federalno ministarstvo zdravstva - Ministarstvo zdravstva Kantona ...
federalno ministarstvo zdravstva - Ministarstvo zdravstva Kantona ...
federalno ministarstvo zdravstva - Ministarstvo zdravstva Kantona ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
PDF-XChange Viewer<br />
w w w.docu-track.co m<br />
Click to buy NOW!<br />
^etvrtak, 7. 4. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 9<br />
savladavanja znanja i<br />
vje{tina iz menad`erske<br />
epidemiologije<br />
Zavod za javno<br />
zdravstvo<br />
Federacije<br />
Bosne i<br />
Hercegovine<br />
Definicije:<br />
Epidemiologija kao grana biomedicine i <strong>zdravstva</strong> (Frascati<br />
klasifikacija: 3.01.38; 3.03.38) bavi se prou~avanjem i<br />
spre~avanjem (prevencijom) i kontrolom masovnih i zna~ajnih<br />
bolesti u populaciji - kako nezaraznih tako i zaraznih. Izu~ava<br />
u~estalost, distribuciju i kontrolu bolesti u populaciji.<br />
Epidemiolog je teorijski i prakti~no osposobljen da samostalno<br />
prikuplja, analizira i tuma~i podatke o zdravlju; procjenjuje<br />
zdravstveno stanje populacije; defini{e javno-zdravstvene<br />
prioritete i preduzima odgovaraju}e mjere u prevenciji i kontroli<br />
poreme}aja zdravlja.<br />
Specijalizacijom iz epidemiologije (cilj programa specijalizacije):<br />
doktor medicine se osposobljava da mo`e suvereno i<br />
samostalno izu~iti svaki problem u vezi masovne pojave bilo<br />
koje bolesti; da mo`e analizirati i ocijenili stanje; rije{iti<br />
(rje{avati) pitanja uzroka i uzro~nika; predlo`iti i planirati mjere<br />
za spre~avanje i suzbijanje; kontrolirati provo|enje tih mjera, te<br />
sam provoditi neke od tih mjera, ali, tako|er, i evaluirati<br />
rezultate. Drugim rije~ima, osposobljen je da se uspje{no<br />
samostalno bavi problemima etiologije, epidemiologije,<br />
prevencije i suzbijanja bilo koje bolesti koja je zbog masovnosti<br />
ili zbog drugog razloga va`na za stanovni{tvo, te evaluacijom<br />
rezultata. Tako|e je, osposobljen da formuli{e i testira hipoteze o<br />
izvorima i putevima preno{enja zaraznih bolesti, kao i faktorima<br />
rizika za nastanak bolesti nepoznate etiologije, primjenom<br />
razli~itih epidemiolo{kih studija. Uloga epidemiologa je i da<br />
bude pripravan u slu~aju vanrednih situacija, kao {to su prirodne<br />
nepogode i katastrofe, bioterorizam i pandemije novoiskrslih<br />
bolesti.<br />
Specijalisti~ki sta` iz epidemiologije se smatra obavljenim<br />
kada specijalizant pro|e kroz sve vidove teorijske i prakti~ne<br />
nastave, polo`i predvi|ene kolokvijume, odbrani specijalisti~ki<br />
sta` i savlada sve vje{tine koje su predvi|ene ovim programom.<br />
Na~ini provjere znanja:<br />
Poslije odslu{ane i obavljene teoretske nastave, specijalizant<br />
je obavezan da polo`i:<br />
– kolokvijum iz osnova mikrobiologije,<br />
– kolokvijum iz osnova infektivnih bolesti,<br />
– kolokvijum iz osnova interne medicine i pulmologije sa<br />
posebnim osvrtom na u~estalost i riziko faktore<br />
masovnih nezaraznih bolesti,<br />
– kolokvijum iz osnova rukovo|enja u zdravstvu, sa<br />
posebnim osvrtom na menad`ersku epidemiologiju,<br />
– kolokvijum iz komunikacija i zagovaranja,<br />
– kolokvijum iz op}e epidemiologije,<br />
– kolokvijum iz specijalne epidemiologije zaraznih<br />
bolesti,<br />
– kolokvijum iz specijalne epidemiologije nezaraznih<br />
bolesti,<br />
– kolokvijum iz biostatistike i medicinske informatike,<br />
– zavr{ni kolokvijum iz menad`erske, op}e i specijalne<br />
epidemiologije.<br />
UVODNI DIO - OSNOVNA TEORIJSKA<br />
NASTAVA 1 mjesec<br />
Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti:<br />
– dono{enje klini~kih odluka,<br />
– komunikacijske vje{tine,<br />
– timski rad,<br />
– upravljanja sistemom,<br />
– sposobnost sticanja i preno{enja znanja,<br />
– etika i propisi,<br />
– promocija zdravlja.<br />
Obavlja se na medicinskom fakultetu u ukupnom trajanju od<br />
1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i zimski semestar) po<br />
planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.<br />
1<br />
Teoretske osnove - Uvodni dio - poslijediplomska edukacija<br />
Obavlja se isklju~ivo na katedrama za epidemilogiju i<br />
biostatistiku/zdravstvenu statistiku i ostalim katedrama<br />
medicinskih fakulteta, u okviru posebno organizovane ili ve}<br />
postoje}e edukacije iz predvi|enih oblasti. Sastoji se od<br />
predavanja, seminara, vje`bi, stru~nih ekskurzija, i provjere<br />
znanja (kolokviji, kvizovi, ispiti) u najmanjem trajanju od 320<br />
~asova nastave (80 mjese~no) od kojih:<br />
– Predavanja, seminari, prakti~ne vje`be 50%<br />
– Individualni rad na zadatom projektu 30%<br />
– Individualni rad sa mentorom 20%<br />
Ostalo vrijeme koje specijalizant ne boravi na nastavi,<br />
predvi|eno je za individualni samostalni rad.<br />
Program teoretske nastave obuhvata teoretske osnove iz:<br />
– op}e epidemiologije:<br />
– istorijat, mjesto i uloga epidemiologije danas,<br />
– op}a epidemiologija,<br />
– epidemiologija kao bazi~na medicinska nauka,<br />
– mjerenje u~estalosti bolesti,<br />
– epidemiolo{ke metode: elementi, dizajn i analiza<br />
deskriptivnih metoda; dizajn i analiza analiti~kih<br />
metoda (unakrsni odnos, relativni rizik, skriningsenzitivnost,<br />
specifi~nost, PPV, NPV),<br />
– epidemiologija vanrednih stanja i urgentna<br />
epidemiologija,<br />
– istra`ivanje epidemije,<br />
– nadzor u javnom zdravstvu,<br />
– bias i konfaunding, modifikacija efekta, stratifikacija,<br />
– izbor kontrolne grupe, sparivanje ispitanika (matching),<br />
– osnovni principi medicine zasnovane na dokazima i<br />
klini~ke epidemiologije;<br />
– specijalna epidemiologija zaraznih bolesti, uklju~uju}i i<br />
mjere spre~avanja zaraznih bolesti prema stanovni{tvu:<br />
– imunizacija, vakcinacija, dezinfekcija, dezinsekcija,<br />
deratizacija,<br />
– izolacija i socijalno distanciranje,<br />
– primjeri iz prakse: istra`ivanje epidemije kontaktnog<br />
tipa, trovanja hranom, zoonoze;<br />
– specijalne epidemiologije nezaraznih bolesti,<br />
uklju~uju}i i istra`ivanje i analizu riziko faktora u<br />
nastanku, te faktora pona{anja i genetsku komponentu<br />
izu~avanjem genetske epidemiologije:<br />
– osnovi epidemiologije okoli{a,<br />
– istra`ivanje i analiza riziko faktora:<br />
kardiovaskularne bolesti, karcinomi, endokrine<br />
bolesti,<br />
– primjeri iz prakse: istra`ivanja epidemija nezaraznih<br />
bolesti astma i karcinom plu}a;<br />
– biostatistike i informacionih sistema u epidemiologiji i<br />
javnom zdravstvu:<br />
– deskriptivna biostatistika sa primjerima iz prakse,<br />
– demografska i vitalna statistika; standardizacija<br />
mortaliteta,<br />
– primjenjena informatika - upoznavanje sa<br />
postoje}im i mogu}im bazama podataka,<br />
informati~ko vo|enje registara masovnih pojava i<br />
bolesti,<br />
– regresija i korelacija - izra~unavanje;<br />
– osnova mikrobiologije - odabrana poglavlja;<br />
– osnova infektivnih bolesti - odbrana poglavlja;<br />
– osnova interne medicine - odabrana poglavlja;<br />
– osnova pulmologije - odabrana poglavlja;<br />
– osnova rukovo|enja u zdravstvu, posebno menad`erske<br />
epidemiologije sa osnovama organizacije sistema<br />
zdravstvene za{tite;<br />
– osnova nau~no-istra`iva~kog rada;<br />
– metodologija nau~nog rada;<br />
– kori{tenje i citiranje stru~ne literature;<br />
– bioetika.<br />
Nakon zavr{enog dijela teoretske nastave i polo`enih svih<br />
kolokvija, specijalizant pola`e zavr{ni kolokvij koji obuhvata<br />
provjeru znanja iz svih oblasti iz kojih se sastoji ova nastava.<br />
PDF-XChange Viewer<br />
w w w.docu-track.co m<br />
Click to buy NOW!