životinje. 

Kolega je Forgač osim toga kao predsjednik Komore dao 

izniman prinos uspostavi VPG-a. 

S obzirom na sve spomenuto, Odbor za predlaganje odluka 

o nagradama predložio je Izvršnome odboru da se Nagrada 

za životno dijelo “Ždrijebe u propnju” dodijeli kolegi Forgaču. 

Izvršni je odbor u skladu s Pravilnikom o nagradama HVK 

donio odluku kojom se spomenuta nagrada dodjeljuje Ivanu 

Forgaču, dr. med. vet. 

Nagrada se sastoji od diplome i skulpture “Ždrijebe u 

propnju”, rada akademskoga kipara Šime Klaića, i uručena je u 

sklopu Glazbene večeri na Veterinarskim danima 2011. 

dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet. 

NAGRADA 

“DR. RADOSLAV KRIŠTOF” 

U skladu s Pravilnikom o nagradama 

Hrvatske veterinarske 

komore (HVV, br. 3 – 4/2004) Nagrada 

“Dr. Radoslav Krištof” dodjeljuje 

se pravnim osobama i 

pojedincima za najbolje uređenu 

i opremljenu veterinarsku praksu, 

što podrazumijeva veterinarske 

ambulante, područne ambulante, 

klinike, bolnice, ambulante veterinarske 

službe i veterinarske ljekarne, 

bilo da su u okviru veterinarskih 

organizacija, organizacija koje 

se bave stočarskom proizvodnjom 

ili privatne veterinarske prakse. 

Dr. sc. Josip Križanić i dr. 

sc. Saša Legen 

Nagrada se dodjeljuje svake godine, i to samo jednoj organizaciji, 

veterinarskoj službi ili vlasniku veterinarske prakse. 

Nagrada se sastoji od diplome i plakete s likom dr. Radoslava 

Krištofa, rada akademskoga kipara Zdravka Brkića. 

Hrvatska veterinarska komora u Hrvatskome veterinarskome 

vjesniku br. 1 – 2/2011 objavila je natječaj za dodjelu Nagrade 

“Dr. Radoslav Krištof” za najbolje uređenu i opremljenu 

veterinarsku praksu u 2011. godini. 

Za nagradu je predložena: 

Veterinarska ambulanta Praxis-vet d.o.o., Slavonski Brod 

Veterinarska klinika u sastavu Veterinarske stanice d.d. Varaždin. 

Na temelju pristiglih prijedloga Odbor za predlaganje 

odluka o nagradama pregledao je spomenutu ambulantu i 

kliniku te je Izvršnome odboru Hrvatske veterinarske komore 

predložio da se Nagrada “Dr. Radoslav Krištof” za najbolje uređenu 

i opremljenu ambulantu u 2011. godini dodijeli Veterinarskoj 

stanici d.d. Varaždin. 

Izvršni odbor Hrvatske veterinarske komore na svojoj 3. 

sjednici održanoj 24. listopada 2011. godine, u skladu s odredbama 

11. članka Pravilnika o nagradama Hrvatske veterinarske 

komore, donio je odluku kojom se Veterinarskoj stanici d.d. 

Varaždin, Trg I. Perkovca 24, Varaždin, dodjeljuje Nagrada “Dr. 

Radoslav Krištof” za najbolje uređenu i opremljenu veterinarsku 

praksu u 2011. godini. 

Nagrada je svečano uručena 27. listopada 2011. godine u 

Šibeniku, Hotelsko naselje Solaris, tijekom održavanja Veterinarskih 

dana 2011. 

dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. med. vet. 

Dr. sc. Saša Legen, dr. sc. Anđelko Gašpar, dr. sc. Josip Križanić, 

Ivan Forgač, dr. med. vet., Aldo Kursar, dr. med. vet. 


OSVRT NA GLAZBENU VEČER ODRŽANU TIJEKOM 

VETERINARSKIH DANA 2011. U ŠIBENIKU 

Ove je godine prvi put u sklopu Veterinarskih dana 

organizirana Glazbena večer, jedinstvena i po tom 

što su izvođači bili uglavnom veterinari. Zamisao o 

nastupu veterinara koji se bave glazbom potekla je od 

predsjednika Hrvatske veterinarske komore dr. sc. Saše 

Legena, a organizaciju i pripremu programa, uz potporu 

dekana Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. 

sc. Tomislava Dobranića, preuzeo je Zbor veterinara. U 

prošlome broju Hrvatskoga veterinarskoga vjesnika 

objavljen je članak o ponovnome osnivanju Zbora 

veterinara na Veterinarskome fakultetu u Zagrebu, a 

nastup na Veterinarskim danima 2011. bilo je naše prvo 

veliko predstavljanje. 

Program Glazbene večeri započeo je Zbor veterinara 

izvedbom pjesme Gaudeamus igitur, koja je u mnogim 

europskim zemljama proglašena studentskom himnom, 

no manje je poznato da je melodija preuzeta od 

srednjovjekovne himne koju je napisao bolonjski biskup 

Strada 1267. godine. Slijedila je međimurska narodna 

pjesma Protuletje nam dohaja te pjesma Oko jedne hiže 

navek tiči lete, za koju je stihove Drage Britvića uglazbio 

Arsen Dedić. Potom su članovi Gudačko-puhačkoga 

kvarteta Veterinarskoga fakulteta, Dinka Zdelar na fl auti, 

Ivanka Vladimir na klarinetu, Darija Šiljeg na violini i 

njihov voditelj doc. dr. sc. Hrvoje Lucić na violončelu, 

izveli francusku šansonu La Vie en Rose te ariju Lascia 

ch’io pianga iz opere Rinaldo. U drugome dijelu nastupa 

Zbor veterinara izveo je tri pjesme čakavskoga narječja: 

Sinoć kad sam ti proša Dinka Fija, narodnu pjesmu s 

otoka Brača Dođi, dragi te pjesmu Vjekoslava Kneževića i 

Alfi ja Kabilja Ah, piši mi, mati, za koju je tenorsku dionicu 

otpjevao solist Zbora Željko Novosel. 

Dirigent Zbora veterinara profesor glazbe Paško Đeldić, 

koji je na klaviru pratio Zbor tijekom cijeloga nastupa, 

Zbor veterinara 

predstavio se publici na svome glavnome instrumentu, 

violini, odsviravši Menuette Luigija Bocherinija te Lied 

Wolfganga Amadeusa Mozarta. Pritom ga je na klaviru 

pratila kći Andreja Đeldić, koja ovih dana brani diplomski 

rad na Akademiji glazbenih umjetnosti u Zagrebu. 

Slijedio je blok tradicionalnih narodnih pjesama 

u izvedbi Zbora: Polegala trava detela iz Hrvatskoga 

zagorja, Međimurski lepi dečki, dakako iz Međimurja. 

Gudačko-puhački kvartet dopunio nas je izvedbom 

međimurske tradicionalne melodije Vehni, vehni fi olica. 

No iznimnost izvedbe bila je prije svega u tome što je 

orkestraciju za sva glazbala napisao doc. dr. sc. Hrvoje 

Lucić. Kvaliteta i ljepota izvedbe nije me iznenadila jer su 

svi djelatnici Fakulteta gotovo svakodnevno mogli čuti 

svirku iz amfi teatra, gdje je Kvartet u stankama između 

predavanja vježbao. Zbor veterinara završio je nastup 

izvedbom pjesme Emila Cossetta Moja diridika, miljenicu 

svih članova Zbora, što se, vjerujem, i čulo, ne samo u 

dvorani nego i izvan nje, jer svi zdušno, iz sveg glasa i s 

velikim veseljem pjevaju tu pjesmu. 

Mali predah od glazbenih točaka pružio nam je Željko 

Novosel, član Amaterskoga glumačkoga društva “Matija 

Gubec” izvedbom lika Šimurine iz predstave Hamlet u 

selu Mrduša Donja, a glazbeni program nastavljen je 

izvedbom Aragonaise i Habanera iz orkestralne suite 

Carmen Georgesa Bizeta te Entertainer Scotta Joplina 

Gudačko-puhačkoga kvarteta. 

Uslijedili su solistički nastupi Željka Novosela s 

napolitanskom pjesmom O sole mio, zatim dr. sc. Saše 

Legena, koji je na harmonici odsvirao Menuet iz opere 

Don Giovanni Wolfganga Amadeusa Mozarta, te Ugarski 

ples Johannesa Brahmsa. Branimir Novak, dr. med. 

vet., izveo je na električnoj gitari Tears in heaven Erica 

Claptona te Orient blue Ala Di Meole, a iznenađenje 

11 11

večeri bilo je kada mu se u svirci pridružio dr. sc. Saša 

Legen na harmonici. Nevjerojatno, ali spoj harmonike i 

električne gitare izvrsno je zvučao. Na pozornicu je tada 

izašla članica Zbora veterinara Jennifer Garrett iz Kanade, 

koja je osvojila sve prisutne otpjevavši tradicionalnu 

irsku pjesmu Wild mountain thyme, ali i kratkim uvodnim 

opisom teme pjesme i pozivom publici da se pridruže 

Zboru. 

Glazbena večer završila je svirkom doc. dr. sc. Kristine 

Matković na klaviru, koja je pratila kvartet članica Zbora 

veterinara, Marije Perković, studentice druge godine, 

Marine Gelo i Ane Majcan, studentica četvrte godine, 

te asistentice Katarine Špiranec, dr. med. vet., u izvedbi 

pjesme sastava Abba Slipping through my fi ngers. 

Kvartetu se bas dionicom pridružio znanstveni novak 

Matko Kardum, dr. med. vet., u izvedbi pjesme Borisa 

12 

Dr. sc. Saša Legen, 

dr. med. vet. 

Pozivamo sve čitatelje Hrvatskoga veterinarskoga vjesnika, doktore i studente veterinarske medicine, 

veterinarske tehničare i sve djelatnike veterinarskih institucija da se pridruže Zboru veterinara kao 

pjevači, svirači ili ljubitelji glazbe i pjevanja. 

Osoba za kontakt: prof. dr. sc. Nina Poljičak Milas 

Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet 

Zavod za patološku fi ziologiju, Zagreb, Heinzelova 55 

e-pošta: nmilas@vef.hr, tel. 01 2390 182 

Turnir je održan 26. listopada 2011. godine u Šibeniku 

na sportskim terenima hotelskoga kompleksa “Solaris”. 

Na turnir se prijavilo četiri tima: 

Bioinstitut: 

Saša Legen 

Bojan Božović 

Mihael Kacun. 

XXL: 

Mile Mikulić 

Ivo Bago 

Mladen Jemrešić. 

Branimir Novak, 

dr. med. vet. 

KOŠARKAŠKI TURNIR “VETERINARSKI HAKL” 

Fypryst: 

Mladen Vidić 

Tomislav Rukavina 

Hrvoje Valpotić 

Ante Grizelj. 

Pfi zer: 

Ivan Mijat 

Klaudio Perutka 

Vanja Fureš. 

Oštrića Ribari, a tijekom izvedbe posljednje pjesme, 

Jesen u meni Parnoga valjka, pjevačima sam se pridružila 

i ja, jer im je nedostajala boja glasa slična onoj Akija 

Rahimovskoga. 

Željela bih se ovom prilikom zahvaliti organizatorima 

Veterinarskih dana 2011. što su nam poklonili svoje 

povjerenje i pružili priliku da nas čuje velik broj sudionika 

skupa i što su fi nancijski pokrili naše gostovanje. Također 

želim zahvaliti dekanu Veterinarskoga fakulteta prof. 

dr. sc. Tomislavu Dobraniću, koji nam je, kao i uvijek, 

pružio potporu i dopustio djelatnicima članovima 

Zbora veterinara izostanak s posla te osigurao prijevoz 

fakultetskim autobusom do Šibenika. 

Gudačko-puhački kvartet 

Veterinarskoga fakulteta 

voditeljica Zbora veterinara 

prof. dr. sc. Nina Poljičak Milas 

Željko Novosel kao 

Šimurina 

Do sljedećega susreta, 

Nina 

Turnir je održan za lijepoga i sunčanoga vremena, 

savršenoga za igru. Utakmice su se odvijale u pravome 

sportskom duhu – čvrsto i bez poštede. 

Nakon odigranih utakmica podijeljena su odličja i nagrade 

za prvoplasiranu ekipu (košarkaške lopte). Poredak 

ekipa: 1. XXL, 2.Bioinstitut, 3. Fypryst, 4. Pfi zer. 

Nadamo se da će sljedeći put odaziv ekipa biti još veći 

te da ćemo privući i kolegice na turnir u odbojci. 

Do idućeg puta sportski pozdrav! 

doc. dr. sc. Igor Štoković 


PREDSTAVLJAMO: Dr. sc. DANICA RAMLJAK, dr. med. vet. 

Ravnateljica 

Instituta “Ruđer 

Bošković” dr. sc. 

Danica Ramljak, 

dr. med. vet., na 

Veterinarskim 

danima u Šibeniku 

26. listopada 

2011. održala je 

predavanje “Važnostveterinarske 

medicine u 

biomedicinskim 

istraživanjima: 

Dr. sc. Danica Ramljak, dr. med. vet. 

mini PET/CT”. 

Predavanje je privuklo pozornost prisutnih doktora veterinarske 

medicine, a veterinarskoj struci pružilo neke nove 

spoznaje. 

Dr. sc. Danica Ramljak prva je žena ravnateljica Instituta 

“Ruđer Bošković” i prva osoba veterinarske struke na njegovu 

čelu u šest desetljeća dugoj povijesti Instituta. Šira ju je 

javnost upoznala zahvaljujući znanstvenome otkriću o utjecaju 

polifenola iz čokolade na sprječavanje rasta tumornih 

stanica dojke tijekom njezina boravka na najprestižnijemu 

medicinskome institutu na svijetu, National Institute of Health 

u Bethesdi. Bila je istraživačica i predavačica na Lombardijevu 

centru za rak i Medicinskome fakultetu Sveučilišta 

Georgetown u Washingtonu. Tijekom boravka u američkoj 

prijestolnici lobirala je za Hrvatsku i bila potpredsjednica 

tamošnje Hrvatske kuće, nevladine organizacije koja promiče 

Republiku Hrvatsku u Washingtonu. To su samo neki od 

detalja iz njezine bogate biografi je, a u svome dinamičnome 

radu pronašla je vremena predstaviti se i veterinarskoj javnosti 

u Hrvatskome veterinarskome vjesniku. 

– Koja je Vaša veza sa Sinjem, osim organizacije Festivala 

znanosti u Sinju? 

– Svakog čovjeka odredi sredina iz koje potječe pa tako i 

mene, rođenu Sinjanku. Iako se smatram građankom svijeta 

te posjedujem hrvatsko i američko državljanstvo, za mene 

su moji korijeni vezani za Sinj oduvijek bili i ostali jako bitni. 

– Mnogo je Sinjana studiralo i završilo veterinu. Otkud tolika 

motivacija Sinjana za spomenuti studij? 

– Sinj je grad s bogatom kulturološkom tradicijom u 

kojemu veterinarska struka ima svoju povijest i prepoznatljivost. 

Alka i konjički sport kulturološka su odrednica u našem 

sinjskom kraju. Gotovo da nema ni jedne obitelji u Sinju 

koja nije izravno ili neizravno povezana s Alkom. Mnogi su 

današnji veterinari bili alkari ili vezani uz konjički sport te 

im je ljubav prema tradiciji i životinjama bila presudna prilikom 

odabira budućega zanimanja. Kao dijete imala sam 

psa i mačku te smatram da je ljubav prema životinjama i za 

mene bila presudna. 

– Koliko su Vam pomogle kolege iz Sinja i jeste li se družili 

s njima za vrijeme studija? 

– U moje je vrijeme bilo jako puno Sinjana na Fakultetu 

14 

i oni su za mene bili veliko blago. Dane koje sam provela 

u Studentskome domu na Savi, današnjem Studentskome 

domu Stjepana Radića, pretežno sam provodila s veterinarima 

i uglavnom Sinjanima. Cimerica mi je bila školska kolegica 

iz gimnazije Lucija Rubić, koja je studirala medicinu. Od 

tadašnjega društva bila sam izrazito bliska s kolegama, danas 

pokojnim Branimirom Pavićem, Teanom Gazarijem (danas 

u Solinu), Željkom Marković, Andrijom Barezom (u Sinju) 

te Ivom Gaurinom, današnjim direktorom Veterinarske stanice 

u Sinju. Kad sam bila brucošica, Ivo je bio peta godina 

te me upućivao što i kako učiti, na čemu sam mu izrazito zahvalna. 

Naravno, družila sam se s ljudima i iz drugih sredina, 

a i Zagreb mi je postao vrlo drag. Prijateljstva iz studentskih 

dana ostala su neraskidiva i za čitav život. 

– Osim znanstvenoga rada jeste li se bavili i klasičnom veterinom? 

– Ja nisam nakon studija radila kao klasični veterinar u 

stanici, ali sam, zahvaljujući dragim kolegama u Sinju, preko 

ljeta radila i taj posao. Najljepša sjećanja koja me vežu uz 

našu struku sežu upravo u to vrijeme. 

– Jeste li imali neku nezgodu dok ste obavljali veterinarski 

posao na terenu? 

– Sjećam se da mi je prilikom jedne aplikacije puknula 

igla pri konusu i ostala u svinji. Vlasnici svinje burno su 

reagirali rekavši da sam im upropastila svinju, pa sam se 

rasplakala. Tada mi je pomogao kolega Jakov Dukić (danas 

granični inspektor u Sinju) te umirio vlasnike uvjerivši ih da 

svinji neće biti ništa. 

– Prati Vas epitet osobe koja je hrabra, odgovorna i odlučna 

u svojim nakanama. Jeste li se upuštali u kakve izazove i u 

klasičnoj veterini? 

– Možda. Evo primjera. U vrijeme moga studiranja mačke 

u Sinju nisu se sterilizirale i mala je praksa općenito bila 

zanemarena i u povojima. Odlučila sam da ću veterinarima 

u sinjskoj stanici predložiti sterilizaciju svoje mačke. I moja 

susjeda rekla je da joj se mačka stalno maci pa neka i nju 

steriliziramo. Stavila sam te dvije mačke u putnu torbu i 

odnijela ih u stanicu. Tada sam s najboljim stručnjakom za 

kirurške zahvate u sinjskoj stanici, danas, na žalost, pokojnim 

Ivicom Lukačevićem, uspješno sterilizirala obje mačke. 

Mislim da do tada ni on nije operirao mačku iako je obavljao 

sve kirurške zahvate na velikim životinjama. Za mene je to 

bio velik uspjeh i tada sam razmišljala da ću se nakon završenoga 

fakulteta baviti malom praksom. 

– Možete li reći koji Vas se profesor osobito dojmio? 

– Istaknula bih prof. dr. sc. Slavka Krvavicu, koji me impresionirao 

svojim predavanjima iz patofi ziologije. Kao 

demonstratoricu na Patofi ziologiji sve me više privlačila 

znanost. Kad sam završavala Fakultet, zaposlila sam se u Zavodu 

za patologiju. U to su vrijeme na Patologiji radili prof. 

dr. sc. Maržan, sada pokojni, prof. dr. sc. Čuljak i prof. dr. sc. 

Herceg, sada također pokojni. Naobrazba koju sam stekla tijekom 

magisterija na Patologiji bila je ulog za budućnost. U 

to vrijeme nije bila razvijena molekularna biologija, ali sam 

naučila mnogo toga o stanici. Dakako, i drugi su profesori 


Dr. sc. Danica Ramljak, dr. med. vet., i dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. 

bili veoma bitni u formiranju moje ličnosti i ne želim umanjiti 

njihov utjecaj. 

– Jeste li u Hrvatskoj prije imali doticaja s humanom medicinom? 

– Kao mlada asistentica Veterinarskoga fakulteta prvo 

sam predavanje održala u Bolnici “Sestre milosrdnice” u Zagrebu. 

Tada su stručnjaci sa Zavoda za patologiju Veterinarskoga 

fakulteta organizirali zajednički simpozij s humanim 

patolozima. 

– Možete li nam reći nešto o uvjetima rada i opremljenosti 

tijekom Vašega boravka na Fakultetu? 

– Kad sam magistrirala iz patologije s temom “Oštećenja 

jetre kao rezultat intoksikacije u peradi”, otišla sam na novo 

radno mjesto, u Centar za peradarstvo, koji je u ono doba 

bio opremljen na svjetskoj razini. Njegov osnivač prof. dr. 

sc. Milan Kralj “pokrenuo” je peradarstvo bivše Jugoslavije, 

njegova je vizija bila stvoriti edukacijski centar, u čemu je 

i uspio. Izvanredno smo surađivali s terenskim veterinarima. 

Tada sam prošla sve: od iskrcavanja vreća s lešinama 

do usvajanja sofi sticiranih metoda kao što je visokotlačna 

tekućinska kromatografi ja. 

– S obzirom na to da ste 22 godine proveli u Americi, možete 

li reći koliko je cijenjena veterinarska struka u SAD-u. 

– U Americi je veterinarska struka izrazito cijenjena, a 

veterinarska je medicina osnova svih medicinskih istraživanja. 

Kao doktoricu veterinarske medicine poštovali su 

me gdje god bih došla. Inače, najelitniji studenti u svijetu 

studiraju veterinu. Kod nas je loše što se sami ne borimo 

za to da ljudi shvate koliko je važno i prestižno biti veterinar. 

Smatram da ne ističemo dovoljno kojim se sve izvrsnim 

stvarima bavi naša struka. 

– Kako gledate na današnji status veterinarske struke? 

– Etika i poštovanje veterinarske struke već je krajem 

sedamdesetih, tijekom moga studija, bila slabije izražena. 

Već su se tada veterinari u društvu manje cijenili, a to se 

nastavilo sve do danas. 

– Čime ste se bavili u Americi? 

– Prvo sam proučavala mikotoksine, na kojima sam magistrirala. 

Koristeći se pretkliničkim metodama proučavala 

sam mikotoksine s osobom koja je otkrila fumonizim B1, 

kancerogeni mikotoksin, i počela raditi na najprestižnijemu 

medicinskome institutu za istraživanje tumora na svijetu 

(National Institute of Health u Bethesdi) u laboratoriju za 

komparativnu karcinogenezu. Na životinjskome modelu štakora 

i miša proučavali smo procese bitne za razvoj tumora. 

Nakon toga radila sam kao istraživačica i predavačica na 

Lombardijevu centru za rak i Medicinskome fakultetu Sveu- 

čilišta Georgetown u Washingtonu. Zatim sam postala konzultant 

za farmaceutske i biotehnološke tvrtke na razvoju 

novih lijekova. 

– Vaš daljnji rad više je bio vezan uz znanost i humanu 

medicinu. Jeste li bili nostalgični za veterinarskom strukom koja 

je bila Vaš prvi izbor? 

– Da bih ostala u doticaju sa strukom, u vrijeme kada 

sam se bavila istraživačkim znanstvenim radom subotom 

sam odlazila kolegi Steveu Kuharu (otac Hrvat) pomoći mu 

pri liječenju mačaka. 

– Kako komentirate slabu zastupljenost veterinarske struke 

u istraživanjima na životinjskim modelima u Hrvatskoj? 

– Mislim kako je veoma opasno da patološke, imunohistološke 

i ostale promjene na životinjskome modelu interpretiraju 

humani medicinari, ali i da veterinarska struka 

interpretira bolesti čovjeka. Tu je tvrdnju znanstveno lako 

obraniti i ne želim da se govori kako razmišljam cehovski. 

Premalo ističemo potencijal veterinarske struke. Trebamo 

se pojavljivati na skupovima drugih struka biomedicinskih 

znanosti i ukazivati na važnost i potencijal veterinarske 

struke. Smatram da je bitno lobiranje struke, Hrvatske veterinarske 

komore, Hrvatskoga veterinarskoga vjesnika, informiranje 

i razgovor o problemima. Spremna sam održati 

predavanja na Fakultetu i srednjim školama i progovoriti 

o mogućnostima veterinarske struke te pridonijeti njezinoj 

popularizaciji. Ako 50 puta u medijima ponovim činjenicu 

da se nigdje u svijetu biomedicinska istraživanja ne mogu 

zamisliti bez veterinarske struke, promjene će se zasigurno 

dogoditi. 

– U koje se europske projekte može uključiti veterinarska 

struka? 

– Veterinarska struka može se uključiti u EFTE-ov program 

FP7, Innovative Medicine Initative, čiji sam predstavnik 

za Republiku Hrvatsku ja, SAPARD i ostale strukturne 

programe. Najavila bih i prvu radionicu koja će se uskoro 

održati. 

– Kako unaprijediti veterinarsku struku? 

– HVK treba pokrenuti “ambasadore” struke (Barbara 

Kolar, ostale javne osobe) koji će popularizirati struku. Veterinarski 

fakultet treba organizirati predavanja za poslijediplomsku 

nastavu na engleskome jeziku i prilagoditi se 

budućim izazovima i tržištu. U odnosima s javnošću treba 

ukazivati na koristi veterinarske struke u društvu te organizirati 

okrugle stolove s tematikom veterinarske medicine. 


15 15

16 

Čestit Božić i sretna Nova godina! 


POZIV NA SURADNJU I AUTORSTVO 

Poštovane kolegice i kolege! 

Hrvatsko društvo suočeno je s krizom, građani žive 

bremenito, pritisnuti brojnim teškoćama. Isto je i s veterinarskom 

strukom. 

Kao što je većini poznato, HVK je jedan od sljednika 

Društva veterinara i veterinarskih tehničara Jugoslavije. 

Nažalost, zbog spomenutih okolnosti drugi je sljednik, 

Hrvatsko veterinarsko društvo 1893 – Societas veterinaria 

Croatica, gotovo prestao djelovati. Donedavna su HVK 

i HVD djelovali, katkad uspješnije, katkad manje uspješno, 

sa zajedničkim ciljem: probitkom veterinarstva i zaštitom 

interesa struke. U sinergijskome djelovanju i jedna i druga 

krovna organizacija izdavale su časopise istovjetnoga 

naziva – Hrvatski veterinarski vjesnik. Kako je danas 

“preživio” samo Vjesnik HVK, smatramo kako će najbolje 

biti da Vjesnik HVK sadrži najbolje iz jednoga i drugoga. 

Stoga nam je želja da zadržimo redovite rubrike Vjesnika 

HVK, ali i povećamo broj tema uključivši i one iz glasila 

HVD-a. Namjeravamo uvesti rubrike koje sadrže stručne, 

čak i znanstvene članke. Kako se takvi članci objavljuju u 

Veterinarskoj stanici, a autori su pretežito znanstvenici s 

Veterinarskoga fakulteta u Zagrebu, Veterinarskoga instituta 

u Zagrebu i vanjski suradnici, voljeli bismo objavljivati 

stručne radove i priloge o zanimljivim slučajevima s 

kojima su se susreli kolege zaposleni u primarnoj praksi, 

proizvodnji, javnome zdravstvu itd. Stoga predlažemo 

jačanje suradnje za sljedeće brojeve časopisa: mi ćemo 

se pobrinuti da Vaši prilozi, radovi, zapisi, opažanja, komentari, 

kritike, obavijesti, budu kvalitetno i “neobojeno” 

ocijenjeni, recenzirani i objavljeni. Apeliramo: oslobodite 

se straha, slobodno nam se javite, računajte na našu potporu 

pri obradi i opremi tekstova. 

Druga novost koju predlažemo jest gostovanje kolumnista, 

urednika, uvodničara, stalnih suradnika, umjetnika, 

poduzetnika, vrhunskih stručnjaka, znanstvenika, iskusnih 

i cijenjenih kolega iz prakse, iz zemlje i inozemstva, 

dakle svih kolega koji smatraju da imaju što valjano reći 

ili napisati, prvenstveno o veterinarstvu, ali i umjetnosti, 

društvenim zbivanjima, kulturi. Pozdravljamo i podržavamo 

svaku inicijativu koja bi pomogla situiranju veterinarstva 

i doktora veterinarske medicine te predstavljanju 

našega mikrokozmosa u društvu i svijetu. Naša je ambicija 

veterinarstvo učiniti važnijim, prisutnijim, prihvat- 

PONIŠTENJE FOTONATJEČAJA 


ljivijim i prepoznatljivijim. Opći defetizam u društvu, 

koji je osobito snažno izražen među mnogim kolegama 

u praksi, potrebno je promijeniti u svijest o našoj 

nužnosti, važnosti i nezaobilaznosti. Pritom valja misliti 

na argumente i razinu koju kanimo podržavati i održati. 

Ozračje bezvoljnosti, nepovjerenja, gubitak ideala, besperspektivnost 

svladavaju se upornom borbom ne samo 

institucija nego i pojedinaca koji neće odustati, predati 

se na prvoj zapreci. 

Pozivamo sve kolege da nam se obrate s povjerenjem. 

Uredništvo će se pobrinuti za opremu, ali i za diskreciju 

i zaštitu autora, dakle poštivat ćemo anonimnost 

ako tako zahtijevate. Pokrenut ćemo i učiniti stalnim 

rubrike: 

Kolumna 

Polemika 

Gost urednik 

Intervju 

Komentari zbivanja (struka, drugačija mišljenja, zbivanja 

u struci, društveni događaji, umjetnost i veterinari…) 

Koja je Vaša dijagnoza 

Neobični i rijetki nalazi 

Paradoksi 

Postanite naš suradnik pišući priloge za spomenute 

rubrike. Svaki prijedlog razmotrit ćemo i na njega Vam 

odgovoriti, a eventualno neprihvaćanje obrazložiti. 

Jačanjem suradnje stvorit ćemo krug povjerenja, 

tema, suradnika i, vjerujem, uspjeti u nakani da časopis 

bude Vaš više nego do sada. 

Kao što sam na početku spomenuo, HVK nastavlja 

aktivnosti Društva veterinara i veterinarskih tehničara. 

Veterinarski tehničari također su u procijepu uzrokovanim 

potpunim neredom i nereguliranim statusom. Predlažem 

da nam se pridruže i suradnjom u Hrvatskome 

veterinarskome vjesniku pridonesu boljitku svoga statusa, 

ali i statusa veterinarske struke. Među našim suradnicima 

tražimo i marljive suradnike za časopis. Hvala 

i srdačan pozdrav! 

Kontakt: dgeres@vef.hr 

prof. dr. sc. Darko Gereš 

Zbog premaloga broja pristiglih fotografi ja za Fotonatječaj raspisan u prošlome broju HVV-a natječaj se poništava. 

Pozivam i dalje sve ljubitelje fotografi ja da svoje fotografi je slobodno šalju na e-poštu: hvv.urednik@gmail. 

com. U dogovoru možemo ih objaviti u jednome od idućih brojeva HVV-a. 

17

novi članovi 

FOB 

FOND ZA POMOĆ OBITELJIMA POGINULIH I 

NESTALIH VETERINARA U DOMOVINSKOME RATU – FOB 

Zahvaljujemo na uplatama u FOB: 

NOVČANE UPLATE DO 1.12.2011. 

Dr. Ante Glibotić, Njemačka 1.500,00 10. 1. 2011. 

Hrvatska veterinarska komora 2.087,00 11. 1. 2011. 

VS Đurđevac 1.500,00 23. 3. 2011. 

VS Požega 1.000,00 24. 3. 2011. 

VA More, Šibenik 500,00 24. 3. 2011. 

VA Benkovac 500,00 24. 3. 2011. 

VA Glina 400,00 28. 3. 2011. 

VS Veterina d.o.o., Nova Gradiška 1.000,00 28. 3. 2011. 

VA Hrvace 500,00 28. 3. 2011. 

VS Osijek 500,00 28. 3. 2011. 

Zvonimir Došen, Bjelovar 50,00 28. 3. 2011. 

VS Pregrada 500,00 29. 3. 2011. 

POPIS NOVIH ČLANOVA HVK (1.7.2011. – 1.12.2011.) 

A 

Marija Agičić, dr. med. vet., 

Slavonski Brod 

Karla Alavanja, dr. med. vet., 

Zadar 

Ana Andraši Žemba, dr. med. 

vet., Zagreb 

B 

Lea Borča, dr. med. vet., Zagreb 

Saša Bupić, dr. med. vet., Zagreb 

Č 

Ivan Črne, dr. med. vet., 

Draganići 

D 

Mia Dabinović, dr. med. vet., 

Zagreb 

Dunja Deković, dr. med. vet., 

Đurđenovac 

F 

Vanja Fabijan, dr. med. vet., 

Polum – Velika Pisanica 

18 

H 

Dario Hanaftaler, dr. med. vet., 

Čepin 

J 

Dalibor Jareš, dr. med. vet., Daruvar 

David Jolić, dr. med. vet., Bjelovar 

Eni Jurišić, dr. med. vet., Zagreb 

K 

Marko Kelava, dr. med. vet., 

Drenovci 

Martin Knežević, dr. med. vet., 

Davor 

Marina Kosanović, dr. med. vet., 

Vrbovec 

Krešimir Krnić, dr. med. vet., 

Đakovo 

Dr. sc.Nada Kučer, dr. med. vet., 

Zagreb 

L 

Nataša Lončar, dr. med. vet., Rijeka 

LJ 

Stipe Ljubičić, dr. med. vet., Vrbovec 

VS Vrbovec 1.000,00 30. 3. 2011. 

Ivica Vujević, VS Vrbovec 500,00 30. 3. 2011. 

VA Tin d.o.o., Donji Kukuruzari 500,00 1. 4. 2011. 

VS Daruvar 500,00 5. 4. 2011. 

VS Valpovo 1.000,00 7. 4. 2011. 

Bioinstitut d.o.o., Čakovec 1.000,00 12. 4. 2011. 

Hrvatska veterinarska komora 5.100,00 16. 6. 2011. 

Ruža Agičić, Slavonski Brod 205,00 19. 8. 2011. 

VS Varaždin 1.500,00 7. 9. 2011. 

VS Sisak 1.000,00 13. 9. 2011. 

Dario Geto, Lug 200,00 23. 9. 2011. 

UPLAĆENO DO 1. 12. 2011. 22.542,00 

M 

Danilo Mamula, dr. med. vet., 

Ogulin 

Mirko Marić, dr. med. vet., Ližnjan 

Jasminka Mužević, dr. med. vet., 

Primošten 

O 

Boris Oblučar, dr. med. vet., 

Koprivnica 

P 

Ante Pandžić, dr. med. vet., 

Benkovac 

Ana Pervan, dr. med. vet., Ivanec 

Sandra Plužarić, dr. med. vet., Tenja 

Samanta Puh, dr. med. vet., 

Svetvinčenat 

Ana Puž, dr. med. vet., Koprivnica 

R 

Tomislav Radić, dr. med. vet., 

Zagreb 

S 

Marija Sičić, dr. med. vet., Zadar 

Ante Skender, dr. med. vet., 

Krivodol 

Julijana Smiljanić, dr. med. vet., 

Karlovac 

Š 

Želimir Šišul, dr. med. vet., 

Vinkovci 

Ivana Štebih, dr. med. vet., 

Čakovec 

Adriana Štos, dr. med. vet., 

Dubravica 

T 

Rajka Turner, dr. med. vet., Zagreb 

U 

Žarko Udiljak, dr. med. vet., Zagreb 

V 

Dinko Vidušin, dr. med. vet., 

Novalja 

Mirko Vinković, dr. med. vet., 

Zagreb 

Sana Višnjić, dr. med. vet., 

Tušilović 


MPRRR - UPRAVA ZA VETERINARSTVO 

12. POGLAVLJE – SIGURNOST HRANE, VETERINARSTVO I 

FITOSANITARNI NADZOR: NOVOSTI I AKTUALNOSTI 

UVOD 

Kako bi se stekla 

jasnija slika o odnosima 

između RH i EU-a, 

valja istaknuti da je u 

listopadu 2001. godine 

zaključen Sporazum o 

stabilizaciji i pridruživanju 

(SSP), čime su 

prvi put uspostavljeni 

ugovorni odnosi između 

RH i EU-a. Sporazum 

je u potpunosti stupio 

na snagu 1. veljače 

2005. godine. 

Sporazum između 

ostaloga sadrži odredbe 

o regionalnoj suradnji, 

slobodi kretanja 

roba, slobodi pružanja usluga te obvezu RH da uskladi 

zakonodavstvo s pravnom stečevinom EU-a (franc. acquis 

communautaire). 

U veljači 2003. godine Hrvatska je EU-u uputila zahtjev 

za punopravno članstvo. Zahtjev je prihvaćen u 

travnju 2004. godine, a pristupni su pregovori započeli 3. 

listopada 2005. godine, čime je RH stekla status zemlje 

kandidatkinje. 

Tijekom 2006. godine obavljen je analitički pregled i 

ocjena usklađenosti zakonodavstva RH s pravnom stečevinom 

EU-a (engl. screening), čiji je glavni cilj bio utvrditi 

postojeće razlike u svakom poglavlju pregovora između 

zakonodavstva države kandidatkinje i pravne stečevine 

EU-a. Važno je napomenuti da se pravna stečevina EU-a 

dijeli u 35 poglavlja, a područje veterinarske djelatnosti 

nalazi se u ukupno četiri poglavlja: 

1. poglavlje: Sloboda kretanja roba – veterinarskomedicinski 

proizvodi 

3. poglavlje: Pravo poslovnoga nastana i sloboda 

pružanja usluga – usluge u veterinarstvu 

12. poglavlje: Sigurnost hrane, veterinarstvo i fi tosanitarna 

politika 

27. poglavlje: Okoliš – dobrobit životinja. 

12. POGLAVLJE 

Iako su spomenuta četiri poglavlja pregovora, najzah- 

tjevnije i najopsežnije bilo je 12. poglavlje, koje je činilo 

ukupno trećinu svih propisa pravne stečevine koju je RH 

trebala uskladiti. 

Nakon obavljenoga screeninga Europska komisija (EK) 

utvrdila je da RH nije dovoljno spremna za otvaranje pregovora 

u 12. poglavlju te je preporučila da prije otvaranja 

pregovora trebaju biti ispunjena četiri minimalna preduvjeta 

(eng. benchmarks). 

Stoga je RH tijekom 2007. i 2008. godine izradila i EK 

dostavila sve dokumente potrebne za otvaranje pregovora 

u 12. poglavlju: 

Novi okvirni zakoni, Zakon o veterinarstvu i Zakon 

o hrani, koji omogućuju potpuni prijenos pravne 

stečevine EU-a i propisuju jasnu podjelu ovlasti u 

području koje uređuju spomenuti zakoni 

Strategija za prijenos, provedbu i primjenu pravne 

stečevine EU-a za 12. poglavlje i Akcijski plan za 

kontrolu i iskorjenjivanje klasične svinjske kuge u 

domaćih i divljih svinja 

Implementacija odgovarajućega sustava za identifi 

kaciju i registraciju svinja, koza i ovaca te poduzimanje 

svih mjera za otklanjanje nesukladnosti između 

sustava za identifi kaciju i registraciju goveda 

i njihova kretanja 

Kategorizacija svih objekata u poslovanju s hranom 

koja se temeljila na pravnoj stečevini EU-a i koja je 

poslije služila za izradu Nacionalnoga programa za 

unaprjeđivanje objekata koji posluju s hranom. 

Pošto su dostavljeni dokumenti, pregovori u 12. poglavlju 

započeli su 2. listopada 2009. godine. 

Pregovaralo se o uvjetima pod kojima će RH prihvatiti 

i primijeniti pravnu stečevinu Europske unije u 12. poglavlju, 

uključujući traženje prijelaznih razdoblja ili izuzeća od 

pojedinih odredaba europskih propisa. 

Dok se pregovaralo, pred RH stavljena su tri dodatna 

minimalna preduvjeta za zatvaranje pregovora u 12. poglavlju. 

U skladu s tim izrađeni su sljedeći dokumenti: 

Nacionalni program za unaprjeđenje objekata u poslovanju 

s hranom životinjskoga podrijetla i objekata 

u poslovanju s nusproizvodima životinjskoga 

podrijetla koji nisu za prehranu ljudi. Spomenuti 

program sadrži strategiju za unaprjeđivanje objekata, 

načine fi nanciranja unaprjeđivanja objekata, 

precizan plan nadzora nadležnih tijela u svrhu procjene 

napretka u postupku unaprjeđenja i strategi- 

19 19

ju uporabe sirovoga mlijeka koje nije u skladu sa 

standardima EU-a. 

Uspostava sustava službenih kontrola u području 

veterinarstva. RH se tim dokumentom obvezala 

uskladiti sustav službenih kontrola za životinje i 

životinjske proizvode, uključujući i njegovo fi nanciranje 

u skladu s europskim sustavom službenih 

kontrola. Od 1. kolovoza 2009. godine subjekti u 

poslovanju s hranom započeli su plaćati pristojbe 

za službene kontrole izravno u državni proračun. 

U skladu s tim naknade ovlaštenim veterinarima i 

ovlaštenim veterinarskim organizacijama za obavljanje 

kontrole isplaćuju se iz državnoga proračuna. 

Spomenutim je sustavom pristojbi i naknada onemogućen 

sukob interesa nad službenim kontrolama 

u području veterinarstva. 

Administrativni kapaciteti za primjenu pravne stečevine 

u 12. poglavlju. Izrađen je dokument kojim 

se RH obvezuje da će do pristupanja napredovati 

i jamčiti provedbu cjelokupne pravne stečevine u 

svezi s 12. poglavljem, odnosno da će ispuniti sve 

administrativne, ali i infrastrukturne zahtjeve. 

Nakon svih ispunjenih obveza pregovori u 12. poglavlju 

privremeno su okončani 27. srpnja 2010. godine. 

REZULTATI PREGOVORA 

Dok su se izrađivali dokumenti za zatvaranje pregovora 

u 12. poglavlju, započeo je proces izrade pregovaračkoga 

stajališta RH za 12. poglavlje. Važno je napomenuti da je 

pregovaranje o usvajanju pravne stečevine u svezi s 12. 

poglavljem specifi čno budući da se radi uključivanja na 

zajedničko tržište i stvaranja konkurentnosti utvrđuje vremenski 

okvir u kojemu će europske norme i standardi biti 

posve prihvaćeni. Posljedica svakog eventualnoga traženja 

izuzeća od pojedinih odredaba propisa EU-a bila bi nemogućnost 

pristupanja zajedničkome tržištu jer RH ne bi mogla 

jamčiti da na svome području primjenjuje iste standarde 

kakvi se primjenjuju na području drugih država članica. 

20 

Mogućnost zadržavanja kokoši nesilica u postojećim 

kavezima koji nisu u skladu s propisima EU-a 

(neobogaćeni kavezi) nakon pristupanja EU-u, i to 

do kraja proizvodnih ciklusa (koji su započeli prije 

dana pristupanja Hrvatske EU-u) u razdoblju koje 

neće biti duže od 12 mjeseci od dana pristupa. RH 

je zatražila prijelazno razdoblje (odgoda od primjene 

propisa EU-a) budući da je u tom sektoru na temelju 

analize utvrđeno da više od 80 % hrvatskih 

peradarnika nije u skladu s europskim standardima. 

Nakon pristupanja EU-u, a najdulje do 31. prosinca 

2015., za određene objekte u poslovanju s hranom 

životinjskoga podrijetla (sektor mesa, mlijeka, ribe) 

i za određene objekte u poslovanju s NŽP-om koji 

do dana pristupa EU-u neće postići usklađenost sa 

strukturnim zahtjevima iz pravilnika “Higijenskoga 

paketa”. Tijekom prijelaznoga razdoblja spomenutim 

objektima bit će dopušteno stavljati proizvode 

samo na tržište RH i na tržišta trećih zemalja. RH 

je zatražila prijelazno razdoblje za subjekte u poslovanju 

s hranom budući da je nakon obavljene 

kategorizacije u objektima (2007. i 2008.) utvrđeno 

da oko 80 % njih ne udovoljava europskim standardima. 

I na kraju zbog svoga je zemljopisnoga položaja 

RH u svezi s Neumskim koridorom zatražila i dobila 

izuzeće koje se odnosi na promet proizvoda životinjskoga 

podrijetla. Naime taj koridor pošiljke će 

prolaziti bez graničnoga veterinarskoga pregleda, 

uz uvjet da se provoz tih pošiljaka nadzire tako da 

se ne upotrebljavaju otvorena vozila za prijevoz, da 

se vozila plombiraju te da se ne prevoze pošiljke 

živih životinja (osim kućnih ljubimaca u pratnji vlasnika). 

OBVEZE NAKON PRISTUPANJA 

Pregovori RH s EU-om okončani su 30. lipnja 2011. godine. 

1. srpnja 2013. godine RH će postati punopravnom 

članicom EU-a. 

U svrhu praćenja ispunjavanja obveza radi okončanja 

pregovora o spomenutome poglavlju u srpnju 2010. godine 

EK je uvela nadzor (monitoring) u obliku “monitoringtablica”. 

Monitoring-tablice dostavljaju se RH dva puta godišnje 

i nakon ispunjavanja dostavljaju se na procjenu EK. 

VETERINARSKO ZAKONODAVSTVO 

Važnost veterinarskoga zakonodavstva očituje se i u višestrukoj 

sukladnosti (engl. cross compliance). Naime 9. i 10. 

člankom Zakona o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnome 

razvoju (Narodne novine broj 92/10) utvrđeno je da 

korisnici potpora u poljoprivredi moraju ispunjavati uvjete 

višestruke sukladnosti u poljoprivrednoj proizvodnji i 

sudjelovati u sustavu savjetovanja poljoprivrednika (koje 

u području veterinarske nadležnosti provode veterinarske 

organizacije s javnim ovlastima). Uvjeti višestruke sukladnosti 

minimalni su zahtjevi upravljanja na poljoprivrednim 

gospodarstvima, odnosno obvezni postupci kojih se moraju 

pridržavati poljoprivredna gospodarstva prilikom obavljanja 

poljoprivredne djelatnosti, a vezani su uz: 

– zaštitu okoliša, zdravlje ljudi, životinja i bilja te dobrobit 

životinja i 

– dobru poljoprivrednu i okolišnu praksu. 

Preko 60 % zahtjeva višestruke sukladnosti u svezi je s 

veterinarskim propisima: 

o identifi kaciji i registraciji životinja 

o dobrobiti životinja 

o prijavi zaraznih bolesti 

o sigurnosti hrane u primarnoj proizvodnji te 

o zabrani uporabe hormona u hranidbi. 

Zakonom je također određeno da se korisnicima potpora, 

ako ne ispunjavaju odredbe spomenutih propisa, potpore 

umanjuju ili pak gube pravo na njih. Uloga veterinarske 

službe u savjetovanju u primarnoj proizvodnji važna 

je za cjelokupno gospodarstvo budući da je to preduvjet 

da primarna proizvodnja ostvari mogućnost primanja potpora, 

samim tim stekne konkurentnost i mogućnost da te 

proizvode stavlja na zajedničko tržište. 


Budući da je edukacija veoma važna za svakodnevno 

obavljanje veterinarske djelatnosti, Uprava za veterinarstvo 

tijekom proteklih godina organizirala je niz tečajeva 

za veterinare i sve one koje ti propisi obvezuju. Tako 

je tijekom 2010. godine educirano oko 1.200, a u 2011. 

godini više od 1.800 ovlaštenih veterinara, veterinarskih 

inspektora, službenih veterinara, posjednika i prijevoznika 

životinja, predstavnika subjekata koji posluju s hranom i 

djelatnika Carinske uprave. 

U 2012. godini Uprava za veterinarstvo nastavlja s tečajevima 

edukacije. U tijeku je izrada Programa edukacije 

za 2012. godinu, koji će sadržavati aktualne teme iz područja 

provedbe veterinarske djelatnosti. Od ove godine 

u njegovu su izradu uključene i veterinarske organizacije 

koje dostavljaju svoja mišljenja i predlažu teme iz područja 

provedbe veterinarske djelatnosti iznimno važne za njihov 

svakodnevni rad. 

I na kraju, EK je najavila objavu europskoga zakona 

o zdravlju životinja (Animal Health Law), budući da je 

kompleksnost propisa osnovni problem veterinarskoga 

zakonodavstva u EU-u. Novim zakonom planira se zamijeniti 

postojeći kompleksni set propisa jednim, jednostavnim 

i usklađenim zakonodavnim okvirom, odnosno 

pojednostaviti, pojasniti i uskladiti sadašnje zakonodavstvo 

EU-a te popuniti pravne praznine i izbjeći nepotrebna 

ponavljanja u različitim propisima. Spomenuti 

zakon neće sadržavati odredbe o službenim kontrolama, 

a završetak izrade predviđen je za ožujak 2012. godine, 

nakon čega slijedi upućivanje u parlamentarnu proceduru. 

Sandra Gutić, 

načelnica Odjela za opće poslove, međunarodnu suradnju i 

pristup EU-u Uprave za veterinarstvo 

Vet Consulting d.o.o., Daruvar, tel: 043/440 527, fax: 043/440 526 

www.vetconsulting.hr 

NOVO ! ! ! NOVO ! ! ! 

Biološko suzbijanje razvoja stajske muhe pomou ”muhe predatora” 

Neke osobine ”muhe predatora” 

Uzgojena u laboratoriju 

Dostavljaju se u PVC vreicama u razliitom razvojnom stadiju 

Nakon postavljanja, muhe se razvijaju kroz 1-3 tjedna 

Jedna vreica sa muhama pokriva površinu od cca 100 m 2 

Kako djeluje ”muha predator" 

Iz vreica se razvijaju muhe 

Odrasle muhe polažu jajašca u kanale gnojnice 

Iz jaja se razvijaju larve 

Larve "muhe predatora" se hrane larvama stajske muhe 

Larve se razvijaju do odrasle muhe 

Odrasle muhe ostaju u kanalima i ne ometaju ljude i životinje. 

Kako esto postavljati vreice u toku godine 

Prvu godina dok se muha predator ne ustabili potrebno je prva 

3 - 4 puta vreice postavljati eše u razmacima od 2 – 3 tjedna, 

a kasnije kao i sljedeih godina dovoljno je vreice postavljati 

svakih 8 tjedana. 

Biološko suzbijanje razvoja stajske muhe pomou ”muhe predatora” izvrsna je alternativa kemijskom 

suzbijanju koje može biti štetno za zdravlje ljudi i životinja, te štetno za okoliš. 

Za sve informacije obratite nam se na gore navedene brojeve telefona ! 

21 21

STATUS KLASIČNE SVINJSKE KUGE U REPUBLICI HRVATSKOJ 

Žaklin Acinger-Rogić, dr. med. vet., i Ankica Labrović, dr. med. vet. 1 , 

dr. sc. Lorena Jemeršić, dr. med. vet. 2 ( 1 Uprava za veterinarstvo MPRRR-a, 2 Hrvatski veterinarski institut) 

UVOD 

Svrha je ovoga članka pridonijeti 

održavanju svijesti 

veterinara o važnosti provedbe 

mjera ranoga otkrivanja i 

sprječavanja širenja klasične 

svinjske kuge (KSK) na području 

Republike Hrvatske 

(RH). 

Preventivno cijepljenje 

svinja protiv KSK zabranjeno je u RH od 1. siječnja 2005. 

godine. Politika nadziranja i mjere koje se provode u slučaju 

izbijanja KSK regulirani su Pravilnikom o mjerama 

za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje KSK (Narodne 

novine br. 187/04 i 123/08) i Pravilnikom o dijagnostičkom 

priručniku za KSK (Narodne novine br. 16/05 i 

62/08). Pravilnicima su preuzete odredbe propisa EU-a 

koje utvrđuju minimalne mjere i postupke u slučaju pojave 

KSK (Council Directive 2001/89/EC i Commission Decision 

2002/106/EC). 

Nakon promjene politike kontrole KSK prva epidemija 

te bolesti (prostorno vrlo ograničena) utvrđena je u drugoj 

polovici 2006. godine. Primarni slučaj KSK potvrđen 

je u Borovu u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dakle oko 

godinu i pol nakon prestanka preventivnoga cijepljenja 

svinja protiv KSK. Epidemija KSK 2006. godine (distribucija 

mjesta izbijanja KSK prikazana je na Karti 1) trajala 

je do prosinca 2006. godine, kada su, nakon propisanoga 

pretraživanja koje je potvrdilo da virus KSK više ne cirkulira 

na zaraženome i ugroženome području, ukinute sve 

restriktivne mjere uvedene zbog pojave te bolesti. Za trajanja 

epidemije u 2006. godini usmrćeno je 11.946 svinja 

na 91 mjestu izbijanja bolesti (gospodarstvu). 

Početkom 2007. godine u Otoku u Vukovarsko-srijemskoj 

županiji potvrđen je novi primarni slučaj KSK koji 

epidemiološki nije izravno povezan sa slučajevima KSK 

u 2006. godini. 

Epidemiju KSK 2006. i epidemiju 2007./2008. obilježilo 

je dugo razdoblje tzv. “tihoga širenja” uzročnika te 

bolesti. Osim toga tijekom epidemije KSK u 2007. virus 

KSK proširio se prometom svinja iz Vukovarsko-srijemske 

županije u zapadne dijelove zemlje, a odatle uglavnom 

ilegalnim prometom (najčešće do desetak) svinja u još 

osam županija. Na Karti 2 prikazana su mjesta izbijanja 

epidemije KSK 2007./2008. 

Posljednji slučaj infekcije KSK u domaćih svinja u našoj 

zemlji potvrđen je u ožujku 2008. godine. 

Na temelju rezultata intenzivnoga nadziranja populacije 

domaćih svinja na KSK može se s velikom preciznošću 

i povjerenjem zaključiti da u posljednje tri i pol 

22 

godine nije bilo cirkulacije virusa KSK u uzgojima domaćih 

svinja. 

KLASIČNA SVINJSKA KUGA 

Klasična svinjska kuga (KSK) vrlo je kontagiozna bolest 

svinja uzrokovana virusom iz roda Pestivirusa (gen. 

Pestiviridae) porodica Flaviviridae. Od KSK obolijevaju 

jedino domaće i divlje svinje, a izbijanje KSK u pravilu 

uzrokuje vrlo velike ekonomske štete. KSK se pojavljuje 

u akutnome, subakutnome, kroničnome, perzistentnome 

ili inaparentnome obliku, ovisno o virulenciji soja virusa 

i osjetljivosti svinja (npr. dobna kategorija). Prosječna je 

inkubacija 3 – 7 dana, a može varirati 3 – 14 dana, što 

ovisi o soju, količini i načinu unosa virusa u organizam. 

U akutnome obliku smrt uslijedi 10 – 20 dana nakon infekcije. 

Serokonverzija se pojavljuje tek 2 – 3 tjedna nakon 

infekcije zbog imunosupresivnoga učinka virusa KSK. 

Klinički simptomi ovise o obliku KSK, no zbog izrazitoga 

endotelnoga i celularnoga tropizma virusa pojavljuju se 

krvarenja po koži i sluznicama (tonzilitis, krvarenja u limfnim 

čvorovima, slezeni, bubregu, mokraćnome mjehuru) 

i opći infekciozni sindrom. Može se pojaviti encefalitis i 

gastroenteritis. KSK se širi izravno i neizravno. Virus se 

prenosi najčešće preko sekreta i ekskreta zaraženih životinja. 

Vozila i ljudi koji su u kontaktu sa zaraženim svinjama, 

a često i veterinari, važni su u lancu neizravnoga širenja 

infekcije KSK. Prirodni je pripust također čest način širenja 

KSK. Virus KSK često se prenosi napojem koji sadrži 

termički neobrađeno meso ili proizvode svinjskoga mesa 

podrijetlom od zaraženih svinja. Put ulaska virusa KSK u 

organizam dišni je i probavni sustav, konjuktiva, oštećena 

koža i spolni sustav. 

Karta 1: Pregled mjesta izbijanja KSK u 2006. godini 

% 

% 

% 

% %%% % 

% % 

% 

% 

% % 


Karta 2: Mjesta izbijanja epidemije KSK 2007. – 2008. 

KSK U DIVLJIH SVINJA 

KSK u divljih svinja posljednji je put potvrđen u studenome 

2008. godine (Karta 3), no određeni broj seropozitivnih 

divljih svinja utvrđen je tijekom provedbe 

programa nadziranja KSK u divljih svinja 2009. i 2010. 

godine. Rezultati nadziranja KSK u divljih svinja prikazani 

su u Tablici 2. Kontinuirano nadziranje KSK u divljih 

svinja i utvrđivanje statusa infekcije KSK preduvjet 

je za utvrđivanje statusa zemlje u svezi s KSK. 

Karta 3 

$ 

$ 

$ 

$ $ $ 

$ 

$ $ 

$ 

$ 

$ 

$ 

$ 

$$ $ $ 

$ 

$ 

$ $ $ 

$ 

$ 

$ $ $ 

$ 

$ 

$ $ 

$ 

$ 

$ $ 

Područja lovišta u kojima je utvrđen virus 

u divljih svinja u 2008. godini 

/ 

NADZIRANJE KSK U RH 

Nadziranje KSK u domaćih i divljih svinja određeno 

je Naredbom o mjerama zaštite zdravlja životinja od 

zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom fi nanciranju 

za tekuću godinu, tj. programima nadziranja KSK u domaćih 

i divljih svinja (u daljnjem tekstu: programi). Programima 

su određeni ciljevi provedbe te detaljan način 

provedbe: uzimanje i dostava uzoraka, popratni obrasci, 

osobe i laboratoriji uključeni u provedbu, gospodarstva 

i lovišta u kojima se uzimaju uzorci, broj uzoraka te nadzor 

provedbe. 

$ 

$$ 

$ 

$ 

$ 

$ 

$ $ $$ $ 

$ 

$ 

$ $ $ 

$ $ 

$ 

Legend 

XVI/11-MarApr2008-VI 

III/38_20Nov08-RTPCR 

Value 

High : 254 

Low : 0 

Rezultati provedbe programa nadziranja domaćih 

svinja prikazani su u Tablici 1. 

Tablica 1 

Godina 

Broj serološki 

pretraženih 

uzoraka 

Domaće svinje 

Broj 

seropozitivnih 

svinja 

% 


2009. 12.013 23 0,2 % 

2010. 

2011. 

40.123 91 0,2 % 

(siječanj – 

listopad) 

24.100 17 0,1 % 

Rezultati provedbe programa nadziranja divljih svinja 

prikazani su u Tablici 2. 

Tablica 2 

Godina 

Broj 

serološki 

pretraženih 

uzoraka 

Divlje svinje 

Broj seropozitivnih 

divljih 

svinja 

% 


Broj 

virološki 

pretraženih 

uzoraka 

Broj 

virološki 

pozitivnih 

2009. 4.986 64 1,3 % 6.964 0 

2010. 

2011. 

8.802 76 0,9 % 8.797 0 

(siječanj 

– listopad) 

6.936 16 0,2 % 6.928 0 

Glavni je cilj programa rano otkrivanje KSK, a time i 

sprječavanje širenja bolesti na veći broj životinja i veće 

područje te osiguravanje nesmetane trgovine svinjama i 

mesom svinja u državi i izvan nje. Uloga veterinara ključna 

je za ostvarenje tog cilja. Pri provedbi programa nadziranja 

KSK, odnosno pri svakom obilasku farme, objekta 

ili mjesta gdje se drže svinje, veterinari su dužni provoditi 

stroge biosigurnosne mjere radi sprječavanja unošenja 

i širenja virusa KSK, od poštivanja načela asepse i antisepse, 

uporabe zaštitne odjeće i obuće za jednokratnu 

uporabu pri svakom posjetu farmi, pranja ruku pri ulasku 

u farmu i izlasku s farme, dezinfekcije obuće pri ulasku 

u farmu i izlasku s farme do primjene drugih prikladnih 

biosigurnosnih mjera na farmi. Veterinari su također dužni 

upozoravati posjednike svinja o čimbenicima rizika za 

unošenje i širenje virusa klasične svinjske kuge na gospodarstvu, 

a osobito da novonabavljene svinje drže u odvojenim 

objektima najmanje 15 dana. 

U okviru ranoga otkrivanja KSK važno je istaknuti isključivanje 

KSK i prijavu sumnje na KSK. 

Isključivanje KSK (bez određivanja provedbe mjera iz 

4. članka Pravilnika o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i 

iskorjenjivanje KSK). 

Ako prilikom petodnevne primjene antibakterijske 

terapije nema pada tjelesne temperature i poboljšanja 

23 23

zdravstvenoga stanja svinja ili ako prilikom uginuća 

svinja nije moguće utvrditi razlog, veterinar je dužan 

uzeti uzorke (krvi i/ili organa) u svrhu isključivanja 

KSK. Uzorci se šalju uz propisani popratni obrazac iz 

programa (klasična svinjska kuga (KSK) – obrazac za 

uzorkovanje) te se od laboratorija obvezno traži serološka 

i virološka pretraga. Vrlo je važno da se tom 

mogućnošću treba koristiti samo ako epidemiološki 

pokazatelji ne ukazuju na mogućnost unošenja virusa 

KSK u uzgoj svinja i kada je veterinar siguran da se 

promet svinja na tom gospodarstvu odvija na propisani 

način, a biosigurnost na gospodarstvu zadovoljava. 

Do dobivanja rezultata pretrage iz laboratorija 

veterinar ne smije izdavati svjedodžbe o zdravstvenome 

stanju i mjestu podrijetla životinje za svinje 

podrijetlom s toga gospodarstva te je dužan upozoriti 

posjednika na važnost održavanja visoke biosigurnosti 

u tom razdoblju (npr. dezinfekcija, izbjegavanje 

kontakta s drugim gospodarstvima). 

Veći broj pretraženih uzoraka uzetih u svrhu isključivanja 

KSK osigurava precizniju procjenu statusa 

KSK. 

Od siječnja do listopada 2011. godine KSK je isključen 

u 103 svinje iz 91 gospodarstva. 

Sumnja na KSK 

Pri svakoj pojavi kliničkih znakova koji upućuju 

na KSK, uginuća prilikom kojeg nije moguće utvrditi 

razlog, patoanatomskih znakova koji mogu ukazivati 

na KSK, epidemioloških podataka te prilikom 

bilo kojeg slučaja kada nije moguće na odgovarajući 

način isključiti KSK, veterinar je dužan prijaviti 

sumnju na KSK. Sumnja se prijavljuje bez odgađanja 

Upravi za veterinarstvo (u daljnjem tekstu: Uprava) i 

nadležnom veterinarskome inspektoru, a Uprava aktivira 

Stručnu skupinu za KSK koja izlazi na teren u 

svrhu provedbe mjera za potvrđivanje ili isključivanje 

sumnje na KSK. Nadležni veterinarski inspektor određuje 

mjere propisane 4. člankom Pravilnika o mjerama 

za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje klasične 

svinjske kuge. Suradnjom veterinara, nadležnog veterinarskoga 

inspektora i Stručne skupine osigurava se 

pravodobna i potpuna primjena svih naređenih mjera 

u slučaju sumnje na KSK. 

Broj prijavljenih sumnji na KSK u RH vrlo je malen, 

pogotovo ako se uzme u obzir pojavnost drugih bolesti 

svinja koje izazivaju simptome koji su diferencijalno 

dijagnostički važni i za postavljanje sumnje 

na KSK. Svijest veterinara o mogućoj sumnji na KSK 

potrebno je ojačati, a posebice je važno da veterinari 

u svome svakodnevnome kontaktu informiraju 

posjednike svinja i potaknu ih da prijavljuju uginu- 

24 

ća ili bolesti svojih životinja. Važno je spomenuti da 

posjednici koji prijave uginuće ili pojavu bolesti ne 

snose nikakav trošak uzorkovanja i provedbe mjera te 

da se posjednicima isplaćuje naknada za svaku svinju 

usmrćenu ili zaklanu u dijagnostičke svrhe. Također 

se veterinarima isplaćuje naknada za njihov rad u 

okviru provedbe mjera u svezi s KSK. 

Zadovoljavajući broj prijavljenih sumnji na KSK 

pokazatelj je dobro uspostavljenoga sustava ranoga 

otkrivanja KSK, dobre educiranosti i visoke svijesti 

veterinara koji time osiguravaju potpunu kontrolu 

zdravlja životinja na području svoje nadležnosti. 

Tablica 3: Broj prijavljenih sumnji na KSK 2009. (siječanj 

– listopad 2011.) 

Godina 

Broj prijavljenih sumnji na KSK 

Broj sumnjivih 

gospodarstava 

Sumnja 

prijavljena 

na osnovi 

kliničkih 

znakova 

Sumnja prijavljena 

na osnovi 

seropozitivnoga 

nalaza 

protutijela na 

KSK 

2009. 4 1 3 

2010. 

2011. 

22 3 19 

(siječanj 

– listopad) 

11 6 5 

NAREDBA O MJERAMA SPRJEČAVANJA POJAVE I 

ŠIRENJA KSK 

U RH je na snazi Naredba o mjerama sprječavanja 

pojave i širenja KSK (Narodne novine broj 135/11, u 

daljnjem tekstu: Naredba) kojom su propisani dodatni 

uvjeti kojima moraju udovoljavati pošiljke svinja 

u prometu iz Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Vukovarsko-srijemske 

županije na područje ostalih županija 

u RH. Sve svinje koje se stavljaju u promet izvan 

ovih triju županija moraju biti klinički pregledane 

(pregled obuhvaća i termometriranje), a svinje koje 

se upućuju u daljnji uzgoj moraju biti i virološki pretražene 

s negativnim rezultatom. Do kraja listopada 

ove godine na KSK su virološki pretražene 14.322 

svinje. 

REGISTRACIJA GOSPODARSTVA, PROMET I MIGRA- 

CIJE SVINJA 

Svako gospodarstvo koje drži dvije ili više svinja 

mora biti registrirano jedinstvenim identifi kacijskim 

brojem gospodarstva (JIBG) u Registru farmi (RF) 

unutar Jedinstvenoga registra domaćih životinja 


(JRDŽ). Svinje moraju biti označene, a promet svinja 

mora biti registriran u skladu s odredbama Pravilnika 

o obveznom označavanju i registraciji svinja (Narodne 

novine br. 51/07). Svaki promet svinja koji se odvija suprotno 

odredbama Pravilnika o obveznom označavanju 

i registraciji svinja mora se prijaviti nadležnom veterinarskome 

inspektoru. Posjednike se mora stalno podsjećati 

na obvezu označavanja svinja i vođenja registra 

svinja na gospodarstvu. Svaki promet svinja, što znači i 

promet jedne svinje, mora biti registriran u elektroničkoj 

bazi podataka (Registar svinja). 

Važno je napomenuti da je promet svinja u svrhu 

prirodnoga pripusta zabranjen. 

Držanje svinja na paši dopušteno je samo pod kontroliranim 

uvjetima na registriranome gospodarstvu te 

jedino ako je onemogućen kontakt s divljim svinjama i 

svinjama koje se drže nekontrolirano. 

Na svakom gospodarstvu na kojemu se drže svinje 

moraju se osigurati minimalni biosigurnosni uvjeti u 

skladu s odredbama Naredbe o mjerama zaštite zdravlja 

životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom 

fi nanciranju za tekuću godinu. 

ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA PROCJENU STATUSA 

KSK U RH 

Glavni čimbenici koji utječu na procjenu statusa 

KSK u RH loša je biosigurnost u uzgojima s malim 

brojem svinja, pogotovo u ruralnim dijelovima zemlje. 

Ako se posjednici ne pridržavaju odredaba Pravilnika 

o obveznom označavanju i registraciji prometa svinja, 

ugrožava se transparentnost sustava registracije 

prometa svinja u cijeloj zemlji. Mali broj prijavljenih 

sumnji može ukazivati na prenisku svijest veterinara ili 

na to da posjednik ne prijavljuje uginuće i bolest svinja. 

Kako bi se umanjio negativan učinak svih spomenutih 

čimbenika, veterinari moraju redovito i potpuno 

provoditi sve propisane mjere, a osobito mjere određene 

Programima nadziranja KSK u svrhu ranoga otkrivanja 

i sprječavanja širenja KSK. 

ULOGA DOKTORA VETERINARSKE MEDICINE U 

NADZORU KSK 

Postupanje i svijest veterinara također su ključni za 

procjenu statusa KSK u RH, a redovita provedba isključivanja 

KSK i prijava sumnje na KSK dokaz je funkcioniranja 

veterinarskoga sustava u cijelosti. 

Također je iznimno važno da se program nadziranja 

KSK u domaćih svinja provede u potpunosti, na svim 

gospodarstvima i na odgovarajućemu broju svinja, kako 

bi rezultati provedbe bili vjerodostojni. Pritom je vrlo 

važno da veterinari budu dobro upoznati sa svrhom i 

ciljevima programa, propisanim obrascima koji prate 

dostavu uzorka u laboratorij, načinom uzorkovanja, 

traženim dijagnostičkim pretragama i postupanjem veterinara 

u slučaju sumnje na KSK. Svaki propust u provedbi 

programa umanjuje vrijednost ukupnoga rezultata, 

za što su veterinari izravno odgovorni. Stoga ako 

posjednik onemogućava provedbu mjere iz bilo kojeg 

razloga, to mora biti prijavljeno Upravi za veterinarstvo 

te nadležnom veterinarskome inspektoru. 

Veterinari su imali ključnu ulogu u uspješnoj eradikaciji 

KSK tijekom epidemije KSK 2006. i epidemije 

KSK 2007./2008. Veterinarska mreža, tj. mreža veterinarskih 

organizacija u RH najvažnija je karika u provedbi 

tog i drugih zahtjevnih projekata kojima je svrha 

sprječavanje pojave i rano otkrivanje opasnih zaraznih 

bolesti životinja. 

Veliki izazov za veterinarsku struku ostaje jačanje 

uloge veterinara kao edukatora posjednika o preventivnim 

mjerama, osobito u trenutku poduzimanja mjera 

radi otkrivanja i isključivanja opasnih zaraznih bolesti 

životinja. Razumijevanje politike necijepljenja u svrhu 

dostizanja najvišega zdravstvenoga statusa životinja 

te provedba preventivnih biosigurnosnih mjera za 

sprječavanje pojave i širenja zaraznih bolesti životinja 

izazov je za veterinare. Status KSK u našoj zemlji 

i trenutna politika nadziranja te bolesti dokaz su da 

hrvatsko veterinarstvo ima kapacitete za odgovor na 

najkompleksnije stručne izazove. 

Literatura: 

1. Zakon o veterinarstvu (NN, 41/07, 55/11) 

2. Pravilnik o mjerama za otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje 

klasične svinjske kuge (NN, 187/04, 123/08) 

3. Pravilnik o Dijagnostičkom priručniku za klasičnu 

svinjsku kugu (NN, 16/05, 62/08) 

4. Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i širenja 

klasične svinjske kuge (NN, 135/2011) 

5. Pravilnik o načinu prijave bolesti životinja (NN, 62/11, 

114/11) 

6. Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih 

bolesti i njihovom fi nanciranju u 2011. godini 

(NN, 1/11) 

7. Nacionalni krizni plan za klasičnu svinjsku kugu. 

Info: www.mps.hr 

Kontakt: 

Uprava za veterinarstvo, Miramarska 24, 10000 Zagreb 

Tel. 01/6106 207, 01/6106 275 

Faks: 01/6109 207 

e-pošta: veterinarstvo@mps.hr 

25 25

KONTROLNA TIJELA 

I. Uvod 

Donošenjem Zakona 

o veterinarstvu (Narodne 

novine broj 41/07 i 

55/11) i Zakona o hrani 

(Narodne novine broj 

41/07 i 55/11) postavljeni 

su zakonski temelji 

za uvođenje kontrolnih 

tijela u poslove službenih 

kontrola hrane životinjskoga 

podrijetla. 

Kontrolna tijela Zakonom 

o veterinarstvu 

defi nirana su kao veterinarske 

organizacije kojima Uprava za veterinarstvo (u 

daljnjem tekstu: Uprava) Ministarstva poljoprivrede, ribarstva 

i ruralnoga razvoja (u daljnjem tekstu: MPRRR) 

povjerava pojedine poslove službenih kontrola hrane u 

objektima koji posluju s hranom životinjskoga podrijetla 

uz uvjete da su nepristrana, da nisu ni u kakvom sukobu 

interesa u svezi s povjerenim poslovima i da su akreditirana 

u skladu s hrvatskim normama. 

II. Zakonodavstvo 

Zakonski i podzakonski akti kojima su regulirana kontrolna 

tijela u Republici Hrvatskoj jesu: 

Zakon o veterinarstvu (Narodne novine broj 41/07 i 

55/11), 

Zakon o hrani (Narodne novine broj 41/07 i 55/11), 

Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode 

radi verifi kacije postupanja u skladu s odredbama propisa 

o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i zaštiti 

životinja (Narodne novine broj 99/07 i 74/08) 

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske 

organizacije, veterinarska praksa i veterinarska 

služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti (Narodne 

novine broj 45/09 i 80/10). 

Zakon o hrani 

Zakon o hrani u članku 73. propisao je da nadležno 

tijelo može prenijeti određene zadaće u svezi sa službenim 

kontrolama na jedno ili više kontrolnih tijela. 

Pravilnik o službenim kontrolama koje se provode radi 

verifi kacije postupanja u skladu s odredbama propisa o hrani 

i hrani za životinje te propisa o zdravlju i zaštiti životinja 

Pravilnikom o službenim kontrolama koje se provode 

radi verifi kacije postupanja u skladu s odredbama propisa 

o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i 

zaštiti životinja u hrvatsko je zakonodavstvo prenesena 

Uredba EC 882/2004 te je u članku 5. propisan prijenos 

26 

određenih zadaća u svezi sa službenim kontrolama (nadležno 

tijelo može prenijeti određene zadaće u svezi sa 

službenim kontrolama na jedno ili više kontrolnih tijela). 

Kontrolnome tijelu mogu se prenijeti određeni poslovi 

službenih kontrola samo ako: 

(a) postoji točan opis poslova koje kontrolno tijelo 

smije obavljati i uvjeti pod kojima ih smije provoditi; 

(b) postoji dokaz da kontrolno tijelo: 

– raspolaže stručnošću, opremom i infrastrukturom 

nužnom za obavljanje poslova koji su mu preneseni, 

– raspolaže dovoljnim brojem kvalifi ciranoga i iskusnoga 

osoblja, i 

– nepristrano je i ne postoji sukob interesa u odnosu 

na obavljanje poslova koji su mu preneseni; 

(c) kontrolno tijelo obavlja poslove i akreditirano je 

u skladu s hrvatskom normom o općim zahtjevima za 

rad različitih vrsta tijela koja provode inspekciju HRN EN 

ISO/IEC 17020:2005 i/ili u skladu s drugom odgovarajućom 

hrvatskom normom s obzirom na prenesene zadaće; 

(d) laboratoriji posluju u skladu s normom HRN EN 

ISO/IEC 17025:2007; 

(e) kontrolno tijelo obavještava nadležno tijelo o 

rezultatima provedenih kontrola redovito i na zahtjev 

nadležnoga tijela. Ako rezultati kontrola ukazuju na nesukladnost 

ili upućuju na vjerojatnost nesukladnosti, 

kontrolno tijelo mora odmah obavijestiti nadležno tijelo; 

(f) postoji učinkovita i djelotvorna koordinacija između 

nadležnoga i kontrolnoga tijela. 

Nadležno tijelo organizira prema potrebi reviziju ili 

inspekciju kontrolnih tijela na koje je prenijelo određene 

poslove. Ako se na temelju revizije ili inspekcije pokaže 

da kontrolna tijela ne obavljaju u skladu s propisanim 

prenesene im zadaće, nadležno im tijelo može oduzeti 

ovlaštenje. Ako kontrolno tijelo ne poduzme odgovarajuće 

i pravodobne mjere za uklanjanje uočenih nedostataka, 

ovlaštenje se oduzima bez odgađanja. 

Prije pristupanja Europskoj uniji nadležno tijelo koje 

prenosi određene poslove na kontrolno tijelo morat će o 

tome obavijestiti Europsku komisiju. Obavijest mora sadržavati 

detaljan opis: 

(a) nadležnoga tijela koje će prenijeti poslove; 

(b) poslova koji se prenose; i 

(c) kontrolnoga tijela na koje se poslovi prenose. 

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske 

organizacije, veterinarska praksa i veterinarska služba 

u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti 

Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati 

veterinarske organizacije, veterinarska praksa i veterinarska 

služba u sustavu provedbe veterinarske djelatnosti 

propisani su posebni uvjeti kojima moraju udovoljavati 


veterinarske stanice i veterinarske ambulante za obavljanje 

poslova kontrolnih tijela: 

(a) moraju biti nepristrane i ne smiju biti ni u kakvom 

sukobu interesa u svezi s povjerenim poslovima, 

(b) moraju biti akreditirane u skladu s normom HRN 

EN ISO/IEC 17020:2005, 

(c) moraju dokazati nadležnome tijelu da su akreditirane 

za točno određene prenesene zadaće dokumentacijom 

standardnih operativnih postupaka (SOP) i uputa 

potvrđenih od Hrvatske akreditacijske agencije, 

(d) raspolagati dovoljnim brojem odgovarajućega 

kvalifi ciranoga i iskusnoga osoblja koje nije u sukobu interesa 

u obavljanju službenih kontrola, 

(e) veterinari kontrolnoga tijela moraju biti educirani 

u području njihove nadležnosti za stručno obavljanje 

zadataka i provođenje službenih kontrola na dosljedan 

način, biti sustavno dodatno educirani te multidisciplinarno 

surađivati. 

Edukacija veterinara kontrolnoga tijela mora obuhvatiti 

sljedeća navedena područja: 

(a) Različite tehnike nadzora, kao revizija, uzimanje 

uzoraka i inspekcija, 

(b) Postupke kontrole, 

(c) Propise o hrani i hrani za životinje, 

(d) Različite faze proizvodnje, prerade i distribucije, 

kao i moguće rizike za zdravlje ljudi i, prema potrebi, 

zdravlje životinja i biljaka te za okoliš, 

(e) Procjenu nesukladnosti s propisima o hrani i hrani 

za životinje, 

(f) Opasnosti pri proizvodnji hrane i hrane za životinja, 

(g) Procjene primjene postupka HACCP-a, 

(h) Sustave upravljanja, poput programa osiguranja 

kvalitete subjekata u poslovanju s hranom i hranom za 

životinje i njihove procjene, ako su važni za ispunjavanje 

zahtjeva propisa za hranu i hranu za životinje, 

(i) Sustave službenoga certifi ciranja, 

(j) Krizne planove za slučajeve iznenadne opasnosti, 

uključujući komunikaciju između zemalja članica i Europske 

zajednice, 

(k) Propisane postupke i provedbu službenih kontrola, 

(l) Pregled pisanih, dokumentarnih materijala ili drugih 

evidencija, uključujući i onih u svezi s međulaboratorijskim 

poredbenim testiranjem, akreditacije i procjene 

rizika koji bi mogli biti važni prilikom procjene sukladnosti 

s propisima o hrani i hrani za životinje; time se mogu 

obuhvatiti i fi nancijski i komercijalni aspekti, 

(m) Sva ostala područja, uključujući zdravlje i dobrobit 

životinja, koja su potrebna da bi se osigurala provedba 

službenih kontrola. 

Isto tako propisani su i poslovi službenih kontrola 

koji se veterinarskim organizacijama kao kontrolnim tijelima 

mogu povjeriti: 

1. Zadaci u poslovima revizije dobre proizvođačke 

prakse i dobre higijenske prakse; 

2. Zadaci u inspekcijskim poslovima; 

a. Prikupljanje podataka o prehrambenome lancu; 

b. Ante mortem pregled; 

c. Kontrola postupanja u skladu s propisima o dobrobiti; 

d. Post mortem pregled; 

e. Kontrola postupanja sa specifi čnim rizičnim materijalima 

i ostalim nusproizvodima životinjskoga podrijetla; 

3. Uzorkovanje i laboratorijsko ispitivanje, uz uvjet 

da je laboratorij akreditiran u skladu s normom HRN EN 

ISO/IEC 17025:2007; 

4. Uzorkovanje u svrhu monitoringa. 

Pravilnikom je propisan postupak povjeravanja poslova 

službenih kontrola u članku 48. i 55. 

U svim slučajevima kada se utvrde nepravilnosti/nesukladnosti, 

ovlašteni veterinar kontrolnoga tijela dužan 

je u roku od 24 sata od obavljene službene kontrole izvijestiti 

veterinarskoga inspektora/službenoga veterinara 

koji je nadležan za poduzimanje mjera. 

III. Hrvatska akreditacijska agencija (HAA) 

HAA je neovisna i neprofi tna javna ustanova koja 

obavlja poslove nacionalne službe za akreditaciju u Republici 

Hrvatskoj, a osnovana radi provedbe hrvatskoga 

tehničkoga zakonodavstva koje je usklađeno s pravnom 

stečevinom Europske unije (acquis communautaire). Tehničkim 

se propisima uređuje sigurnost proizvoda i sloboda 

kretanja na unutarnjem tržištu, zaštita zdravlja građana, 

zaštita potrošača, zaštita okoliša i druga područja od 

javnoga interesa. 

Ocjenu sukladnosti proizvoda, procesa i usluga s tehničkim 

propisima i normama provode stručno i tehnički 

osposobljeni laboratoriji, certifi kacijska i inspekcijska tijela. 

Međunarodno priznati način dokazivanja osposobljenosti 

za ocjenjivanje sukladnosti jest akreditacija. 

Akreditacijom se dokazuje kompetentnost za obavljanje 

određenih ispitivanja, mjerenja, certifi kacije ili 

tehničkoga nadzora/inspekcije. Akreditacija je postupak 

kojim neovisno akreditacijsko tijelo službeno potvrđuje 

pravnoj ili fi zičkoj osobi da je sposobna provoditi određene 

poslove. 

Akreditirana tijela daju povjerenje u usluge ispitivanja, 

certifi kacije i inspekcije bez obzira je li riječ o usluzi 

državnoj upravi (zakonom uređeno područje) ili naručitelju 

po ugovoru (dragovoljno područje). 

Za razliku od akreditacije, certifi kacijom se dobiva 

potvrda o sukladnosti sustava upravljanja, proizvoda ili 

osoba s određenom normom ili specifi kacijom (HRN EN 

ISO 9001). 

HAA je neovisna, neprofi tna i nekomercijalna nacionalna 

akreditacijska ustanova i zadovoljava sve zahtjeve 

27

međunarodne i europske norme za akreditacijska tijela 

koja je u Republici Hrvatskoj prihvaćena kao hrvatska 

norma HRN EN ISO/IEC 17011:2005. 

Djelatnost HAA obuhvaća poslove i zadatke koji su 

utvrđeni Zakonom o akreditaciji, i to: 

1. akreditiranje ispitnih i umjernih laboratorija; 

2. akreditiranje pravnih i fi zičkih osoba za potvrđivanje/certifi 

kaciju proizvoda, sustava upravljanja i osoblja; 

3. akreditiranje pravnih i fi zičkih osoba koje obavljaju 

tehnički nadzor ili slične radnje; 

4. druga ocjenjivanja ili potvrđivanja osposobljenosti 

za provođenje postupaka ocjenjivanja sukladnosti, uključujući 

utvrđivanje ispunjavanja zahtjeva za ocjenjivanje 

sukladnosti u skladu s propisima za ocjenjivanje sukladnosti 

za pravne ili fi zičke osobe; 

5. osigurava za tijela državne uprave informacije potrebne 

za djelotvorno provođenje politike akreditacije u 

području ocjene sukladnosti; 

6. surađuje s europskom akreditacijom i drugim tijelima 

Europske unije u području akreditacije, osobito u procesu 

približavanja i priključenja i zaključuje sporazume u 

području akreditacije; 

7. surađuje s međunarodnim tijelima, institucijama i 

udrugama te zaključuje sporazume u području akreditacije; 

8. surađuje s pravnim i fi zičkim osobama u području 

akreditacije; 

9. promiče akreditaciju i provodi izobrazbu u području 

akreditacije; 

10. objavljuje upute, preporuke i druge stručne publikacije 

u području akreditacije. 

HAA je punopravni član EA i potpisnik EA MLA (Europska 

suradnja na akreditaciji) i član ILAC i potpisnik ILAC 

MRA (Međunarodna organizacija za akreditaciju laboratorija) 

Pravila akreditiranja u skladu su s europskim normama 

iz serije 45000 i međunarodnim normama iz serije 

17000 koje su prihvaćene kao hrvatske norme, kao i pravilima 

i vodičima EA, ILAC i IAF. 

IV. Postupak akreditacije 

1. Pretprijavne aktivnosti 

A. Upit 

Organizacija zainteresirana za dobivanje akreditacije 

po normi HRN EN ISO/IEC 17020:2005) treba se upitom 

obratiti HAA. 

Upit se može postaviti u pisanome obliku (pošta, faks, 

e-mail), usmeno (telefon) ili tijekom osobnog posjeta sjedištu 

HAA. 

B. Prijavni dokumenti 

HAA stranci dostavlja prijavne i informativne dokumente. 

C. Informativni sastanak 

28 

Prije podnošenja prijave za akreditaciju može se na 

zahtjev stranke organizirati informativni sastanak. 

2. Prijava za akreditaciju 

A. Dostava prijavnih dokumenata 

U pravilu, prijava za akreditaciju podnosi se kada 

stranka može pružiti dokaze da ima dokumentiran, primijenjen 

i održavan sustav upravljanja, temeljen na relevantnoj 

normi i drugim pripadnim dokumentima, što 

znači da je pripremljena za ocjenjivanje. 

B. Pregled prijavnih dokumenata 

Zaprimljeni prijavni dokumenti evidentiraju se i upisuju 

u bazu podataka prijava. HAA ocjenjuje valjanost i 

potpunost prijavnih dokumenata i podataka. 

3. Ocjenjivanje 

A. Dostava dokumentacije sustava upravljanja 

Podnositelj prijave dostavlja ugovoreni broj kontroliranih/nadziranih 

primjeraka dokumentacije sustava 

upravljanja, a prema potrebi i zahtjevu i zapise kojima se 

dokazuje da je sustav upravljanja primijenjen i održavan. 

B. Imenovanje ocjenitelja 

Skupinu ocjenitelja koja će provesti ocjenjivanje čine 

vodeći ocjenitelj te jedan ili više ocjenitelja i/ili eksperata. 

Broj ocjenitelja ovisi o opsegu prijavljenoga područja 

akreditacije. 

C. Ocjena dokumenata 

Ocjenom dokumenata utvrđuje se sukladnost priručnika 

za kvalitetu te ostalih dokumenata i zapisa sa zahtjevima 

relevantne norme te propisima i pravilima koja 

se odnose na postupak akreditacije. 

D. Predocjenjivanje 

Na temelju rezultata ocjene dokumentacije stranka 

može zatražiti da se provede predocjenjivanje. Tijekom 

predocjenjivanja ocjenjuje se stvarna pripremljenost 

podnositelja prijave za ocjenu na licu mjesta. 

E. Ocjenjivanje na licu mjesta 

Ocjenjivanje kod podnositelja prijave (ocjena na licu 

mjesta) ključni je dio postupka akreditacije. 

Ocjenjivanje se provodi na način određen normom 

HRN EN ISO 19011, a sastoji se od ovih triju temeljnih 

faza: 

- uvodni sastanak, 

- pregled i ocjenjivanje, 

- završni sastanak. 

Uvodni sastanak 

Na uvodnome sastanku, prije početka pregleda i ocjenjivanja, 

ocjenitelji i predstavnici podnositelja prijave 

potvrđuju, uz ostalo, plan ocjenjivanja i konačno područje 

ocjenjivanja koje se nakon toga više ne smije mijenjati. 

Pregled i ocjenjivanje 

Podnositelj prijave mora tijekom ocjene omogućiti 


ocjeniteljima, na njihov zahtjev, uvid u sve relevantne 

dokumente. 

Također, podnositelj prijave dužan je omogućiti 

ocjeniteljima i pristup u sve prostorije koje su u svezi 

sa zatraženim područjem akreditacije, kao i neometane 

kontakte s osobljem uključenim u postupke obuhvaćene 

ocjenjivanjem. 

Završni sastanak 

Na završnome sastanku skupina ocjenitelja obavještava 

predstavnike podnositelja prijave o rezultatima 

provedenoga ocjenjivanja. 

Ocjena na licu mjesta zaključuje se uručivanjem izvještaja 

o ocjenjivanju podnositelju prijave. 

4. Donošenje odluke o akreditaciji 

A. Prethodne aktivnosti 

U dogovorenome roku podnositelj prijave za akreditaciju 

obvezan je u pisanome obliku obavijestiti HAA o 

otklonjenim nesukladnostima i dostaviti dokaze da su 

provedeni dogovoreni ispravci i popravne radnje. 

B. Prijedlog ocjenitelja o akreditaciji 

Na temelju rezultata ocjenjivanja i završenoga postupka 

s ispravcima i popravnim radnjama ocjenitelji 

daju HAA prijedlog u svezi s akreditacijom. 

U tome su prijedlogu ove opcije: 

• akreditacija se preporučuje u prijavljenome području, 

• akreditacija se preporučuje u suženome području 

(u kojem je podnositelj zahtjeva dokazao svoju osposobljenost), 

• akreditacija se ne preporučuje. 

Prijedlog ocjenitelja u svezi s akreditacijom namijenjen 

je Odboru za akreditaciju. 

C. Preporuka Odbora za akreditaciju 

Na temelju pregleda i ocjene dokumenata postupka 

te prijedloga ocjenitelja Odbor za akreditaciju donosi 

preporuku ravnatelju HAA. 

D. Odluka o akreditaciji 

Odluku o akreditaciji donosi ravnatelj HAA. 

E. Potvrda o akreditaciji 

Ako se provedenim postupkom utvrdi da je podnositelj 

prijave zadovoljio propisane zahtjeve, izdat će mu se 

potvrda o akreditaciji. 

Sastavni dio potvrde o akreditaciji privitak je u kojemu 

je podrobno opisano područje akreditacije. 

Potvrda o akreditaciji dostavlja se podnositelju prijave 

nakon podmirenja svih troškova provedenoga postupka. 

Potvrda o akreditaciji vrijedi najviše pet godina. 

F. Registracija 

HAA vodi i održava registar (upisnik) akreditiranih tijela 

za ocjenu sukladnosti. Taj je registar javan, a dostu- 

pan je i na web-stranici HAA. 

Uključuje naziv i adresu akreditiranoga tijela, broj i 

rok valjanosti potvrde o akreditaciji te skraćeni i potpuni 

opis područja akreditacije. 

G. Dokumentacija akreditiranoga tijela pohranjena u 

HAA 

Tijekom cijeloga perioda valjanosti potvrde o akreditaciji 

u HAA su pohranjeni ovi dokumenti: 

- izvod iz registra nadležnoga trgovačkoga suda, 

- obrasci svih vrsta izlaznih dokumenata akreditiranoga 

tijela (izvještaji o ispitivanju ili umjeravanju, certifi - 

kati, izvještaji o inspekciji itd. iz područja akreditacije), 

- uzorci dokumenata koji se dostavljaju korisnicima 

usluga akreditiranoga tijela kada je to primjenjivo (npr. 

pravila za certifi kaciju sustava upravljanja), 

- popis osoba ovlaštenih za potpis izlaznih dokumenata 

akreditiranoga tijela, 

- popis osoblja i njihovih zamjena, uključujući pozicije 

u organizaciji. 

Za akreditaciju po normi HRN EN ISO/IEC 17020:2005 

je potrebno 16 – 18 mjeseci. 

V. Kategorizacija inspekcijskih tijela po normi HRN EN 

ISO/IEC 17020:2005 

Kategorizacija inspekcijskih tijela na vrste A, B i C je 

mjera za prepoznavanje razine neovisnosti (vezano uz 

povjerenje klijenta da će inspekcijsko tijelo provesti inspekciju 

neovisno i objektivno). 

Inspekcijsko tijelo vrste A 

Inspekcijsko tijelo vrste A i njezino osoblje ne smije 

se baviti ni jednom aktivnošću nespojivom s njihovim 

neovisnim mišljenjem i poštenjem u odnosu na njihove 

inspekcijske poslove. Posebno ne smiju biti uključeni u 

zamisao, proizvodnju, opskrbu, postavljanje, uporabu ili 

održavanje predmeta nadzora ili sličnih konkurentskih 

predmeta. 

Kod inspekcijskog tijela vrste A sve zainteresirane 

strane moraju imati pristup uslugama tijela na jednaki 

način. Nema fi nancijskih ili drugih neprihvatljivih uvjeta. 

21 kontrolno tijelo u Republici Hrvatskoj je tip A. 

Inspekcijsko tijelo vrste B 

Inspekcijsko tijelo vrste B poseban je i prepoznatljiv 

dio organizacije uključene u oblikovanje, proizvodnju, 

opskrbu, uvođenje, uporabu ili održavanje jedinica koje 

su predmetom inspekcije te koja je uspostavljena zato da 

daje usluge inspekcije svojoj matičnoj organizaciji. 

U Republici Hrvatskoj nema kontrolnih tijela vrste B. 

Inspekcijsko tijelo vrste C 

Inspekcijsko tijelo vrste C uključeno je u oblikovanje, 

proizvodnju, opskrbu, uvođenje, uporabu ili održavanje 

predmeta inspekcije, može davati usluge inspekcije drugim 

organizacijama, ali izvan matične organizacije. Isto 

tako mora unutar organizacije kojoj pripada imati ustroj- 

29 29

stvena rješenja i dokumentirane postupke koji jamče prikladno 

odvajanje odgovornosti i nadležnosti u području 

usluga inspekcije. 

Tri su kontrolna tijela u Republici Hrvatskoj tip C. 

VI. Troškovi akreditacije po normi HRN EN ISO/IEC 

17020:2005 

Proces akreditacije je dugotrajan, skup i zahtjevan u 

organizacijskome i administrativnome smislu. Prosječan 

trošak koje su veterinarske organizacije imale u postupku 

akreditacije iznosi 40.000 kuna (konzultantske usluge 

+ trošak Hrvatske akreditacijske agencije), čemu treba 

pridodati i godišnji trošak održavanja akreditacije koji se 

kreće oko 15.000 kn. 

VII. Nadzor kontrolnih tijela 

Vrste nadzornih pregleda kontrolnih tijela raspoređene 

su u četiri razine kontrole provedbe poslova: 

1. Samokontrole kontrolnih tijela, 

2. Audit HAA (redoviti godišnji i po potrebi izvanredni), 

HAA provodi nadzor nad akreditiranim tijelima s ciljem 

osiguravanja stalnoga zadovoljenja propisanih zahtjeva 

za obavljanje poslova za koje je akreditacija dodijeljena. 

Uvjet za održavanje potvrde o akreditaciji trajno je i potpuno 

zadovoljavanje akreditacijskih kriterija. Nadzor se 

provodi tijekom cijeloga nadzornoga razdoblja koje traje 

od dana izdavanja potvrde o akreditaciji do dana isteka 

njene važnosti. 

3. Nadzor veterinarske inspekcije, 

4. Revizija koju organizira nadležno tijelo. 

VIII. Postupak povjeravanja poslova službenih kontrola 

kontrolnome tijelu 

Preduvjet za povjeravanje poslova službenih kontrola 

bio je donošenje Pravilnika o uvjetima kojima moraju 

udovoljavati veterinarske organizacije, veterinarska praksa 

i veterinarska služba u sustavu provedbe veterinarske 

djelatnosti koji je objavljen u Narodnim novinama broj 

45/09 10. travnja 2009. godine. 

U članku 48. spomenutoga Pravilnika propisano je 

da se akreditiranim veterinarskim organizacijama mogu 

povjeriti poslovi službenih kontrola na temelju javnoga 

natječaja, a u članku 55. bilo je propisano da se veterinarskim 

organizacijama kojima su povjereni poslovi javnih 

ovlasti nakon objavljenih natječaja na temelju odredaba 

Zakona o veterinarstvu mogu povjeriti poslovi službenih 

kontrola kao kontrolnim tijelima bez objavljivanja novoga 

natječaja ako ispune uvjete do 30. lipnja 2010. 

Na prijedlog Hrvatske veterinarske komore MPRRR 

je donio Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o 

uvjetima kojima moraju udovoljavati veterinarske organizacije, 

veterinarska praksa i veterinarska služba u sustavu 

provedbe veterinarske djelatnosti koji je objavljen 

u Narodnim novinama broj 80 28. lipnja 2010. godine. 

30 

Članak 55. izmijenjen je tako da se veterinarskim organizacijama 

kojima su povjereni poslovi javnih ovlasti nakon 

objavljenih natječaja na temelju odredaba Zakona o 

veterinarstvu i koje su započele akreditacijski postupak 

do 30. lipnja 2010. godine mogu povjeriti poslovi službenih 

kontrola kao kontrolnim tijelima bez objavljivanja 

novoga natječaja ako ispune uvjete do 31. prosinca 2011. 

Na taj način produžen je rok za sklapanje ugovora bez 

javnoga natječaja za sve veterinarske organizacije koje 

ispune propisane uvjete za još za godinu i pol. Veterinarske 

organizacije koje su ušle u postupak akreditacije, 

a nisu ga završile u propisanome roku ne isključuju se 

iz mogućnosti da obavljaju predmetne poslove, nego je 

propisano da se za povjeravanje poslova mora provesti 

javni natječaj. 

Poslovi koje Uprava za veterinarstvo ugovorima povjerava 

kontrolnim tijelima jesu: 

1. Zadaci u poslovima revizije i kontrole dobre proizvođačke 

prakse i dobre higijenske prakse te postupcima 

vezanim uz primjenu načela koja se temelje na sustavu 

analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka; 

2. Zadaci u inspekcijskim poslovima: 

- prikupljanje podataka o prehrambenome lancu; 

- ante mortem pregled; 

- kontrola postupanja u skladu s propisima o dobrobiti; 

- post mortem pregled; 

- kontrola postupanja sa specifi čnim rizičnim materijalima 

i ostalim nusproizvodima životinjskoga podrijetla 

koji nisu za prehranu ljudi; 

3. Uzorkovanje za laboratorijsko ispitivanje; 

4. Uzorkovanje u svrhu monitoringa; 

5. Kontrola sukladnosti s odredbama Pravilnika o higijeni 

hrane životinjskoga podrijetla koje se odnose na 

primjenu identifi kacijskih oznaka, kao i provjere sukladnosti 

s ostalim zahtjevima sljedivosti. 

Mjesto obavljanja poslova kontrolnih tijela jesu 

objekti objavljeni na službenim web-stranicama Ministarstva 

poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja, a 

upisani su u: 

1. Upisnik odobrenih objekata u poslovanju s hranom, 

2. Upisnik objekata u poslovanju s hranom odobrenih 

pod posebnim uvjetima, 

3. Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom 

životinjskoga podrijetla, 

4. Upisnik objekata u poslovanju s nusproizvodima 

životinjskoga podrijetla koji nisu za prehranu ljudi, 

5. Upisnike odobrenih i registriranih objekata u poslovanju 

s hranom za životinje. 

Uvjeti koje kontrolno tijelo mora ispuniti za sklapanje 

Ugovora s Upravom jesu: 


1. kontrolno tijelo je nepristrano i nije u sukobu interesa 

u svezi s povjerenim poslovima, 

2. kontrolno tijelo raspolaže dovoljnim brojem odgovarajućega 

kvalifi ciranoga i iskusnoga osoblja koje nije u 

sukobu interesa u obavljanju službenih kontrola, 

3. kontrolno tijelo raspolaže stručnošću, opremom i 

infrastrukturom neophodnom za obavljanje poslova. 

Slika 1. Postupak akreditacije i sklapanja Ugovora, 

stanje na dan 20. listopada 2011. godine 

Stanje na dan 14. studenoga 2011. godine: 

1. 24 kontrolna tijela (zaključeni ugovori), 

2. 5 ovlaštenih veterinarskih organizacija u postupku 

zaključivanja Ugovora, 

3. 43 veterinarske organizacije u postupku akreditacije, 

4. 71 ovlaštena veterinarska organizacija nije ušla u 

postupak akreditacije, 

5. 137 ovlaštenih veterinara u kontrolnim tijelima. 

IX. Umjesto zaključka 

Kontrolna tijela u skladu su s hrvatskim i europskim 

zakonodavstvom – u skladu s odredbama Uredbe 

882/2004 transponiranom u hrvatsko zakonodavstvo 

kroz Zakon o hrani, Zakon o veterinarstvu itd. 

Sva kontrolna tijela imaju implementiran sustav 

upravljanja kvalitetom, odnosno dokazivanje sukladnosti 

usluge s odredbama propisa, norma i ugovornih 

tehničkih specifi kacija. Visoki zahtjevi za kvalitetu jamstvo 

su za sigurnost, pouzdanost i dogovorene rokove, 

a donose veću odgovornost za proizvod i uslugu koju 

nude na tržištu. 

Prikladno osiguranje od odgovornosti također je 

jedna od prednosti sustava kontrolnih tijela jer obvezno 

osiguranje od odgovornosti s jedne strane omogućuje 

kontrolnim tijelima nesmetano obavljanje njihove 

djelatnosti, a s druge strane omogućuje sigurnost subjektima 

koji bi takvom djelatnošću mogli biti oštećeni. 

Četiri razine kontrole provedbe poslova samokontrole 

kontrolnih tijela, audit HAA (redoviti godišnji i po 

potrebi izvanredni), nadzor veterinarske inspekcije i revizija 

koju organizira nadležno tijelo važna je prednost 

sustava kontrolnih tijela. 

Postupak akreditacije po normi HR EN ISO 

17020:2005 omogućio je svim veterinarskim organizacijama 

koje su u posljednjih 20 godina obavljale poslove 

službenih kontrola nastavak obavljanja tog posla 

ako ispune uvjete. Preko 60 % veterinara svih ovlaštenih 

veterinarskih organizacija dio radnoga vremena ili 

puno radno vrijeme obavlja poslove službenih kontrola. 

Iz spomenutoga se ističu dvije prednosti kontrolnih tijela: 

dugogodišnje iskustvo u obavljanju poslova službenih 

kontrola i postojanje već educiranih veterinarskih 

stručnjaka. 

Dugoročno snižavanje troškova očituje se u snižavanju 

troškova rada, materijala, trajne i tekuće imovine, 

troškova komunikacije, logistike uz istodobno povećavanje 

produktivnosti djelatnika te redukciju rizika 

viška zaposlenih u državnoj upravi. Sustav kontrolnih 

tijela osigurava veću fl eksibilnost u organizaciji službenih 

kontrola, veću dostupnost resursa i efi kasniji način 

provedbe službenih kontrola te omogućuje kvalitetno 

funkcioniranje sustava s manjim brojem stalno zaposlenih 

državnih službenika. Istodobno smanjuje rizik stvaranja 

viška zaposlenih u državnoj službi zbog izglednoga 

smanjenja kapaciteta pa i zatvaranja objekata. Na 

taj način dugoročno se smanjuju troškovi državnoga 

proračuna, jednostavniji je za nadzor i sankcioniranje 

nesukladnosti. 

Odnose s kontrolnim tijelima Uprava razvija na bazi 

povjerenja, savjetovanja te suradnje u poboljšanju kvalitete 

ili pronalaženju novih rješenja, što rezultira visokom 

razinom povjerenja između Uprave i kontrolnih tijela 

koji sklapaju dugoročni ugovor (5 godina) u kojem 

su poslovi koji se povjeravaju specifi cirani i usklađeni s 

akreditiranom normom. 

Prijenos javnih ovlasti na tijela izvan sustava državne 

uprave prepoznat je kao mjera u Programu gospodarskoga 

oporavka Vlade RH, a povjeravanje poslova 

službenih kontrola kontrolnim tijelima prinos je 

MPRRR-a provedbi programa. 

Akreditirane veterinarske organizacije – kontrolna 

tijela važan su prinos mjerama za uspostavu povjerenja 

na tržištu hrane životinjskoga podrijetla jer znače osposobljena 

tijela koja daju dodatnu kvalitetu i sigurnost 

sustavu službenih kontrola hrane u objektima u poslovanju 

s hranom životinjskoga podrijetla. 

Siniša Mandek, dr. med. vet. 

Uprava za veterinarstvo 

Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja 

31 31

NACIONALNI PROGRAMI KONTROLE SALMONELOZE U PERADI 

U REPUBLICI HRVATSKOJ 

Ivana Lohman Janković, dr. med. vet. 

(Ministarstvo poljoprivrede, ribarstava i ruralnoga razvoja, Uprava za veterinarstvo) 

Zaštita zdravlja ljudi od zoonoza od posebnog je značaja 

za Republiku Hrvatsku (RH). Zoonoze koje se prenose 

hranom mogu uzrokovati značajna obolijevanja ljudi te 

ekonomske gubitke u proizvodnji hrane i prehrambenoj 

industriji. Rezultati analize podataka prikupljenih na razini 

Europske unije (EU) pokazali su da određeni uzročnici (poglavito 

bakterije iz roda Salmonella i Campylobacter) učestalije 

uzrokuju obolijevanja ljudi. 

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo 

salmoneloza je važan javnozdravstveni problem te se smatra 

najznačajnijom zoonozom u Hrvatskoj s prosječno 3500 

registriranih slučajeva oboljenja u ljudi. Obilježje su Hrvatske 

tzv. obiteljske epidemije, a epidemije vezane uz javne 

ugostiteljske objekte (restorani, slastičarnice, hoteli i dr.) 

pojavljuju se u vrlo malome postotku te nisu povezane s 

industrijski proizvedenim namirnicama i proizvodima. 

Peradarstvo je jedna od najvažnijih i najmodernijih grana 

stočarske/prehrambene industrije koja proizvodi visokokvalitetnu 

i jeftinu hranu (meso i jaja), stoga je poticanje 

razvoja te grane stočarske proizvodnje posebno važno za 

Hrvatsku. Peradarstvo je grana stočarske proizvodnje u kojoj 

je najvećim dijelom uvedena visoka tehnologija proizvodnje 

te na razini zemlje obuhvaća oko 7 % ukupne poljoprivredne 

proizvodnje, odnosno 18 % stočarske proizvodnje. 

Slika 1. Distribucija peradarske proizvodnje u RH 

32 

Graf 1: Podaci o broju peradi vrste Gallus gallus u RH 

tijekom 2010. godine (izvor: Nacionalni programi kontrole 

salmoneloze peradi u RH) 

2.500 

2.000 

1.500 

1.000 

500 

0 

tovni pilići 

konzumne 

nesilice 

rasplodne 

nesilice 

ukupan broj jata 2.093 308 123 

ukupan broj kljunova 36.627.830 2.268.058 546.267 

40.000.000 

35.000.000 

30.000.000 

25.000.000 

20.000.000 

15.000.000 

10.000.000 

5.000.000 

Potrošnja i proizvodnja mesa peradi u Hrvatskoj u 

posljednjih desetak godina slijedila je svjetski trend 

rasta. Prema neslužbenim podacima godišnja proizvodnja 

mesa peradi u Hrvatskoj iznosi oko 100.000 tona, 

što je 30% do 35 % ukupne proizvodnje svježeg mesa. 

Proizvodnja mesa peradi u službenoj je hrvatskoj poljoprivrednoj 

statistici (podaci preuzeti od Državnoga zavoda 

za statistiku – DZS) prikazana neto-težinom zaklane 

peradi u klaonicama, a u posljednjih je desetak godina 

porasla za čak 79,7 %. 

Prema podacima DZS-a Hrvatska ostvaruje robnu razmjenu 

na području peradarstva s 29 zemalja. Od ukupno 

93 različita uvozna peradarska proizvoda najveću vrijednost 

ostvarili su meso (47,9 %) i jaja (25,3 %), a od 67 

vrsta izvezenih proizvoda 69,1 % prerađevine su od mesa 

peradi te 19,2 % meso i jestive iznutrice. 

U području zoonoza i salmoneloza peradi Uprava za 

veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga 

razvoja započela je s usklađivanjem nacionalnoga 

zakonodavstva s europskim 2005. godine te je danas 

hrvatsko zakonodavstvo u tom području posve usklađeno 

s propisima koji se primjenjuju u EU. 

Usklađeno zakonodavstvo u području salmoneloze 

peradi te izrada istovjetnih nacionalnih programa s jasno 

defi niranim ciljevima i rokovima za njihovo ostvarenje 

osnovni su preduvjet za omogućavanje plasmana 

svih vrsta proizvoda hrvatskoga peradarstva na tržištu 

zemalja članica EU-a. Kako bi se primjenom propisa postigli 

zadani ciljevi u zadanim rokovima i time zaštitilo 

unutarnje tržište od životinja nižega zdravstvenoga statusa 

te osigurao visokokvalitetan, zdravstveno ispravan 

krajnji proizvod za potrošače, programi praćenja i kontrole 

zdravlja životinja trebaju biti ujednačeni u njihovoj 

primjeni, što na razini Europske unije osigurava Europska 

komisija u okviru procedure odobravanja programa. 

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 19/2011., 1-2 3-4 

0

Slijedom navedenoga Uprava za veterinarstvo Ministarstva 

poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja u skladu s 

odredbama Pravilnika za kontrolu salmonela i drugih određenih 

uzročnika zoonoza koji se prenose hranom (Narodne 

novine br. 105/06) izradila je Nacionalne programe kontrole 

salmoneloze u jatima konzumnih nesilica, rasplodnim jatima 

(rasplodna jata u proizvodnji) i tovnih pilića vrste Gallus 

gallus te jatima rasplodnih i tovnih purana. Odredbe spomenutih 

programa primjenjuju se na sva jata peradi na području 

Hrvatske čiji su proizvodi namijenjeni stavljanju na 

tržište radi javne potrošnje. 

Svaki od programa ima jasan cilj i rok unutar kojega je 

cilj potrebno postići. Ciljevi se određuju prema onom dijelu 

prehrambenoga lanca u kojemu se, na temelju analize 

rizika, procijeni da je to potrebno. Stoga se prilikom izrade 

nacionalnoga programa kontrole salmoneloze u populaciji 

životinja u obzir uzima sljedeće: 

- učestalost pojave uzročnika i epidemiološke trendove 

u humanoj i animalnoj populaciji, hrani i hrani za životinje 

na razini zemlje, 

- afi nitet uzročnika za domaćina, 

- ekonomske posljedice izbijanja bolesti u ljudi i životinja 

(troškove liječenja ljudi, troškove liječenja životinja i iskorjenjivanja 

bolesti, problematiku antimikrobne rezistencije i dr.), 

- organizaciju i način proizvodnje životinja i njihovih 

proizvoda (tipove uzgoja, vrste proizvodnje, veličinu populacije, 

epidemiološke jedinice), 

- organizaciju i način proizvodnje hrane za životinje, 

uključujući registraciju gospodarstva te vođenje evidencija 

na gospodarstvu, 

- strukturu i organizaciju svih tijela uključenih u provedbu 

programa (nadležno tijelo, veterinarske organizacije, 

službeni i referentni laboratoriji, subjekti u poslovanju s 

hranom), 

- način i učestalost uzorkovanja (rutinsko uzorkovanje, 

službene kontrole) te primjerenu vrstu uzorka, 

- mjere koje se provode ili je potrebno provesti u svrhu 

smanjenja prevalencije/iskorjenjivanja uzročnika, 

- izvore fi nanciranja provedbe svih odredaba programa, 

- dostupnost prikladnih smjernica dobre proizvođačke 

prakse, 

- mjere potrebne za utvrđivanje sljedivosti životinja i njihovih 

proizvoda. 

Da bi se ostvarili ciljevi i rokovi programa, potrebno je 

osigurati brojne preduvjete nužne za provedbu mjera smanjenja 

postotka pozitivnih jata infi ciranih određenim serotipovima 

bakterija roda Salmonella. 

Hrvatska rasplodni materijal (roditeljska jata) uglavnom 

nabavlja na europskome tržištu te njime pokriva oko 80 % 

domaćih potreba proizvodnje jednodnevne peradi (tovni pilići, 

konzumne nesilice). Na temelju dobivenih rezultata provedbe 

nacionalnih programa tijekom 2010. godine hrvatska 

peradarska proizvodnja u smislu zdravlja životinja posve 

prati trend većine srednjoeuropskih zemalja (grafovi 2 – 4). 

Graf 2: Podaci o serotipovima bakterija roda Salmonella 

u peradi utvrđenim tijekom 2010. godine (izvor: Nacionalni 

programi kontrole salmoneloze peradi u RH) 

40 

35 

30 

25 

20 

15 

10 

5 

0 

SEROTIPOVI SALMONELLA U PERADI TIJEKOM 2010. 

S. Mbandaka 

S. Enteritidis 

S. Infantis 

S. Typhimurium 

S. Agona 

S. Seftenberg 

S. Chester 

S.Trachau 

S.Kastrup 

Salmonella E4 

S. Isangi 

S Statanleyville 

S. Norwich 

s. Montevideo 

S. Derby 

S. Lomita 

S. Ougadoago 

S. Kottbus 

S.Agama 

S. C1 i C2 

S. Virchow 

Graf 3: Broj jata peradi vrste Gallus gallus pozitivan na 

bakterije roda Salmonella (izvor: Nacionalni programi kontrole 

salmoneloze peradi u RH) 

70 

60 

50 

40 

30 

20 

10 

0 

7 

12 

Konzumne 

nesilice 

Jata peradi vrste Gallus gallus pozitvna na 

Salmonella spp 2010. 

20 

Graf 4: Postotak jata peradi vrste Gallus gallus pozitivan 

na serotipove bakterija roda Salmonella propisane Nacionalnim 

programima kontrole salmoneloze peradi u 2010. 

godini 

tovni pilići 

0,66% 

Rasplodne 

nesilice 

konzumne nesilice 

Unatoč provedbi višegodišnjega programa kontrole salmoneloze 

u peradi (usklađenoga s europskim zahtjevima) 

tijekom 2008. godine Hrvatskoj je bio zabranjen izvoz žive 

peradi, jaja za valenje te konzumnih jaja na tržište EU-a 

zbog neprovedene procedure odobravanja programa. Kako 

bi se hrvatskoj peradarskoj industriji omogućio nastavak 

trgovanja na tržištu EU-a, nužno je bilo spomenute programe 

dostaviti Europskoj komisiji na provjeru istovjetnosti i 

odobravanje. Procedura odobravanja programa od Europske 

komisije te rok u kojemu se provodi propisani su Uredbom 

2160/2003, a na temelju njih 1. siječnja 2009. godine Europska 

komisija ponovno je obnovila izvozni status RH, čime je 

dokazano da su ciljevi i mjere hrvatskih programa istovjetni 

s onima koji primjenjuju sve zemlje članice EU-a. 

Zbog strogih mjera kontrole salmoneloze (menadžment 

proizvodnje, uništavanje ili klanje pozitivnih jata, prerada 

mesa i jaja), a posebice zabrane upotrebe antimikrobnih 

44 

14 

Tovni pilići 

3,75% 

Ostali serotipovi 

Serotipovi propisani 

programom 

rasplodne nesilice 

1,60% 

33 33

pripravaka u svrhu liječenja salmonelnih infekcija peradi 

(stjecanje rezistencije uzročnika na antimikrobne pripravke 

s njihovom posljedičnom neučinkovitošću), izrazita se pozornost 

posvećuje kontinuiranome unaprjeđivanju biosigurnosnih 

uvjeta na farmama i proizvodnji hrane za životinje. U 

lancu proizvodnje hrane proizvođači primarne proizvodnje, 

kao subjekti u poslovanju s hranom moraju postati svjesni 

svojih odgovornosti, te preuzeti punu odgovornost za zdravstvenu 

ispravnost i kvalitetu proizvoda koji stavljaju na tržište. 

U svrhu osiguranja zaštite zdravlja ljudi nov sustav 

kontrole salmoneloze u peradi usmjeren je na postizanje 

i održivost visokih standarda sigurnosti hrane te predviđa 

primjenu najstrožih mjera u svrhu iskorjenjivanja određenih 

serotipova bakterija roda Salmonella iz populacije peradi, pri 

čemu su rokovi za postizanje određenih ciljeva jasno propi- 

34 

sani sadašnjom legislativom. Ulaskom Hrvatske u EU provedba 

svih mjera propisanih programima kontrole salmoneloze 

u peradi sufi nancirat će se sredstvima iz europskoga 

veterinarskoga fonda, i to tako da 50 % sredstava osigurava 

državni proračun RH, a 50 % sredstava Europska komisija. 

Kako bi se osiguralo što više novca iz EU-a, potrebno je 

voditi ažurne evidencije o stanju peradarske proizvodnje i 

svim mjerama koje se u svrhu kontrole salmoneloze provode 

u zemlji, a one između ostaloga uključuju podatke o 

uzorkovanju, broju cijepljene peradi, broju doza utrošenih 

cjepiva, laboratorijskoj dijagnostici, preradi mesa i jaja, broju 

usmrćene i uništene peradi i jaja. 

Upravo zbog svega navedenog uspjeh provedbe programa 

kontrole salmoneloze u peradi ovisi o kontinuiranoj 

suradnji te razmjeni i prijenosu znanja između proizvođača 

i veterinarske struke. 

NACIONALNI PROGRAMI KONTROLE BOLESTI 

DODJELA STATUSA STADA SLUŽBENO SLOBODNIH OD 

TUBERKULOZE, BRUCELOZE I ENZOOTSKE LEUKOZE GOVEDA 

Tomislav Kiš, dr. med. vet., Tihana Miškić, dr. med. vet., mr. sc. Ankica Labrović, 

dr. med. vet. 1 , dr. sc. Silvio Špičić, dr. med. vet. 2 

( 1 Uprava za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja, 2 Hrvatski veterinarski institut Zagreb) 

Zdravlje životinja ključan je element uspješne 

stočarske proizvodnje i, kada se govori o zoonozama, 

važan čimbenik sigurnosti zdravlja ljudi. Potvrđivanje 

statusa stada službeno slobodnih od pojedinih zaraznih 

bolesti ima veliko ekonomsko značenje za slobodnu 

trgovinu životinjama i proizvodima životinjskoga 

podrijetla. Javnozdravstvena dimenzija potvrđivanja 

statusa stada službeno slobodnoga od određenih 

zoonoza također je važna. 

Još 1964. godine države članice EU-a prepoznale 

su i izdvojile tuberkulozu (TBG), brucelozu (BG) i 

enzootsku leukozu (ELG) kao najvažnije bolesti goveda 

u gospodarskome i u javnozdravstvenome smislu. 

Direktiva EK 64/432/EEC, čije su odredbe u cijelosti 

transponirane u hrvatsko zakonodavstvo Pravilnikom o 

veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i 

svinja (Narodne novine broj 154/08), potanko propisuje 

pravila za stavljanje u promet goveda te uvjete koje je 

potrebno zadovoljiti kako bi se neko stado goveda, regija 

ili čitava država mogla proglasiti službeno slobodnom od 

spomenutih bolesti. Status stada službeno slobodnoga od 

TBG, BG i ELG predmet je certifi ciranja u prometu goveda 

među članicama EU-a, a jednaki zahtjevi primjenjuju se 

i na pošiljke goveda koje se uvoze u Republiku Hrvatsku 

(RH). 

RH dugi niz godina uspješno suzbija i k ontrolira TBG, 

ELG i BG. Posljednji slučaj bruceloze goveda uzrokovan 

Brucellom abortus zabilježen je 1964. godine. Kontrola i 

iskorjenjivanje tuberkuloze goveda sustavno se provodi 

više od pola stoljeća te je broj zaraženih stada godinama 

na razini ne višoj od 0,5 %. Negativan rezultat pretraga 

na TBG, ELG i BG neizostavan je uvjet za stavljanje 

goveda u promet. Svaki slučaj pobačaja goveda mora 

biti predmetom testiranja na brucelozu. Unatoč dobroj 

epidemiološkoj situaciji, za mogućnost daljnjega 

napretka u iskorjenjivanju tih bolesti s konačnim ciljem 

potvrđivanja statusa Hrvatske kao zemlje službeno 

slobodne od TBG, BG i ELG bilo je potrebno zadovoljiti 

dodatne preduvjete, i to: 

1) Uspostava računalnoga registra goveda, “baze 

goveda”, koja je omogućila uvid u brojno stanje i 

nadzor nad migracijama goveda u RH. 

2) Usklađivanje zakonodavstva – u sklopu 12. 

poglavlja pristupnih pregovora s EU-om od 

2007. do 2008. godine transponirani su i 

implementirani propisi koji uređuju označavanje 

i registraciju goveda, propisi kojima su određene 

mjere kontrole i suzbijanja te uvjeti za dodjelu 

statusa stada, regije ili države službeno slobodne 

od TBG, BG i ELG. 

3) Izrada aplikacije za provedbu tuberkulinizacije. 

4) Izrada aplikacije za provedbu mjera kontrole BG 

i ELG. 

5) Upoznavanje ovlaštenih veterinara, veterinarskih 

inspektora i posjednika životinja s ciljevima 

i načinom provedbe mjera – osobito u svezi s 

tumačenjem rezultata tuberkulinskoga testa i 

upućivanjem pozitivnih životinja na klanje. 


6) Osiguravanje sredstava za provedbu predviđenih 

mjera. 

Osnovni uvjeti za uspješnu provedbu programa 

ostvarivanja statusa zemlje službeno slobodne od 

neke bolesti jesu sveobuhvatnost, konzistentnost i 

preciznost u provedbi naređenih mjera. 

Konzistentnost provedbe predviđenih mjera 

neizostavan je uvjet za dostizanje ciljeva predviđenih 

programa. Prvi korak prema konačnome cilju ostvarenja 

statusa zemlje službeno slobodne od određene zarazne 

bolesti jest dodjela statusa pojedinim stadima. Tek 

kada su sva stada u nekoj regiji (županiji) obuhvaćena 

programom, kada je vrlo visokome postotku stada 

status na temelju ostvarenih uvjeta dodijeljen (u 

slučaju TBG, BG i ELG propisani je postotak bez iznimke 

veći od 99 %) te kada se udio stada s dodijeljenim 

statusom održava na propisanoj razini određeni broj 

godina (u skladu s uvjetima propisanim Pravilnikom o 

veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i 

svinja), status se može dodijeliti pojedinim županijama, 

odnosno nakon ostvarivanja svih potrebnih uvjeta i 

čitavoj zemlji. Za ostvarivanje statusa zemlje službeno 

slobodne od TBG, BG ili ELG u prosjeku je potrebno od 7 

do 10 godina sustavne provedbe naređenih mjera. 

Za provedbu mjera suzbijanja i iskorjenjivanja TBG, 

BG i ELG nužna je visoka razina svijesti ovlaštenih 

veterinara u provedbi povjerenih poslova. Za uspješnost 

provedbe programa vrlo je važna i sustavna izobrazba 

posjednika životinja o razlozima i konačnim ciljevima 

provedbe programa, kao i o odgovornosti posjednika 

u osiguranju uvjeta za potpunu provedbu mjera 

na njegovim životinjama. Posjednici su životinja 

ravnopravna, vrlo važna karika u sustavu provedbe 

mjera zaštite zdravlja životinja te moraju biti svjesni 

svojih prava, obveza i odgovornosti. No prije svega 

potrebno im je prilikom provedbe neke mjere u kratkim 

crtama objasniti razloge i smisao provedbe mjere te 

korist koju posjednik ili država provedbom tih mjera 

posredno ili neposredno ostvaruje. Ovlašteni veterinari 

(Pri veterinarskim pregledima gospodarstava, pri provedbi 

naređenih mjera, u svakodnevnim kontaktima) 

imaju važnu ulogu u izobrazbi posjednika. 

TUBERKULOZA GOVEDA 

Tijekom 2010. godine utvrđeno je ukupno 308 

pozitivnih goveda na 124 gospodarstva. Od siječnja 

do listopada 2011. godine utvrđeno je 301 pozitivno 

govedo na ukupno 161 gospodarstvu. Iako podaci 

ukazuju na porast broja slučajeva u posljedne dvije 

godine, razlog u povećanju broja test-pozitivnih životinja 

povezan je s promjenom kriterija za tumačenje rezultata 

testiranja. Naime sve životinje s reakcijom od 4 i više mm 

odmah se proglašavaju pozitivnima i upućuju na klanje 

radi bržega i učinkovitijeg iskorjenjivanja bolesti. Zbog 

toga je povećan broj pozitivnih životinja i pozitivnih 

gospodarstava u početku provedbe programa u skladu 

s očekivanjima. Pozitivne reakcije na tuberkulinski test 

u posljednje dvije godine zabilježene su u ukupno 18 

županija. 

Neovisno o broju životinja s pozitivnom reakcijom 

na tuberkulinski test (sve se takve životinje, u skladu s 

ciljevima programa iskorjenjivanja, smatraju potvrđenim 

slučajevima TBG), uzročnik M. tuberculosis complexa 

tijekom 2010. i 2011. godine laboratorijski je izoliran iz 

uzoraka goveda podrijetlom iz ukupno devet županija. 

U 2011. godini pozitivna reakcija utvrđena je u 0,06 % 

pretraženih goveda, odnosno u 0,42 % pretraženih stada. 

Najveći broj slučajeva TBG u posljednje dvije godine 

provedbe programa zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj, 

Bjelovarsko-bilogorskoj i Zagrebačkoj županiji. 

35 35

ENZOOTSKA LEUKOZA GOVEDA 

Tijekom akcije uzimanja skupnih uzoraka mlijeka 

u rujnu 2011. uzeto je 6.479 uzoraka na ukupno 4.676 

gospodarstava. Tim je postupkom obuhvaćeno oko 50 % 

ukupne populacije mliječnih goveda. Na 71 gospodarstvu 

zabilježeni su pozitivni rezultati na temelju kojih je 

postavljena sumnja na ELG, nakon čega sva goveda na 

gospodarstvu starija od 24 mjeseca podliježu daljnjim 

pretraživanjima u svrhu konačne potvrde ili isključivanja 

bolesti. 

U akciji uzimanja uzoraka krvi započetoj 1. listopada 

ELG je dosad laboratorijski potvrđen u 716 goveda na 

ukupno 220 gospodarstava na području čitave Hrvatske. 

Od tog broja 162 gospodarstva (oko 73 % od ukupnoga 

broja pozitivnih gospodarstava) nalaze se na području 

Osječko-baranjske županije. 

BRUCELOZA GOVEDA 

Program pretraživanja goveda u svrhu potvrđivanja 

statusa stada službeno slobodnih od bruceloze započeo 

je također u 2011. godini. Od ožujka do rujna trokratno 

je uzorkovano mlijeko u stadima s više od 10 mliječnih 

goveda, a akcijom uzimanja uzoraka krvi obuhvaćena su 

sva stada goveda u RH. 

Ukupno je pretraženo 14.659 skupnih uzoraka mlijeka 

u 4.833 stada s negativnim rezultatom. Pretragom 

uzoraka krvi u dosadašnjemu tijeku akcije također nije 

zabilježen ni jedan pozitivan rezultat. 

NAPOMENE O DALJNOJ PROVEDBI PREDVIĐENIH 

MJERA 

Za uspješnu provedbu velikoga projekta kao što je 

potvrđivanje statusa stada službeno slobodnoga od bolesti 

veoma su važne povratne informacije (ili nedostatak 

informacija) s terena – dobivene od ovlaštenih veterinara 

i nadležnih veterinarskih inspektora, Hrvatskoga 

veterinarskoga instituta, ali i samih posjednika životinja. 

U svezi s tim ostvareni su brojni kontakti, ali i napredak u 

komunikaciji između Uprave za veterinarstvo, ovlaštenih 

veterinara i nadležnih veterinarskih inspektora na terenu. 

Razumijevanje smisla i cilja provedbe naređenih mjera 

olakšava njihovu provedbu i omogućuje pozitivan 

pristup rješavanju svakodnevnih problema u provedbi 

koji su u terenskim uvjetima uvijek prisutni. Zbog toga je 

stalna komunikacija i prijenos podataka do svih kolega 

uključenih u provedbu programa veoma važna. 

36 

U svezi s prijenosom informacija, a posredno i 

ekonomičnijom potrošnjom sredstava iz državnoga 

proračuna, uočene su točke u kojima postoji potreba za 

daljnjim poboljšanjem, i to: 

1) Prijenos informacija o provedbi mjera svim ovlaštenim 

veterinarima koji u provedbi sudjeluju. Do sada je 

održan veći broj stručnih skupova na kojima su mogle 

sudjelovati sve ovlaštene veterinarske organizacije. 

Ovlaštena veterinarska organizacija mora osigurati 

da se nakon tečaja ili stručnoga skupa dobivene 

informacije i materijal proslijedi svim zaposlenicima 

uključenim u provedbu mjera zaštite zdravlja životinja. 

2) Prijenos osnovnih informacija do posjednika životinja. 

Kao jedan od razloga zbog kojega statusi određenim 

stadima dosad nisu dodijeljeni često se spominje 

opiranje posjednika provedbi mjera. Ovlašteni je 

veterinar dužan prije provedbe naređene mjere 

posjedniku objasniti razlog provedbe mjere, način 

fi nanciranja te posrednu ili neposrednu korist koju 

će posjednik ili država provedbom naređene mjere 

ostvariti. 

3) Razumijevanje da je status službeno slobodnoga 

stada preduvjet za slobodan promet goveda na 

području EU-a. 

4) Nesukladnosti u provedbi mjera vezane za pojedine 

veterinarske organizacije. 

Radi temeljitijega poboljšanja potrebno je spomenuti 

barem najvažnije nesukladnosti uočene i potvrđene i 

tijekom 2011. godine, na primjer naplata tuberkulinizacije 

iz sredstava državnoga proračuna prije stavljanja 

životinje u promet, vađenje krvi u sklopu akcije BG/ELG i 

kod tovnih životinja, upotreba krvi jedne životinje za veći 

broj uzoraka, tubekulinizacija tovne junadi u završnoj fazi 

tova iako je prije toga tuberkulinizirana. Budući da se sve 

naređene mjere u svezi s TBG, BG i ELG sada evidentiraju 

putem računalne aplikacije koju je za potrebe programa 

razvila Hrvatska poljoprivredna agencija, svi podaci i 

nesukladnosti u provedbi jasno su vidljivi i ostaju trajno 

zapisani. 

Osnovni zakonski propisi u provedbi iskorjenjivanja 

TBG, BG, ELG 

1) Naredba 2011. (01/2011, 72/2011, 107/2011) 

2) Naputak 2011. (11/2011) 

3) Pravilnik o načinu prijave bolesti životinja 

(62/2011) 

4) Pravilnik o veterinarskim uvjetima za stavljanje u 

promet goveda i svinja (154/08) 

5) Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje 

bruceloze goveda (25/06) 


enzootske leukoze goveda (30/06) 


tuberkuloze goveda (110/10) 

U ovome trenutku status stada službeno slobodnoga 

od TBG posjeduje oko 85 % stada goveda u RH, a do kraja 

godine taj bi udio trebao dosegnuti razinu višu od 95 %. 

Dodjela statusa stada službeno slobodnih od BG i ELG 

započet će krajem proljeća 2012. godine, nakon dovršetka 

akcije drugoga uzimanja uzoraka krvi. 



ODJEL ZA BAKTERIOLOGIJU I PARAZITOLOGIJU 

Odjel za bakteriologiju i parazitologiju Hrvatskoga 

veterinarskoga instituta nastao je povezivanjem laboratorija 

koji se bave dijagnostikom bakterijskih i nametničkih 

bolesti životinja izdvajanjem i identifi kacijom 

uzročnika, određivanjem specifi čnih protutijela za pojedine 

uzročnike i molekularnim metodama. U Odjelu se 

proizvode dijagnostički reagensi (zagrebački mastitistest) 

i pripremaju mikrobiološke hranjive podloge. 

Odjel čine sljedeći laboratoriji: 

Laboratorij za bakterijske zoonoze i molekularnu 

dijagnostiku bakterijskih bolesti bavi se dijagnostikom 

bruceloze, leptospiroze, tuberkuloze i mikobakterioza, 

paratuberkuloze, Q-groznice, maleusa, durine te molekularnom 

dijagnostikom ostalih bakterijskih bolesti. 

Danas se laboratorij sastoji od serološkoga, bakteriološkoga 

i molekularnoga dijela. U Laboratoriju se rutinski 

obavlja serološka dijagnostika bruceloze (B. abortus, B. 

melitensis, B. suis, B. canis), zaraznoga epididimitisa ovnova 

(B. ovis), paratuberkuloze, leptospiroze, Q-groznice 

uporabom rose bengal testa, različitih imunoenzimnih 

testova i reakcijom vezanja komplementa te izdvajanjem 

Brucella spp. i Mycobacterium spp. 

U molekularnoj dijagnostici rabe se najsuvremenije 

metode za identifi kaciju i genotipizaciju brucela i mikobakterija, 

uzročnika Q-groznice i leptospiroze te dijagnostika 

svih važnijih bakterijskih bolesti. 

Laboratorij je 2008. godine akreditirao metode serološke 

dijagnostike bruceloze, a 2010. metode izdvaja- 

Anđela Krčelić, teh. suradnik, Anja Vujnović, dr. med. vet., 

Marijana Novosel, teh. suradnik, Ksenija Perković, teh. suradnik, 

Sanja Duvnjak, dipl. ing., dr. sc. Silvio Špičić, Valerija Podgorski, 

teh. suradnik, Silvija Drašković, teh. suradnik, dr. sc. Maja Zdelar- 

Tuk i Ivana Račić, dipl. ing. 


nja i molekularne identifi kacije uzročnika tuberkuloze 

goveda. 

Voditelj Laboratorija: dr. sc. Silvio Špičić 

Telefon: 01/612-36-72 

e-pošta: spicic@veinst.hr 

Laboratorij za opću bakteriologiju i mikologiju bavi 

se dijagnostikom velikoga broja bakterijskih bolesti 

(bedrenica, goveđa genitalna kampilobakterioza, trihomonijaza, 

hemoragijska septikemija, zarazni metritis 

kobila, atrofi čni rinitis svinja, tularemija, salmonelozne 

infekcije itd.). Dijagnostika je potpuno usklađena s preporukama 

Međunarodnoga ureda za epizootije i drugim 

međunarodnim standardima. 

Osim spomenutih bolesti obavlja se i dijagnostika 

drugih važnih bakterijskih bolesti kao što su pastereloza, 

kolibaciloza, streptokokne i stafi lokokne infekcije, 

plinoviti edemi i enterotoksemija, listerioza, vrbanac, 

izdvajanje meticilin rezistentnih sojava bakterije Staphylococcus 

aureus (MRSA) i drugih bitnih bakterijskih 

infekcija životinja. 

Laboratorij se bavi i dijagnostikom gljivičnih infekcija, 

uključivši dermatofi te. 

Laboratorij određuje osjetljivost bakterija prema 

antimikrobnim lijekovima rabeći više metoda (disk-difuzija, 

E-test, mikorodilucija) i zajedno s Laboratorijem 

za bakterijske zoonoze i molekularnu dijagnostiku bakterijskih 

bolesti rabi molekularne metode dijagnostike 

spomenutih bakterijskih uzročnika bolesti životinja. 

Voditelj Laboratorija: doc. dr. sc. Boris Habrun 

Telefon: 01/612-36-04 

e-pošta: habrun@veinst.hr 

Mario Vinkšel, Branka Kostenjak, doc. dr. sc. Boris Habrun, dr. sc. 

Gordan Kompes 

37

Laboratorij za mastitise i kakvoću sirovoga mlijeka 

bavi se laboratorijskom i terenskom dijagnostikom upala 

vimena, provjerom funkcionalno-tehničke ispravnosti 

muznih uređaja, određuje broj somatskih stanica i ukupan 

broj mikroorganizama u sirovome mlijeku. U Laboratoriju 

se određuje kemijski sastav i higijenska kakvoća 

sirovoga mlijeka. 

Nakon izdvajanja i identifi kacije bakterijskih uzročnika 

mastitisa ispituje se i osjetljivost uzročnika mastitisa 

prema antimikrobnim lijekovima. 

U Laboratoriju se proizvodi zagrebački mastitis-reagens 

koji se rabi za otkrivanje upala vimena mastitis-testom. 

Mastitis-test jednostavan je za izvođenje i interpretaciju, 

jeftin, a istodobno pouzdan način otkrivanja 

mastitisa. Redovito testiranje krava uz istodobno vođenje 

evidencije o rezultatima mastitis-testa preporučuje 

se vlasnicima životinja radi ranoga otkrivanja upala mliječne 

žlijezde. 

Laboratorij je akreditiran 2009. godine. 

Voditelj Laboratorija: dr. sc. Miroslav Benić 

Telefon: 01/612-36-10 

e-pošta: benic@veinst.hr 

Laboratorij za parazitologiju bavi se dijagnostikom 

svih važnih nametničkih bolesti domaćih i divljih životinja, 

kućnih ljubimaca, pokusnih životinja i peradi. 

Djelatnost Laboratorija obuhvaća izdvajanje i determinaciju 

endoparazita i ektoparazita. Molekularnim 

metodama obavlja se dijagnostika i genska tipizacija 

uzročnika bolesti koji se prenose vektorima (Anaplasma 

spp., Ehrlichia spp., Rickettsia spp., Borrelia burgdorferi s.l., 

Babesia spp., Theieleria spp., Hepatozoon canis, Leishmania 

spp., Dirofi laria immitis/repens.) 

Dijagnostika uključuje primjenu klasičnih metoda pri 

dokazivanju nametnika i njihovih razvojnih stadija koje 

podrazumijevaju izdvajanje iz organa, tkiva i fecesa te 

determinaciju temeljenu na njihovim morfometrijskim 

osobitostima. 

Osim klasičnih metoda rabe se molekularne metode 

(PCR), posebice u dijagnostici protozoarnih invazija, kao i 

za gensku tipizaciju ostalih nametnika. 

38 

Mladen Slović, vet. teh., Janko Capak, vet. teh., Kristina Bačič, 

vet. teh., dr. sc. Miroslav Benić 

Upotrebljavaju se i 

serološke metode, a za 

dokazivanje protozoa 

iz rodova Giardia i Cryptosporidium 

primjenjuje 

se direktna imunofl uorescencija. 

Laboratorij je u 

potpunosti obnovljen 

2011. godine i u postupku 

je akreditacije. 

Voditelj: dr. sc. Relja 

Beck, dr. med. vet. 

Telefon: 01/612-36-65 

e-pošta: beck@veinst.hr 

Laboratorij za pripremu 

hranjivih podlo- 

Kristina Skrbin, vet. teh., 

dr. sc. Relja Beck, dr. med. vet. 

ga i sterilizaciju bavi se pripremom mikrobioloških hranjivih 

podloga, pranjem i sterilizacijom laboratorijskoga 

posuđa te zbrinjavanjem biološkoga otpada iz laboratorijâ. 

Laboratorij proizvodi oko stotinjak različitih hranjivih 

podloga za laboratorije Hrvatskoga veterinarskoga 

instituta. Svaka serija podloge podliježe strogoj kontroli 

kvalitete (pH, sterilnost, fertilnost), tako da je sljedivost u 

proizvodnji i kontroli kvalitete podloga potpuna. 

Iako Laboratorij nije akreditiran, izrada i kontrola 

podloga zadovoljavaju sve zahtjeve sljedivosti u nabavi, 

pripremi i kontroli. 

Laboratorij je zadužen za sterilizaciju biološkoga otpada 

i pranje laboratorijskoga posuđa. 

Nabavom dvaju novih autoklava i sustava za automatsko 

punjenje podloga u 2011. godini Laboratorij je 

posve opremeljen. 

Voditeljica Laboratorija: Maja Stepanić, dr. med. vet. 

Telefon: 01/612-36-15 

e-pošta: stepanic@veinst.hr 

Tomislav Dvorneković, teh. suradnik, Damir Leskovec, dr. med. 

vet., Mira Pirša, djelatnica praonice, Maja Stepanić, dr. med. vet., 

Đurđa Mikec, djelatnica praonice, Marijana Galeković, teh. 

suradnik 


Zaštita od 

Zaštita na 

ai nain 

„Prije primjene pažljivo pročitajte uputu o VMP. 

O rizicima i nuspojavama posavjetujte se s veterinarom.“ 

KRKA-FARMA d.o.o. 

Radnička cesta 48/II p.p.205, Zagreb 10002 

Telefon,01/63 12 100,63 12 101. Faks01/61 76 739. 

E-mail: krka-farma@zg.htnet.hr. www.krka.biz/hr 

fipronil 

Otopina za nakapavanje na kožu 

Sastav Pipeta (0,67 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 67 mg; Pipeta (1,34 ml) sadržava: ljekovitu tvar 

fipronil 134 mg; Pipeta (2,68 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 268 mg; Pipeta (4,02 ml) sadržava: ljekovitu 

tvar fipronil 402 mg; Pipeta (0,5 ml) sadržava: ljekovitu tvar fipronil 50 mg. Indikacije Sprječavanje 

i suzbijanje invazije pasa i mačaka buhama (Ctenocephalides spp.) i krpeljima (Rhipicephalus spp., Dermacentor 

spp., Ixodes spp.). Pomoć u liječenju i kontroli alergijskog dermatitisa pasa i mačaka uzrokovanog 

ubodima buha. Sprječavanje i suzbijanje infestacije pasa psećom pauši Trichodectes canis. Sprječavanje 

i liječenje infestacije mačaka mačjom pauši Felicola subrostratus. Ciljne životinjske vrste Psi. Mačke. 

Kontraindikacije Fypryst spot-on za pse ne smije se primjenjivati na: štenadi mlađoj od 8 tjedana 

i lakšoj od 2 kg; bolesnim životinjama (sustavne infekcije, povišena tjelesna temperatura) i onima u stadiju 

oporavka; kunićima jer se u njih mogu javiti teške reakcije nepodnošljivosti i uginuća; mačkama jer može 

doći do predoziranja. Fypryst 50 mg spot-on za mačke ne smije se primjenjivati: mačićima mlađim od 

8 tjedana i lakšim od 1 kg; bolesnim životinjama (sustavne infekcije, povišena tjelesna temperatura) 

i onima u stadiju oporavka; kunićima zbog teških reakcija nepodnošljivosti i uginuća.

40 

VETERINARSKI FAKULTET U ZAGREBU 

OBILJEŽEN DAN VETERINARSKOGA FAKULTETA 

SVEUČILIŠTA U ZAGREBU 

Dekan Veterinarskoga fakulteta prof. dr. 

sc. Tomislav Dobranić i prodekan prof. 

dr. sc. Josip Kos 

Veterinarski fakultet 

Sveučilišta 

u Zagrebu obilježio 

je 92. obljetnicu 

svojega postojanja 

i rada u petak, 11. 

studenoga 2011. 

godine. Svečana 

sjednica Fakultetskoga 

vijeća održana 

je u Velikoj 

predavaonici u kojoj 

su se okupili nastavnici, 

studenti, 

zaposlenici i brojni 

gosti Fakulteta. 

Program svečane sjednice, koji je vodio dugogodišnji 

HTV-ov voditelj gosp. Branko Uvodić, ove je godine obogaćen 

i kulturno-umjetničkim sadržajem, i to nastupom 

Zbora veterinara, Gudačko-puhačkoga kvarteta Veterinarskoga 

fakulteta te izložbom slika dr. sc. Gordane Gregurić 

Gračner i studentice Lane Vukres-Jazić. 

Pozdravljajući kolege, prijatelje i goste, dekan prof. 

dr. sc. Tomislav Dobranić izrazio je zadovoljstvo što su 

ove godine proslavu obljetnice Fakulteta svojom nazočnošću 

uveličali ministar znanosti, obrazovanja i športa 

dr. sc. Radovan Fuchs, rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. 

dr. sc. Aleksa Bjeliš, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, 

ribarstva i ruralnoga razvoja mr. sc. Josip Kraljičković, 

ravnateljica Uprave za veterinarstvo Ministarstva 

poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja mr. Sanja 

Šeparović, ravnatelj Hrvatskoga veterinarskoga instituta 

prof. sr. sc. Željko Cvetnić, predsjednik Hrvatske veterinarske 

komore dr. sc. Saša Legen, akademici Teodor Wikerhauser 

i Ivo Čikeš, dekani Filozofskoga, Šumarskoga, 

Stomatološkoga, Farmaceutsko-biokemijskoga fakulteta, 

prodekani Fakulteta elektrotehnike i računarstva, 

Agronomskoga fakulteta te Visokoga gospodarskoga 

učilišta u Križevcima, predstavnici ustanova s kojima 

Fakultet surađuje: Genera d.d., Veterinarski zavod u Križevcima, 

Medical Intertrade d.o.o., Agroproteinka d.d., 

Pfi zer Croatia d.o.o., Medicinska naklada, Hrvatska udruga 

za školovanje pasa vodiča i mobilitet, Zoološki vrt 

te predstavnici veterinarskih stanica i ambulanata te 

brojni drugi gosti. 

Podsjetivši da je ova godina proglašena Svjetskom 

godinom veterinarstva i da se obilježava 250 godina 

trajne veterinarske naobrazbe, dekan se osvrnuo na razvoj 

veterinarstva u svijetu i u Republici Hrvatskoj te 

na važne promjene na Fakultetu otkad je osnovan kao 

Veterinarska visoka škola davne 1919. godine. Prihvaćanjem 

Bolonjskoga procesa, osuvremenjivanjem informatičke 

opreme, uvođenjem novih informacijskih tehnologija, 

turnusne nastave te 24-satnog rada studenata 

na klinikama radi postizanja što veće samostalnosti u 

radu, suradnjom sa srodnim ustanovama te radom studenata 

na terenu Fakultet nastoji i dalje biti rasadnik 

znanstvenika, nastavnika te kvalitetnih i uspješnih doktora 

veterinarske medicine. Znanstvenoistraživački rad 

temelji se na brojnim projektima, fi nanciranima većinom 

od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, ali 

i iz drugih izvora, a realizirano je i 14 međunarodnih 

bilateralnih i multilateralnih projekata. Kontinuirano se 

radi u razmjeni studenata i nastavnoga osoblja u okviru 

programa CEEPUS i ERASMUS. Kao jedinstvena i vodeća 

znanstveno-nastavna institucija u Hrvatskoj, Veterinarski 

fakultet Sveučilišta u Zagrebu pruža razne oblike 

cjeloživotnoga učenja i trajnoga usavršavanja, sve radi 

unaprjeđenja znanja, vještina i sposobnosti te prinosa 

razvoju naprednoga društva znanja s održivim gospodarskim 

razvojem i jačom društvenom kohezijom. 

Predstavljajući Ljetopis za akademsku godinu 

2010./2011., dekan se osvrnuo na rad Fakulteta u protekloj 

godini. Osim podataka o broju upisanih studenata 

na integrirani prijediplomski i diplomski, doktorski 

i specijalističke studije, iznio je i podatke o broju 

zaposlenika koji sudjeluju u nastavi (130 zaposlenika 

u znanstveno-nastavnome, nastavnome i suradničkome 

zvanju). Ove je godine prvi put održana i izvanfakultetska 

nastava, i to za prvi naraštaj studenata koji je 

odslušao šestu godinu studija po Bolonjskome procesu. 

Uvedene su promjene u polaganju državne mature za 

upis na Fakultet, pa će se tako od iduće akademske godine 

iz hrvatskoga i engleskoga jezika polagati razina 

A umjesto dosadašnje razine B. Novost je i od Ministarstva 

zdravstva i socijalne skrbi odobreno preekspozicijsko 

cijepljenje za studente i zaposlenike Fakulteta, i to 

1.000 doza cjepiva koje plaća Hrvatski zavod za zdravstveno 

osiguranje. Osnovan je Ured za studente koji studentima 

pomaže u rješavanju problema na koje nailaze 

tijekom studija, a također i Ured za suradnička zvanja 

koji tek treba početi s radom. Dekan je zatim prezentacijom 

u PowerPointu predstavio četiri odjela Fakulteta 

sa svim zavodima i klinikama, ističući prostore koji su 

obnovljeni, opremljeni i usklađeni s potrebama nastave. 

Preuređen je i prostor Središnjega fakultetskoga arhiva, 

pa se vrijedna arhivska građa sada čuva u primjerenim 

uvjetima i u skladu sa sadašnjim standardima. U svrhu 


azvoja strateških i pravnih dokumenata te primjerene 

organizacijske strukture izrađeni su i od Fakultetskoga 

vijeća prihvaćeni novi pravilnici te Statut Fakulteta. 

Budući da je za ostvarivanje kvalitete nastavne, stručne 

i znanstvene djelatnosti veoma važna suradnja s drugim 

obrazovnim i znanstvenim institucijama, velika se 

pozornost posvećuje jačanju međufakultetske i međunarodne 

suradnje. Možemo tako istaknuti da naši nastavnici 

rade na drugim fakultetima i visokoškolskim 

ustanovama u Hrvatskoj i inozemstvu, a brojna su bila 

i gostovanja inozemnih predavača. U organizaciji Fakulteta 

održan je XII. srednjoeuropski bujatrički kongres, 

međunarodna radionica iz područja veterinarske 

dermatologije te ljetna škola Wildlife Management u 

okviru programa CEEPUS. Iz poslovanja Fakulteta treba 

izdvojiti da su odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu 

odobrena kreditna i fi nancijska sredstva za investicijsko 

održavanje, koja će se uložiti u izgradnju Klinike za zarazne 

bolesti s izolacijskom jedinicom. Dekan je predstavio 

laboratorije akreditirane u protekloj akademskoj 

godini i dodijelio potvrde o akreditaciji voditeljima 

dijagnostičkih laboratorija: Laboratorija za virusni arteritis 

konja, Laboratorija za leptospire, Laboratorija za 

infekcioznu anemiju kopitara, Laboratorija za kontrolu 

namirnica, Laboratorija za dijagnostiku trihineloze i Laboratorija 

za klamidije. 

Na svečanoj sjednici 

nazočnima su se 

obratili i uzvanici, i to 

predstavnici ministarstava 

i Sveučilišta. Državni 

tajnik mr. sc. Josip 

Kraljičković čestitao je 

dekanu, zaposlenicima 

i studentima Fakulteta 

obljetnicu te je u ime 

ministra i Ministarstva 

Državni tajnik MPRRR-a mr. sc. 

Josip Kraljičković 

poljoprivrede, ribarstva 

i ruralnoga razvoja zahvalio 

Fakultetu na 

uspješnoj suradnji s Ministarstvom te na prinosu Fakulteta 

razvoju hrvatske poljoprivrede, ribarstva i hrvatskoga 

sela. S obzirom na porast potražnje za hranom 

u svijetu te na nastojanja da se osigura zdravstveno 

ispravna i kvalitetna hrana, istaknuo je da je perspektiva 

Fakulteta i u tom području, stoga je veoma važno 

ulaganje u obrazovanje, 

znanost, istraživanje 

i struku. 

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. 

dr. sc. Aleksa Bjeliš 

Rektor Sveučilišta 

u Zagrebu prof. dr. sc. 

Aleksa Bjeliš istaknuo 

je važnost inzistiranja 

na kvaliteti – upravo 

je stoga Sveučilište 

prepoznato kao jedno 

od boljih sveučilišta u 

svjetskim razmjerima. 

Izrazio je zadovoljstvo popunjenim kvotama na upisnim 

rokovima, kao i brojem studenata koji dolaze na 

studij u Republiku Hrvatsku te onih koji odlaze studirati 

u inozemstvo. Sveučilište je uspješno onoliko koliko 

su uspješni njegovi najvitalniji dijelovi: nastavnici, 

istraživači i studenti te je, uz čestitku Fakultetu, zaželio 

studentima i nastavnicima inicijativu i uspjeh i u budućemu 

radu. 

Ministar znanosti, obrazovanja 

i športa dr. sc. Radovan 

Fuchs izrazio je zadovoljstvo 

što je Veterinarski 

fakultet jedan od prvih 

u našoj zemlji koji je samoinicijativno 

započeo evaluacijski 

postupak EAEVE-a 

(Europska udruga ustanova 

za veterinarsku naobrazbu). 

Rezultat je prostor Fakulteta, 

njegovih zavoda i klinika 

primjeren standardima europskih 

i svjetskih veteri- 

narskih fakulteta te struka koja se razvija usporedno sa 

svim ostalima i ima svoje mjesto u Europi i svijetu. 

Kao i svake 

godine, na svečanoj 

sjednici 

u povodu Dana 

Veterinarskoga 

fakulteta 

dodijeljena su 

priznanja, nagrade 

i zahvalnice. 

Dekan je 

zaposlenicima 

Fakulteta umirovljenima 

u 

akademskoj 2010./2011. godini dodijelio priznanja za 

dugogodišnji rad. Prodekan za znanost i međunarodnu 

suradnju prof. dr. sc. Alen Slavica dodijelio je zahvalnice, i 

to prof. dr. sc. Josipu Madiću za uređivanje časopisa Veterinarski 

arhiv, prof. dr. sc. Marku Samardžiji za uređivanje 

Ljetopisa za akademsku 2010./2011. godinu te zaposlenicima 

Fakulteta za sudjelovanje u radu i organizaciji 

Međunarodnoga 

kongresa “Veterinarskaznanost 

i struka” 

održanoga 3. i 

4. listopada na 

Veterinarskome 

fakultetu. Dodijelio 

je i nagrade 

studentima: 

Dekanovom 

nagradom za 

znanstveni stu- 

Ministar znanosti obrazovanja 

i športa dr. sc. Radovan Fuchs 

Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju 

prof. dr. sc. Alen Slavica dodjeljuje 

zahvalnicu prof. dr. sc. Josipu Madiću 

Prodekan za znanost i međunarodnu suradnju 

prof. dr. sc. Alen Slavica dodjeljuje 

zahvalnicu prof. dr. sc. Marku Samardžiji 

41 41

Predsjednik Uprave Genere d.d. 

Marko Smetiško i Doroteja Andreić 

uspjeh na studiju dobilo je 26 studenata. 

42 

dentski rad ove je 

godine nagrađeno 

14 studenata veterinarske 

medicine. Prodekanica 

za diplomsku 

nastavu prof. dr. 

sc. Ksenija Vlahović 

dodijelila je nagrade 

studentima s najboljim 

prosjekom 

ocjena, od prve do 

šeste godine studija. 

Nagradu za dobar 

Na samom kraju sjednice Genera d.d. za razvoj i proizvodnju 

farmaceutskih proizvoda, sada već tradicionalno, 

dodijelila je novčanu nagradu i stipendiju studentima 

veterinarske medicine. Predsjednik Uprave Genere 

d.d. Marko Smetiško uručio je jednokratnu novčanu nagradu 

studentici šeste godine studija Doroteji Andreić 

te dvije stipendije koje će do kraja studija dobivati studenti 

pete godine Miljenko Bujanić i Ivana Jurišić. 

Prvi je put ove godine svečana sjednica Fakultetskoga 

vijeća obogaćena i prigodnim kulturno-umjetničkim 

programom. Zbor veterinara, vođen prof. dr. sc. Ninom 

Poljičak Milas i pod dirigentskom palicom glazbenoga 

zborovođe profesora Paška Đeldića, najavio je svečanu 

sjednicu izvedbom hrvatske himne te je za kraj sjednice 

izveo još tri skladbe. Nazočni su mogli uživati i u izvedbi 

Abbine pjesme Slipping through my fi ngers koju su članovi 

Zbora veterinara otpjevali uz klavirsku pratnju doc. dr. sc. 

Kristine Matković. Nastupio je i Gudačko-puhački kvartet 

Zaposlenici i gosti Fakulteta 

Zbor veterinara 

Veterinarskoga fakulteta koji čine doc. dr. sc. Hrvoje Lucić 

(violončelo), studentica Dinka Zdelar (fl auta), Ivanka Vladimir 

(klarinet) i Darija Šiljeg (violina) s izvedbom skladbe 

Georgesa Bizeta Aragonaise i Habanera iz orkestralne 

suite Carmen. Pokazali smo i da, osim glazbeno darovitih 

veterinarskih stručnjaka, imamo likovne umjetnike. Svoje 

su slikarske radove izložile dr. sc. Gordana Gregurić Gračner, 

znanstvena novakinja – viša asistentica u Zavodu za 

biologiju, i studentica Lana Vukres-Jazić. 

Nastavnici, studenti, zaposlenici i uzvanici imali su 

priliku nakon svečane sjednice uz prigodan domjenak 

provesti još neko vrijeme u ugodnome poslovnome i 

prijateljskome druženju. Zahvaljujemo svima koji su 

odvojili svoje vrijeme da nazoče ovom svečanom događaju. 

Ured dekana Veterinarskoga fakulteta 

Željana Klječanin Franić, prof. 


MEĐUNARODNI KONGRES 

“VETERINARSKA ZNANOST I STRUKA” 

Okrugli stol Edukacija i praksa u veterinarskoj 

medicini. Moderator: prof. dr. sc. Alen Slavica. 

Od 3. do 4. listopada 2011. godine na Veterinarskome 

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održan je Međunarodni 

kongres “Veterinarska znanost i struka”. Kongres 

je ove godine bio posvećen obilježavanju 250. godišnjice 

veterinarstva (World Veterinary Year). Također treba 

napomenuti da je održan pod visokim pokroviteljstvom 

predsjednika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Ive Josipovića. 

Skup je svečano otvoren nastupom Zbora veterinara 

i pozdravnim govorima gostiju Ministarstva znanosti, 

obrazovanja i sporta te domaćina, Veterinarskoga 

fakulteta. 

Kao i proteklih godina kongres se sastojao od radnoga 

dijela s izlaganjem znanstvenih i stručnih radova 

naših kolega te okrugloga stola i dviju radionica – s temom 

endoskopije dišnoga sustava psa i dobrobiti životinja. 

Na skupu su svoja izlaganja, odnosno pozvana 

predavanja održali istaknuti stručnjaci iz Austrije, Belgije, 

Italije, Sjedinjenih Američkih Država i Slovenije 

te naši domaći, renomirani stručnjaci – Igor Štoković, 

Estella Prukner-Radovčić, Vesna Matijatko i Relja Beck s 

temama vezanim uz bolesti konja i mesojeda, egzotičnih 

i farmskih životinja i veterinarsko javno zdravstvo. 

Organizirano je šest sekcija tijekom kojih su održana 33 

usmena izlaganja, a predstavljeno je i 20 postera. Prezentirani 

su radovi iz Hrvatske, Slovenije, Makedonije, 

Srbije te Bosne i Hercegovine. Sve prispjele radove recenzirao 

je međunarodni Znanstveni odbor. Obavljena 

je i lektura prispjelih radova na engleskome jeziku, a svi 

prihvaćeni sažetci radova objavljeni su u zajedničkome 

Zborniku sažetaka. Na kraju radnoga dijela kongresa 

podijeljene su i nagrade za najbolje postere i najbolji 

studentski rad. 

U okviru okrugloga stola organizirana je rasprava o 

temi “Edukacija i praksa u veterinarskoj medicini” pod 

vodstvom dekana Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta 

u Zagrebu prof. dr. sc. Tomislava Dobranića i prodekana 

za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Alena 

Slavice. U raspravi su sudjelovali ravnatelj Hrvatskoga 

veterinarskoga instituta prof. dr. sc. Željko Cvetnić, predsjednik 

Hrvatske veterinarske komore dr. sc. Saša Legen, 

ravnateljica Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, 

ribarstva i ruralnoga razvitka mr. sc. Sanja Šeparović, 

ravnatelj Uprave za veterinarske inspekcije mr. 

sc. Gordan Jerbić i svi zainteresirani sudionici kongresa. 

Donesen je vrlo važan zaključak da je izvanfakultetska 

(ekstramuralna) nastava izvrstan model obrazovanja i 

stjecanja novih vještina budućih doktora veterinarske 

medicine. 

Nadamo se da će kongres i u budućnosti zadržati 

međunarodni status te da će privući veću pozornost veterinara 

s terena, djelatnika Veterinarskoga fakulteta i 

Hrvatskoga veterinarskoga instituta. 

dr. sc. Danijela Horvatek Tomić, 

predsjednica Organizacijskoga odbora, 

i prof. dr. sc. Alen Slavica, 

predsjednik Znanstvenoga odbora 

Okrugli stol Edukacija i praksa u veterinarskoj 

medicini. Uvodno predavanje: dr. sc. Suzana Tkalčić, Western 

University of Health Sciences, College of Veterinary Medicine, SAD. 

43 43

DIPLOMIRALI – MAGISTRIRALI – DOKTORIRALI 

NA VETERINARSKOME FAKULTETU U ZAGREBU 

srpanj – rujan 

diplomirali 

– listopad 2011. 

DOKTORI VETERINARSKE MEDICINE 

DIPLOMIRALI NA DODIPLOMSKOM STUDIJU VETERINARSKE MEDICINE 

Nataša Bodlović ........................................................12. 7. 2011. 

Vlado Godić ................................................................15. 7. 2011. 

Iva Gruden .....................................................................8. 7. 2011. 

Dario Hanaftaler ..........................................................8. 7. 2011. 

Tanja Kalinić ...............................................................15. 7. 2011. 

Krešimir Krnić ...............................................................6. 7. 2011. 

Marko Krznarić ..........................................................15. 7. 2011. 

Bruna Kukec ..................................................................8. 7. 2011. 

Vlatka Makovec .........................................................13. 7. 2011. 

Maja Mandić ...............................................................15. 7. 2011. 

Milan Marić ....................................................................8. 7. 2011. 

Branislava Polegubić- Kušić .................................... 7. 7. 2011. 

Matija Pucović ..............................................................4. 7. 2011. 

Ante Skender .............................................................11. 7. 2011. 

Marijana Šešo ............................................................14. 7. 2011. 

Zlatko Tomašić ..........................................................15. 7. 2011. 

Natalija Utvić .............................................................14. 7. 2011. 

Mijo Zakarija ..............................................................12. 7. 2011. 

Ivana Žic ......................................................................... 7. 7. 2011. 

44 

Mia Dabinović ............................................................29. 9. 2011. 

Mara Daranji ..............................................................29. 9. 2011. 

Maja Đuričić ...............................................................16. 9. 2011. 

Andreja Ferenčić ........................................................5. 9. 2011. 

Ivica Franjčec .............................................................28. 9. 2011. 

Valentina Kerhač ......................................................26. 9. 2011. 

Ladislav Korenj..........................................................30. 9. 2011. 

Dinko Kralik ................................................................30. 9. 2011. 

Dean Ljiljak ................................................................21. 9. 2011. 

Danijel Mejdandžić ..................................................27. 9. 2011. 

Jerka Mesarić ..............................................................30. 9. 2011. 

Petra Sertić .................................................................30. 9. 2011. 

Melanija Čelica.......................................................28. 10. 2011. 

Nikolina Đaković ...................................................20. 10. 2011. 

Marina Gabrić .........................................................21. 10. 2011. 

Marko Sušić ................................................................5. 10. 2011. 

DIPLOMIRALI NA INTEGRIRANOM PREDDIPLOMSKOM I DIPLOMSKOM STUDIJU VETERINARSKE MEDICINE 

Miroslav Prebeg: Hiperadrenokorticizam u psa 

Dunja Deković: Rana ultrazvučna dijagnostika gravidnosti kobila 

Samanta Puh: Određivanje specifi čnosti i osjetljivosti brzih testova za dijagnosticiranje virusne leukemije mačaka i 

imunodefi cijencije mačaka 

Ana Puž: Ocjena tržišne kakvoće klaonički obrađenih trupova svinja 

Karla Alavanja: Kronično zatajenje bubrega kod mačaka 

Adriana Štos: Inkontinencija mokraće kod kuja kao posljedica kastracije 

Vladimir Farkaš: Osobitosti sjekača i njihova pouzdanost u procjeni dobi veprova 

Jelena Bojanc: Utjecaj prehrane na kardiovaskularne bolesti pasa i mačaka 

Ana Pervan: Bolesti probavnog sustava u kunića 

Ante Pandžić: Postterapijski status fascioloidnih jelena (Cervus Elaphus L.) 

Dinko Vidušin: Histološko istraživanje oka različitih morskih vrsta riba 

Sandra Plužarić: Antioksidativni sustav trombocita kobila pasmine hrvatski posavac tijekom graviditeta i rane laktacije 

magistrirali 

SVEUČILIŠNI MAGISTRI 

Ana Mitrović, dr. med. vet.: Otrovanja mačaka piretroidima nakon primjene na kožu 

Draženko Majetić, dr. med. vet.: Leptospiroza pasa na području Virovitice 

Sanja Lazić, dr. med. vet.: Leptospiroza pasa na području Slatine 

Ines Petrović, dr. med. vet.: Klinička i laboratorijska dijagnostika zatajenja bubrega u pasa 

MAGISTRI ZNANOSTI 

Martina Bedenicki, dr. med. vet.: Metabolički profi l istarskog goveda 

Referada za dodiplomsku nastavu 

Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 

Sanja Vindiš 


www.propisi-zov.com 

doktorirali 

Mr. sc. Davor Balić, dr. med. vet.: Filogenetska analiza virusa enzootske leukoze goveda dokazanog u mliječnih krava u 

DOKTORI ZNANOSTI 

Krešimir Matanović, dr. med. vet.: Genotipizacija i dokazivanje gena za rezistenciju meticilin-rezistentnih sojeva bakterije 

Staphylococcus pseudintermedius 

Hrvatskoj 

Mr. sc. Zvonimir Tuček, dr. med. vet.: Biokemijski pokazatelji koštane pregradnje pašno držanih mliječnih ovaca tijekom 

kasne gravidnosti i laktacije 

Gordan Mršić, mr. inž. bioproc. inž.: Nutritivni i imunomodulacijski učinak plemenite pečurke Agaricus biosporus u 

proizvodnji tovnih pilića 

Andrea Faggian Matić, dr. med. vet.: Dijagnostičke vrijednosti multiplanarne i trodimenzionalne kompjutorizirane 

tomografi je lubanje i vratne kralježnice psa 

Tomislav Bedeković, dr. med. vet.: Filogenetska analiza izolata virusa virusnoga proljeva goveda izdvojenih u Republici 

Hrvatskoj 

Ivan Pušić, dr. med. vet.: Učinak dodavanja organskog selena u hranu na kakvoću i oksidacijsku stabilnost ohlađenog i 

dubokosmrznutog mesa pilića 

Referada za poslijediplomsku nastavu 

Veterinarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 

Đurđa Hrvojić, dipl. ing. 

ZBIRKA PROPISA U VETERINARSTVU - NADOPUNA 

Usuglašeno sa a 

zakonskom 

regulativom 

 

 

ZADOVOLJAVA 

NORMU 

HRN EN ISO/ 

IEC 17020:2005 

Partner 

projekta: 

CIJENA I TROŠKOVI 

DOSTAVE ZBIRKE 

Cijena: 449,00 kn 

(trošak dostave 

uračunat u cijenu) 

Priručnik je formiran kao skup urednički pročišćenih tekstova zakona i 

pravilnika koji obuhvaćaju : 

 

 

 

. 

Sve dodatne informacije te sadržaj priručnika “Zbirka propisa u veterinar- 

www.propisi-zov.com. 

FORMAT PRIRUČNIKA 

za 

uvezanog ljepljenjem i šivanjem (zbog trajnosti kod učestalog korištenja) 

 

PROMJENE REGULATIVE I RAZVOJ PRIRUČNIKA 

Priručnik prati promjene u veterinarskoj zakonskoj regulativi usuglašenoj sa 

zakonskom stečevinom EU. Namjena je olakšati usklađivanje poslovanja 

s novopreuzetim zakonima koji su rezultat pregovora RH i EU. 

NARUDŽBA I NAČIN PLAĆANJA 

Priručnik možete naručiti putem narudžbenice koju ćete poslati na 

adresu izdavača ( greb), 

putem Interneta (narudžbenica na stranicama www.propisi-zov. 

com) ili putem faksa () na osnovu koje ćemo Vam poslati 

ponudu. Na vašu adresu stići će ponuda te nakon plaćanja iste dostavom 

dobivate Zbirku propisa na adresu naznačenu u narudžbenici. 

45 45

propisi 

Pravilnik o zahtjevima zdravlja životinja za nekomer- 

cijalno kretanje kućnih ljubimaca, NN, 74/11 

Naredba o posebnim mjerama za uvoz proizvoda životinjskog 

podrijetla iz određenih trećih zemalja u Republiku 

Hrvatsku, NN, 76/11 

Naputak o načinu provođenja mjera propisanih 

Naredbom o provedbi oralne vakcinacije lisica na području 

županija Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, 

Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, 

Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, Primorskogoranske, 

Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, Brodsko-posavske, 

Varaždinske, Međimurske, Zagrebačke, 

Karlovačke, Istarske i Grada Zagreba, NN, 79/11 

Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i 

provoza preko područja Republike Hrvatske domaćih i 

divljih svinja i njihovih proizvoda radi sprječavanja unošenja 

afričke svinjske kuge, NN, 79/11 

Odluka o određivanju referentnog laboratorija za virološke 

pretrage na slinavku i šap, NN, 79/11 

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o obveznom označavanju 

i registraciji ovaca i koza, NN, 81/11 

Pravilnik o provođenju obveznog označavanja i registracije 

goveda, NN, 81/11 

Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu podošenja izvješća 

o obavljanju poslova veterinarske djelatnosti te 

načinu vođenja i sadržaju službene evidencije i izvješća 

o klaonici, NN, 84/11 

Pravilnik o posebnim kriterijima za provedbu seroloških 

testova za praćenje učinkovitosti cjepiva protiv 

bjesnoće, NN, 89/11 

Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje 

leptospiroze životinja, NN, 89/11 

Pravilnik o provedbi Pravilnika o posebnim kriterijima 

za provedbu seroloških testova za praćenje učinkovitosti 

cjepiva protiv bjesnoće, NN, 89/11 

Pravilnik o izmjeni Pravilnika o provođenju obveznog 

označavanja i registracije goveda, NN, 101/11 

Pravilnik o dopuni Pravilnika o postupku veterinarskog 

pregleda na graničnim veterinarskim postajama 

proizvoda koje se uvoze iz trećih zemalja, NN, 101/11 

46 

ZAKONODAVSTVO 

2011 

VETERINARSKI PROPISI 

OBJAVLJENI OD 28. LIPNJA 2011. DO 2.11.2011. 



divljih preživača i genetskog materijala podrijetlom od 

preživača iz država članca Europske unije radi sprječavanja 

unošenja u Republiku Hrvatsku bolesti plavog jezika, 

NN, 105/11 

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o popisu pošiljaka 

koje podliježu veterinarskom pregledu u prometu preko 

granice RH, NN, 106/11 

Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o 

mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih 

bolesti i njihovom fi nanciranju u 2011., NN, 107/11 



divljih svinja i njihovih proizvoda iz određenih država 

članica Europske unije radi sprječavanje unošenja 

klasične svinjske kuge, NN, 107/11 

Pravilnik o uvjetima zdravlja životinja pri stavljanju 

u promet na području EU te uvozu iz trećih zemalja 

peradi i jaja za valenje, NN, 107/11 

Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu prijave bolesti 

životinja, NN, 114/11 

Popis veterinarskih obrazaca i evidencija 

Popis veterinarskih certifi kata za izvoz 

Naputak o izmjeni Naputka o načinu provođenja 

mjera propisanih Naredbom o provedbi oralne vakcinacije 

lisica na području županija Koprivničko-križevačke, 

Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske, 

Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke, 

Primorsko-goranske, Požeško-slavonske, Osječko-baranjske, 

Brodsko-posavske, Varaždinske, Međimurske, 

Zagrebačke, Karlovačke, Istarske i Grada Zagreba, NN, 

115/11 

Naredba o zabrani uvoza u Republiku Hrvatsku i provoza 

preko područja Republike Hrvatske živih kopitara 

podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, NN, 115/11 

Pravilnik o izmjeni Pravilnika za sprječavanje pojave, 

kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih 

spongiformnih encefalopatija, NN, 120/11 

Popis službenih laboratorija u području provedbe 

veterinarske djelatnosti, NN, 123/11 


ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 

STRUČNO-INFORMATIVNI SASTANCI I TEČAJEVI ZA DOKTORE 

VETERINARSKE MEDICINE U ĐAKOVU, VARAŽDINU I BJELOVARU U 

ORGANIZACIJI GENERE d.d. 

Sudionici skupa u Đakovu 

Tijekom listopada 2011. Genera d.d., jedini hrvatski 

proizvođač veterinarskomedicinskih proizvoda, održala 

je tri stručno-informativna sastanka i tečaja namijenjena 

doktorima veterinarske medicine u gradovima Đakovu, Varaždinu 

i Bjelovaru. 

Svrha spomenutih skupova bila je informirati doktore 

veterinarske medicine o tipu izoliranih uzročnika mastitisa, 

učinkovitosti i rezistenciji antimikrobnih tvari na području 

Republike Hrvatske, upoznati prisutne s novim dostignućima 

u istraživanju i liječenju mastitisa te predstaviti nove 

proizvode iz palete Genere d.d. 

Nakon uvodne riječi gospodina Nevena Čakaruna, dr. 

med. vet., direktora Marketinga Genere d.d., dr. sc. Miroslav 

Benić, dr. med. vet., iz Hrvatskoga veterinarskoga instituta 

održao je predavanje “Etiologija mastitisa i osjetljivost izdvojenih 

uzročnika prema antimikrobnim tvarima”. Uzimajući 

u obzir učestalost mastitisa u praksi, predavanje je izazvalo 

veliko zanimanje i potaknulo sudionike na raspravu. 

Potom je gospodin Hrvoje Starčević, dr. med. vet., voditelj 

Grupe proizvoda za govedarstvo Genere d.d., predstavio 

nove proizvode u Generinoj paleti: Trimetosul® IMM, Vetofl 

ok® LA i Geomycin® retard 30 %. 

Sudionici skupa u Bjelovaru 

Zbog jednokratne aplikacije Vetofl ok® LA (100 mg/ml 

enrofl oksacina) smanjuje troškove liječenja dišnih bolesti 

goveda koji čine velik dio ukupnih troškova u poslovanju 

jedne farme. Istodobno je najprihvatljivije rješenje za životinju 

jer se smanjuje broj aplikacija lijeka i manipulacija sa 

životinjom, što je i s praktičnoga i s veterinarskoga gledišta 

veoma važno. 

Trimetosul® IMM (40 mg trimetoprima i 200 mg sulfadijazina) 

je intramamarna suspenzija namijenjena liječenju 

mastitisa mliječnih krava u laktaciji. Prednosti tog 

lijeka očituju se u vrlo kratkoj karenciji od samo 48 sati, što 

znači da se životinja brže vraća u proizvodnju, jedinstvenoj 

kombinaciji aktivnih tvari, učinkovitih protiv većine najčešćih 

uzročnika mastitisa na koje oni do sada nisu uspjeli 

razviti rezistenciju. 

Injekcijska otopina Geomycin retard® 30 % (300 mg/ 

ml oksitetraciklina) najnapredniji je predstavnik te skupine 

antibiotika. Najbitnije su prednosti manja primjenska doza 

na jednome mjestu aplikacije, produljeno djelovanje, “oneshot” 

način primjene te smanjena manipulacija i uznemiravanje 

životinja. 

Stručna predavanja i predstavljanje novih proizvoda 

Genere d.d. pokazali su se izvrsnom prilikom za druženje 

kolega i razmjenu iskustava iz veterinarske prakse. Skupovi 

su bili i više nego uspješni, o čemu vjerno svjedoči i velik 

broj veterinara koji su se odazvali predavanjima. 

Nazočnost tečaju bodovana je u skladu s Pravilnikom 

o stručnome usavršavanju doktora veterinarske medicine. 

direktor Marketinga Genere d.o.o. 

Neven Čakarun, dr. med. vet. 

Hrvoje Starčević, dr. med. vet., dr. sc. Miroslav Benić, 

dr. med. vet., Neven Čakarun, dr. med. vet. 

47

DRUGI REGIONALNI BUJATRIČKI SIMPOZIJ U VUKOVARU 

22. rujna 2011. u hotelu “Lav Vukovar” održan je Drugi 

regionalni bujatrički simpozij u organizaciji MSD Animal 

Health, a teme su obuhvatile neonatalno zdravlje teladi, 

prevenciju dišnih bolesti goveda i mastitisa te njihovo liječenje. 

Gošća predavačica bila je dr. Birgit Makoschey, glavna 

tehnička ravnateljica iz područja biologije preživača pri 

MSD Animal Health, svjetski poznata stručnjakinja za virusologiju 

te izvanredna profesorica na Veterinarskome fakultetu 

u Hannoveru. 

Nakon uvodne riječi mr. sc. Grahovac, dr. med. vet. i mr. 

poslovne administracije, održao je predavanje o terapiji i 

prevenciji mastitisa, stalnome problemu u mliječnome govedarstvu, 

ističući važnost primjene kombinirane (parenteralne 

i intramamarne) aplikacije antibiotika – cefalosporina 

4. generacije (Cobactan LC + Cobactan 2,5 %). Nakon 

njega okupljenima se obratio mag. Mijovič, dr. med. vet., iz 

Veterinarske postaje Postojna upoznavši ih s protokolom 

zasušivanja i liječenja subkliničkih mastitisa krava (Cepravin 

DC). 

Dr. Makoschey u svojim je predavanjima potanko obradila 

sljedeće teme: neonatalni proljev teladi, posljedice 

bolesti i koristi prevencije, kompleks respiratornih bolesti 

goveda, njihova kontrola na razini stada te načini kontrole 

na razini regija, odnosno država u Europskoj uniji. 

SEMINAR IZ VETERINARSKE MALE PRAKSE 

U ORGANIZACIJI DDL-a ZAGREB/ROYAL CANINA 

U Zagrebu je 15. listopada 2011. održan seminar iz 

veterinarske male prakse u organizaciji DDL-a Zagreb/ 

Royal Canina. Tematika ovogodišnjega skupa bila je 

dermatologija pasa i mačaka. Hotel “Aristos”, u čijemu je 

sklopu i Velika kongresna dvorana, bio je, kao i prošlih 

godina, mjesto održavanja seminara. 

Gostujući predavač dr. Didier-Noël Carlotti, dr. med. 

vet., održao je tri predavanja. Iznimno nam je zadovoljstvo 

bilo ugostiti renomiranoga stručnjaka kakav je dr. Carlotti. 

Njegova je karijera doista impresivna: jedan je od osnivača 

Europskoga udruženja veterinarskih dermatologa (ESVD), 

bivši je predsjednik FECAVA-e i ECVD-a te je od siječnja 

2010. predsjednik Svjetske organizacije veterinarske 

dermatologije (WAVD). Možda više od samih titula o njemu 

govori činjenica da je kao prvi autor objavio 107 radova te 

je suautor 46 objavljenih radova. 

Završno predavanje bio je svojevrstan osvrt na prehranu 

kao dio terapije dermatoloških patologija. 

Seminaru je nazočilo više od 300 kolega iz svih krajeva 

Hrvatske i nekoliko kolega iz susjednih zemalja. Želja nam 

je, kao i proteklih godina, osigurati dolazak u Hrvatsku 

vrhunskih stručnjaka s područja veterinarske male prakse 

te pridonijeti sustavu kontinuirane edukacije. 

U ime DDL-a zahvaljujem svim kolegama koji su 

uveličali ovaj skup. 

48 

Domagoj Kusić, dr. med. vet., i Tihomir Gorša, dr. med. 

vet., predstavnici MSD Animal Health u Hrvatskoj, upoznali 

su nazočne s paletom proizvoda koja čini jedinstven koncept 

ne samo prevencije nego i terapije respiratornih bolesti 

goveda (Resfl or) i s primjenom NSPUL-a u liječenju 

mastitisa u svrhu zaštite parenhima upalom zahvaćenoga 

tkiva (Finadyne). 

Skupu je nazočilo više od 150 veterinara iz Hrvatske, 

Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, a svako je predavanje 

bilo popraćeno raspravama u kojima su sudjelovali 

kolege doktori veterinarske medicine stječući i na taj način 

nove spoznaje. 

MSD AH Tim 

ODRŽANA PREDAVANJA I PREDAVAČI: 

Dr. Didier-Noël Carlotti, dr. med. vet.: 

- Atopični dermatitis u pasa (CAD); Alergije na hranu 

u pasa i mačaka; Klinički pristup keratoseboreičnom 

pacijentu 

Željko Brkić, dr. med. vet., DDL Zagreb d.o.o.: 

- Važnost prehrane u terapiji dermatoloških patologija 

Sudionici skupa 

Željko Brkić, dr. med. vet. 


U SLUŽBI VETERINARSKE MEDICINE

siječanj 

SIJEČANJ 

veljača 

VELJAČA 

50 

KALENDAR SKUPOVA 

KALENDAR VETERINARSKIH SKUPOVA, TEČAJEVA I SAJMOVA 

OD 1. SIJEČNJA DO 1. SVIBNJA 2012. 

Introduction to Small Animal Ultrasound, 6. siječnja 

2012., Manchester, Velika Britanija, http://www.improvecpd. 

com/ 

Anaesthetic Complications and Emergencies, 8. siječnja 

2012., Milton Keynes, Velika Britanija, http://www.excelcpd. 

co.uk/ 

Ophthalmology – General Practitioner Certifi cate 

Module 3, 12. siječnja 2012., Swindon, Velika Britanija, 

http://www.improvecpd.com/default.aspx/showResults.1/ 

SearchCategory.3/Page.1/Sort.WebCourseTitle+asc/ 

webcourseid.517 

Animal Welfare Kleintiere, Grosstiere, 16. siječnja 

2012., Basel, Švicarska, http://www.tierpfl eger.ch/ 

Zoo Animals and Wildlife Wildtierpfl ege Praktische 

Arbeiten, 16. – 18. siječnja 2012., 

Basel, Švicarska, http://www.tierpfl eger.ch/ 

Equine, Orthopaedics 

Equine Lameness A, University of Liverpool, UK. This online 

course is suitable for any vet considering an advanced 

RCVS certifi cate in Equine Veterinary Practice. However 

it is also suitable as standalone Equine CPD. If you pay 

the full course fee we also provide at least two days 

of face to face CPD at Leahurst, 16. siječnja – 4. svibnja 

2012. Http://www.liv.ac.uk/vets/cpd/courses/coursedetail. 

php?coursewebname=equine-lameness-a-c-e-6-modularcourse-16-01-2012 

6th. Leipziger Tierärztekongress, 19. – 21. siječnja 

2012., Leipzig, Njemačka, http://www.tieraerztekongress. 

de/ 

Dermatology, Small Animals, Intensivworkshop 

Dermatologie, 23. – 27. siječnja 2012., 

Medizinische Kleintierklinik, LMU, München, Njemačka, 

http://www.med.vetmed.uni-muenchen.de/index.html 

Orthopaedics, 3° IT. Ortopedia: V Parte – Chirurgia 

articolare e periarticolare 

Animali da compagnia Ortopedia, 24. – 27. siječnja 2012., 

Cremona, Italija, http://cms.evsrl.it/ 

Laboratory Animal Sciences in the New Millennium – 

Challenges and Solution, 2. – 4. veljače 2012., Hyderabad, 

Indija 

XVIII Congresso internazionale Multisala SIVE Equini 

Medicina interna, Ortopedia, Riproduzione/Ginecologia, 

Professionale 3. – 5. veljače. 2012., Bologna, Italija, http:// 

cms.evsrl.it/ 

Agrofarm, 7. – 9. veljače 2012., Moskva, Rusija, http:// 

www.agrofarm.org/81.html 

4th International Conference on Drug Discovery and 

Therapy, 12. – 15. veljače 2012., Dubai, UAE, http://www. 

icddt4-03.com 

47th Croatian & 7th International Symposium on 

Agriculture, 13. – 17. veljače 2012., Opatija, http://sa.agr.hr/ 

general/ 

VIV, 22. – 24. veljače 2012. Bangalore, Indija, http:// 

www.viv.net/nl-NL/Portal.aspx?sc_lang=en 

SIA, 25. veljače – 4. ožujka 2012., http://www.salonagriculture.com/Animations/Creer-votre-parcours 

ožujak 

OŽUJAK 

Exotic Pets, Exotics Weekend 3. – 4. ožujka 2012. , 

Derby, Velika Britanija, http://www.excelcpd.co.uk/ 

2nd International Equine Science Meeting, 16. – 

19. ožujka 2012. , Regensburg, Njemačka, http://www. 

equine-science.de/index.php?incfi le=meeting2012/ 

meeting2012_e.php 

3rd MPS (WPSA) & 6th Int. Poultry Conference – 

Alexandria 2012, 26. – 29. ožujka 2012., Alexandria, Egipat, 

http://www.mpn-wpsa.org/main/index.php?option=com_co 

ntent&view=article&id=51&Itemid=55 

British Veterinary Dental Assotiation: Indications for 

and straightforward practical methods of jaw stabilisation 

in the dog and cat, 17. ožujka 2012., http://www.bvda. 

co.uk/ 

2nd World Veterinary Cancer Congress, 1. – 3. ožujka 

2012., Pariz, Francuska, Conference website: www. 

worldveterinarycancer.org 

travanj 

TRAVANJ 

8th International Symposium on Avian Infl uenza, 1. – 4. 

travnja 2012., London, Velika Britanija, http://www.defra. 

gov.uk/ahvla/ 

12. Internationaler Kongress für Ganzheitliche 

Tiermedizin, 12. – 15. travnja 2012., 

Nürnberg, Njemačka, http://www.ggtm.de/ 

5th ISMISS Congress in Turkey (spin surgery), 5. – 8. 

travnja 2012., Antalya, Turska, http://www.ismissturkey.org/ 

welcome-message-t1.html 

WSAVA/FECAVA/BSAVA Congress, 12. – 15. travnja 

2012., Birmingham, Velika Britanija, http://www.bsava.com/ 

BSAVACongress/tabid/74/Default.aspx 

4th European Symposium on Porcine Health 

Management, 25. – 27. travnja 2012., Bruges, Belgija, http:// 

www.esphm2012.be/ 

pripremio: dr. sc. Ivan Križek, dr. med. vet. 


EX LIBRIS 

VETERINARSKI PRIRUČNIK, 6. izdanje 

Urednici: Vlasta Herak-Perković, Željko Grabarević, Josip Kos 

ISBN: 978-953-176-438-4, izdavač: Medicinska naklada, 2012., tvrdi uvez, dvobojni tisak, biblijski papir, 

format A5 (14,5 x 20,5 cm) 

Ovo, šesto izdanje Veterinarskog priručnika ima potpuno novu, suvremenu koncepciju, po uzoru na moderna svjetska 

priručnička izdanja, uz uvažavanje specifi čnosti naše sredine. U pisanju su sudjelovali nastavnici Veterinarskog 

fakulteta, stručnjaci Hrvatskog veterinarskog instituta i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja te 

drugi koje je imenovao Urednički odbor Priručnika sastavljen od šesnaest stručnjaka za određena područja veterinarske 

medicine. Opseg Priručnika je gotovo 3000 tiskanih stranica, sadržava 230 tablica, 47 slika i shematskih 

prikaza, a cjelokupna građa svrstana je u 23 poglavlja. 

Kronologija objavljivanja Veterinarskog priručnika 

Tradicija objavljivanja Veterinarskog priručnika duga je 

58 godina i seže u daleku 1953. U izradi prvoga izdanja 

sudjelovalo 35 suradnika. Osam godina kasnije, 40 

autora iznjedrilo je drugo izdanje. Treće izdanje objavljeno 

je čak 15 godina nakon drugoga (1975.) kada je 

tiskana čuvena smeđa knjiga 

u rekordnih 5000 primjeraka. 

Četvrto smo izdanje čekali 

sljedećih 13 godina te je 1989. 

objavljena debela plava knjiga, 

koja je prilično brzo rasprodana. 

Peto izdanje ugledalo je svjetlo 

dana 1996. godine, no ono je 

zapravo pretisak prethodnoga 

uz neznatne izmjene u području 

zakonodavstva. Na tom je izdanju 

radilo 55 autora. Potom je 

prošlo još 15 godina i evo nas 

na šestom izdanju u čijem je 

nastajanju sudjelovalo čak 122 

autora! 

Budući da su u veterini, kao i u 

cjelokupnoj biomedicini, znanstvene 

spoznaje i dostignuća 

podložni brzim promjenama, 

nameće se potreba češćeg 

objavljivanja. Stoga je namjera 

izdavača da ritam izlaženja ove 

knjige bude otprilike svakih 5 godina kako bi čitateljima 

osigurali objektivan i svjež izvor informacija o lijekovima, 

dijagnostičkim postupcima, načinima terapije i svim 

trendovima u struci. Predviđeno je da Priručnik jednim 

dijelom bude dostupan i u elektroničkom obliku. 

Opis knjige 

Veterinarski priručnik je organiziran u dva dijela: opći 

i specijalni dio. U općem dijelu govori se o animalnoj 

proizvodnji i biotehnologiji, hranidbi i dijetetici životinja, 

dobrobiti, ponašanju životinja, a obrazložen je i novi 

koncept veterinarskog javnog zdravstva. Među sedam 

općih poglavlja nalazi se i ono 

o međunarodnim standardima 

u veterinarstvu gdje su sažeto 

opisane organizacija i aktivnosti 

međunarodnih institucija 

koje donose te standarde. Teme 

koje su novije vrijeme dobile na 

važnosti oblikovane su u zasebna 

poglavlja. Tako je posebna 

pažnja posvećena dobrobiti životinja, 

ponašanju životinja, ali 

i vezi između čovjeka i životinje 

te odnosu veterinara prema 

vlasniku životinje u situacijama 

rastanka od neizlječivo bolesne 

ili vrlo stare životinje. 

Specijalni dio knjige obuhvaća 

kliničke predmete kao što su 

kirurgija, klinička toksikologija, 

rasplod i porodništvo, unutarnje 

bolesti, parazitarne bolesti, 

zarazne bolesti, te poglavlja o 

uzgoju i proizvodnji te patologiji 

divljači, peradi, pčela, riba, rakova i školjkaša. 

Po prvi puta hrvatsko izdanje Veterinarskog priručnika 

sadržava poglavlja o hitnoj veterinarskoj medicini i intenzivnoj 

skrbi, kliničkoj imunologiji te kliničkoj patologiji 

i dijagnostičkim postupcima. Novost je također i 

51 51

poglavlje o laboratorijskim i egzotičnim životinjama u 

kojemu autori podastiru podatke o anatomiji, fi ziologiji, 

nužnim uvjetima smještaja i držanja, najčešćim 

bolestima i aktualnom zakonodavstvu vezanom zanom 

uz držanje kornjača, guštera, zmija ali i egzotičgzotičnih ptica i životinja koje se rabe u biomedicindicinskim istraživanjima. 

U okviru specijalnog dijela knjige nalazi se i 

poglavlje o veterinarsko-medicinskim proiroizvodima s naglaskom na antimikrobnim lijeijekovima. Kroz sva poglavlja posebno je istataknut zoonotski potencijal bolesti i značenje nje 

za javno zdravstvo, a na kraju knjige podaastrt je tablični pregled zoonoza aktualnih h 

na našem geografskom području. Završno o 

poglavlje knjige čine Dodatci s raznim 

referentnim vrijednostima svrstanima 

prema životinjskim vrstama. Nazivi svih 

bolesti i dijagnostičnih pretraga te strukovnih 

međunarodnih organizacija na- 

Novo u ovome izdanju: 

• Dobrobit životinja 

• Ponašanje životinja 

• Veterinarski međunarodni standardi 

• Egzotične i laboratorijske životinje 

• Hitna veterinarska medicina i intenzivna skrb 

• Klinička imunologija 

• Klinička patologija i dijagnostički postupci 

52 

2732 | Dodatak A 

ODREĐIVANJE DOBI KONJA 

S . S . 

ů ũ 

S . S . 

S . S . 

S . - S . 

vedeni su i na engleskom jeziku kako bi se korisnicima 

olakšalo pretraživanje mrežnih stranica i pronalaženje 

dodatne literature pod sigurno ispravnim pojmom. 

Ovo priručničko izdanje namije- 

IN TEN ZIV NA SKRB 

Knjigu možete naručiti putem telefona 01 3779 444 ili kupiti u web knjižari Medicinske naklade. 

www.medicinskanaklada.hr 

Sep sa | 955 

T -. P € € 

 

(mg/kg) 

ANTIBIOTIK DOZA 

(×/dan) 

NAČIN DINAMIKA LIJEČENJA 

APLIKACIJE 

SPEKTAR DJELOVANJA 

am pi ci lin 22 iv. 3 G+, G– (os jet ljiv na 

be ta-lak ta ma ze) 

en rofl ok sa cin* 5–20 sk. 1, 2 strep to ko ki, sta fi lo ko ki, G– 

ami ka cin 15 iv. 1 po je di ni G+, G– 

ce fa zo lin 22 iv. 3 G+, ne ke G– 

gen ta mi cin 6,6 iv. 1 po je di ni G+, G– 

cef triak son* 15–50 iv. 1, 2 G+, G– 

ce fo pe ra zon 22 iv. 2, 3 G+, G– 

ce fo tak sim* 25–50 iv. 4 G+, G– 

klin da mi cin 8–10 iv. 2 G+, anae ro bi 

imi pe nem 5–10 iv. 3, 4 G+, G– 

met ro ni da zol* 10 iv. 3 anae ro bi, pro to zoe 

amok si ci li n-kla vu la nat 22 iv. 

2, 3 G+, G–, ne ki anae ro bi 

tri me top ri m-sul fo na mid* 15–30 iv. 1, 2 ne ki G G+, , ne ki G– 

*an ti mik rob ni li je ko vi ko ji si gur no pro di ru kroz kroz he ma ma toen toen ce fal nu ba ri je ru 

G+ gra m-po zi tiv ne bak te ri je; G– gra m-ne ga tiv ne bak bak te ri r i je 

Pacijent Pacijent u kri ti čnom čnom sta nju nju ooso 

bit je iza zov zov za ve te ri na ra. Nai Nai me, me, on već već pri li kom kom prijprij- ma ima ima znat znat ne kli ni čke čke prob prob le 

me, me, ko ji se do dat no mo mo gu po gor gor ša ti zbog zbog pprog ro g re ssi i jje e oos s - 

nov nov ne bo les ti, te ra pi je te pog pog r je ša ka u te ra pi ji. Na kon kon os nov nov ne proc proc je ne pa ci jen to va 

sta nja i pro pro ve de ne pr ve te ra pi p je, sva ki dalj dalj nji ob lik l ik kon kon tro le ko ji se pro pro vo di na zi va mo mo 

nad nad zor. zor. Ono Ono što zap zap ra vo ra ddi 

mo mo je su ree va lua ci je u pla ni ra nim nim vre men men skim skim raz ma cima, 

ma, da bis mo mo ut vr di li ka kav ka je od go vor vor na te ra pi ju ko ju smo smo od re di li i us ta ta no vi li u 

kak kak vu je sta nju. nju. Čes Čes to će nnam 

m kre ta nje, nje, tzv. tzv. trend, trend, mje mje re nih nih vri jed nos nos ti zna zna či ti vi še od 

po je di na čno čno iz mje mje re ne vri vrijed 

ed nos nos ti (npr. (npr. ako ako je CRT CRT ko ji smo smo iz mje mje ri li 3 se kun kun de, a 

pret pret hod hod ni CRT CRT je bio bio 4 se s kun kun de, to nam nam go vo ri da pa ci je nt rea gi ra na odab odab ra nu te rara- pi ju, no ako ako je pret pret hod hod ni n CRT CRT bio bio 1,5 se kun kun de, to zna zna či da se sta nje po gor g or ša va i da 

mo mo ra mo mo ne što po du ze ti) ti). 

Često Često je vr lo te ško ško ima ima ti t sve pot pot reb reb ne pa ra met met re pod pod kon kon tro lom. lom. Da se u je di ni ca ma 

za in ten ten ziv nu skrb skrb ne bi b pro pro pus pus ti le va žne žne stva stva ri kao kao po moć moć os mi šlje šlje no je tzv. tzv. pra pra vi lo 

Dodatak A | 2733 

ODREĐIVANJE DOBI GOVEDA 

S . S . 

S . S . 

S . S . 

S . S . 

nj njeno je prije svega 

veterinarima 

praktičarima, 

studentima, ali 

i stručnjacima 

srodnih struka 

– agronomima, 

biotehnolozima i 

svima koji sudje- 

lluju 

u stočarskoj 

pproizvodnji, 

brinu 

o 

zdravlju životinja 

i 

ljudi ili sudjelu- 

ju 

u veterinarskom 

jav javnom zdravstvu. 

Procjena ak tual nih gu bi ta ka do nek le je jed nos tav na ako se ra di o vid lji vim gu bit ci ma 

kao što je pov ra ća nje, pro ljev ili kr va re nje, dok je dos ta te ška ako se ra di o tzv. ne mjerlji 

vim gu bit ci ma kao što je slu čaj pri tem pe ra tu ri ili dah ta nju. Proc je na tak vih gu bi ta ka 

je ne ka vr sta zna la čkog po ga đa nja, ali ka ko se ra di o de hid ra ci ji bez po re me ća ja per fuzi 

je, do za te ku ći ne slje de ći se dan mo že ko ri gi ra ti. 

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK, 19/2011., 1-2 3-4 

10 10 

Nadoknada malim volumenom: 

3–5 mL/kg koloida 

10–15 mL/kg kristaloida 

Ponavljati svakih 30 min 

dok se ne postignu ciljni parametri 

SAT 60–80 mmHg 

CRT 1-2 s 

Početni parametri perfuzije 

Izljev (krvarenje) u tjelesne šupljine? 

Tkivni edem? 

Oboljenja (edem) pluća? 

DA NE 

Edem mozga? 

Zatajenje lijevog dijela srca? 

Zatajenje bubrega? 

Nadoknada velikim volumenom: 

5–15 mL/kg koloida 

20–50 mL/kg kristaloida 

Ponavljati svakih 30 min 

dok se ne postignu ciljni parametri 

S -. O $ € ₡ 

Hipotenzija? 

Bradikardija? 

Hipotermija? 

DA Bolesti srca? 

NE 

Stabilizacija srca! 

Kristaloidi 

hidroksietilni škrob 2–5 mL/kg 

Kristaloidi 5–15 mL/kg 

DA Tlak > 40 mmHg 

NE 

Grijati dok se ne postigne 

tjelesna temperatura > 36,7 °C 

SAT 80–90 mmHg 

CRT 1-2 s 

S -. O $ € ₡ € 

hidroksietilni škrob 2–5 mL/kg 

(dok se ne postigne tlak > 40 mmHg) 

dr. sc. Vlasta Herak-Perković, dr. med. vet. 

urednica 

10 

Te ku ćin ska te ra pi ja | 949

NOVOSTI IZ INOZEMNE LITERATURE 

VETERINARY 

Veterinary 

Ophthalmic Surgery 

By Gelatt & Gelatt 

Product Type: Hardcover 

ISBN-13: 9780702034299 

Publication Date: 26/09/2011 

Price: EUR 116.00, GBP 99.99 

• Purchasers of Veterinary Ophthalmic Surgery have at their disposal 

a comprehensive, step-by-step guide to all types of ophthalmic surgical 

techniques across all species. 

• Techniques are covered topographically, and species-by-species, with difficulty 

gradings for each one. Many of these procedures will be undertaken 

by the veterinary generalist, not only the specialized ophthalmologist. 

• Nearly 1,000 large-sized illustrations, 750 of them in full colour, allow 

the practitioner to follow the techniques step-by-step. Internationally 

recognized as an authority on small animal ophthalmic surgery, Dr Gelatt 

is joined by expert contributors who together provide authoritative and 

definitive solutions to practitioners' eye surgery requirements. 

• Whatever your field of specialism, this is the only eye surgery book you 

are ever likely to need. 

• For: residents in veterinary ophthalmology; general, small animal, and 

equine veterinary practitioners; veterinary ophthalmologists; veterinary 

medicine students. 

Veterinary Surgery: 

Small Animal 

2-VOLUME SET 

By Tobias & Johnston 


ISBN-13: 9781437707465 


Price: EUR 187.00, GBP 161.00 

With detailed, full-color coverage of surgical procedures, Veterinary Surgery: 

Small Animal is an authoritative, two-volume reference on the art and 

science of small animal surgery. Expert contributors discuss surgical principles, 

neurosurgery, and orthopedic surgery, along with soft tissue surgery, 

always supported by evidence-based research and complete surgical 

instructions. More procedures are covered with greater detail than in comparable 

books, and a greater emphasis on pathophysiology shows how it 

relates to diagnosis, treatment, and overall case management. Experienced 

coeditors Karen Tobias and Spencer Johnston provide the definitive reference 

for veterinary surgery, whether you want clear guidelines to procedures 

or you are preparing for the ACVS board examination. 

Color Atlas of Diseases 

and Disorders of Cattle 

3RD EDITION 

By Blowey & Weaver 


ISBN-13: 9780723436027 


Price: EUR 115.00, GBP 99.00 

The Color Atlas of Diseases and Disorders of Cattle is the established and 

respected illustrated guide to the full range of conditions encountered in cattle 

worldwide. For this new edition the atlas has been redesigned to present 

over 840 colour illustrations and clearer than ever coverage of conditions, 

with a special emphasis on ease of use. The text has been updated and rewritten 

to encompass many new conditions including burns, ‘bleeding calf syndrome’, 

rib fracture and jejunal hemorrhagic syndrome, while treatment of 

existing conditions has been expanded. 

The emphasis of this new edition of the Color Atlas remains the visible signs 

of diseases and disorders in the live animal. In its third edition guise, the atlas 

is an indispensable reference for both experienced and novice cattle practitioners, 

government and industry veterinarians, as well as veterinary and 

agricultural students, and managers of large-scale cattle enterprises 

throughout the world. 

Equine Dermatology 

2ND EDITION 

By Scott & Miller 


ISBN-13: 9781437709209 


Price: EUR 128.00, GBP 110.00 

Diagnose, treat, and manage equine skin disorders with the most comprehensive 

reference available! With 900 full-color photos, Equine Dermatology 

covers skin diseases ranging from those that merely annoy the horse to others 

that interfere with the horse's ability to function in riding, working, or 

show. Thorough coverage includes essential basics and practical diagnostic 

methods, therapies, and specific abnormalities and defects. The book describes 

the structure and function of the skin, and discusses disorders including 

bacterial, fungal, parasitic, viral, protozoal, allergic, immune-mediated, 

endocrine, metabolic, and nutritional diseases. It also covers congenital and 

hereditary defects, pigmentation abnormalities, keratinization defects, environmental 

skin diseases, and skin tumors. Written by renowned equine dermatologists 

Danny Scott and Bill Miller, this all-inclusive resource covers the 

latest dermatologic topics and the newest therapies. 

Saunders Comprehensive 

Veterinary Dictionary 

4TH EDITION 

By V. Studdert, C. Gay, D. Blood 

Product Type: Softcover 

ISBN-13: 9780702032318 


Price: EUR 52.99, GBP 44.99 

The new edition of Blood’s classic Comprehensive Veterinary Dictionary has 

been completely redesigned, revised and updated for today’s veterinary team. 

Now with a wide range of superb full-colour illustrations, well over 60,000 

main and subentries including large animals, small animals and exotics, and 

an all-new, user-friendly format, the fourth edition offers the most comprehensive 

dictionary reference in the field. 

Saunders Solutions 

in Veterinary Practice: 

Small Animal Gastroenterology 

By Chandler 


ISBN-13: 9780702029103 


Price: EUR 53.99, GBP 45.99 

Saunders Solutions in Veterinary Practice consists of a series of practical 

handbooks on selected medical topics on specific veterinary problems. Casebased, 

this series is aimed at the small animal veterinary practitioner who 

has qualified less than 10 years and needs quick access to information and 

wants to increase his/her confidence on handling that range of cases that 

cover the spectrum that lies between the simple routine first opinion case 

and the referral. 

Saunders Solutions in Veterinary Practice provides additional knowledge that 

leads to improved skills and practice for veterinary practitioners. Not only 

practitioners, but also veterinary students nearing the end of their course 

will find this series very useful to brush up their knowledge in a particular 

area. The volumes are also written with the veterinary nurse in mind with 

a particular interest in a specific topic, using ‘Nurse Boxes’ in the text to guide 

them to the specific information they need. 

TO ORDER, PLEASE CONTACT: 

Equine Surgery 

4TH EDITION 

By Auer & Stick 


ISBN-13: 9781437708677 


Price: EUR 179.00, GBP 154.00 

The most comprehensive reference available on equine surgery, this book 

prepares the veterinary surgeon for managing each surgical condition by understanding 

its pathophysiology and evaluating alternative surgical approaches. 

Explanations describe how to avoid surgical infections, select and use instruments, 

and perfect fundamental surgical techniques including incisions, 

cautery, retractions, irrigation, surgical suction, wound closure, dressings, bandages, 

and casts. 

KEY FEATURES 

• World-renowned contributors include over 70 of the most expert equine 

specialist surgeons, each providing current and accurate information. 

• Broad collection of high-quality images that were taken by the contributors 

during surgical procedures to provide the best instructions for other 

surgeons. 

Infectious Diseases 

of the Dog and Cat 

4TH EDITION 

By Greene 


ISBN-13: 9781416061304 


Price: EUR 128.00, GBP 110.00 

The definitive reference for the diagnosis, treatment, and prevention of small 

animal infections, Infectious Diseases of the Dog and Cat, 4 th Edition delivers 

current, comprehensive information essential to the management of infectious 

diseases caused by viruses, rickettsiae, chlamydiae, mycoplasmas, bacteria, 

fungi, algae, protozoa, and unknown agents. Each section guides you 

through diagnostic testing for specific microorganisms, from sample collection 

to laboratory submission to interpretation of results, then details appropriate 

treatment measures and pharmacologic considerations for the various 

related infections. Full-color illustrations and hundreds of tables provide quick, 

convenient access to diagnostic and therapeutic guidelines, and thoroughly 

updated drug information helps you confidently administer appropriate dosages 

for the most effective treatment and prevention. 

2011 BESTSELLERS 

Kirk & Bistner's Handbook of 

Veterinary Procedures 

and Emergency Treatment 

9TH EDITION 

By Ford & Mazzaferro 


ISBN-13: 9781437707984 


Price: EUR 66.99, GBP 56.99 

Provide expert care for cats and dogs! Kirk and Bistner's Handbook of Veterinary 

Procedures and Emergency Treatment, 9 th Edition covers not only 

the management of emergency conditions, but also strategies for dealing 

with hundreds of routine diagnostic and treatment challenges in small animals. 

Its user-friendly format provides instant access to vital information 

-- making it an ideal resource in emergency situations -- and it is conveniently 

organized by both body systems and presenting signs to help you easily reach 

a diagnosis and determine a treatment plan for all clinical situations. Written 

by veterinary experts Richard Ford and Elisa Mazzaferro, Kirk and Bistner's 

Handbook of Veterinary Procedures and Emergency Treatment provides 

current guidelines for small animal emergency care and the diagnostic procedures 

most commonly performed in a busy, team-oriented practice. 

Pathologic Basis 

of Veterinary Disease 

5TH EDITION 

By Zachary & McGavin 


ISBN-13: 9780323075336 


Price: EUR 105.00, GBP 89.99 

With over 2,000 full-color illustrations, Pathologic Basis of Veterinary Disease, 

5 th Edition provides complete coverage of both general pathology and 

pathology of organ systems in one convenient resource. In-depth explanations 

cover the responses of cells, tissues, and organs to injury and infection. 

Expert researchers James F. Zachary and M. Donald McGavin keep you up to 

date with the latest advances in cellular and molecular pathology plus expanded 

coverage of genetics and disease, incorporating the newest insights 

into the study of disease mechanisms, genesis, and progression. Already the 

leading reference for pathology, this edition also includes an enhanced website 

with images of less common diseases and and guidelines for performing 

a complete, systematic necropsy. 

Inozemnu literaturu možete naručiti putem telefona: 01/3650-157 ili e-maila: s.pastulovic@phoenix-farmacija.hr 

53 53

tornjak 

54 

KINOLOGIJA 

HRVATSKE AUTOHTONE PASMINE - TORNJAK 

Hrvatska se ponosi posjedovanjem sedam autohtonih pasmina: hrvatski ovčar, istarski kratkodlaki gonič, istarski oštrodlaki gonič, 

posavski gonič, dalmatinski pas, tornjak i mali međimurski pas. Puno dugujemo Đakovačkoj biskupiji, čiji su činovnici stoljećima 

posvećivali pažnju postojećim pasminama pasa u Hrvatskoj. Sve te pasmine su spominjane u njihovim kronikama, a opisi nađeni u 

njihovim bilješkama u znatnoj se mjeri podudaraju s izgledom kakav imaju i danas. U prošlom broj predstavili smo Vam najnoviju 

pasminu – malog međimurskog psa – međija, a u ovom broju predstavljamo Vam pasminu tornjaka! 

TORNJAK - bosansko-hercegovački - hrvatski pastirski pas 

ZEMLJA PORIJEKLA: Bosna i Hercegovina i Hrvatska 

DATUM OBJAVLJIVANJA ORIGINALNOG VAŽEĆEG STANDARDA: 

16.05.2007. 

UPORABA: Čuvanje i zaštita stoke, pas čuvar imanja. 

KLASIFIKACIJA FCI-a: Grupa 2, Pinčeri i šnauceri – Molosoidne pasmine 

– Švicarski planinski i stočarski psi. 

Sekcija 2.2 Planinski tip. 

Bez radnog ispita. 

KRATKI POVIJESNI PREGLED: Gotovo izumrli potomci genetski 

homogenih, autohtonih arhaičnih tipova ovčarskih pasa bili su temeljna 

populacija za obnovu pasmine “tornjak”. Psi koji su spadali 

u tu prvotnu populaciju bili su razasuti po planinskim područjima 

Bosne i Hercegovine i Hrvatske te po okolnim dolinama. 

Važni povijesni datumi su godine 1067. i 1374. Pisani dokumenti 

iz tih razdoblja spominju bosansko-hercegovačko-hrvatsku pasminu 

prvi put. 

Istraživanje o njihovoj prisutnosti kroz povijest i u novije doba 

te sustavno spašavanje od izumiranja započeli su istovremeno u 

Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini oko 1972. godine, a kontinuirani 

čistokrvni uzgoj počeo je 1978. Danas se pasminska populacija 

sastoji od brojnih, čistokrvnih pasa selektiranih tijekom niza generacija 

razasutih po Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. 

OPĆI IZGLED: Tornjak je velik i snažan pas, dobrih proporcija i 

okretan. Oblik tijela je gotovo kvadratičan. Kostur nije lagan, međutim 

nije ni težak ili grub. On je snažan, skladan i uravnotežen 

kako u stavu, tako i u kretanju. Dlaka mu je duga i gusta. 

VAŽNE PROPORCIJE: Tijelo je gotovo kvadratično. Duljina tijela 

ne treba biti veća od njegove visine za više od 8%. 

Omjer između duljine lubanje i gubice je 1:1. 

PONAŠANJE / TEMPERAMENT: Stabilnog raspoloženja, ljubazan, 

odvažan, poslušan, inteligentan, pun dostojanstva i samopouzdanja. 

Oštar u čuvanju imovine koja mu je povjerena, ne da se 

podmititi i nepovjerljiv je prema strancima. Privržen je svojem 

gospodaru i u njegovoj nazočnosti vrlo miran. Vrlo srdačan prema 

osobama koje žive u njegovoj neposrednoj blizini. Brzo uči i naučeno 

dugo zadržava u memoriji, rado izvršava zadatke koje mu 

povjere. Lako ga je dresirati. 

HOD/KRETANJE: Tornjak je kasač. Kretanje je uravnoteženo, gipko, 

dobrog iskoraka, skladno, vrlo snažnog potiska stražnjih udova. U 

kretanju je leđna linija čvrsta. 

VISINA: VISINA NA GREBENU: Mužjaci: 65 – 70 cm, ženke: 60 – 65 

cm. S tolerancijom od +/-2 cm. 

GREŠKE: Svako odstupanje od gore navedenih točaka treba smatrati 

greškom, a penalizacija treba biti u skladu sa stupnjem odstupanja. 

Prenježan ili pretežak kostur. 

Prenježna ili pregruba glava. 

Greške ušiju (nasađenost, duljina, dlaka). 

Kliještasto zubalo. 

Nedostatak zuba 2 p2, 2 p3. Nedostatak više od 2 p1. 

Preduga leđa. 

Šaranasta ili uleknuta leđa. 

Izraženo nadgrađen pas. 

Nepravilni kutovi. 

Laktovi zakrenuti prema unutra ili prema van. 

Rep položen na leđa. 

Slabo odlakan rep. 

Dlaka nedovoljne duljine. 

Tamna maska. 

Slabe šape. 

DISKVALIFIKACIJSKE GREŠKE: 

Agresivni ili plašljivi psi. 

Nedostatak tipa (psi koji nisu u tipu). 

Odstupanja od seksualnog tipa. 

Nepravilnosti glede boje i oblika očiju (riblje oči, zloćudan pogled, 

oči različitih boja). 

Entropija, ektropija. 

Predgriz ili podgriz. 

Nedostatak bilo kojeg drugog zuba osim onih navedenih pod 

greškama. 

Prekratka dlaka. 

Nedostatak poddlake. 

Prelomljen rep. 

Odsustvo repa. 

Jednobojni psi. 

Albinizam. 

Netipična raspodjela boja po tijelu. 

Odstupanja od dopuštenih vrijednosti visine na grebenu (uključujući 

toleranciju). 

Kozmetičko dotjerivanje psa ili očite estetske ili kirurške intervencije. 

Svaki pas koji jasno pokazuje fi zičke abnormalnosti ili abnormalnosti 

glede ponašanja treba biti diskvalifi ciran. 

Primjedba: Mužjaci moraju posjedovati dva naočigled normalno 

razvijena testisa potpuno spuštena u skrotum. 

Damir Skok, dr. med. vet. 

Pobjednik glavne uzgojne izložbe hrvatskih autohtonih pasmina 


NovoizVetConsultinga 

rješenjezamastitiseirespiratorneinfekcije 

YODIMASPEN 

prašak i otapalo za injekcijsku suspenziju, antibakterijski lijek za sustavne infekcije 

Sastav 

Pripravak Yodimaspen u jednoj boici sadrži bijeli do žuto-bijeli kristalini prašak, a u drugoj otapalo: 

- Penetamat hidrojodid 5 g 

- Otapalo 15 mL 

Osnovna svojstva i djelovanje 

Penetamat hidrojodid, djelatna tvar pripravka Yodimaspen, je prekursor benzilpenicilina koji se u organizmu oslobaa 

hidrolizom. Nakon i.m. primjene mlijenim kravama penetamat se vrlo brzo prevodi u benzilpenicilin koji u krvi vršnu 

razinu postigne za 3 sata, a u mlijeku nakon 7 sati. Penetamat dobro prelazi barijeru krv/mlijeko te je 

koncentracija benzilpenicilina u mlijeku 40 x vea negoli nakon primjene iste doze istog benzilpenicilina. 

Takoer se u veim koncentracijama nakuplja i u pluima. 

Penetamat hidrojodid djeluje protiv gram-pozitivnih bakterija uzronika mastitisa: Staphylococcus aureus, 

Streptococcus uberis, Streptococcus dysgalactiae, Arcanobacterium pyogenes i dr. te protiv pojedinih gram-negativnih 

vrsta: Bacteroides sp., Fusobacterium spp., Haemophilus spp., Pasteurella spp. i dr. 

Indikacije 

- Lijeenje klinikih mastitisa krava tijekom laktacije prije svega uzrokovanih streptokokima i stafilokokima (koji ne 

proizvode ß-laktamaze) te drugim uzronicima osjetljivim na benzilpenicilin. 

- Terapija respiratornih infekcija teladi/junadi (bronhitis, pneumonija, bronhopneumonija). 

GAMARET 

- za krave u laktaciji - 

intramamarna suspenzija; kombinacija antibiotika i kortikosteroida 

Sastav 

Jedan injektor Gamaret u 10 mL bijele, uljne suspenzije sadržava: 

Benzilpenicilin prokain monohidrat 100 mg 

Neomicin sulfat 102 000 IU 

Dihidrostreptomicin sulfat 91 250 IU 

Novobiocin natrij 100 mg 

Prednizolon 10 mg 

Indikacije 

Lijeenje akutnih i kroninih mastitisa krava u laktaciji uzrokovanih mikroorganizmima osjetljivim na novobiocin, 

penicilin, dihidrostreptomicin i neomicin. 

CLOXACUM 

- za krave u suhostaju - 

suspenzija intramamarna, uljna 

Sastav 

Jedan injektor Cloxacum u 10 mL bijele uljne suspenzije sadržava: 

Kloksacilin u obliku kloksacilin benzatina 500 mg 

Indikacije 

- Lijeenje mastitisa u krava prilikom zasušenja kada su uzronici osjetljivi na kloksacilin. 

- Dugotrajna profilaksa od novih infekcija mlijene žlijezde tijekom suhostaja. 

MARBOCYL ® 10% 

injekcijska otopina; antibakterijski lijek za sustavne infekcije; fluorokinoloni, marbofloksacin 

Sastav 

1 mL žutozelene do žutosmee injekcijske vodene otopine Marbocyl 10%sadržava: 

Marbofloksacin 100 mg 

Indikacije 

Govedo 

- Dišne infekcije uzrokovane bakterijama (Pasteurella multocida, Mannheimia haemolytica, Histophilus somni). 

- Akutni mastitis tijekom laktacije s težim poremeajem opeg stanja uzrokovan bakterijom E. coli. 

Saznajte više na www.vetconsulting.hr ili nas nazovite na 043/440 527

56 

VETERINARSKA POVJESNICA 

ZNANSTVENO-STRUČNI SIMPOZIJ “PERADARSKI DANI” 

Predstojnik Centra za peradarstvo dr. sc. Vladimir Savić, dr. med. vet. 

S počecima intenzivne peradarske proizvodnje u 

našoj regiji pojavila se potreba čvršće suradnje između 

znanstvenih institucija i peradarskih farmi. Jedan 

od oblika suradnje bilo je organiziranje peradarskih 

simpozija, koji su održavani u različitim gradovima i 

republikama bivše Jugoslavije. Prvi peradarski simpozij 

održan je 1961. godine. Do 1970. simpoziji su održavani 

svake godine, osim 1963. godine. Tijekom sljedećih 

deset godina održavani su svake druge, a od 1980. do 

1991. svake treće godine, kada je održan zadnji peradarski 

simpozij u bivšoj državi. Ukupno je do 1991. godine 

održano 19 simpozija. U Hrvatskoj je 1965. godine prvi 

put organiziran mali peradarski simpozij u Varaždinu, 

zatim “Peradarski dani” 1969. ponovno u Varaždinu te 

1978. u Opatiji. 

Od 1994. godine Centar za peradarstvo Hrvatskoga 

veterinarskoga instituta s mnogo truda i uz veliki entuzijazam 

svojih djelatnika uspješno organizira “Peradarske 

dane” dajući im svojevrsnu prepoznatljivost. 

Do danas je organizirano devet simpozija, većinom uz 

pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i 

ruralnoga razvoja te Ministarstva znanosti, obrazovanja 

i sporta. Pokrovitelji posljednjih dvaju simpozija 

bili su Svjetska udruga za znanost o peradi (World’s 

Poultry Science Association) i Svjetska udruga veterinara 

u peradarstvu (World Veterinary Poultry Science 

Association). Radovi predstavljeni na simpozijima tiskani 

su u zbornicima radova u cijelosti, a sažetci radova 

dostupni su u CROLIST-u, skupnome katalogu hrvatskih 

knjižnica. S ponosom ističemo da su od 2001. godine 

izabrani sažetci radova dostupni i u bazama podataka 

CAB Abstracts (CAB) i Animal Science. Od 2005. godine 

radovi se recenziraju. Smatramo da smo time postigli 

kvalitetu kojom, posredovanjem Centra za peradarstvo, 

ravnopravno sudjelujemo u razmjeni svjetskoga znanja. 

Na taj način postignut je glavni cilj “Peradarskih dana”, 

a to je razmjena znanstvenih spoznaja na temelju kojih 

peradarski proizvođači dobivaju bitne informacije o 

važnim područjima peradarske proizvodnje. 

Mjesto i datum održavanja 

Prvi “Peradarski dani” održani su od 5. do 7. listopada 

1994. godine u hotelu “Trakošćan” u Trakošćanu na inicijativu 

Centra za peradarstvo i tadašnje Poslovne zajednice 

za stočarstvo u Zagrebu. Tijekom održavanja prvih 

“Peradarskih dana” odlučeno da će se simpozij održavati 

svake druge godine. Svi sljedeći simpoziji (17. – 19. listopada 

1996., 18. – 20. svibnja 1999., 16. – 19. svibnja 

2001., 14. – 17. svibnja 2003., 11. – 14. svibnja 2005., 7. 

– 10. svibnja 2007. i 25. – 28. ožujka 2009.) održani su u 

hotelu “Pical” u Poreču. Mjesto održavanja simpozija promijenjeno 

je uzimajući u obzir želju sudionika, pa su “Peradarski 

dani 2011.” održani od 11. do 14. svibnja 2011. 

prvi put u hotelu “Ivan”, Solaris Hotels Resort, u Šibeniku. 

Sudionici 

Broj sudionika “Peradarskih dana” sve je veći. S početnih 

120, koliko ih je sudjelovalo na prvome simpoziju, broj 

se sudionika povećao i sada ih je od 190 do 210. Ističemo 

da većina sudionika redovito dolazi na “Peradarske dane”, 

pa time simpozij postaje još važniji. Svake godine sudjeluju 

i predstavnici sve većega broja država te su do danas 

simpozijima prisustvovali sudionici iz 24 države (Austrija, 

Belgija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Francuska, Grčka, 

Iran, Irska, Italija, Jugoslavija, Kanada, Mađarska, Makedonija, 

Nizozemska, Njemačka, Rusija, Srbija i Crna Gora, 

Slovačka, Slovenija, Srbija, Švicarska, SAD, Velika Britanija 

i Hrvatska). 

Sudionici skupa 2011. 

Zbornik radova 

U zbornicima dosadašnjih “Peradarskih dana” predstavljen 

je ukupno 321 rad iz više područja. Na svakom 

simpoziju bila su zastupljena po četiri od sljedećih po- 


dručja: bolesti, bolesti peradi, dijagnostika, monitoring i 

profi laksa peradi, dobrobit i veterinarska praksa u peradarskoj 

proizvodnji, držanje peradi, ekologija, ekonomika 

i marketing, fi ziologija i patologija u hranidbi peradi, genetika, 

hranidba i tehnologija u peradarskoj proizvodnji, 

hranidba peradi, kakvoća i higijenska ispravnost peradarskoga 

mesa, kvaliteta i sigurnost peradarskih proizvoda, 

okoliš i dobrobit životinja, okoliš i zdravlje peradi, prerada 

mesa peradi i jaja, raskužba u peradarstvu, stanje i perspektive 

peradarske proizvodnje, zdravlje peradi. Od 2005. 

godine program rada simpozija odvijao se u dva dijela: u 

prvome dijelu (prvi radni dan) bila su izlaganja pozvanih 

i prijavljenih predavača u svezi sa svakodnevnom proizvodnom 

praksom te komercijalna predstavljanja i radionice 

u organizaciji proizvođača, zastupnika i distributera 

proizvoda vezanih uz tu proizvodnju; u drugome dijelu 

(drugi radni dan) predstavljena su znanstvena izlaganja. 

U usporedbi s prvim simpozijem 1994. godine kada je 

predstavljeno 8 radova, broj radova 2011. povećao se pet 

puta, čime je opravdan glavni cilj održavanja “Peradarskih 

dana”. 

Aktualne teme – okrugli stolovi 

Budući da “Peradarski dani” okupljaju većinu peradarskih 

proizvođača, znanstvenika, zastupnika opreme, 

lijekova itd. u Hrvatskoj, smatrali smo potrebnim ukazati 

na neke teme i probleme kako bismo donijeli prikladne 

prijedloge za njihovo rješavanje. U tu svrhu organizirali 

smo okrugle stolove s različitom tematikom na kojima 

su znanstvenici mogli razmijeniti iskustva s peradarskim 

proizvođačima. 

Godina Teme okruglih stolova 

1994. 

Primjena Plivinih cjepiva u programima 

imunoprofi lakse peradi 


Internet – globalna računalna mreža: 

primjena u veterini – peradarstvu 

1999. Hranidba peradi 

2001. 

Strateški prioriteti peradarske proizvodnje 

u Republici Hrvatskoj 

2003. Suzbijanje salmonela i drugih zoonoza 

2007. 

Veterinarska legislativa Europske unije u 

peradarskoj proizvodnji 

Nacionalni program kontrole salmoneloze 

u jatima konzumnih nesilica i odraslih 

2009. 

rasplodnih jata vrste Gallus gallus u 

Republici Hrvatskoj 

5 najčešćih nametnika u intenzivnome 

peradarstvu 

2011. 

Prilagođenost hrvatske peradarske 

proizvodnje propisima Europske unije 

Plaketa u spomen prof. dr. sc. Milana Kralja 

Već je na prvim “Peradarskim danima” 1994. godine donesena 

odluka o osnivanju zaklade i izradi plakete u spomen 

začetniku organizirane peradarske proizvodnje prof. 

dr. sc. Milanu Kralju. Tako su na “Peradarskim danima” 1999. 

godine prvi put dodijeljene Plakete za prinos razvitku i 

unaprjeđenju hrvatske peradarske proizvodnje. Tijekom 

dosadašnjih simpozija Povjerenstvo za priznanja Organizacijskoga 

odbora “Peradarskih dana” dodijelilo je Plakete, a 

od godine 2007. i Priznanja sljedećim peradarskim tvrtkama 

i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima: 

Godina Plakete 

Koka d.d., Varaždin 

Priznanja 


2001. 

2003. 

2005. 

Puris d.d., Pazin 

HRD – Peradarska 

farma Poljane d.o.o., 

Ićići 

Perfa d.o.o., Donja 

Stubica 

Veterinarska stanica 

Prelog d.o.o., Prelog 

Mostina d.o.o., Sinj 

Valipile d.o.o., 

Sesvetski Kraljevec 

Argus d.o.o., 


Lukač d.o.o., Zagreb 

Piko d.o.o., 

Jastrebarsko 

Vindon d.o.o., 


Jata Vrbovsko d.o.o., 

Vrbovsko 

Marko Nujić d.o.o., 

Zagreb 

2007. Koka d.d., Varaždin 

2009. 



2011. Gala d.o.o., Bjelovar 

- 

- 

- 

- 

Gala d.o.o., Bjelovar 

Vrana d.o.o., 

Biograd na moru 

Piko d.o.o., 

Jastrebarsko 

OPG Orehovec, Mali 

Bukovec 

Gala d.o.o., Bjelovar 

Piko d.o.o, 

Jastrebarsko 

Valipile d.o.o., 

Sesvetski Kraljevec 

Argus d.o.o., 


OPG Stipo Jozić, 

Bukovlje 

Koka d.o.o., 

Varaždin 



Piko d.o.o., 

Jastrebarsko 

Žito d.o.o., Osijek 

OPG Božica Špoljar, 

Mače 

57

Sponzori 

Uspješna organizacija “Peradarskih dana” iziskuje velike 

troškove. U realizaciji simpozija važnu ulogu imaju i 

sponzori. Svojom potporom posebno su se iskazali glavni 

sponzori: 

58 

Godina Glavni sponzor 

1999. Vindija – Koka d.d., Varaždin 

2001. Vindija d.d, Varaždin 

2003. Veterina d.o.o., Rakov Potok 

2005. Vindija d.d, Varaždin 




Od 1994. do 2011. godine važnu fi nancijsku potporu 

simpoziju dalo je ukupno 87 sponzora čija su imena spomenuta 

u zbornicima simpozija. 

Izlagači, komercijalna predstavljanja i radionice 

Na “Peradarskim danima” do sada je 27 predstavnika 

farmaceutske industrije, tvrtki za opremanje peradarskih 

farmi, tvornica stočne hrane i tvrtki za dijagnostiku 

predstavilo svoje proizvode i usluge. Priređena su i komercijalna 

predstavljanja pojedinih tvrtki. Sudionici su 

upoznati s proizvodima i uslugama tvrtki za peradarsku 

proizvodnju, koje se od 2011. godine uključuju i u rad 

raznih radionica. Radionice su veoma dobro posjećene, 

a sudionici dobivaju nove spoznaje o temama bitnim za 

peradarsku proizvodnju. 

Društveni program 

Centar za peradarstvo, organizator “Peradarskih dana”, 

ulaže veliki trud u osmišljavanje društvenoga programa 

kako bi se sudionici osjećali što ugodnije. To znači organiziranje 

domjenka dobrodošlice, zajedničke večere i izleta. 

Organizator se pobrinuo i da sva druženja izvan radnoga 

dijela simpozija učini što sadržajnijim. Osmišljene su 

tako i nagrade koje se dodjeljuju tijekom zajedničke večere 

koje potiču peradare i znanstvenike na sudjelovanje 

u radu simpozija, pisanje radova, sudjelovanje u raspravama 

itd. Nakon radnoga dijela druženja se nastavljaju 

izletom. Sudionici su mogli posjetiti više mjesta, a svaki 

je simpozij uz stručni i turistički dio obuhvatio večeru u 

nekom od restorana ili konoba. Do sada su organizirani 

sljedeći izleti: 

Godina Izleti 

1994. Obilazak dvoraca Hrvatskoga zagorja 


Posjet Motovunu s večerom 

Izlet u Trst 


2001. 

Vožnja brodom porečkom rivijerom i 

večera u genoparku Boškarin 

Posjet farmi nojeva Agrokoke Pula i 

večera na obiteljskome gospodarstvu 

Staver u Krculima 

2003. 

2005. 

2007. 

2009. 

2011. 

Posjet Humu i večera na obiteljskome 

gospodarstvu Staver u Krculima 

Posjet Labinu i večera u konobi 

Dubrova 

Posjet Grožnjanu i večera u konobi 

Paladnjaki 

Posjet Puli i večera u konobi Bukaleta 

u Barbarigi 

Posjet Šibeniku i Sokolarskome centru 

Dubrava te večera u dalmatinskome 

selu 

Peradarska himna “Vivat aviarium” 

Okupljanje peradarskih proizvođača, stručnjaka i 

znanstvenika na simpoziju prigoda je i za neformalna 

druženja. Na jednom od takvih druženja tijekom “Peradarskih 

dana” 2009. pojavila se zamisao o stvaranju peradarske 

himne kao simbolu svih dosadašnjih druženja peradara, 

stručnjaka i znanstvenika. Iznjedrena je tako himna 

“Vivat aviarium” za koju je tekst i glazbu napisao prof. dr. 

sc. Stjepan Pepeljnjak, aranžman i glazbenu produkciju 

skladatelj Mario Boljuni, a Pjevački zbor Farmaceutskobiokemijskoga 

fakulteta s dirigentom Paškom Đeldićem 

snimio je CD i predstavio ga na otvorenju “Peradarskih 

dana” 2011. 

Najljepše zahvaljujemo svim dosadašnjim sudionicima 

“Peradarskih dana” na potpori i želji za održavanjem 

simpozija. Sljedeći, X. znanstveno-stručni simpozij „Peradarski 

dani” 2013. održat će se od 15. do 18. svibnja 2013. 

godine ponovno u hotelu “Ivan”, Solaris Hotels Resort, u 

Šibeniku. Bit će to prigoda za novo okupljanje i razmjenu 

znanstvenih i stručnih spoznaja u svrhu unaprjeđenja hrvatske 

peradarske proizvodnje. Veselimo se ponovnome 

susretu i druženju s vama! 

mr. sc. Radmila Raguž-Đurić, tajnica simpozija, 

dr. sc. Mirta Balenović, glavna urednica zbornika, 

dr. sc. Vladimir Savić, predsjednik simpozija 

Zajednička večera i dodjela nagrada Peradarskih dana 2011. 


NEOFENICOL ® 10% 

Otopina za peroralnu primjenu 

Namjenjen za svinje i perad. 

NEOFENICOL ® 10% je bakteriostatski antibiotik, derivat thiamphenicola- analog chloramphenicola. Namjenjen je za terapiju peradi i svinja. 

Sastav: 1 ml otopine sadrži: 

Fluorphenicol 100 mg 

Polietilen glikol 400 do 1 ml 

Indikacije: 

Perad - koli- infekcije, pastereloza, zarazna korica, infekcije uzrokovane stafilokokima i bakterijom Ornitobacterium rhinotracheale 

te druge bolesti koje uzrokuju mikroorganizmi osjetljivi na fluorfenikol. 

Svinje- pleuropneumonija (Actinobacillus pleuropneumoniae), atrofični rinitis ( Pasteurella multocida, Bordetella bronchiseptica), 

Glässerova bolest ( Haemophilus parasuis )i druge infekcije koje uzrokuju bakterije osjetljive na fluorfenicol. 

Pokazuje snažni antibakterijski učinak na: 

Mannheimia ( Pasteurella) haemolytica, Pasteurella multocida, Haemophylus somnus, E.coli, Klebsiella pneumoniae, Salmonella spp. Shigella 

dysenteriae, Actinobacillus pleuropneumoniae 

Pakiranje u polipropilenske bočice i u manjoj količini koja je posebice poželjna u 

malim uzgojima, ili za izdavanje u veterinarskim ljekarnama: 

20 ml 

100 ml 

500 ml 

Način primjene, vrsta životinja kod koji se primjenjuje, doziranje i karencija su navedeni na uputi za korištenje. 

Idealan lijek izbora, posebice za respiratorne bolesti svinja uzrokovane osjetljivim mikroorganizmima. 

Lako se primjenjuje u pitkoj vodi, palatibilan je tako da ga svinje ne odbijaju radi okusa. 

Kod peradi je indiciran za probavne i dišne infekcije koje su uzrokovane mikroorganizmima osjetljivim na Fluorphenicol. 

Po vrlo pristupačnoj cijeni, koja jamči povrat uloženoga, možete ga naručiti u PHOENIX FARMACIJI 

suspenzija peroralna 

antiparazitik, anthelmintik 

benzimidazol, triklabendazol 

za goveda 

Suzbijanje akutne, subakutne i kroniène 

fascioloze goveda uzrokovane juvenilnim, 

preadultnim i adultnim stadijima jetrenog 

metilja (Fasciola hepatica) osjetljivim na 

triklabendazol. 

Za više informacija kontaktirajte nas: 

043/485-914 ili 091/485-9142 

voditelj@mount-trade.hr 

http://www.mount-trade.hr/

60 

NOVOSTI IZ STRUKE 

BOLESTI DONJEGA URINARNOGA TRAKTA U MAČAKA – 

VAŽNOST VODE U PREHRANI 

Za liječenje i prevenciju bolesti donjega urinarnoga trakta u mačaka često se preporučuju promjene u prehrani. Tim se 

promjenama nastoji smanjiti vjerojatnost nastanka bubrežnoga kamenca u mačaka ili ublažiti idiopatski cistitis koji je, 

kako se vjeruje, ključni mehanizam koji utječe na količinu mokraće. U revolucionarnome istraživanju Walthamova Centra 

za prehranu kućnih ljubimaca defi niran je točan utjecaj vode u prehrani na konzumaciju vode, svojstva mokraće i rizik od 

nastanka bubrežnoga kamenca. Rezultati daju daljnji uvid u prehrambeni razvoj mačaka i ističu važnost vode u prehrani 

za zdravlje urinarnoga trakta mačaka. 

Uvod 

Među poremećajima donjega urinarnoga trakta 

najčešće su dijagnoze bubrežni kamenci (struviti i 

kalcijevi oksalati), začepljenje uretre te idiopatski 

cistitis. Sve od ranih 1970-ih godina, kada se suha hrana 

za mačke počela spominjati u kontekstu rizika, učestalo 

se istražuje uloga prehrane u etiologiji i liječenju bolesti 

donjega urinarnoga trakta mačaka. 

Pretežito se savjetuje povećati udio vode u prehrani 

(bilo hranjenjem mokrom hranom bilo dodavanjem 

vode suhoj hrani) i povećati unos vode, jer se time 

povećava i volumen mokraće. To potkrjepljuje i činjenica 

da hranjenje mokrom hranom potpomaže smanjenju 

vraćanja kamenca i ublažavanju simptoma idiopatskoga 

cistitisa. 

Sve donedavna točan utjecaj vode u prehrani na 

urinarne parametre nije bio dovoljno istražen. Prema 

studiji od prije 25 godina ishod je dodavanja vode 

polupročišćenoj prehrani proizvodnja rjeđe mokraće u 

mačaka. Sljedećim istraživanjem uspoređivalo se mokru 

i suhu prehranu, no osim vode nije se uspjelo utvrditi 

druge prehrambene razlike koje bi također mogle 

potvrditi prednosti prehrane s visokim udjelom vode. 

U studiji objavljenoj u The British Journal of Nutrition 

znanstvenici iz Walthamova Centra za prehranu kućnih 

ljubimaca utvrdili su kako voda u prehrani mačaka 

utječe na rizik od bolesti donjega urinarnoga trakta. Prvi 

put rezultati točno pokazuju koliko je vode u prehrani 

potrebno da bi se smanjila vjerojatnost obolijevanja od 

struvitne i kalcij-oksalatne urolitijaze. 

Otkrivanje važnosti vode u prehrani 

Nasumce odabranih 6 steriliziranih mačaka (3 

mužjaka i 3 ženke) iz studije hranjeno je istom suhom 

hranom 3 puta na dan. Udio vode varirao je ovisno o 

dodavanju neionizirane vode suhoj hrani te su mačke 

slučajnim odabirom razvrstane u skupine koje se 

hranilo suhom hranom sa 6 % udjela vode (hrana kojoj 

nije dodavana voda), 25 % udjela vode, 53 % udjela 

vode te 73 % udjela vode. Svaku mačku hranili su 3 

tjedna mjereći unos hrane i vode zajedno s volumenom 

mokraće, specifi čnom težinom i pH-faktorom u 2. i 3. 

tjednu. Na kraju 3. tjedna mokraća je skupljena u suhi 

led na 48 sati te je izračunana relativna saturacija (RSS) 

za struvite i kalcijeve oksalate. 

Pažljivom statističkom analizom otkriveno je 

sljedeće: 

a) Porastom količine vode u hrani smanjena je 

količina vode koju su mačke dobrovoljno pile. 

b) Mačke koje su hranili hranom sa 73 % udjela 

vode konzumirale su više vode iz hrane i vode za piće 

negoli mačke koje su hranili hranom sa 6 % – 53 % 

udjela vode. 

c) Prosječni volumen mokraće u 24 sata bio je 

mnogo viši, a specifi čna težina niža kod mačaka koje su 

hranili hranom sa 73 % udjela vode. 

d) Dodavanje 25 % ili 53 % vode prehrani nije 

utjecalo na ukupno konzumiranje vode, volumen 

mokraće ili specifi čnu težinu u usporedbi s običnom 

suhom hranom. I pH-faktor je ostao nepromijenjen. 

e) Relativna saturacija kalcijeva oksalata uvelike 

je smanjena prilikom davanja hrane sa 73 % vode. 

Sličan učinak zabilježen je i kod struvita, no ne može se 

dokazati da je ta studija statistički važna. 


Što rezultati govore o fi ziologiji mačaka 

Studija je važna jer je osmišljena tako da 

upotrijebljene vrste hrane nude isti prehrambeni sastav, 

pa tako i kalkulozno opterećenje. Rezultati pokazuju da 

je za smanjenje rizika od bubrežnih kamenaca potrebno 

dosegnuti udio vode u prehrani od najmanje 73 %. Taj 

rezultat potvrđuje da polupročišćena hrana hidratizirana 

sa 73 % vode uvjetuje povećano konzumiranje vode i 

manju specifi čnu težinu mokraće. 

Velika konzumacija vode važna je prvenstveno zbog 

toga što povećava volumen mokraće, posljedica čega 

je razgrađivanje kalkuloznoga materijala i smanjenje 

razine supersaturacije te također smanjenje rizika od 

stvaranja kristala u mokraći. Na temelju vrijednosti 

relativne supersaturacije u ovoj studiji spomenute bi 

prednosti trebale prevagnuti nad negativnim učincima, 

npr. razrijeđenim inhibitorima kristalizacije ili rasta. 

Razina vode slična je onoj u prirodnim pljenovima 

mačkama koji sadrže 63 % - 80 % vode. Rašireno je 

vjerovanje da mačke zbog svoga drevnoga načina 

prehrane nisu razvile naviku da piju mnogo vode, 

slabo osjećaju žeđ i sporo reagiraju prilikom promjena 

stanja hidratacije. To se očituje u činjenici da mačke 

koje se hrani mesom ili mokrom mačjom hranom, 

koja uobičajeno sadrži više od 75 % vode, piju manje 

količine vode. 

Walthamovo istraživanje pokazalo je koliko voda 

u prehrani utječe na sveukupno konzumiranje vode u 

mačaka. Ako se mačku hrani osnovnom suhom hranom, 

ona konzumira 30 % manje vode nego kada je se hrani 

istom hranom s dodatkom do 73 % vode. To je utvrđeno 

usprkos tome što se količina dobrovoljno popijene vode 

povećala otprilike 6 puta. 

Što rezultati znače za način na koji hranimo mačke 

Manje konzumiranje vode u mačaka hranjenih 

suhom hranom (čak i ako je ona bila hidratizirana 

s do 53 % vode) može pridonijeti riziku od urinarnih 

bolesti te vrste. To se događa jer je njihova mokraća 

više koncentrirana litogenim kristalima, a relativna je 

supersaturacija, posebice kalcijeva oksalata, viša. 

Relativna je supersaturacija kalcijeva oksalata u 

hrani sa 6 % – 53 % vode između 1,99 i 2,29, što je 

takozvana polustabilna zona u kojoj je moguća formacija 

novih kalcij-oksalatnih kamenaca. Kod hrane sa 73 % 

vode i relativnom supersaturacijom kalcijeva oksalata 1 

malo je vjerojatno stvaranje kristala u mokraći. 

U praksi 73 % vode u hrani koja se daje mačkama 

može se postići uvođenjem mokre hrane (limenke ili 

vrećice) u dnevnu prehranu. Takva prehrana obično 

sadrži otprilike 80 % vode i ako mačke hranimo 

miješanom prehranom u omjeru 9 : 1 (mokra hrana : 

suha hrana) s obzirom na težinu mačke, trebala bi 

osigurati sveukupan sadržaj vode od 73 %. To se najviše 

preporuča u mačaka koje su već obolijevale od bolesti 

donjega urinarnoga trakta ili su u rizičnoj skupini za 

obolijevanje. 

Obradio: Damir Skok, dr. med. vet. 

VETOM-alfa d. o.o. 

Sv. Izidora 35, 10020 ZAGREB 

tel. 6262-212 faks: 6262-213 

www.vetom-alfa.hr 

www.kruuse.com 

SVE ZA VETERINARSKU 

PRAKSU!!! 

ČESTIT BOŽIĆ I SRETNA 2012. 

OBILJEŽAVAMO 15 GODINA USPJEŠNOG 

POSLOVANJA 

ZAHVALJUJUĆI VAŠEM POVJERENJU 

15% poslovnih partnera za 15. obljetnicu 

nagrađujemo s 

15% dodatnog popusta u prva tri 

mjeseca 2012. godine: 

za sve narudžbe u siječnju 7%, veljači 5%, 

ožujku 3%. 

Popust se ne može ostvariti na proizvod koji je već 

na akciji. 

Slučajnim odabirom nagrađeni su partneri sa 

sljedećim šiframa kupca: 

4,11,14,15,20,21,24,25,28,30,33,34,35,36,40,41,42, 

44,46,59,60,77,88,89,91,95,97,98,102, 

104,106,113,116,121,122,129,137,138,149,150,167, 

172,188,231,241,247,319,321,324,335, 

363,389,416,417,428,429,433,441,451 

ŠIFRA KUPCA nalazi se iznad naziva vaše tvrtke na 

našim računima 

Ukoliko želite iskoristiti nagradne popuste, 

pošaljite e-mail s naslovom POPUST na 

vetom-alfa@zg.t-com.hr 

Pri odabiru proizvoda iz naše bogate 

ponude pomoći će Vam savjetom 

mr. sc. Dubravko Šošić, dr. med. vet. 

http://www.vetom-alfa.hr 

61 61

VETERINARSKA ŠKOLA U ZAGREBU DOBITNICA GRANT-SHEME 

“IMPLEMENTACIJA NOVIH KURIKULA” 

Veterinarska škola u Zagrebu dobitnica je grant-sheme 

“Implementacija novih kurikula” za projekt “Razvoj novih 

kurikula i podizanje standarda u obrazovanju veterinarskih 

tehničara” – VETVET. Taj je projekt nastao iz težnje da učenicima 

omogućimo što kvalitetnije obrazovanje, odnosno naobrazbu 

koja će im osigurati konkurentnost i zapošljavanje 

u novim tržišnim uvjetima. 

Natječaj za grant-shemu doživjeli smo kao priliku za 

ostvarenje ciljeva proizašlih iz potreba i zajednički defi niranih 

vizija razvoja iz kojih je projektni tim škole odabrao 

najbolje zamisli i razradio ih u projektne aktivnosti. 

Radi uspješnije identifi kacije potreba u Školi razvili smo 

procese samovrjednovanja postojećega programa u koje 

smo uključili učenike, nastavnike, roditelje, poslodavce iz 

privatnoga i javnoga sektora te fakultete. Rezultati samovrjednovanja 

važan su pokazatelj sadašnjega stanja i pomoć 

pri defi niranju ciljeva i metoda koji će omogućiti rast i razvoj 

Škole. 

U isto smo vrijeme analizirali europski dokument Acovene 

koji sadrži razrađene standarde za stjecanje kompetencija 

za veterinarske tehničare u Europi, utvrdili razlike između 

programa te pozvali predstavnike Odbora u savjetodavni 

posjet kako bismo istodobno s primjenom novih kurikula 

započeli s pripremama za razvoj programa koji će omogućiti 

našim školama dobivanje akreditacije, a učenicima stjecanje 

certifi kata za rad i na europskome tržištu radne snage. 

Kako je glavni cilj našega projekta osiguranje nove kvalitete 

u obrazovanju učenika, projekt je svoje aktivnosti 

utemeljio na razvoju novih znanja, vještina i stavova nastavnika 

s pomoću jasno defi niranih i razrađenih tečajeva 

osposobljavanja te čvrstom suradnjom sa srodnim školama 

i gospodarstvom. 

Radi postizanja cilja trebalo je projektnim aktivnostima, 

uz optimalno korištenje postojećim resursima: 

- razviti nove kurikule temeljene na ishodima učenja 

- povećati stručna znanja nastavnika radi kvalitetnijega 

poučavanja 

- osposobiti nastavnike za uvođenje metoda poučavanja 

usmjerenih učeniku 

- poboljšati razinu znanja engleskoga jezika radi boljega 

praćenja stručne literature 

62 

Potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava 

- povećati kapacitet škole nabavom didaktičke opreme u 

skladu sa suvremenom veterinarskom praksom 

- poboljšati razinu informatičke pismenosti nastavnika 

- osposobiti nastavnike za korištenje inovativnim pomagalima 

- jačati partnerske odnose sa srodnim školama radi razmjene 

iskustava i stjecanja dobre prakse 

- jačati partnerske odnose sa sudionicima tržišta rada 

- jačati odnose s lokalnom upravom 

- izraditi i ostvariti pilot-projekte s novim kurikulima i 

novim metodama poučavanja u svrhu provjere uspješnosti 

ciljeva projekata 

- jačati odnos s Agencijom za strukovno obrazovanje i 

obrazovanje odraslih radi uključivanja u aktivnosti razvoja 

strukovnoga obrazovanja 

- dizajnirati i primijeniti nove kurikule u sadašnjim ili 

potpuno novim nastavnim programima. 

Projekt će omogućiti uvođenje novih, modernih, fl eksibilnih 

nastavnih planova i programa, odnosno kurikula koji 

će omogućavati kontinuirano praćenje promjena u gospodarstvu 

i prilagodbu novim gospodarskim okolnostima, a 

našim učenicima omogućiti stjecanje novih kvalifi kacija u 

skladu s promjenama na tržištu. 

Komisija EU-a prepoznala je naše napore i omogućila 

nam ostvarenje spomenutoga projekta. 

Projekt je trajao od 11. rujna 2010. do 10. rujna 2011. 

godine. 

Sve projektne aktivnosti i njihovi rezultati nalaze se na 

web-stranici www.vetvet.net. 

U ime projektnoga tima Škole, 

mr. sc. Smiljana Gamulin, dr. med. vet. 

Projektni tim: Dragica Kovačić, dr. med. vet., Ana Gverić, dr. med. 

vet., prof. savjetnik, Kate Vulić, dr. med. vet., mr. sc. Smiljana Gamulin, 

dr. med. vet., Andrea Djurdjević, dr. med. vet. 


Dragutin Bratković, 

dr. med. vet., rođen je 26. 

siječnja 1952. godine u 

Ladislavu, općina Garešnica. 

U Zagrebu je završio 

osnovnu školu, kao i IX. gimnaziju 

1971. godine. Iste 

godine upisuje Šumarski 

fakultet, ali 1972. godine 

odlučuje promijeniti fakultet, 

te upisuje Veterinarski 

fakultet. Tijekom studija 

bio je demonstrator u Zavodu 

za biologiju. Napisao je i dva studentska znanstvena 

rada nagrađena Rektorovom nagradom. Nakon 

odsluženja vojnoga roka diplomirao je 1982. godine. 

Iste se godine zaposlio u Veterinarskoj stanici Velika 

Kladuša. Od 1984. godine do danas radi u Veterinarskoj 

bolnici Brežice. 

Slikanjem se počeo baviti tijekom gimnazijskoga 

obrazovanja radeći najčešće portrete olovkom i 

temperom. Početkom studija počinje se koristiti 

tehnikom slikanja u ulju, a pod utjecajem naivnoga 

slikarstva često slika uljem na staklu. Zbog obveza 

na Fakultetu tijekom studija slika samo povremeno, 

a intenzivnije se slikarstvom bavi nakon zaposlenja. 

Kao samoukome slikaru slikanje mu je hobi, odmor 

i odmak od posla terenskoga veterinara. Koristi se 

različitim tehnikama slikanja (suhi pastel, olovka, ulje, 

razne kombinacije – u posljednje vrijeme najčešće rabi 

akvarel) i motivima (pejsaži, mrtva priroda, konji, psi, 

mačke, a uvijek se vraća ženskome aktu i portretu). 

Izrađuje ilustracije za štiva koja se upotrebljavaju u 

nastavi na Veterinarskome fakultetu Sveučilišta u 

Zagrebu. 

2011. godine izlagao je u auli Veterinarskoga 

fakulteta zajedno s Rokom Crnićem. 

VETERINARI I HOBI 

Pozivam sve članove HVK koji se iz hobija ili profesionalno bave nekom vrstom umjetnosti ili 

stvaralaštva da kontaktiraju glavnoga urednika Hrvatskoga veterinarskoga vjesnika. 

SLIKARSTVO 


63 

63

64 

IN MEMORIAM 

Iz velikoga poštovanja prema našim profesorima želimo Vas podsjetiti na njihov rad i nenadoknadiv 

gubitak nakon njihove smrti. 

IN MEMORIAM 

prof. dr. sc. 

HRVOJE GOMERČIĆ 

4. siječnja 1940. – 1. kolovoza 2010. 

U časopisu Veterinarski arhiv vol. 80 (6), pp. 693 – 694, 2010., objavljen je cjeloviti nekrolog 

prof. dr.sc. Hrvoja Gomerčića (napisala: prof. dr. sc. Snježana Vuković). 

IN MEMORIAM 

prof. dr. sc. 

MIROSLAV HERAK 

8. svibnja 1933. – 8. studenoga 2010. 

U časopisu Veterinarska stanica broj 42 (4), 2011. (str. 397. – 398.) objavljen je cjeloviti 

nekrolog prof. dr. sc. Miroslava Heraka (napisao: prof. dr. sc. Marko Samardžija), koji 

možete pročitati i na web-stranici: http://www.veinst.hr/casopis-veterinarska-stanica/ 

cat_view/38-asopis-veterinarska-stanica/41-2011. 

IN MEMORIAM 

Zvonko Posavec, dr. med. vet., rođen je 1. prosinca 1928. u Vrtlinskoj blizu Čazme. U 

Bjelovaru je završio Gimnaziju. Na Veterinarskome fakultetu u Zagrebu diplomirao je 20. 

studenoga 1956. godine. U Veterinarskoj stanici Bjelovar radio je od 1957. do umirovljenja, 

1994. te je obnašao i dugogodišnju funkciju direktora. Sudjelovao je u društvenome životu 

te je u jednome mandatu, od 1. svibnja 1984. do 30. travnja 1985., bio predsjednik Skupštine 

grada Bjelovara. Nakon kratke bolesti preminuo je 6. lipnja 2011. u Bjelovaru. Zbog svih 

njegovih humanih i moralnih kvaliteta rado ćemo ga se sjećati i na kraju možemo reći 

samo: Veliko hvala, poštovani kolega Zvonko! 

mr. Ivan Đureković, dr. med. vet. 

ZAHVALA 

Iskreno zahvaljujem u ime svoje djece i osobno na svim vrijednim donacijama kao i svima koji su nam pomogli 

i suosjećali s nama u tužnim trenutcima zbog gubitka oca i supruga Stanislava Rore, dr. med. vet. 

Djeca Marko, Franjo i Helena, te supruga Željka Rora 


ROĐENDAN 

Mariji Horčički 

10. srpnja 

Željki Domijan 

22. srpnja 

Blanki Kosak-Kovač 

5. kolovoza 

Ljiljani Forko-Žic 

7. kolovoza 

Dubravki Deželić 

14. kolovoza 

Mariji Stančić 

23. kolovoza 

Branki Šaponjić 

29. kolovoza 

Dubravki Tomić 

19. rujna 

Jeleni Popari 

22. rujna 

Vesni Mandekić 

Ljiljani Matošević 

23. rujna 

Jovanki Vodički 

5. listopada 

Dubravki Svobodi 

Vuković 

22. listopada 

Margi Domes- 

Čamagajevac 

27. listopada 

Smiljani Gamulin 

28. listopada 

Zorki Bućan 

Verici Žebec 

Branki Đuras 

29. listopada 

Mirjani Lučić 

11. studenoga 

Blaženki Matotek 

15. studenoga 

Katici Kuvačić 

22. studenoga 

Grozdani Beti 

26. studenoga 

Brunelli Takač 

16. prosinca 

Đurđici Stubičan 

21. prosinca 

Mariji Pelko 

26. prosinca 

Zoji Bačetić 

29. prosinca 

60. ROĐENDAN 

Draganu Kulišu 

16. srpnja 

Jurju Feljanu 

21. srpnja 

Ivanu Pelku 

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK OD SRCA ČESTITA 

Stanku Pelku 

9. kolovoza 

Milivoju Mišiću 

18. kolovoza 

Ivi Gaurini 

27. kolovoza 

Antunu Nemaniću 

8. rujna 

Stanku Kovačeviću 

13. rujna 

Rudolfu Ditrihu 

27. rujna 

Dragutinu Štetneru 

6. listopada 

Jurju Jurkinu 

23. listopada 

Velimiru Sklepiću 

5. prosinca 

Stjepanu Cerovečkome 

8. prosinca 

Tomislavu 

Skendroviću 

18. prosinca 

Mladenu Firmu 

30. prosinca 

61. ROĐENDAN 

Željku Ljubiću 

2. kolovoza 

Marijanu Saboliću 

13. kolovoza 

Dragi Stanivukoviću 

15. kolovoza 

Milanu Kašubi 

16. kolovoza 

Darku Abičiću 

25. kolovoza 

Željku Stanišiću 

30. kolovoza 

Ivici Lekšiću 

5. rujna 

Franji Filipoviću 

11. rujna 

Ivanu Kvakanu 

16. rujna 

Milanu Arambašiću 

6. listopada 

Milanu Božiću 

14. listopada 

Aldi Kursaru 

Nikici Modriću 

Mladenu Salajsteru 

15. listopada 

Zdenku Itriću 

22. listopada 

Stjepanu Mikodaniću 

4. studenoga 

Radoslavu Putniku 

8. studenoga 

Željku Ključecu 

14. studenoga 

Marku Maričiću 

15. studenoga 

Krešimiru Stančiću 

19. studenoga 

Ivanu Alvađu 

26. studenoga 

Andriji Kovačeviću 

30. studenoga 

Davorinu Videcu 

10. prosinca 

62. ROĐENDAN 

Roku Bašiću 

5. srpnja 

Franji Greguroviću 

5. kolovoza 

Ivanu Stepiću 

31. kolovoza 

Stipi Batarelu 

2. listopada 

Vinku Tangaru 

13. listopada 

Stjepanu Kostelcu 

16. listopada 

Josipu Tolnaju 

17. listopada 

Fahdu Aqqadu 

Tomislavu Balkoviću 

19. listopada 

Borisu Pavlovu 

2. studenoga 

Franji Krklecu 

6. studenoga 

Mirku Veselskome 

9. studenoga 

Vladimiru Kranjcu 

12. studenoga 

Miroslavu Zemanu 

13. studenoga 

Miroslavu Veršiću 

15. studenoga 

Ivanu Sušcu 

16. studenoga 

Stevi Gatalici 

30. studenoga 

Čedi Bogdaniću 

15. prosinca 

Ivanu Mateku 

25. prosinca 

63. ROĐENDAN 

Branimiru Curlu 

5. srpnja 

Jadranu Knežiću 

7. srpnja 

Ivanu Forgaču 

9. srpnja 

Vladimiru Čurčiću 

15. srpnja 

Ili Bakoviću 

16. srpnja 

Milivoju Mariću 

23. srpnja 

Petru Blaževiću 

7. kolovoza 

Darku Rogozu 

11. kolovoza 

Ivi Dobrinkiću 

23. kolovoza 

Želimiru Trajbaru 

10. rujna 

Stanku Pavloviću 

12. rujna 

Baniniju Coxtonu Woli 

2. listopada 

Krunoslavu 

Dominikoviću 

5. listopada 

Vladimiru Bajceru 

4. studenoga 

Franji Robiću 

8. studenoga 

Tihomiru Kosjeku 

27. studenoga 

Andriji Čoviću 

Zvonimiru Divoševiću 

30. studenoga 

Ivanu Peniću 

5. prosinca 

Iliji Eržiću 

10. prosinca 

Miodragu Maleševiću 

18. prosinca 

64. ROĐENDAN 

Vladimiru Bulovecu 

20. srpnja 

Zlatku Udovičiću 

21. srpnja 

Marinu Periškiću 

23. srpnja 

Marijanu Šali 

31. srpnja 

Željku Juranoviću 

2. kolovoza 

Željku Ćaću 

4. kolovoza 

Filipu Kontiću 

13. kolovoza 

Ivici Horvatu 

18. kolovoza 

Dragutinu Tušeku 

20. kolovoza 

Petru Radeljaku 

8. rujna 

rođendani 

Miroslavu Šimunoviću 

23. rujna 

Ivanu Pecoji 

24. rujna 

Ivanu Ljubičiću 

26. rujna 

Berislavu Župetiću 

28. rujna 

Stanku Petroviću 

5. listopada 

Miljenku Masteliću 


Miroslavu Blaževiću 

Mladenu Zeliću 

21. listopada 

Zdenku Danči 

8. studenoga 

Franji Kovačeviću 

2. prosinca 

Nikoli Vrapcu 

9. prosinca 

Zlatku Matiću 

24. prosinca 

Stanku Popoviću 

29. prosinca 

65. ROĐENDAN 

Željku Kovačeviću 

2. srpnja 

Stipi Bujdi 

Zdenku Dvorskome 

3. srpnja 

Tomislavu Majiću 

19. srpnja 

Ljubomiru Smiljkoviću 

22. srpnja 

Srđanu Tiljku 

24. srpnja 

Zlatku Stampfu 

29. srpnja 

Željku Špeharu 

18. kolovoza 

Dragutinu Bodakošu 

20. kolovoza 

Luki Majiću 

28. kolovoza 

Miroslavu Opačku 

6. rujna 

Anti Jozi Ramiću 

14. rujna 

Tomislavu Bužanu 

26. rujna 

Želimiru Bartoliću 

22. listopada 

Danijelu Boriću 

28. listopada 

Matiji Barišiću 

11. studenoga

Vladanu Letici 

13. studenoga 

Luki Manojloviću 

3. prosinca 

Ivanu Crnkoviću 

5. prosinca 

Nikoli Zujiću 

6. prosinca 

Vladimiru Pezi 

7. prosinca 

Stjepanu Kozjanu 

8. prosinca 

66. ROĐENDAN 

Dinku Udovičiću 

4. srpnja 

Franji Novaku 

1. kolovoza 

Jurju Trumbetašu 

25. kolovoza 

Željku Šćuriću 

2. listopada 

67. ROĐENDAN 

Ivanu Vukoji 

3. srpnja 

Ivanu Gudelju 

8. kolovoza 

Nikoli Mišiću 

27. kolovoza 

Mirku Lojkiću 

1. studenoga 

68. ROĐENDAN 

Borisu Zemanu 

16. srpnja 

Daliboru Franoliću 

17. srpnja 

Andriji Ribaru 

20. srpnja 

Branku Pavlekoviću 

28. srpnja 

Zdenku Hasenayu 

19. kolovoza 

Nenadu Štigliću 

12. rujna 

Branku Šašu 

17. rujna 

Josipu Baturini 

18. rujna 

Ivanu Ruscu 

23. rujna 

Antunu Roziću 

22. studenoga 

Đuri Sunajku 

15. prosinca 

69. ROĐENDAN 

Mirku Buriću 

19. srpnja 

HRVATSKI VETERINARSKI VJESNIK OD SRCA ČESTITA 

Stjepanu Cingelu 

3. rujna 

Dragi Nuiću 

24. rujna 

Jurju Meštroviću 

27. rujna 

Zlatku Gašparoviću 


Iliji Miškiću 

26. listopada 

Ivanu Floreaniju 

31. listopada 

Miroslavu Babiću 

1. studenoga 

Ivi Jagustinu 

3. studenoga 

Mirku Futiviću 

5. studenoga 

Vladimiru Vukoviću 

11. prosinca 

Željku Puhinu 

15. prosinca 

Stjepanu Vidoviću 

22. prosinca 

70. ROĐENDAN 

Zvonimiru Čoliću 

14. srpnja 

Marijanu Potočiću 

2. rujna 

Dragi Kljajiću 

18. listopada 

Zdenku Rankoviću 

24. listopada 

Antunu Filipčiću 

10. studenoga 

Ivanu Mahinu 

1. prosinca 

Stjepanu Trusiću 

8. prosinca 

71. ROĐENDAN 

Zdenku Jakoboviću 

18. srpnja 

Andriji Čoviću 

18. rujna 

Ivanu Kolačku 

3. listopada 

Branku Greblu 

6. listopada 

Stanislavu Crniću 

3. studenoga 

Srećku Majnariću 

20. studenoga 

Ivanu Sučiću 

23. prosinca 

72. ROĐENDAN 

Ivici Škrlcu 

1. srpnja 

Stjepanu Kutnjaku 

3. srpnja 

Mati Šikiću 

26. srpnja 

Darku Dujeli 

28. kolovoza 

Hrvoju Šimiću 

20. rujna 

Nikoli Huiću 

2. prosinca 

73. ROĐENDAN 

Stjepanu Jambroviću 

10. srpnja 

Rudolfu Parčetiću 

23. kolovoza 

Stjepanu Perkoviću 

12. rujna 

Tomislavu Novoselu 

19. rujna 

Josipu Andriću 

3. listopada 

Anti Glibotiću 

11. studenoga 

74. ROĐENDAN 

Krešimiru Arapoviću 

7. srpnja 

Miji Mikuliću 

26. kolovoza 

Miji Đilasu 

3. rujna 

Branku Miheliću 

17. listopada 

Marijanu Jaguniću 

18. listopada 

Muhamedu 

Arnautoviću 

30. listopada 

Hrvoju Zdjelaru 

22. studenoga 

75. ROĐENDAN 

Zvonimiru Klinaru 

21. srpnja 

Veljku Pelicariću 

6. listopada 

Mladenu Žuniću 

14. listopada 

Franji Šantaku 

28. listopada 

Josipu Antunoviću 

17. prosinca 

76. ROĐENDAN 

Ivanu Markoviću 

25. kolovoza 

Krešimiru Samoboru 

25. rujna 

Giovanniju Velanu 

23. prosinca 

77. ROĐENDAN 

Ivanu Braniloviću 

2. srpnja 

Stjepanu Topolku 

4. srpnja 

Marku Krznariću 

12. srpnja 

Stjepanu Peteju 

13. srpnja 

Dragutinu Šabariću 

8. kolovoza 

Veljku Bijeliću 

2. rujna 

Marijanu Kranjcu 

7. rujna 

Branku Marjanoviću 

2. listopada 

Zlatku Mikšiću 

15. studnenoga 

Stjepanu Zelenku 

16. studenoga 

Stjepanu Srbljiću 

1. prosinca 

78. ROĐENDAN 

Stjepanu Špinderku 

4. srpnja 

Aleksandru Krotinu 

16. srpnja 

Ivanu Perošiću 

20. srpnja 

Savi Stameniću 

9. rujna 

Miljenku Juričiću 

13. rujna 

Slobodanu Juzbašiću 

16. rujna 

Luki Tomaševiću 

8. studenoga 

Teodoru Ćoriću 

9. studenoga 

Zdravku Mendleru 

30. studenoga 

Krešimiru Matišiću 

21. prosinca 

79. ROĐENDAN 

Cirilu Hlavaču 

4. srpnja 

Vlatku Matkoviću 

24. srpnja 

Šimi Džapi 

28. srpnja 

Milivoju Medvenu 

31. srpnja 

Zdenku Erdeljcu 

Petru Ivančiću 

2. kolovoza 

Franji Maroeviću 

27. studenoga 

80. ROĐENDAN 

Ivanu Šturmu 

9. rujna 

Miroslavu Supančiću 

11. rujna 

81. ROĐENDAN 

Branku Grabaru 

13. kolovoza 

Milanu Matkoviću 

25. rujna 

Mati Kvaterniku 

20. listopada 

Franji Strižiću 

25. listopada 

Mirku Štorgi 

31. listopada 

Andriji Markoviću 

24. studenoga 

Stjepanu Walteru 

7. prosinca 

82. ROĐENDAN 

Ivanu Baboku 

13. srpnja 

Vasiliju Bijeliću 

13. listopada 

Slavku Petošiću 

2. studenoga 

Ivanu Horvatu 

1. prosinca 

Bošku Vujiću 

20. prosinca 

Tomislavu Ivanoviću 

29. prosinca 

83. ROĐENDAN 

Antunu Presečkome 

28. srpnja 

Milenku Mišoviću 

9. studenoga 

84. ROĐENDAN 

Dragutinu Florschutzu 

14. srpnja 

Fedoru Putinji 

17. srpnja 

Zdravku Pažameti 

13. listopada 

85. ROĐENDAN 

Mihi Kacigi 

16. prosinca 

86. ROĐENDAN 

Oskaru Hochu 

9. srpnja 

Stjepanu Feldhoferu 

14. rujna 

87. ROĐENDAN 

Bogumilu Radiću 

16. kolovoza 

Maksu Karloviću 

12. prosinca

Hrvatski veterinarski vjesnik 19-3/4 - Hrvatska Veterinarska Komora

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?