federalno ministarstvo zdravstva - Ministarstvo zdravstva Kantona ...
federalno ministarstvo zdravstva - Ministarstvo zdravstva Kantona ...
federalno ministarstvo zdravstva - Ministarstvo zdravstva Kantona ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
PDF-XChange Viewer<br />
w w w.docu-track.co m<br />
Click to buy NOW!<br />
^etvrtak, 7. 4. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 43<br />
ste}i iskustvo u bliskoj saradnji s klini~arima kroz<br />
svakodnevni rad na klini~kim odjelima, te sudjelovanjem u<br />
zajedni~kom rje{avanju klini~kih slu~ajeva. Pri tome je posebno<br />
va`an rad na odjelima kojima je mi{ljenje mikrobiologa od<br />
posebne va`nosti (npr: jedinice za intenzivno lije~enje), te sa<br />
specijaliziranim odjelima (hematologija, pedijatrija, odjeli za<br />
transplantaciju, infektivna klinika, klinika za ko`ne bolesti, itd.)<br />
tamo gdje takvi odjeli postoje.<br />
U~estvovati na sastancima koji slu`e edukaciji kao npr.:<br />
velike vizite, prikazi slu~ajeva; upoznati se sa principima<br />
imunoterapije i imunoprofilakse.<br />
Bakteriologija 17 mjeseci<br />
Specijalizacija iz bakteriologije obuhvata sljede}e u`e<br />
oblasti:<br />
– Mjere sigurnosti u laboratoriju<br />
– Sterilizacija i dezinfekcija<br />
– Rukovanje s uzorcima<br />
– Mikroskopiranje<br />
– Metode kultivacije<br />
– Daljnja obrada kultura<br />
– Dijagnostika tuberkuloze<br />
– Ispitivanja antimikrobnih lijekova<br />
– Nove tehnologije<br />
– Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji<br />
– Upotreba antimikrobnih lijekova<br />
– Kontrola kvaliteta<br />
– Slu`bena kontrola<br />
– Licenca<br />
– Upravljanje<br />
Mjere sigurnosti u laboratoriju<br />
Prije prakti~nog rada u laboratoriju, specijalizant treba biti<br />
upoznat s osnovnim mjerama sigurnosti u laboratoriju (za{titna<br />
odje}a i higijena), pravilnim rukovanjem uzorcima i<br />
kontaminiramin predmetima (npr.: eza, pipeta), te opasno{}u<br />
koja postoji pri nastanku aerosola i postupcima prilikom nezgoda<br />
kod kojih do|e do prosipanja zaraznog materijala.<br />
Po zavr{etku specijalizacije, mikrobiolog treba biti upoznat<br />
sa: postupcima za siguran transport uzoraka ili kultura unutar<br />
zdravstvene ustanove, kao i postupcima za njihovo pakiranje i<br />
slanje unutar, te izvan granica dr`ave trenutno va`e}im mjerama i<br />
preporukama za siguran rad u mikrobiolo{kim laboratorijima<br />
principima rada u mikrobiolo{kim sigurnosnim kabinetima pri<br />
stepenu zaraznosti III, te postupcima za njihovu sigurnu<br />
upotrebu, dekontaminaciju i kontrolu protoka zraka.<br />
Sterilizacija i dezinfekcija<br />
Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati principe<br />
i upotrebu postupaka sterilizacije i dezinfekcije prilikom<br />
pripreme podloga, laboratorijskog pribora, te odlaganja<br />
mikrobiolo{kog otpada. Specijalizant treba biti upoznat s<br />
metodama kontrole, te treba znati napraviti plan sterilizacije i<br />
dezinfekcije u laboratoriju, bolnici.<br />
Rukovanje s uzorcima<br />
Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati:<br />
optimalan na~in uzimanja, transporta (uklju~uju}i transportne<br />
podloge), ~uvanja, preuzimanja, identifikacije i dokumentiranja<br />
za sve vrste uzoraka, uklju~uju}i i mjere kod posebno zahtjevnih<br />
uzoraka.<br />
Specijalizant treba usvojiti kontinuitet koji postoji kod<br />
obrade uzorka (od uzimanja uzorka, preko kultivacije, daljnjeg<br />
testiranja, pa sve do izdavanja kona~nog nalaza). Tako|er treba<br />
znati koje su osjetljive ta~ke u obradi uzoraka, odnosno gdje ovaj<br />
kontinuitet mo`e biti naru{en, te kako ovaj rizik svesti na<br />
najmanju mogu}u mjeru.<br />
Odrediti stepen hitnosti za obradu pojedinih uzoraka,<br />
osigurati slu`bu i izvan radnog vremena, te javljati preliminarne<br />
rezultate obrade ako su primjenjivi s obzirom na daljnji tok<br />
lije~enja bolesnika; odlu~iti o daljnjem testiranju i obradi<br />
uzoraka ako je to potrebno.<br />
Biti upoznat s postoje}im referalnim centrima, te pravilno<br />
koristiti njihove usluge.<br />
Mikroskopiranje<br />
Po zavr{etku specijalizacije, mikrobiolog treba znati: principe<br />
mikroskopiranja s mikroskopom sa svijetlim poljem, mikroskopom<br />
s tamnim poljem, fazno - kontrastnim mikroskopom, i<br />
fluorescentnim mikroskopom; izvoditi rutinske tehnike bojanja,<br />
uklju~uju}i i one s fluorescentnim bojama; pregledavati obojene<br />
preparate, te prepoznati mogu}e artefakte, te njihovo podrijeklo.<br />
Metode kultivacije<br />
Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba znati: osnovne<br />
razlike u metabolizmu me|u mikroorganizmima; poznavati<br />
{iroku paletu selektivnih, oboga}enih i inhibitornih podloga<br />
dostupnih za op}u i specijalnu upotrebu, te znati odabrati<br />
odgovaraju}u podlogu; poznavati fizikalne uslove rasta<br />
mikroorganizama, uklju~uju}i atmosferske uslove, optimalnu<br />
temperaturu, kao i kinetiku rasta na krutim i teku}im podlogama.<br />
U tom kontekstu va`no je znati za koje mikroorganizme i u kojim<br />
klini~kim slu~ajevima je potrebna produ`ena inkubacija.<br />
Poznavati postupke pripreme podloga za op}u upotrebu, kao<br />
i unutarnju kontrolu tih postupaka<br />
Obraditi naj~e{}e vrste uzoraka, prepoznati mogu}e<br />
patogene me|u kolonijama u mije{anoj kulturi, te ih izdvojiti u<br />
svrhu dobivanja ~iste kulture neophodne za daljnju obradu.<br />
Daljnja obrada kultura<br />
Po zavr{etku specijalizacije, mikrobiolog treba znati: izvoditi<br />
testove za identifikaciju naj~e{}ih patogena, uklju~uju}i<br />
komercijalno dostupne testove, kao i testove za brzu dijagnostiku,<br />
ELISA, latex aglutinaciju; principe identifikacijskih<br />
podloga, te ih pravilno upotrebljavati principe mnogostruke<br />
identifikacijske tehnologije, poznavati dostupne referalne centre<br />
za daljnju identifikaciju uklju~uju}i serotipizaciju, kao i<br />
fenotipizaciju i genotipizaciju.<br />
Dijagnostika tuberkuloze<br />
Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog teba znati: osnovna<br />
na~ela dijagnostike tuberkuloze.<br />
Ispitivanja antimikrobnih lijekova<br />
Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: znati izvoditi<br />
testiranja osjetljivosti izolata na antibiotike koriste}i uobi~ajenu<br />
tehniku disk - difuzije i zona inhibicije, te poznavati ostale<br />
tehnologije ispitivanja osjetljivosti; znati izvoditi i interpretirati<br />
testove minimalne inibitorne koncentracije (MIK) i minimalne<br />
baktericidne koncentracije (MBC) kada je to potrebno; izvoditi<br />
ispitivanja antimikrobnih lijekova koriste}i biolo{ke i automatizirane<br />
metode; razumjeti rezultate ispitivanja antimikrobnih<br />
lijekova u odnosu na terapeutski i toksi~ni u~inak na bolesnika, te<br />
prema tome preporu~iti odgovaraju}i na~in doziranja.<br />
Nove tehnologije<br />
Po zavr{etku specijalizacije mikrobiolog treba: poznavati<br />
va`nije nove tehnologije dostupne u medicinskoj mikrobiologiji,<br />
utemeljene na tehnologiji nukleinskih kiselina (NAT) i<br />
monoklonskim protutijelima; poznavati automatizirane, brze<br />
metode dostupne u medicinskoj mikrobiologiji.<br />
Kriti~ki procijeniti potrebu za novim metodama u<br />
laboratoriju, uklju~uju}i analizu koristi s obzirom na tro{ak, kao i<br />
u~inke na na~in rada i broj osoblja u laboratoriju.<br />
Kontrola infekcija u bolnicama i op}oj populaciji<br />
Tokom specijalizacije, mikrobiolog treba: ste}i iskustvo u<br />
rje{avanju problema kontrole infekcija, uklju~uju}i izbijanje<br />
epidemija i njihovo suzbijanje; upoznat s na~inom rada komisije<br />
za kontrolu infekcija na lokalnom i regionalnom nivou; biti<br />
upoznat s bolni~kim odjelima, kao i dijelovima op}e populacije<br />
koji zahtijevaju posebne mjere za kontrolu infekcija; sara|ivati s<br />
medicinskom sestrom za kontrolu bolni~kih infekcija u<br />
obavljanju njenih svakodnevnih obaveza, kao i u edukaciji svih<br />
PDF-XChange Viewer<br />
w w w.docu-track.co m<br />
Click to buy NOW!