06.05.2013 Views

Радно искуство - IHTM - Универзитет у Београду

Радно искуство - IHTM - Универзитет у Београду

Радно искуство - IHTM - Универзитет у Београду

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Metodologija<br />

II deo<br />

( ) = ∑ ∙ ( ) ∙ , (2.1.)<br />

gde su:<br />

E(P)j – ukupna emisija zagađujuće materije “P“ u godini “j”, (t);<br />

- korekcija emisionog faktora;<br />

Ef(P)j – emisioni faktor zagađujuće materije „P“ u godini „j“, (gL -1 );<br />

ρg – gustina motornog goriva, (gL -1 );<br />

Cg, j – potrošena količina motornog goriva „g“ u godini „j“, (t);<br />

g – benzinska goriva, dizel gorivo i TNG;<br />

j=2001-2025.<br />

Emisioni faktori koji se nalaze u literaturi se obično izražavaju u gramima zagađujuće<br />

materije prema litru utrošenog motornog goriva, dok model potrošnje motornih goriva daje<br />

rezultate potrošnje izražene u tonama. Da bi se izvršilo slaganje jedinica u jednačinu 2.1.<br />

uvedena je gustina motornog goriva, koja je taj problem rašavala. Gustina motornih goriva je<br />

uzeta kao prosečna gustina goriva koje se prodaje na našem tržištu, izvor je bila kompanija<br />

NIS a.d. i Pravilnik o tehničkim i drugim zahtevima za tečna goriva naftnog porekla (tabela<br />

2.4.) [98]. TNG je na našem tržištu uobičajno smeša 50 % propana i 50 % butana.<br />

Tabela 2.4. Prosečne gustine motornih goriva u Srbiji.<br />

Motorno gorivo Prosečna gustina, g/l<br />

Benzinska goriva 735<br />

Dizel gorivo (Euro dizel) 830<br />

TNG 540<br />

Eksperimentalna istraživanja u cilju dobijanja vrednosti emisionih faktora podrazumevala su<br />

merenje emisije vozila različitih starosti, gde se pri tome skoro bez izuzetka zaključivalo da<br />

starija vozila imaju veću emisiju bilo koje zagađujuće materije po jednom utrošenom litru<br />

motornog goriva. Kao rezultat tih istraživanja davane su srednje vrednosti emisionih faktora<br />

za celokupni analizirani uzorak vozila. Analizom tih srednih literaturnih vrednosti emisionih<br />

faktora određene su vrednosti koje su se koristile u slučaju Srbije. Istraživanjima datim u<br />

literaturi analizirana su vozila napravljena u intervalu 1980-2005. godina. Samim tim, srednje<br />

vrednosti emisionih faktora odgovaraju stanju u saobraćajnom sektoru odgovarajućih<br />

područija u pomenutom intervalu. U ovom radu je obrađivana emisija u vremenskom<br />

intervalu 2001-2025. godina, koji se samo delimično poklapa sa intervalom literaturnih<br />

podataka. Znajući da se iznosi Ef smanjuju sa novoproizvedenim vozilima zaključuje se da<br />

usvojene vrednosti prosečnih Ef realno oslikavaju samo početne godine analiziranog<br />

vremenskog interval u Srbiji. Taj problem je prevaziđen uvođenjem u analizu trendova<br />

promene emisionih faktora sa vremenom.<br />

65

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!