Радно искуство - IHTM - Универзитет у Београду
Радно искуство - IHTM - Универзитет у Београду
Радно искуство - IHTM - Универзитет у Београду
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Metodologija<br />
II deo<br />
( ) = ∑ ∙ ( ) ∙ , (2.1.)<br />
gde su:<br />
E(P)j – ukupna emisija zagađujuće materije “P“ u godini “j”, (t);<br />
- korekcija emisionog faktora;<br />
Ef(P)j – emisioni faktor zagađujuće materije „P“ u godini „j“, (gL -1 );<br />
ρg – gustina motornog goriva, (gL -1 );<br />
Cg, j – potrošena količina motornog goriva „g“ u godini „j“, (t);<br />
g – benzinska goriva, dizel gorivo i TNG;<br />
j=2001-2025.<br />
Emisioni faktori koji se nalaze u literaturi se obično izražavaju u gramima zagađujuće<br />
materije prema litru utrošenog motornog goriva, dok model potrošnje motornih goriva daje<br />
rezultate potrošnje izražene u tonama. Da bi se izvršilo slaganje jedinica u jednačinu 2.1.<br />
uvedena je gustina motornog goriva, koja je taj problem rašavala. Gustina motornih goriva je<br />
uzeta kao prosečna gustina goriva koje se prodaje na našem tržištu, izvor je bila kompanija<br />
NIS a.d. i Pravilnik o tehničkim i drugim zahtevima za tečna goriva naftnog porekla (tabela<br />
2.4.) [98]. TNG je na našem tržištu uobičajno smeša 50 % propana i 50 % butana.<br />
Tabela 2.4. Prosečne gustine motornih goriva u Srbiji.<br />
Motorno gorivo Prosečna gustina, g/l<br />
Benzinska goriva 735<br />
Dizel gorivo (Euro dizel) 830<br />
TNG 540<br />
Eksperimentalna istraživanja u cilju dobijanja vrednosti emisionih faktora podrazumevala su<br />
merenje emisije vozila različitih starosti, gde se pri tome skoro bez izuzetka zaključivalo da<br />
starija vozila imaju veću emisiju bilo koje zagađujuće materije po jednom utrošenom litru<br />
motornog goriva. Kao rezultat tih istraživanja davane su srednje vrednosti emisionih faktora<br />
za celokupni analizirani uzorak vozila. Analizom tih srednih literaturnih vrednosti emisionih<br />
faktora određene su vrednosti koje su se koristile u slučaju Srbije. Istraživanjima datim u<br />
literaturi analizirana su vozila napravljena u intervalu 1980-2005. godina. Samim tim, srednje<br />
vrednosti emisionih faktora odgovaraju stanju u saobraćajnom sektoru odgovarajućih<br />
područija u pomenutom intervalu. U ovom radu je obrađivana emisija u vremenskom<br />
intervalu 2001-2025. godina, koji se samo delimično poklapa sa intervalom literaturnih<br />
podataka. Znajući da se iznosi Ef smanjuju sa novoproizvedenim vozilima zaključuje se da<br />
usvojene vrednosti prosečnih Ef realno oslikavaju samo početne godine analiziranog<br />
vremenskog interval u Srbiji. Taj problem je prevaziđen uvođenjem u analizu trendova<br />
promene emisionih faktora sa vremenom.<br />
65