Doktorska disertacija - Prirodno
Doktorska disertacija - Prirodno Doktorska disertacija - Prirodno
4. Rezultati i diskusija Sl. 4.17a-c predstavlja SEM m i k r o s t r u k t u r u k o m p o z i t a n a r a z l i i t i m u v e a n j i m a s a k o j i h s e j a s n o u o a v a s p e c i f i n a p orozna struktura kompozita, nastala prodiranjem istopljenog a l u m i n i j u m a u a l u m o s i l i k a t n u m a t r i c u . O b l a s t k o j a s e n a m i k r o f o t o g r a f i j i u o a v a k a o s v p o v r š i n a , p r e d a s t a v l j a z a p r a v o j e z g r o e s t i c e a l u m i n i j u m a k o j a s e n a t e m p e r a t u r i s i n t e r topila, a a l u m i n i j u m u t e n o m s t a n j u s e i n f i l t r i r a o u p o r e , r e a g u j ukalajem i s a dkoji o d a t i m p r e d s t a v l j a j u m i k r o l e g i r a j u u k o m p o n e n t u . K a o r e z u l t a t s e d o b i j a s l o j e v i t a i z u v struktura, s a p o r a m a r a z l i i t o g o b l i k a i j e s e d i m e n z i j e k r e u u š i r o k o m a. oSa p s e g u v e l i i n s l i k e s e m o g u u o i t i p o r e o d o k o 1 0 0 nµm. m d Oblik o 1 otvora pora je pretežno u vidu r a z r e z a i e l i p s i , a r e đ e s f e r n oSEM g o bmikrofotografija l i k a . nedvosmisleno ukazuje da je a l u m o s i l i k a t n a k e r a m i k a , k a o d i e l e k t r i k i m a t e r i j a l , z a p r a v o , m e t a l i z i r a n a diskretnom klasterskom raspodelom nakupina aluminijuma i kalaja, kao i formiranjem metalnih filmova na intergranularnom prostoru. Sl. 4.17 . S E M f o t o g r a f i j e k o m p o z i t a s n i m l j e n e n a n i s k o m a), u v esrednjem a n j u ( (b) i na v i s o k o m u v e a n j u c) ( Alumosili k a t n a m a t r i c a , i j e s u e s t i c e p r e v u e n e s a A l / S n o k s i d i m a j e i s p u n j m e t a l n o m f a z o m k o j a s e p r e v a s h o d n o s a s t o j i o d a l u m i n i j u m a s a m a l o m k o l i i n o m k a l a j a k a m i k r o l e g i r a j u e k o m p o n e naluminijumu t e ( P u r e n o v i « , 1 9 7 8). U toku termijskog tretmana, t e n i a l u m i n i j u m i s t o v r e m e n o r e a g u j e i p r o d i r e u a l u m o s i l i k a t n u m a t r i c-u d a j u i m e t k e r a m i k i k o m p o z i t , g d e s u s v e f a z e m e đ u s o b n o i z m e š a n e d a j u i p o r o z n u s t r u k t u r u . U s t v a m o d e l i n e t e r a k c i j e k a l a j a s a a l u m i i j u m o m , k a o š t o p r i k a z u j e j e d n a i n a ( 4 . u 4 ) u k a z u j e d procesu sinterovanja na temperaturi od 900°C odigrava proces redukcije Sn(II), koji se dešava p o s l e d e o j r e a k c i j i : 2Al + 3SnO 3 A l 2O 3 + 3Sn (4.4) Dakle, prvo dolazi do redukcije Sn(II) do elementarnog Sn, a onda do njegovog dispergovanja i rastvaranja iz keramike u rastopljenu fazu aluminijuma. Stoga, u toku r e a k c i j e , S n s e o s l o b a đ a u t e n i m e t a l i d i f u n d u j e u k a A l i z v o r u . T a k o đ e , p a r c i j a l n i 87
4. Rezultati i diskusija kiseonika unutar kompozita, na granici faza Al-Al 2O 3 se može proceniti na bazi t e r m o d i n a m i k i h p a r a m ert a k o r i š e n j e m s l e d e e j e d n(Chan a i n e i Haasen, 1996): Standardna slobodna energija reakcije d G° = RTlnPO 2 (4.5) 4/3Al + O 2 3 2 / 3 A l 2O 3 (4.6) na 900°C, data Ellingham-ovim dijagramom (Chan i Haasen, 1996) je -869 KJ/mol, a -39 o d g o v a r a j u i p a r c i j a l n i sak p rkiseonika: i t i PO2 = 2.02 % 1 0 Pa. Stoga, ovaj nizak parcijalni p r i t i s a k k i s e o n i k a u t o k u p r o c e s a s i n t e r o v a n j a o b e z b e đ u j e r e d u k c i o n u s r e d i n u i f o r m i nestehiometrijskih oksidnih faza sa viškom metala, ili sa vakancijama u podrešetci kiseonika. Pored t o g a , i m a j u i u v i d u n a j v e i a f i n i t e t a l u m i n i j u m a p r e m a k i s e o n i k u o d s v i h p r i s u e l e m e n a t a u k o m p o z i t u , n e i z b e ž n o j e d a e s e i o v a j m a l i v i š a k k i s e o n i k a u t r o š i t i n a s subtankih oksidnih slojeva na površini aluminijuma i na alumosilikatnim slojevima. Iako Al2O3 n a i s t o m a l u m i n i j u pripada m u kompaktnim oksidima sa stehiometrijskim sastavom, p r i s u t n i a l u m i n i j u m u k o m p o z i t u j e m o d i f i k o v a n t a k o d a j e d o b i j e n p r a k t i n o m i k r o l e g i r aluminijum sa kalajem. Tako se u sistemu Al-Al 2O 3-kiseonik, vrši presraspodela kalaja, najpe na granici Al-Al 2O 3 , m o d i f i k u j u i s t e h i o m e t r i j s k i s a s t a v A l 2O 3 u nestehiometrijski oksid, uz pojavu vakancija i intersticijskih jona aluminijuma, pa tako ta defektna i nestehiometrijska struktura celog sistema bude modifikovana da se dobiju amorfni i amorfno-kristalni oksidni s l o j e v i , i m e s e i s p o l j a v a v i s o k a a k t i v n o s t o v o g s i s t e m( a P uu r eknoomvpi , o« 1978). z i t u Dakle, k a o š t o j e v e r e na e n o niskom , parcijalnom pritisku kiseonika se odigravaju u o b i a j e n e nestehiometriske reakcije, kada jedna komp o n e n t a ( u o v o m s l u a j u k i s) e napušta o n i k kristal. O d g o v a r a j u a r e a k c i j a d e f e k t a j e ( sP lu er de en oa v i « , 1 9 9Rahaman 4 ; 2003): x OO 1 O2 ( g) O 2 + 2e , (4.7) Odlaženjem kiseonika iz rešetke formira se vakancija (O ) . I m a j u i n a u m u d a j e o d l a z e i k i s e o n i k n e u t r a l a n m o l e k u l , z n a i d a n a s t a-slobodna j u d v a k elektrona v a z i koja se l a k o m o g u p o b u d i t i u p r o v o d n u z o n u , š t o o m o g u u j e o d v i j a n j e r e d o k s p r o c e s a u k o m p o z i t u . Mikrolegirani aluminijum sa kalajem, pokazuje v e l i k u a k t i v n o s t u p o r e đ e n j u s a t e r m o d i n a m i k i m p o t e n c i j a l oAl m 3+ / A l , k o j i z a i s t a l u m i n i j u m i z n o s i −1.66 V vs. NHE [ P u r e n o v i « , ( P a t e n t 6 6 9 / 9 2 ) ]. , Aktivacija 1 9 9 2 se manifestuje pomeranjem stacionarnog – korozionog potencijala u negativnu oblast u odnosu n a i s t a l u m i n i j -0,6 u m ( V vs NHE) uz p o l a r i z a c i j u b e z p o j a v e p a s i v n o g s t a n j a , a k i p r i v e l i k i m g u s t i n a m a s t r u j e a n rastvaranja, što se manifestuje kao mali nagib anodnog dela polarizacione krive ( P u r e n o v i « , 88
- Page 49 and 50: 2. Teorijski deo Z e o l i t i s u
- Page 51 and 52: 2. Teorijski deo T a k o đ e , s e
- Page 53 and 54: 2. Teorijski deo Sl.2.28 . S t r u
- Page 56 and 57: 2. Teorijski deo 1 E = (2.18) 2β
- Page 58 and 59: 2. Teorijski deo k o j e i m a j u
- Page 60: 2. Teorijski deo Važna oksidaciona
- Page 64: 2. Teorijski deo P o s t o j i v e
- Page 70 and 71: 3. Eksperimenmtalni deo Rendgenost
- Page 72 and 73: 3. Eksperimenmtalni deo Barrett, Jo
- Page 74 and 75: 3. Eksperimenmtalni deo prirodno pr
- Page 76 and 77: 3. Eksperimenmtalni deo cm 3 /min)
- Page 78 and 79: 3. Eksperimenmtalni deo p H o d 6 d
- Page 80 and 81: 4. Rezultati i diskusija 4.1. Karak
- Page 82 and 83: 4. Rezultati i diskusija Tabela 4.2
- Page 84 and 85: 4. Rezultati i diskusija Kao što p
- Page 86 and 87: 4. Rezultati i diskusija Tabela 4.4
- Page 88 and 89: 4. Rezultati i diskusija V Pore / c
- Page 91 and 92: 4. Rezultati i diskusija V ads , cm
- Page 93 and 94: 4. Rezultati i diskusija Visoka vre
- Page 95 and 96: 4. Rezultati i diskusija 4.2. Sinte
- Page 97: 4. Rezultati i diskusija Rentgenski
- Page 102 and 103: 4. Rezultati i diskusija E [mV] 201
- Page 104 and 105: 4. Rezultati i diskusija elektrohem
- Page 106 and 107: 4. Rezultati i diskusija Tabela 4 .
- Page 108 and 109: 4. Rezultati i diskusija z a v i s
- Page 110 and 111: 4. Rezultati i diskusija Sl. 4.23.
- Page 112 and 113: 4. Rezultati i diskusija se p o r e
- Page 114 and 115: 4. Rezultati i diskusija tako da se
- Page 116 and 117: 4. Rezultati i diskusija Sumarno gl
- Page 118 and 119: 4. Rezultati i diskusija predstavlj
- Page 120 and 121: 4. Rezultati i diskusija Izoterma p
- Page 122 and 123: 4. Rezultati i diskusija o d r e đ
- Page 124 and 125: 4. Rezultati i diskusija Tabela 4.1
- Page 127: 4. Rezultati i diskusija K a o š t
- Page 130 and 131: 4. Rezultati i diskusija N a j l o
- Page 132: 4. Rezultati i diskusija Dakle, pro
- Page 135 and 136: 5 . Z a k l j u ‹ a k M i k r o
- Page 137 and 138: 6. Literatura
- Page 139 and 140: 6. Literatura Chan R. W. and Haasen
- Page 141 and 142: 6. Literatura International Union o
- Page 143 and 144: 6. Literatura M o m i l o v i M . ,
- Page 145 and 146: 6. Literatura Sharma V. K., Smith J
- Page 147 and 148: 6. Literatura Zhao H.T. and K.L. Na
4. Rezultati i diskusija<br />
kiseonika unutar kompozita, na granici faza Al-Al 2O 3 se može proceniti na bazi<br />
t e r m o d i n a m i k i h p a r a m ert a k o r i š e n j e m s l e d e e j e d n(Chan a i n e i Haasen, 1996):<br />
Standardna slobodna energija reakcije<br />
d G° = RTlnPO 2 (4.5)<br />
4/3Al + O 2 3 2 / 3 A l 2O 3 (4.6)<br />
na 900°C, data Ellingham-ovim dijagramom (Chan i Haasen, 1996) je -869 KJ/mol, a<br />
-39<br />
o d g o v a r a j u i p a r c i j a l n i sak p rkiseonika: i t i PO2 = 2.02 % 1 0 Pa. Stoga, ovaj nizak parcijalni<br />
p r i t i s a k k i s e o n i k a u t o k u p r o c e s a s i n t e r o v a n j a o b e z b e đ u j e r e d u k c i o n u s r e d i n u i f o r m i<br />
nestehiometrijskih oksidnih faza sa viškom metala, ili sa vakancijama u podrešetci kiseonika.<br />
Pored t o g a , i m a j u i u v i d u n a j v e i a f i n i t e t a l u m i n i j u m a p r e m a k i s e o n i k u o d s v i h p r i s u<br />
e l e m e n a t a u k o m p o z i t u , n e i z b e ž n o j e d a e s e i o v a j m a l i v i š a k k i s e o n i k a u t r o š i t i n a s<br />
subtankih oksidnih slojeva na površini aluminijuma i na alumosilikatnim slojevima. Iako<br />
Al2O3 n a i s t o m a l u m i n i j u pripada m u kompaktnim oksidima sa stehiometrijskim sastavom,<br />
p r i s u t n i a l u m i n i j u m u k o m p o z i t u j e m o d i f i k o v a n t a k o d a j e d o b i j e n p r a k t i n o m i k r o l e g i r<br />
aluminijum sa kalajem. Tako se u sistemu Al-Al 2O 3-kiseonik, vrši presraspodela kalaja, najpe<br />
na granici Al-Al 2O 3 , m o d i f i k u j u i s t e h i o m e t r i j s k i s a s t a v A l<br />
2O 3 u nestehiometrijski oksid, uz<br />
pojavu vakancija i intersticijskih jona aluminijuma, pa tako ta defektna i nestehiometrijska<br />
struktura celog sistema bude modifikovana da se dobiju amorfni i amorfno-kristalni oksidni<br />
s l o j e v i , i m e s e i s p o l j a v a v i s o k a a k t i v n o s t o v o g s i s t e m( a P uu r eknoomvpi , o« 1978). z i t u Dakle,<br />
k a o š t o j e v e r e na e n o niskom , parcijalnom pritisku kiseonika se odigravaju u o b i a j e n e<br />
nestehiometriske reakcije, kada jedna komp o n e n t a ( u o v o m s l u a j u k i s) e napušta o n i k kristal.<br />
O d g o v a r a j u a r e a k c i j a d e f e k t a j e ( sP lu er de en oa v i « , 1 9 9Rahaman 4 ; 2003):<br />
x<br />
OO <br />
1<br />
O2 ( g)<br />
O<br />
2<br />
<br />
+ 2e , (4.7)<br />
<br />
Odlaženjem kiseonika iz rešetke formira se vakancija (O ) . I m a j u i n a u m u d a j e<br />
<br />
o d l a z e i k i s e o n i k n e u t r a l a n m o l e k u l , z n a i d a n a s t a-slobodna j u d v a k elektrona v a z i koja se<br />
l a k o m o g u p o b u d i t i u p r o v o d n u z o n u , š t o o m o g u u j e o d v i j a n j e r e d o k s p r o c e s a u k o m p o z i t u .<br />
Mikrolegirani aluminijum sa kalajem, pokazuje v e l i k u a k t i v n o s t u p o r e đ e n j u s a<br />
t e r m o d i n a m i k i m p o t e n c i j a l oAl m<br />
3+ / A l , k o j i z a i s t a l u m i n i j u m i z n o s i −1.66 V vs. NHE<br />
[ P u r e n o v i « , ( P a t e n t 6 6 9 / 9 2 ) ]. , Aktivacija 1 9 9 2 se manifestuje pomeranjem stacionarnog –<br />
korozionog potencijala u negativnu oblast u odnosu n a i s t a l u m i n i j -0,6 u m ( V vs NHE) uz<br />
p o l a r i z a c i j u b e z p o j a v e p a s i v n o g s t a n j a , a k i p r i v e l i k i m g u s t i n a m a s t r u j e a n<br />
rastvaranja, što se manifestuje kao mali nagib anodnog dela polarizacione krive ( P u r e n o v i « ,<br />
88