federalno ministarstvo zdravstva - Ministarstvo zdravstva Kantona ...

PDF-XChange Viewer
w w w.docu-track.co m
Click to buy NOW!
^etvrtak, 7. 4. 2011. SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH Broj 17 – Strana 35
je izrada: seminarskih radova koji obuhvataju odre|ene
vulnerabilne skupine u medicini rada i sportskom okoli{u, obuke,
pripreme edukativnih predavanja i savjetovanja, procjena
ergonomskih rizika za razvoj muskuloskeletnih poreme}aja,
prijedlozi za verifikaciju novih profesionalnih bolesti.
Drugi dio odnosi se na pisanje projekta, izradu, publikovanje
i prezentaciju specijalisti~kog rada iz odabranog u`eg podru~ja
specijalizacije uz pomo} glavnog mentora. Ima za svrhu aktivno
u~estvovanje i sticanje kompetencija za nau~no istra`ivanje u
podru~ju medicine rada.
KOMPETENCIJE KOJE SPECIJALIZANT STI^E
ZAVR[ETKOM SPECIJALIZACIJE
Stepen usvojenih kompetencija:
1. Specijalizant je savladao tematsko podru~je na osnovnom
stepenu i potrebna mu je pomo} i stru~ni nadzor u radu i
rje{avanju problema iz tematskog podru~ja;
2. Specijalizant je djelimi~no savladao tematsko podru~je i
uz djelimi~ni stru~ni nadzor u mogu}nosti je raditi i
rje{avati probleme iz tematskog podru~ja;
3. Specijalizant je u potpunosti savladao tematsko podru~je,
poznaje odgovaraju}u literaturu i u mogu}nosti je
samostalno raditi i rje{avati probleme iz tematskog
podru~ja.
Zavr{etkom specijalisti~kog usavr{avanja specijalizant medicine
rada i sporta mora imati u potpunosti usvojene op}e i
posebne kompetencije (kompetencije va`ne za granu specijalizacije
medicine rada u stepenu 3) za koje je odgovoran glavni
mentor, odnosno mentor. Tokom programa do sticanja tre}eg
stepena usvojenih kompetencija (stalna evaluacija i procjena
prema stepenu usvojenih kompetencija; ukoliko se procjeni
postizanje stepena kompetencija 1. i 2. potrebno je tokom
usavr{avanja davati stru~nu pomo} kako je ve} navedeno).
Op}e kompetencije:
Zavr{etkom specijalizacije specijalizant medicine rada treba
biti sposoban: uzeti anamnezu i provesti fizikalni pregled;
poznavati i primjenjivati na~ela medicinske etike i deontologije;
posjedovati profesionalnost, humanost i eti~nost uz obavezu
o~uvanja privatnosti i dostojanstva pacijenta; poznavati vje{tinu
komunikacije s pacijentima, kolegama i nemedicinskim
stru~njacima; procijeniti mentalni status pacijenta; klini~ki
procjenjivati i donositi samostalno odluke; rje{avati klini~ke
probleme; procijeniti i prepoznati akutnu medicinsku hitnost;
procijeniti psiholo{ki i socijalni status pacijenta, biti sposoban
razumljivo i na prikladan na~in prenijeti relevantne informacije i
obja{njenja pacijentu (usmeno i pismeno), njegovoj porodici,
kolegama i ostalim stru~njacima s ciljem zajedni~kog u~e{}a u
planiranju i provo|enju zdravstvene za{tite; biti sposoban
definisati, probrati i pravilno dokumentovati relevantne podatke
o pacijentu, informisati se i uva`iti stavove pacijenta i njegove
porodice, stavove drugih kolega te drugih stru~njaka; kroz
neprekidno u~enje i samoprocjenu unaprijediti kompetencije i
stavove nu`ne za podizanje kvaliteta stru~nog rada; usvojiti principe
upravljanja svojom praksom i karijerom u cilju
profesionalnog razvoja; imati razvijenu vje{tinu u~enja i
preno{enja znanja; razumjeti va`nost nau~nog pristupa struci;
u~estvovati u nau~no-istra`iva~kom radu po{tuju}i eti~ka na~ela
nau~no-istra`iva~kog rada i klini~kih ispitivanja; biti sposoban
doprinijeti stvaranju, primjeni i prenosu novih medicinskih
znanja i iskustava te u~estvovati u provo|enju programa
specijalizacije i u`e specijalizacije; znati i primjenjivati principe
dobre prakse odnosno medicine temeljene na dokazima;
poznavati va`nost i na~in efikasnog vo|enja detaljne
dokumentacije te isto primjenjivati u svom radu u skladu s
va`e}im propisima; biti sposoban raditi timski, odnosno
koordinirati i utvrditi prioritete u timskom radu.
Posebne kompetencije:
Zavr{etkom specijalizacije iz medicine rada i sporta
specijalizant treba ste}i sljede}a posebna znanja i vje{tine:
koristiti radnu anamnezu kao klju~ni alat (usmenom i pismenom
komunikacijom) i upravljati njenim zna~ajem u identifikaciji i
procjeni zdravstvenih rizika radnog mjesta metodom uzro~no
posljedi~ne veze; slijediti korake procjene rizika radnog mjesta:
otkrivati i mjeriti (monitorirati) rizike, evaluirati ih, prepoznati
simptome i znake poreme}aja koji su u mogu}oj uzro~noj vezi s
faktorima rizika radnog mjesta, intervenisati; ocjenjivati uslove
na pojedinim mjestima rada pod kojima se odr`avaju trena`ne,
natjecateljske i rekreacijske aktivnosti (sumnju od nastupa
profesionalne bolesti, povrede ili bolesti u vezi s radom i
sportom; sumnju od nastupa prijevremene invalidnosti); dati
nalaz i mi{ljenje o uzro~nim faktorima rizika u odnosu na
dijagnozu, intervencije; lije~iti i prevenirati bolesti uzrokovane
radom i sportom; prepoznati uslove pravovremenog uvo|enja
rehabilitacije i preventivnih intervencija na radnom mjestu i
sportskom okoli{u; dati nalaz i mi{ljenje u ocjeni radne i sportske
sposobnosti pri zapo{ljavanju radnika odnosno profesionalnoj
selekciji za odre|ena zanimanja/sportove prilago|ene njihovim
fiziolo{kim i psiholo{kim mogu}nostima; provoditi profesionalnu
orijentaciju mladih, invalida i lica sa ote`anom zapo{ljivo{}u;
raditi efikasno u sistemu zdravstvene za{titi i podru~ja rada;
anga`ovati se u promociji zdravlja radne populacije, javno
zagovarati salutogenezu i zdrava radna mjesta; procijeniti i
prepoznati akutnu medicinsku hitnost na radnom mjestu i
sportskom okoli{u; provoditi medicinske postupke pri
povredama na radu i bolestima nastalim iznenada na radnom
mjestu; otkriti i dati nau~ne osnove za prepoznavanje faktora,
dijagnoze, lije~enje i spre~avanje bolesti u vezi s radom i
sportom; sastaviti protokole/procedure i odr`avati standarde u
djelatnosti medicine rada i sporta; preuzeti odgovornosti
voditelja aktivnosti za{tite zdravlja i sigurnosti u radu i u sportu;
provoditi savjetovanja, zdravstveni odgoj i zdravstveno
prosvje}ivanje radnika i u~esnika u sportu; ocijeniti potrebu
uvo|enja medicinski programiranog aktivnog odmora u cilju
prevencije hroni~nog umora; dati ocjenu privremene i trajne
sprije~enosti za rad; upravljati rizicima privremene sprije~enosti
za rad; predlo`iti mjere za racionalni rad slu`bi medicine rada na
svim nivoima, sara|ivati s nadzornim i javnozdravstvenim
slu`bama; u~estvovati u programima specijalizacije za
specijaliste medicine rada i sporta, ljekara koji rade na podru~ju
prepoznavanja, lije~enja i prevencije bolesti koje se javljaju u
radnika i sportista, druge ljekare i eksperte na podru~ju bolesti
uzrokovanih radom i sportom; u~estvovati u istra`ivanjima i
razvoju iz podru~ja medicine rada i sporta; sposobnost timskog
rada u multidisciplinarnim timovima i u~e{}a u konzilijarnom
odlu~ivanju; sposobnost prepoznavanja, monitoriranja i
upravljanja stresom na radu i sportu; sposobnost liderstva,
organizacije rada, vo|enja projekata i planiranja, upravljanje
starenjem i radnom sposobno{}u, izvoditi prakti~ne procedure.
Nau~noistra`iva~ki temelji posebnih kompetencija medicine
rada i sporta
Zavr{etkom specijalizacije medicine rada i sporta
specijalizant treba uzeti u obzir sljede}a na~ela, zajedno s
na~inima na koje se ona primjenjuju u rje{avanju klini~kih i
istra`iva~kih problema:
I Analizirati uticaj {tetnosti, opasnosti i napora/zahtjeva iz
radnog i sportskog okoli{a na zdravlje radnika:
– opisati njihov uticaj na nastanak profesionalnih bolesti,
bolesti u vezi sa stresom na radu i bolesti u vezi s radom i
sportom.
– navesti mehanizme nastanka profesionalnih bolesti i
djelovanje specifi~nih {tetnosti obzirom na intenzitet i
du`inu izlo`enosti (ekspozicije).
II Analizirati uticaj {tetnosti, opasnosti i napora iz radnog
okoli{a na potomstvo/reprodukciju:
– povezati uticaj mutagenih i teratogenih faktora na
o{te}enje ploda,
– razjasniti mehanizme djelovanje specifi~nih {tetnosti
obzirom na gestacijsku dob.
PDF-XChange Viewer
w w w.docu-track.co m
Click to buy NOW!