Doktorska disertacija - Prirodno
Doktorska disertacija - Prirodno Doktorska disertacija - Prirodno
4. Rezultati i diskusija 4.1. Karakterizacija bentonita Hemijski sastav bentonita je dat u Tabeli 4.1, kao maseni u d e o o d g o v a r a j u i h o k s i d a . Tabela 4.1. Sastav prirodnog bentonita Oksid ı (mas.%) Oksid ı (mas.%) SiO 2 57,92 CaO 1,21 Al 2O 3 11,49 K 2O 2,23 MgO 1,46 Na 2O 1,01 Fe 2O 3 2,68 MnO 0,0073 Difraktogram prirodnog bentonita i bentonita kalcinisanog na 900°C u trajanju od 30 min je prikazan na Sl. 4.1a i b. Sl. 4.1. Difraktogram a) nativnog bentonita i b) kalcinisanog bentonita na 900° C u trajanju od 30 min 69
4. Rezultati i diskusija Kao što to pokazuje difraktogram na Sl. 4.1a vidi se vrlo složena struktura bentonita. Na osnovu pikova n a r a z l i i t i m u g l o v i m a r e f l e k s i j e 2 , z a p aža se prisustvo montmorilonita (M) i dve modifikacije SiO2 – kristobalit (C) i kvarc (Q). T a k o đ e s e v i d i d u a strukturi j e bentonita najviše zastupljen montmorilonit. T e r m i k i m t r e t m a n o m b e n t o n i t n e m a t r i c e , k ato o š t o pokazuju difraktogrami na Sl. 4.1a i b dešava se proces strukturne modifikacije montmorilonita, p r i e m u sgubi e slojevita struktura, što je u saglasnosti sa podacima iz literature datim u teorijskom delu disertacije. Pri tome, amorfizovana struktura se bitno o b o g a đ u j e s i t n i m k r i s t a l i t i m a u m t o pu l jamorfnu e n i masu alumosilikata koja se ne može detektovati rendgenostrukturnom analizom. Naravno, bitne fazne transformacije bi trebalo da se odigraju na temperaturam a v e i m o d 9 0 0 ° C , a l i k a o š t o j e v e no, pproces r i k a z a dehidroksilacije primarnih zrna bentonita z a p o i n j i e na nižim temperaturama od 900°C. Navedeni prikaz i analiza rezultata rendgenostrukturne analize, nedvosmisleno ukazuju na veoma složene procese strukturne modifikacije matrice alumosilikata na povišenim t e m p e r a t u r a m a , a k i b e z p r i s u s t v a m i k r o l e g i r a j u i h e l e m e n a t a , a u p r i s u s t v u z e m n o a l k a metala i njihovih silikata. Dakle, nakon kalcinacije bentonita na 900°C, pikovi koji odgovaraju m o n t m o r i l o n i t u s e n e u o a v a j u . M e đ u t i m , p i k o v i ku o od j i kvarca p o t i i kristobalita, koji su bili pokriveni pikovima montmorilonita se mogu jasno videti na Sl. 4.1b. Kapacitet katjonske izmene za ispitani bentonitni uzorak iznosi 54,74 cmol/kg i nešto je manji u odnosu na CEC vrednosti smektita (80–150 cmol/kg), što je posledica postojanja neglinenih minerala, pored montmorilonita (Du i sar., 1997). D r u g i m r e i m a , s m a n j e n j e k a t j o n s k o g i z m e n j i v a k o g k a p a c i t e t a u i s p i t a n o m p r i r o d n o m b e n t o n i t u j e , k a o š t o s o e k i v a l o , z n a t n o m a n j i n e g o š t o b i t o b i l o k a p a c i t e t k a t j o n s k e i z m e n e i s t o g m o n t m o r i l Primenjena metoda titracije rastvorom metilen plavog (MP) se zasniva na adsorpciji ove boje n a e s t i c a m a g l i n e , z a m e n j u j u i i r e v e r z i b i l n o p r i r o d n o p r i s u t n e j o n e u g l i n i , p r e m a j e d Ca, Na–bentonit + MP-hidrohlorid 3 MP-bentonit + Ca, Na-hlorid (4.1) K a d a s e u m e s t o M P i z v r š i k a t j o n s k a i z m e n a k o r i š M e nrastvora j e m 1 NH4Cl, onda se izmenjivi katjoni i njihov sadržaj u ispitivanom bentonitu može prikazati vrednostima datim u Tabeli 4.2. Kao što se vidi iz tabele, najzastupljeniji izmenjivi katjoni su Ca 2+ i Na + , dok Mg 2+ i K + i m a j u z n a t n o m a n j i u d e o . S l i n- o h Mi P d r o h l o r i d u i u s l u a 4Cl j u izmena N H katjona se vrši tako što se na kraju izdvajaju CaCl2 i NaCl, mada se ne mogu zanemariti i Mg 2+ i K + joni u procesu ovi h i z m e n a . O v i r e z u l t a t i m e r e n j a k a t j o n s k e i z m e n e s u o d p o s e b n o g z n a a j a z p r e d v i đ a n j e j o n o i z m e n j i v a k i h s v o j s t a v a a l u m o s i l i k a t n e m a t r i c e i p r i s u t n o g p e r m a n e n t n površinskog naelektrisanja. 70
- Page 29 and 30: 2. Teorijski deo primesna površins
- Page 31 and 32: 2. Teorijski deo r a z l i istruktu
- Page 33 and 34: 2. Teorijski deo H. Gleiter je 2000
- Page 35 and 36: 2. Teorijski deo Za amorfne supstan
- Page 37 and 38: 2. Teorijski deo Ovi kiseonici su s
- Page 40 and 41: 2. Teorijski deo o s t v a r e n o
- Page 42 and 43: 2. Teorijski deo Sl. 2.24. Delamina
- Page 44 and 45: 2. Teorijski deo Sl.2.25. Formiranj
- Page 49 and 50: 2. Teorijski deo Z e o l i t i s u
- Page 51 and 52: 2. Teorijski deo T a k o đ e , s e
- Page 53 and 54: 2. Teorijski deo Sl.2.28 . S t r u
- Page 56 and 57: 2. Teorijski deo 1 E = (2.18) 2β
- Page 58 and 59: 2. Teorijski deo k o j e i m a j u
- Page 60: 2. Teorijski deo Važna oksidaciona
- Page 64: 2. Teorijski deo P o s t o j i v e
- Page 70 and 71: 3. Eksperimenmtalni deo Rendgenost
- Page 72 and 73: 3. Eksperimenmtalni deo Barrett, Jo
- Page 74 and 75: 3. Eksperimenmtalni deo prirodno pr
- Page 76 and 77: 3. Eksperimenmtalni deo cm 3 /min)
- Page 78 and 79: 3. Eksperimenmtalni deo p H o d 6 d
- Page 82 and 83: 4. Rezultati i diskusija Tabela 4.2
- Page 84 and 85: 4. Rezultati i diskusija Kao što p
- Page 86 and 87: 4. Rezultati i diskusija Tabela 4.4
- Page 88 and 89: 4. Rezultati i diskusija V Pore / c
- Page 91 and 92: 4. Rezultati i diskusija V ads , cm
- Page 93 and 94: 4. Rezultati i diskusija Visoka vre
- Page 95 and 96: 4. Rezultati i diskusija 4.2. Sinte
- Page 97 and 98: 4. Rezultati i diskusija Rentgenski
- Page 99 and 100: 4. Rezultati i diskusija kiseonika
- Page 102 and 103: 4. Rezultati i diskusija E [mV] 201
- Page 104 and 105: 4. Rezultati i diskusija elektrohem
- Page 106 and 107: 4. Rezultati i diskusija Tabela 4 .
- Page 108 and 109: 4. Rezultati i diskusija z a v i s
- Page 110 and 111: 4. Rezultati i diskusija Sl. 4.23.
- Page 112 and 113: 4. Rezultati i diskusija se p o r e
- Page 114 and 115: 4. Rezultati i diskusija tako da se
- Page 116 and 117: 4. Rezultati i diskusija Sumarno gl
- Page 118 and 119: 4. Rezultati i diskusija predstavlj
- Page 120 and 121: 4. Rezultati i diskusija Izoterma p
- Page 122 and 123: 4. Rezultati i diskusija o d r e đ
- Page 124 and 125: 4. Rezultati i diskusija Tabela 4.1
- Page 127: 4. Rezultati i diskusija K a o š t
4. Rezultati i diskusija<br />
4.1. Karakterizacija bentonita<br />
Hemijski sastav bentonita je dat u Tabeli 4.1, kao maseni u d e o o d g o v a r a j u i h o k s i d a .<br />
Tabela 4.1. Sastav prirodnog bentonita<br />
Oksid ı (mas.%) Oksid ı (mas.%)<br />
SiO 2 57,92 CaO 1,21<br />
Al 2O 3 11,49 K 2O 2,23<br />
MgO 1,46 Na 2O 1,01<br />
Fe 2O 3 2,68 MnO 0,0073<br />
Difraktogram prirodnog bentonita i bentonita kalcinisanog na 900°C u trajanju od 30 min je<br />
prikazan na Sl. 4.1a i b.<br />
Sl. 4.1. Difraktogram a) nativnog bentonita i b) kalcinisanog bentonita na 900° C u<br />
trajanju od 30 min<br />
69