Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
strukturom izlučenih sastojina. Kod izlučivanja sastojina nismo se upuštali<br />
u detalje, nego smo, imajući u vidu jednu vrstu drveta — bukvu,<br />
vršili izlučivanje u glavnom s obzirom na zbiljnu drvnu masu i raspored<br />
debljinskog razreda. Po ucrtanju (u našu skicu) graničnih linija između<br />
pojedinih okularnom procenom izlučenih sastojina dobili smo približnu<br />
sastojinsku kartu (vidi si. br. 1). Delovi označeni u nacrtu pod VII i VIII<br />
jesu izlučene sastojine, u kojima je već ranije bila vršena seča jačim<br />
zahvatom, te u kojima zbog toga ne može doći u obzir vršenje preborne<br />
seče, već će se u istima morati provesti naknadni, a mestimice i dovršni<br />
oplodni sek. Na delu površine pod I bila je u prošlim godinama izvršena<br />
konsignacija stabala, te prema tome ta površina nije bila predmetom<br />
našeg rada.<br />
Tako su ostale za naš rad sastojine, označene u skici sa II, III.<br />
IV, V i VI.<br />
Po završetku toga geodetskog posla pristupili smo taksatorskom<br />
poslu. Taj deo našeg rada sastojao se u tome, da se tačnije upoznamo sa<br />
pojedinim izlučenim sastojinama. U tu svrhu vršili smo ispravke u skici<br />
i određivali mesta za polaganje primernih ploha. S obzirom na raspoloživo<br />
kratko vreme nismo mogli uzeti primerne plohe u većem postotku<br />
od ukupne površine dotično od površine pojedinih sastojina, nego smo<br />
uzeli prosečno 1.75%. Smatram, da bi bilo bolje, da se moglo uzeti barem<br />
4—5% od površine pojedinih sastojina, kako je to naučno utvrđeno. Odabiranju<br />
primernih ploha, prema raspoloživom vremenu, bila je poklonjena<br />
najveća pažnja.<br />
Svaka primerna ploha bila je vidljivo označena u šumi. Sva granična<br />
vanjska stabla bila su označena od strane plohe sa krstom crvene<br />
boje. Sva stabla na plohi, koja su doznačena za seču, bila su označena<br />
u prsnoj visini kolutom i na panju tekućim brojem (numeratorom), dok<br />
su stabla, koja ostaju u sastojini, bila označena u prsnoj visini kolutom<br />
od kreča i na panju tekućim brojem (plavom kredom). Tako je rađeno<br />
s razloga, što to zahtevaju uslovi i način vršenja prodaje predmetnog<br />
objekta. Prema tome iskolčene primerne plohe imaju se u neku ruku<br />
smatrati trajnima, barem dotle, dok traje eksploatacija šume. Kod<br />
svakog je stabla u manual unet: tek. broj. prsni prečnik (meren unakrst),<br />
totalna visina (merena sa visinomerom), vrednostni razred, da li se<br />
seče ili ostaje, i event. primedba (postotak neupotrebljivosti, prevršenost<br />
i si.). Drvna masa pojedinih stabala na primernim plohama jeste korisna<br />
drvna masa deblovine i grana.<br />
Sva su stabla podeljena u šest vrednostnih razreda. U prva tri<br />
razreda uzeta su zdrava stabla sa normalno razvijenim krošnjama i to<br />
u I. razred stabla sa najmanje 8 m. čistog zdravog debla za građu, u<br />
II. razred od 3—8 met. debla za građu, u III. razred do 3 met. debla za<br />
gradu. U IV. razred uzeta su zdrava stabla, ali slabe krošnje i lošeg<br />
uzrasta i koja prema tome ne bi trebala dočekati dobu glavnog sečivog<br />
prihoda, nego treba da ostanu u šumi samo u slučaju, da vrše funkciju<br />
zaštite tla. podmlatka ili si. U V. razred uzeta su stabla sa vidljivim znacima<br />
oboljenja (suhovrha, šuplja, oštećena itđ.). koja nisu za dalji rast<br />
sposobna, te koja bi se po svim znac : ma uskoro posušila. U VI. razred<br />
uneta su sva mrtva, suva, jako oštećena i si. stabla, koja većinom prrtstavljaju<br />
neupotrebljiv materijal i nepotreban »balast« u šumi. Kao stabla<br />
zrela za seču smatrana su prema tome stabla iznad 50 cm. pr. pr.<br />
36