federalno ministarstvo zdravstva - Ministarstvo zdravstva Kantona ...

PDF-XChange Viewer
w w w.docu-track.co m
Click to buy NOW!
Broj 17 – Strana 88 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 7. 4. 2011.
OPIS PLANA I PROGRAMA SPECIJALIZACIJE IZ
PSIHIJATRIJE
OSNOVNA ZNANJA
UVODNI DIO -
OSNOVNA TEORIJSKA NASTAVA 1 mjesec
Osnovna teorijska nastava se provodi iz oblasti:
– dono{enje klini~kih odluka,
– komunikacijske vje{tine,
– timski rad,
– upravljanja sistemom,
– sposobnost sticanja i preno{enja znanja,
– etika i propisi,
– promocija zdravlja.
Obavlja se na fakultetima zdravstvenog usmjerenja u
ukupnom trajanju od 1 mjesec, u nastavnim turnusima (ljetni i
zimski semestar) po planu koji utvr|uju navedeni fakulteti.
1. KLINI^KA PSIHIJATRIJA - 15 mjeseci
Klini~ka psihijatrija uklju~uje znanja o op}oj psihopatologiji,
klasifikaciji psihi~kih poreme}aja (MKB i DSM), postupku
dijagnosticiranja i lije~enja psihi~kih bolesti, neurobiologiji
psihi~kih poreme}aja. Edukacija se provodi na akutnim
odjeljenjima i odjeljenjima intenzivne njege, odjeljenjima za
produ`eno lije~enje, parcijalnu hospitalizaciju i vanbolni~kim
slu`bama na kojima se lije~i zadovoljavaju}i broj pacijenata.
Uklju~uje sljede}e poreme}aje:
– Organski psihi~ki poreme}aji
– Shizofrenija, paranoidni poreme}aji i drugi shizofreniji
sli~ni poreme}aji
– Poreme}aji raspolo`enja (mani~no-depresivne psihoze)
– Anksiozni poreme}aji
– Hitna stanja u psihijatriji
Ad.1.) Specijalizant }e nau~iti razrje{avanje akutnog i
hroni~nog psihoorganskog sindroma u predvi|enom trajanju od
mjesec dana. Pri tome treba nau~iti karakteristi~ne simptome i
znakove pojedinih tipova poreme}aja, diferencijalno dijagnosti~ko
planiranje i u skladu s tim planiranje svih potrebnih laboratorijskih
pretraga koje }e omogu}iti postavljanje kona~ne
dijagnoze. Uz to }e se, tako|er, educirati u primjeni adekvatne
terapije.
Ad.2.) U okviru psihoti~nih poreme}aja izu~avat }e se
shizofrenija, shizofreniformna psihoza, shizoafektivna psihoza,
paranoidne psihoze, odnosno psihoze koje se javljaju u maniji
depresiji, senilnoj i presenilnoj demenciji. Naglasak je na
shizofreniji koja je centralni problem u psihijatriji. Potrebno je da
se specijalizanti detaljno upoznaju sa epidemiolo{kim i
etiolo{kim faktorima nastanka bolesti uzimaju}i u obzir moderne
biolo{ke teorije. Teoretski i kroz svakodnevni klini~ki rad
specijalizanti }e savladavati slo`enu klini~ku sliku shizofrenije
od klasi~nih opisa pa do aktualnog koncepta shizofrenije koji je
osnova za terapijski pristup. Detaljno }e se izu~avati klasi~ni i
atipi~ni antipsihotici, njihov odabir, farmakokinetske i farmakodinamske
osobine, kombinacije i algoritmi lije~enja razli~itih
psihoti~nih poreme}aja. Osim farmakoterapije upoznati }e se sa
psiho i socioterapijskim postupcima lije~enja psihoti~nih
poreme}aja. Predvi|eno trajanje ovog dijela edukacije je 4
mjeseca.
Ad.3.) Upoznat }e se s klini~kom slikom, diferencijalnom
dijagnostikom i terapijom razli~itih vrsta poreme}aja raspolo-
`enja u trajanju od 4 mjeseca. Trebat }e se nau~iti razlikovati
temeljne tipove poreme}aja, bipolarni i unipolarni, distimiju i
ciklotomiju. Savladat }e se biolo{ke hipoteze nastanka depresivnih
poreme}aja i farmakolo{ko lije~enje. U okviru farmakoterapije
izu~avat }e se skupine klasi~nih i selektivnih antidepresiva,
odabir ovisno i klini~koj slici, farmakokinetika, farmakodinamika
i mogu}e kombinacije antidepresiva. Upoznat }e se i sa
primjenom elektrokonvulzivne terapije.
Ad.4.) Specijalizant }e se upoznati s klini~kom slikom,
dijagnostikom i diferencijalnom dijagnostikom, te lije~enjem
anksioznih poreme}aja (generalizirani anksiozni poreme}aj,
opsesivno-kompulzivni poreme}aj, pani~ni poreme}aj, fobi~ni
poreme}aj, socijalna fobija), u trajanju od 3 mjeseca. Poseban
naglasak bit }e na posttraumatskom stresnom poreme}aju i
njegovoj psihosocijalnoj rehabilitaciji.
Specijalizant }e dobiti znanja o farmakoterapiji anksioznih
poreme}aja, ali i svim drugim socio i psihoterapijskim (posebno
kognitivno-bihevioralnim) postupcima koji se koriste u tretmanu
ovih poreme}aja.
Ad.5.) Hitna stanja u psihijatriji specijalizant }e apsolvirati
tokom rada. Tom }e prilikom nau~iti postupak s bolesnikom u
takvim situacijama kao i primjenu optimalne terapije. Budu}i da
posebnu pa`nju treba obratiti na savladavanje umije}a
propisivanja psihofarmaka. Tu }e dodatno usavr{avati svoje
prethodno poznavanje primjene psihofarmaka, a uz to }e nau~iti
planiranje klini~kog ispitivanja psihofarmaka razli~itih grupa
(antidepresivi, antipsihotici, anksiolitici) kao i prepoznavanje
nuspojava i interreakcije primijenjenih lijekova.
Na svakom od navedenih Odjela specijalizanti trebaju pratiti
najmanje pet bolesnika po~ev{i od njihovog primanja na Odjel,
preko dijagnosti~kih postupaka, terapije, pa sve do otpusta
bolesnika iz bolnice. Za vrijeme boravka na pojedinom Odjelu
moraju usvojiti odre|ena znanja, koji }e im dijelom biti
prezentiran preko obaveznih sati teorijske nastave, dok }e dio
usvajati izradom seminarskih radova, a tako|er i saradnjom na
stru~nim radovima ili nau~nim projektima koji se na klinici
odvijaju.
2. ALKOHOLIZAM I DRUGE OVISNOSTI - 4 mjeseca
Cilj edukacije iz podru~ja alkoholizma i drugih ovisnosti je
osposobljavanje specijalizanata za samostalno provo|enje
kompleksnog programa primarne, sekundarne i tercijarne za{tite.
Predvi|a se usvajanje vje{tina dijagnosticiranja psihi~kih,
tjelesnih i socijalnih komplikacija alkoholizma i drugih ovisnosti,
te primjena socioterapijskih, psihoterapijskih i farmakoterapijskih
mjera lije~enja.
Prakti~ni dio edukacije treba provoditi u sljede}im tipovima
institucija:
A) klini~ki odjel alkoholizma i odjel za druge ovisnosti
B) odjel parcijalne hospitalizacije (dnevna bolnica za
alkoholizam, dnevna bolnica za druge ovisnosti, vikend
bolnica, revolving door)
C) zavod za bolesti ovisnosti
D) klubovi lije~enih alkoholi~ara i klubovi lije~enih ovisnika
o drogama.
Ad.A.) Specijalizant se upoznaje s klini~kim, diferentnim,
psiholo{ko-somatskim, neinvazivnim i invazivnim postupcima
dijagnosticiranja alkoholne i drugih ovisnosti, kao i komorbiditeta,
kompleksnim programom lije~enja ovisnosti kroz akutni i
intenzivni odjel psihijatrijske njege; sudjeluje u radu terapijske
zajednice; ovladava primjenom psihofarmakoterapije za
ovisnike o alkoholu i drugim psihoaktivnim sredstvima; sudjeluje
u individualnoj, grupnoj, porodi~noj i partnerskoj psihoterapiji
ovisnika o alkoholu i drogama.
Ad.B.) Kroz dnevnu i vikend bolnicu klini~kog odjela za
alkoholizam i druge ovisnosti, u skladu sa konceptom "revolving
door" sistema specijalizant sudjeluje u radu terapijske zajednice,
te ovladava znanjima vo|enja porodi~ne terapije, vi{eporodi~ne
grupne terapije, individualne i grupne psihoterapije i
socioterapije ovisnika o alkoholu i drogama.
Ad.C.) Specijalizant sudjeluje u radu subspecijalisti~ke
ambulante za alkoholizam i ambulante za druge ovisnosti gdje se
upoznaje s inicijalno-motivacijskim intervjuom s ovisnicima o
alkoholu i drogama i njihovim porodicama, vo|enjem individualne
i grupne psihoterapije, porodi~ne terapije, te pra}enju
rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika u saradnji s klubovima
lije~enih alkoholi~ara i klubovima lije~enih ovisnika o drogama.
Ad.D.) Specijalizant kontinuirano sudjeluje u radu klubova
lije~enih alkoholi~ara i klubova lije~enih ovisnika o drogama,
koji su bitan dio rehabilitacije i resocijalizacije ovisnika o
PDF-XChange Viewer
w w w.docu-track.co m
Click to buy NOW!