ENYUVESIYAKAZULU - UZSpace Home
ENYUVESIYAKAZULU - UZSpace Home ENYUVESIYAKAZULU - UZSpace Home
Imilomo ita yonkhe kimi, Yehha! .Yelababe, ngitayifel'inkhonto. Dlamini (1995) uchubeka atsi kumekeza kUlicophelo lemtsimba. Ngulapho labadzala bajabula khona kutsi hhayi umtsimba uhambe kahle. Lokunye lokuvelako lapha kutsi ngeUsontfo gozolo uyaye ayewubikela laba bekhabo makoti kutsi kutfolweni kumakoti lowo. Uma ngabe kutfolakale kutsi indlela seyivutsiwe, gozolo abefika abonge ku/aba bakabomakoti kutsi cha siyabonga makoti lenisiletsele vena kepha nali Iiselwa lelivulekile. Loku kuyinhlamba lembi kabi. Kantsi uma kutfolakale kutsi indlela ayitfolakali bekabonga angabaniki lesipho lesiliselwa. -. 2.4.1 Kujojelwa inyongo yelugege Loku kwenteka ngekukhishwa kwenyongo yelugege bese ijojetelwa kumakoti kusashiwo leti tifungo tekutsatfwa kwakhe. Phela ngesiSwati makoti uyafunga nakatekwa. Letifungo utenta kuva wonkhe umuntfu kepha akafundzelwa tona bese ulandzela umfundisi njengobe kwenteka emshadweni wesi/umbi. Kepha makoti usho lokuphuma ngekhatsi kuye abuye akhale futsi kufakazela loko. Emva kwaloko utawubese uyayifutsa gozolo kute atoyigaba makoti. Kutawubese kufuneka inhlanti yakhe makoti le nangabe ikhona, itayitsatsa kuye makoti nave iyigabe esandJeni sangasenceJe. Lolu pheJa luphawu Iwekutsi umsebenti sewentiwe wadzimate wafika ekugcineni. 2.4.2 Umhlambiso Umhlambiso ngesiSwati kuba tipho letiniketwa bekhakhabomakoti baniketwa ngumakoti wabo. Kuyaye kubone bekhabo mkhwenyane kutsi bobani lekumele bahlanjisvve. Kungumsebenti wabo-ke kutsi babatise bekhabomakoti kute nabo bakulungiselele kahle loko. Bantfu abafani kuyake kushiyashiyane kwenta kwabo mayelana nalomdmbi kepha labavamise kungasali nakuhlanjisvva bogogo, 47
mkhulu, lusendvo, umntfwana welibovu, gozolo kanye nemkhwenyane lucobo Iwakhe. Letipho lekuniketwana ngato tiyehlukahluka, kuye ngalowo mndeni kutsi .ufuna kubaniketani laba bekhakhamntfwanabo. Kudzala bekwatiwa kutsi kuhlanjiswa ngemacasi, tinjujo, imishanyelo nalokunye nje lokwentiwe ngatandla. Lamalanga bantfu sebaniketana ngisho nemibhede imbala. Kutsiwa etinsukwini talomuhla bantfu bahlambisa ngekutsi bayakhona yini, kepha kuyelana kakhulu nemalobolo ngoba phela nguwo lasetjentiswako ekutsengeni umhlambiso. Besekushiwo kutsi bantfu banyalo sebabhica sintfu nesilumbi kangangekutsi ngisho kanye laba labashade silumbi sewubatfola nanabo bahlambisa. Kulukhuni ke bantfu kubayekelisa intfo lesengatini yabo nanoma loku kwenta kutsi kube nesibhicongo lesingatiwa. Phela emshwadweni wesilumbi kukhona nakhona kuphana tipho kepha imvamisa kuba tipho letiniketwa emva nje kwemshado futsi tiphutselwe emaphepheni ebukhatikhati. Lapho-ke wonkhe umuntfu uyanikela ngesipho lanaso ngisho nangemali imbala. Kantsi umhlambiso wabo laba labashade ngesilumbi kuvamise kutsi laba labahlambiswako babhale luhla Iwetintfo labatifunako balinikete bekhabomakoti. Lokunye lebesekushiwo ekucaleni kutsi nabo laba labashada umshado wesilumbi bayawafuna emalobolo lekuyintfo yesintfu. Phela ngesintfu emalobolo anika Iigunya umkhwenyane kutsi atafe rabatawuba ngebakhe ngafokuphelele. Uma kungenjalo basenekudliwa bekhabomfati. Kuper (1975) encwadzini lehlelwe nguRadcliffe-Brown naForde uyakufakazela loku nangemagama akhe abeka kanjena: The Swazi say'A child is one blood with its father and its mother', but if a man has refused to perform the recognized marriage ceremonony the children will belong to the mother's kin. The indisputable, but by no means sole, evidence of legal marriage is the acceptance of by the bride's people of a number of cattle known as emabheka under the custom of ukulobola. (Radcliff-Brown naForde, 1975:88). Kuyenteka umuntfu ateke kutsiwe utawulobola ngesinye noma kube naletinye tinkhulumo letitawenta kutsi lamashayangentfonga angalandzeli umtsimba njengalokwetayekile. Kepha lokubalulekile lapha kutsi konkhe loku bekuhlanganiswa nguremindeni lemibili letsintsekako. Umhlambiso phela kusuke 48
- Page 10 and 11: 2.10.1.2 Ematsanga 77 2.10.1.3 Emas
- Page 12 and 13: 3.3.2 Umlandvo webakaMdluli 3.3.2.1
- Page 15 and 16: ngincamela ukufa nokufa kunokujivaz
- Page 17 and 18: lenkholo lensha. Ingabe emagama esi
- Page 19 and 20: tintfo tabo batenta kahle asubuke l
- Page 21 and 22: Coupled with this is the quest for
- Page 24 and 25: with status, wealth and superiority
- Page 26 and 27: kwadzimate kwafika belumbi. SUlliva
- Page 28 and 29: njengenhlanhla lengakavami. Ngisho
- Page 30 and 31: 1.6 Umkhawulo welucwaningo Lolucwan
- Page 32 and 33: Lokucacako lapha kutsi emasiko kuyi
- Page 34 and 35: Kulolucwaningo kuyavetwa kutsi inkh
- Page 36 and 37: nabefika nenkholo babesopheni futsi
- Page 38 and 39: lesinemandla sibili, inkhosi Ndwand
- Page 40 and 41: lebekatiwa ngekutsi nguDlamini Wesi
- Page 42 and 43: kutsi tiyovisisa lendzaba. Basuka t
- Page 44 and 45: Kantsi netitfunywa tesibili taphind
- Page 46 and 47: 1968 tingu-19 enyangeni yeNyoni LaT
- Page 48: SEHlUKO SESIBIU 2.0 EMASIKO NEMIHAM
- Page 52 and 53: 2.2.1 Kugana ngelicuba, lijuba noma
- Page 54 and 55: selijaha lakakhe simuntfu sibili. P
- Page 56 and 57: ngumnumzane welikhaya. Phela njengo
- Page 58 and 59: ngendlela lengekho emtsetfweni. Lab
- Page 62: sekubongwa kutsi cha nine bakabani
- Page 65 and 66: walenye indvodza nanayo kutsiwa iph
- Page 68 and 69: asivani nani nemitsi yesilumbi. Emp
- Page 70 and 71: 2.8 Kubuyisa umuntfu ekhaya EmaSwat
- Page 73 and 74: Inkhosi ngiyo lesingatsa lomcimbi f
- Page 75 and 76: angena esibayeni ngelisango lelikhu
- Page 77 and 78: tiwombane letitsite. Emva kwesikhas
- Page 79 and 80: longangezwe Longangezwe Siyamntuntu
- Page 81 and 82: lebeyingatiwa esiveni semaSwati. Lo
- Page 84 and 85: nebemndeni kanye nabomakhelwane imv
- Page 86 and 87: lengentansi ifakazela kona kutsi ti
- Page 88 and 89: Jikiliji Jikiliji ma Yenkomo kababa
- Page 90 and 91: temmbila uyeva kutsi udla kudla lok
- Page 92 and 93: 2.10.1.6 Emantongomane Emantongoman
- Page 94 and 95: 2.10.2.3 Lijingi Lijingi likudla kw
- Page 96 and 97: tiyadliwa noma kuvangelwe ngato nje
- Page 98 and 99: Kugabela Iitsanga etiko Kugodla lub
- Page 100 and 101: emhlabeni wonkhe jikelele. Lapha ku
- Page 102 and 103: 2.11.1.4 Inkhonyane Inkhonyane yent
- Page 104 and 105: 2.11.1.12 Sagila U5wati njengaletin
- Page 106 and 107: lomuntfu sewudlulile esigabeni seku
- Page 108 and 109: 2.11.2.11 Umcwasho Umewasho wentiwa
mkhulu, lusendvo, umntfwana welibovu, gozolo kanye nemkhwenyane lucobo<br />
Iwakhe. Letipho lekuniketwana ngato tiyehlukahluka, kuye ngalowo mndeni kutsi<br />
.ufuna kubaniketani laba bekhakhamntfwanabo. Kudzala bekwatiwa kutsi<br />
kuhlanjiswa ngemacasi, tinjujo, imishanyelo nalokunye nje lokwentiwe ngatandla.<br />
Lamalanga bantfu sebaniketana ngisho nemibhede imbala. Kutsiwa etinsukwini<br />
talomuhla bantfu bahlambisa ngekutsi bayakhona yini, kepha kuyelana kakhulu<br />
nemalobolo ngoba phela nguwo lasetjentiswako ekutsengeni umhlambiso.<br />
Besekushiwo kutsi bantfu banyalo sebabhica sintfu nesilumbi kangangekutsi<br />
ngisho kanye laba labashade silumbi sewubatfola nanabo bahlambisa. Kulukhuni<br />
ke bantfu kubayekelisa intfo lesengatini yabo nanoma loku kwenta kutsi kube<br />
nesibhicongo lesingatiwa. Phela emshwadweni wesilumbi kukhona nakhona<br />
kuphana tipho kepha imvamisa kuba tipho letiniketwa emva nje kwemshado futsi<br />
tiphutselwe emaphepheni ebukhatikhati. Lapho-ke wonkhe umuntfu uyanikela<br />
ngesipho lanaso ngisho nangemali imbala. Kantsi umhlambiso wabo laba<br />
labashade ngesilumbi kuvamise kutsi laba labahlambiswako babhale luhla<br />
Iwetintfo labatifunako balinikete bekhabomakoti. Lokunye lebesekushiwo<br />
ekucaleni kutsi nabo laba labashada umshado wesilumbi bayawafuna emalobolo<br />
lekuyintfo yesintfu. Phela ngesintfu emalobolo anika Iigunya umkhwenyane kutsi<br />
atafe rabatawuba ngebakhe ngafokuphelele. Uma kungenjalo basenekudliwa<br />
bekhabomfati. Kuper (1975) encwadzini lehlelwe nguRadcliffe-Brown naForde<br />
uyakufakazela loku nangemagama akhe abeka kanjena:<br />
The Swazi say'A child is one blood with its father and its mother',<br />
but if a man has refused to perform the recognized marriage<br />
ceremonony the children will belong to the mother's kin. The<br />
indisputable, but by no means sole, evidence of legal marriage is the<br />
acceptance of by the bride's people of a number of cattle known as<br />
emabheka under the custom of ukulobola.<br />
(Radcliff-Brown naForde, 1975:88).<br />
Kuyenteka umuntfu ateke kutsiwe utawulobola ngesinye noma kube naletinye<br />
tinkhulumo letitawenta kutsi lamashayangentfonga angalandzeli umtsimba<br />
njengalokwetayekile. Kepha lokubalulekile lapha kutsi konkhe loku<br />
bekuhlanganiswa nguremindeni lemibili letsintsekako. Umhlambiso phela kusuke<br />
48