federalno ministarstvo zdravstva - Ministarstvo zdravstva Kantona ...

PDF-XChange Viewer
w w w.docu-track.co m
Click to buy NOW!
Broj 17 – Strana 82 SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH ^etvrtak, 7. 4. 2011.
– PAPA test
– uzimanje uzoraka i mikroskopska dijagnoza abnormalnog
vaginalnog iscjetka
– tretman genitalnih bradavica
– procjena razli~itih stadija trudno}e:*
– dijagnosticiranje trudno}e
– procjena fetalnog rasta/gestacijskog razdoblja/fetalnog
napredovanja
– pozicija, prezentacija, pokreti fetusa, otkucaji srca
– pregled zdjelice
– procjena dojki za laktaciju
D. Evaluacija
Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije.
4.6. Psihijatrija i psihosocijalna medicina
12 sati - 1-2 APD godi{nje
A. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima
Po zavr{etku specijalizacije, porodi~ni ljekar }e biti
osposobljen da:
– vodi ra~una o zna~aju psihosocijalnog zdravlja
pacijenata i njihovih porodica u svakodnevnoj za{titi i
tretmanu pacijenata
– svjestan je svojih vlastitih osje}anja, stavova i vrijednosti
i prepoznaje kako oni mogu uticati na za{titu
pacijenata
– pravi razliku izme|u bolesnog stanja i oboljenja
– razumije su{tinske karakteristike odnosa lije~nikpacijent
– razumije te{ko}e odnosa lije~nik-pacijent i ima strategiju
za njihovo djelotvorno prevazila`enje.
– prakticira medicinu usmjerenu na pacijenta, koriste}i
djelotvorne komunikacijske sposobnosti i pru`aju}i
podr{ku
– lije~nik poznaje MKB10 i DSM kriterije za dijagnosticiranje
naj~e{}ih psihijatrijskih stanja
– ima znanje i sposobnosti da dijagnosticira, tretira ili
upu}uje na uobi~ajene neuroze i psihoze uklju~uju}i:
– poreme}aji anksioznosti
– napadaji panike
– depresija
– bipolarni poreme}aj
– poreme}aji li~nosti
– fobi~na stanja
– organski mo`dani sindromi
– alkoholizam i zloupotrebe droga
– somatizacijski poreme}aji
– {izofrenija
– razvojne nesposobnosti
– poreme}aji u ishrani
– psihijatrijske urgentnosti
– bra~ni problemi
– problemi pona{anja djece i odraslih
– problemi sa bijesom
– reakcije `alosti
– konflikt roditelj/dijete
– ima sposobnosti intervencije u psihijatrijskim krizama.
– poznaje indikacije, kontraindikacije, farmakologiju,
uobi~ajene interakcije i efektivnu upotrebu uobi~ajenih
kategorija psihoaktivnih lijekova, uklju~uju}i:
– anti-depresivi
– benzodiazepani i drugi anksiolitici
– lithium
– phenotiazin i drugi anti-psihotici
– ima znanja i sposobnosti da pru`i savjet za specifi~ne
probleme uklju~uju}i:
– reaktivna depresija
– privikavanje na hroni~nu bolest
– duboka `alost
– reakcije na situaciju
– ima znanje i sposobnosti da prepozna, vodi ili upu}uje
pacijenta sa posttraumatskim stresnim poreme}ajem
– razumije specifi~ne probleme koje su iskusile izbjeglice
i raseljena lica.
– prepoznaje potencijalni transfer/kontratransfer koji
mogu uticati na brigu o pacijentu i na odnos
doktor-pacijent.
– poznaje psiholo{ke sekvele medicinskih i hirur{kih
stanja i tretmana (poreme}aji u prilago|avanju).
– ima saznanja o dru{tvenim sredstvima i uslugama koji
mogu pomo}i u tretmanu njihovih pacijenata sa
psihosocijalnim problemima.
B. Metode
– 1 mjesec prakti~ne obuke iz psihijatrije, po mogu}nosti
u centrima za mentalno zdravlje zajednice.
– 18 mjeseci obuke iz porodi~ne medicine gdje se u
primarnom okru`enju susre}u psihijatrijski problemi.
– 2 mjeseca urgentne medicine gdje se susre}emo sa
psihijatrijskim urgentnim problemima.
– 12 sati APD plus APD o urgentnoj medicini i APD iz
porodi~ne medicine.
C. Klini~ke vje{tine i manje procedure
– pregled mentalnog statusa i brza sredstva procjene npr.
Folstein test
– psihoterapijske vje{tine brze intervencije.
D. Evaluacija
Evaluaciju }e definisati voditelj programa specijalizacije.
4.7. Hirur{ke specijalnosti
12 sati - 1-2 APD godi{nje
A. Ciljevi obuke zasnovani na sposobnostima
Tri su osnovna cilja za ovu oblast prakse:
1. Sposobnosti dijagnosticiranja pacijenata koji zahtijevaju
hirur{ku procjenu i tretman.
2. Sposobnosti izvo|enja preoperativne pripreme i
postoperativne njege.
3. Sposobnosti izvo|enja manjih hirur{kih procedura.
Po zavr{etku specijalizacije, porodi~ni ljekar }e biti
osposobljen da:
– procijeni medicinske probleme koji mogu uticati na
rizik od operacije uklju~uju}i:
– medikamente
– kardio-pulmonalne probleme
– diabetes melitus
– bubre`ne probleme
– efekte starenja
– gojaznost i manjkavosti ishrane
– imunokompetencija
– dijagnosticira i nadzire uobi~ajene postoperativne
probleme uklju~uju}i:
– flebitis i trombozu dubokih vena
– atelektazu i pneumoniju
– infekcije urinarnog trakta
– probleme te~nosti i elektrolita
– komplikacije rana
– razumije uticaj hirur{kih operacija na pacijenta i
njegovu porodicu, potrebu za podr{kom, obja{njenjima,
ohrabrenjima, savjetovanjima i kontinuitetom za{tite u
toku i nakon hospitalizacije.
– vodi dugoro~na hroni~na hirur{ka stanja kao npr.
amputaciju, kolostomiju, karcinome itd.
– izvodi manje hirur{ke procedure, kao sto su ekscizija
ko`nih lezija, eksciziona biopsija, obrada povr{inskih
rana, incizija i drena`a apscesa.
– obradi jednostavne frakture ekstremiteta.
– obradi akutne povrede, inflamacije i infekcije.
– da prepozna indikacije za hirur{ki tretman
bolesti/povreda zglobova.
– da prepozna, upotrijebi odgovaraju}a laboratorijska/radiolo{ka
ispitivanja i odmah rje{ava problem
pacijenta sa akutnim hirur{kim abdomenom.
– razumije mehanizam zacjeljivanja rana i prepoznaje
probleme koji se mogu javiti u toku zacjeljivanja.
– prepoznaje naj~e{}e probleme torakalne hirurgije,
uklju~uju}i: pneumotoraks, hematotoraks, traume
grudnog ko{a i karcinome plu}a.
PDF-XChange Viewer
w w w.docu-track.co m
Click to buy NOW!