vrijedni minerali

Grupiranje minerala 

abecednim redom 

prema zajedničkom 

kemijskom elementu. 

Metalurgija 

KEMIJSKA KALASIFIKACIJA I UPORABA MINERALA 

UVOD U MINERALOGIJU I PETROLOGIJU – KEMIJSKA KLASIFIKACIJA 

Uporaba minerala 

Crna (dobijanje željeza i čelika 

Obojena (dobijanje svih ostalih metala) 

Metalurgijska 

Industrijska 

Grana inženjerstva koja se bavi izdvajanjem i separacijom metala iz njihovih ruda, te 

njihovim preoblikovanjem i preradom radi primjene . 

KLASIFIKACIJA OBOJENIH METALA 

PLEMENITI 

METALI 

Ag, Au, Ptmetali 

(Pd, Ir, 

Os, Ru, Rh) 

TEŠKI OBOJENI 

METALI 

Cu, Ni, Co Zn, 

Sn, Sb, Pb, Bi, 

Hg, Cd 

LAKI 

OBOJENI 

METALI 

Al, Mg, Ti, Be 

RIJETKI 

METALI 

Re, U, Ra In, 

Ge, Tl, Se, 

Te, Ga Th, 

Zr, Hf 


ZEMNOALKALNI 

I ALKALNI 

METALI 

Na, K, Li Cs, Sr, 

Ba, 


Ruda je prirodni mineralni agregat iz kojeg se pridobivaju ekonomski vrijedni minerali, 

metali ili nemetali uz odreñenu dobit za potrebe industrije. 

Ruda 

Izvor 

Obogaćivanje 

Potrošnja 

energije 

Zagañivanje 

okoliša 

Cijena 

CRNA 

METALURGIJA 

Do 68 % 

Ležišta mineralnih 

sirovina 

Ne, ponekad 

prevoñenje u 

povoljniji oblik 

Mala 

Malo 

Mala 

METALURGIJA OBOJENIH METALA 

5 % (često < 1%), polimetalične 

Ležišta mineralnih sirovina + sekundarne 

sirovine (industrijski otpad, troske, pepeli, 

prašine – 50 % nekih metala) 

Da (drobljenje, mljevenje, gravitacijska i 

magnetna separacija, flotacija), ponekad 

prevoñenje u povoljniji oblik 

Velika, posebno za lake obojene metale 

Veliko 

Velika 


1

Industrijska uporaba minerala 

Industrijska 

proizvodnja 

Keramika i 

refraktorni materijali 

Staklarstvo, 

kemijska industrija 

Materijal za 

nuklearne reaktore 

Veziva 

Proizvod 

Staklo, emajl, glazure 


Industrijska 

proizvodnja 

Kemijska industrija 

Grañevinska 

industrija 

Optička industrija 

(pojedinačni kristal) 

Ostalo 

Opeka, porculan, zemljane 

cijevi, rakete i letjelice otporne 

na ekstremne uvjete (p, t, c) 

Gorivo, moderator, teški beton 

Glinovita, štukature, vapnene 

žbuke, hidrauličke žbuke, 

cementi 

Mineralna sirovina 


Proizvod 

Boje i punila (žbuka, cement, 

linoleum, gume, tkanine) 

Azbesti i vatrostalni materijali, 

toplinski i elektroizolatori 

Leće, prime, polaroidi, filteri, 

stakla, monokromatori 

Punila u proizvodnji hrane, 

tekstila, kože, plastike, naftih 

derivata, farmaceutskih i 

kozmetičkih proizvoda, 

pesticida, sredstava za 

čišćenje i poliranje, isplake 

Kvarc, minerali glina i feldspati ±grafit, 

korund, kromit, boksit, magnezit, 

dolomit, olivin, cirkon, azbesti, talk, 

pirofilit, disten 

Kvarc, boksit, piroluzit, manganit, kalcit, 

dolomit, stroncijanit, viterit, barit, cirkon, 

minerali glina, feldspati 

Uranove rude (uraninit, uranski tinjci), 

torijeve rude, grafit, soli natrija i klaija, 

hematit, magnetit, boksit, kalcit, 

magnezit, dolomit, beril, minerali glina 

Hematit, boksit, limonit, kalcit, gips, 

minerali glina, siderit,dolomit, anhidrit 



Grafit, cinabarit, realgar, auipigment, 

hematit (organske boje), magnetit, 

kromit, kasiterit, limonit, kalcit, siderit, 

barit, gips 

Serpentinski i amfibolski azbesti 

Dijamant, halit, fluorit, kvarc, kalcit, gips, 

tinjci, beril, piezoelektrični - galenit, 

sfalerit, kvarc, turmalin; poluvodič - 

galenit 


Industrijska 

proizvodnja 

Abrazivi 



Draguljarstvo 

Metalurgija i 

topionički procesi 

Proizvod 

Rezalice, oštrilice, brusni 

papiri, drobilice 

Kemikalije i otrovi 

Mineralna gnojiva i stočna 

hrana 

Nakit i ukrasni proizvodi 

Taljivo 



Dijamant, korund, magnetit, kvarc, 

apatit, olivin, granati 

Bakar, sumpor, pirhotin, auripigment, 

halit, fluorit, kalcit, magnezit, dolomit, 

stroncijanit, barit, gips, halkantit, apatit, 

pirofilit, minerali glina 

Minerali Na, K, P, N (silvin, karnalit, 

nitronatrit, apatit, fosforit), sumpor, 

kalcit, dolomit, anhidrit, gips) 

Bakar, srebro, zlato, dijamant, korund, 

kasiteri, kvarcopal, kalcit, siderit, 

dolomit, aragonit, apatit, silikati 

Fluorit, kriolit, hematit, kvarc, dolomit, 

apatit, feldspati 

Nemetalne mineralne sirovine RH velikoga potencijala i neograničenih geoloških rezervi 

LEŽIŠTA MINERALNIH SIROVINA ZA INDUSTRIJSKU PRERADU 

minerali i 

stijene/sirovina 

Brom 

Jod 

Kuhinjska sol 

Gips 

(sadrenac) 

Dolomiti 

Vapnenci 

Cementne 

sirovine 

Peloidi 

Ležišta 

u RH 

3 

1 

27 

6 

>20 

>50 

8 

2 

Uporaba 

naftna industrija, medicina, kemijska industrija, prehrana i 

prehrambena industrija, agronomija 

medicina, prehrana i prehrambena industrija, gnojivo, kemijska 

industrija, metalurgija, strojarstvo 

prehrana i prehrambena industrija, kemijska industrija, metalurgija, 

industrija plastike, tekstilna industrija 

industrija grañevinskog materijala, kemijska industrija, agronomija, 

industrija papira 

vatrostalni materijali, metalurgija, industrija grañevinskog 

materijala, industrija stakla 

vatrostalni materijali, metalurgija, industrija grañevinskog 

materijala, industrija stakla 

industrija grañevinskog materijala 

medicina-zdravstvo, kozmetička industrija 


2

LEŽIŠTA MINERALNIH SIROVINA ZA GRAĐEVINSKI MATERIJAL I 

ZA INDUSTRIJU GRAĐEVINSKIH MATERIJALA 



Tehničko-grañevinski 

kamen 

Pijesci 

Šljunci 

Ciglarske gline 

Arhitektonsko-grañevni 

kamen 

Ležišta u 

RH 

>100 

15 

8 

14 

>50 

Uporaba 

grañevinski materijal i industrija grañevinskih materijala 






Nemetalne mineralne sirovine umjerenoga potencijala i ograničenih geoloških rezervi 



Pirofilit 

Sumpor 

Tinjci 

Željezni oksihidroksidi 

(oker) 

Boksiti 

Jezerska kreda 

Tufovi 

Peliti (škriljavci) 

Ležišta 

u RH 

1 

2 

3 

1 

11 

6 

6 

3 

Uporaba 

metalurgija, keramička industrija, punila u industriji papira, 

plastike, gume i boja, farmaceutska industrija 

kemijska industrija, gnojivo, kozmetička industrija, farmaceutska 

industrija 

elektroindustrija, industrija grañevinskog materijala, industrija 

boja, punila u industriji papira, plastike, gume i boja 

prirodni pigment, industrija boja, industrija grañevinskog 

materijala, keramička industrija, punila u industriji papira, 

plastike, gume i boja 

abrazivi, brusni i rezajući materijali, vatrostalni materijali, 

industrija grañevinskog materijala 

punila u industriji papira, plastike, gume i boja, industrija boja, 

industrija papira, industrija plastike, prehrana i prehrambena 

industrija, životinjska hrana 

industrija grañevinskog materijala, punila u industriji papira, 

plastike, gume i boja 

industrija grañevinskog materijala, industrija boja, proizvodnja 

ekspandiranih materijala i u ciglarstvu 


Nemetalne mineralne sirovine umjerenoga potencijala i ograničenih geoloških rezervi 



Keramičke i 

vatrostalne gline 

Bentonitne gline 

Kvarcni pijesci i 

pješčenjaci 

ostale kremene 

sirovine (rožnjaci, 

kvarc, pegmatiti) 

Barit 

Feldspati 

Grafit 

Talk 

Ležišta 

u RH 

8 

5 

15 

>10 

3 

3 

2 

1 

Uporaba 

keramička industrija, vatrostalni materijal, kemijska industrija 

naftna industrija, vatrostalni materijali, metalurgija, prehrana i 

prehrambena industrija, farmaceutska industrija, kozmetička 

industrija 

industrija stakla, metalurgija, keramička industrija, vatrostalni 

materijali, abrazivi, brusni i rezajući materijali, industrija vlakna 

industrija stakla, metalurgija, keramička industrija, vatrostalni 

materijali, abrazivi, brusni i rezajući materijali, industrija vlakna 

naftna industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i boja, 

kemijska industrija, industrija stakla 

keramička industrija, industrija stakla, abrazivi, brusni i rezajući 

materijali 

vatrostalni materijali, elektroindustrija, strojarstvo, metalurgija 

keramička industrija, punila u industriji papira, plastike, gume i boja, 

agronomija, tekstilna industrija, kozmetička industrija, farmaceutska 

industrija 


Eksploatacija mineralnih sirovina u Republici Hrvatskoj u periodu od 1990. do 2007. godine 

fosilni ugljen, t 

mineralne sirovine za 

proizvodnju metala, t 

nemetalne mineralne 

sirovine, t 

arhitektonskograñevni 

kamen, m 3 

tehničko-grañevni 

kamen, grañevni 

pijesak i šljunak te 

ciglarska glina, m 3 

nafta i kondenzat, 

103 m 3 

plin, 106 m 3 

1990 

173,751 

301,534 

3.846,143 

55,451 

14.615,334 

- 

- 

1996 

66,669 

6,000 

2.890, 014 

39,371 

11.287,243 

- 

- 

1998 

50,832 

5,000 

3.758,499 

45,739 

12.877,102 

1.518,22 

1.814,30 

2003 

1,482 

5.958,840 

61,288 

17.726,200 

1.128,18 

2.274,96 


0 

2006 

0 

600 

7.158,293 

71,307 

18.090,417 

977,488 

2.863,698 

2007 

0 

101 

7.259,512 

78,940 

20.251,607 

930,099 

3.001,042 

3

UTJECAJ MINERALA NA ZDRAVLJE ČOVJEKA 

BOLESTI PLUĆA 

SILIKOZA I AZBESTOZA 

UGLJENA PRAŠINA 

BOLESTI NERVNOG SUSTAVA Hg 

RADIJACIJSKA 

BOLEST 

PRAŠINA KVARCA, FELDSPATA, TINJACA 

Th 

U 

Ra 

TOKSIKANTI 




As 

Pb 

Cd 

Hg 





4


• AZBESTOZA 

• Serpentinski i amfibolski 

opasniji) promjera 

• Kronična Kroni na bolest 

• Fibroza 

• Izlaganje prašini pra ini različitog razli itog 

sastava: sastava 

– 

– 

kristalne kristaln 

(SiO 2 ) 

azbest 

forme form silike 

– pra rašin ina u rudnicima pamučnoj pamu noj industriji. industriji. 

i 

Pravilnikom iz 1993. odreñene su 

maksimalno dopustive koncentracije 

u radnom okolišu 

0,1 v mL-1 za tremolit 

0,2 v mL-1 za krokidolit i antofilit 

0,5 v mL-1 za amozit 

2 v mL-1 za aktinolit i hrizotil azbest. 


Azbestna vlakna 

u plućnom tkivu 

BOLESTI NERVNOG SUSTAVA 


Apsorpcija i toksicnost žive 

u organizmu 

Elementarna živa - na sobnoj temperaturi tekucina koja vrlo lagano isparava (bezbojni i bezmirisni 

plin). 

Inhalacija - prolazak kroz alveole, ulazak u krvotok te raspodjela do stanica (ili ostaje u eritrocitima) 

Oštećenja 

1. Dišni sustav: nekrotizirajuci bronhitis, upala pluca 

2. Živčani sustav: lagana nesanica i tremor u pocetku, a zatim gubitak pamcenja i emotivna 

nestabilnost 

3. Oštecenja bubrega 

Oralna ingestija - manje od 0,1% progutane kolicine se resorbira, oštecenja su neusporedivo manja 

Dermalna apsorpcija – zanemarivo 

Nekada najcešca trovanja elementarnom živom - proizvodnja šešira (oblikovanje šešira na visokim 

temperaturama - pojam «ludi šeširdžija») 

UVOD U MINERALOGIJU I PETROLOGIJU – KEMIJSKA KLASIFIKACIJA UVOD U MINERALOGIJU I PETROLOGIJU – KEMIJSKA KLASIFIKACIJA 

5


Selektivna permeabilnost stanične membrane: plinovi, 

hidrofobne molekule i male polarne molekule bez naboja 

mogu difuzijom ulaziti u stanice, dok velike polarne molekule i 

nabijene molekule ne mogu. 



TOKSIČNI TEŠKI METALI 

Amalgam Au 


UVOD U MINERALOGIJU I PETROLOGIJU – KEMIJSKA KLASIFIKACIJA UVOD U MINERALOGIJU I PETROLOGIJU – KEMIJSKA KLASIFIKACIJA 

Cinabarit 

Galenit Sfalerit 

Spaljivanjem 

amalgama isparava 

Hg i dobiva 

elementarno Au 

6

Preferirano vezanje toksičnih teških metala prema različitim 

funkcionalnim skupinama: 

za -SH skupinu: Hg>Ag>Pb>Cd>Zn 

za -COOH skupinu: Cu>Ni>Co>Mn 

za -NH 2 skupinu: Hg>Cu>Ni>Pb>Zn>Co>Cd>Mn>Mg 


Omogućen ulazak 

u organizam i 

štetno djelovanje 

PRIRODNI IZVORI 

RADIOAKTIVNOSTI 

ČOVJEK raspadom 40 Ca iz 

kostiju proizvodi zračenje 4000 

raspada/s (4kBq) 


SVEMIRSKE ILI KOZMIČKE ZRAKE 

Protoni + alfa-čestice 

Doza kozmičkog zračenja raste porastom nadmorske visine. 

RADIONUKLIDI STVARANI U ATMOSVERI 

nastaju u atmosferi bombardiranjem pojedinih elemenata kozmičkim zrakama, nastaju protoni, 

neutroni i druge čestice. 

1 H 3 , 4 Be 7 , 11 Na 22 , 11 Na 24 , 7 C 15 , 15 P 32 , 17 Cl 31 , 17 Cl 36 , 16 S 38 , 14 Si 22 

RADIONUKLIDI PRISUTNI U LITOSFERI 

3 radioaktivna niza kojima su praroditelji 90Th232 , 92U238 , 92U235 URANOV NIZ (URANOVA FAMILIJA) 

92U238 preko 17 radionuklida u stabilan 82Pb206 . T1/2 = 4.5 milijarde godina. 

TORIJEV NIZ 

90Th232 preko 10 radionuklida u stabilan 82Pb208 AKTINIJEV NIZ 

92 U 235 preko 13 radionuklida u stabilno 82 Pb 207 


7

Graniti, pegmatiti – 10 – 20 ppm U, u 

nekim područjima i 100 ppm 

Garbi, dioriti – 1 -5 ppm U 

Vapnenci, sedimentne stijene – 1-2 ppm 

Uranofan u pegmatitu 

α-raspad 

β-raspad 

ZrSiO 4 

n p+ 

p+ 

n0 n0 0 p + 

γ-raspad 

(Zr 1–y , REEy )(SiO 4 ) 1–x (OH) 4x–y 

Radioaktivni granit 

Tipovi radioaktivnog raspada 

Cirkon iz pegmatita 


Alfa zračenje 

pozitivno nabijene jezgre helija 

emitiraju atomi elemenata poput urana i radija 

prodire u tanki sloj kože, ali oštećuje unutarnja 

tkiva ako je unošeno u tijelo udisanjem, hranom 

ili vodom 

Beta zračenje 

elektroni 

zaustavlja ih pločica 

aluminija debljine nekoliko 

milimetara 

škodi koži i očima 

Gama zračenje 

elektromagnetsko zračenje 

može proći kroz cijelo ljudsko 

tijelo 

apsorbira ga 1 metar betona 

RADIJACIJSKA BOLEST 

Nestabilna jezgra Radioaktivni raspad Stabilna jezgra 

Radionuklidi u prirodi 

1. Radionuklidi s dugim vremenom poluraspada ( 238 U; 

235 U; 232 Th) 

2. Radionuklidi nastali raspadom iz 1. 

3. Radionuklidi proizvedeni nuklearnim reakcijama u 

prirodi 14 C; 10 Be 

4. Radionuklidi proizvedeni umjetno (nuklearni reaktori) 

Radioaktivnost je svojstvo nekih atoma da im se 

jezgra spontano mijenja, pri ćemu emitiraju energiju 

u obliku zračenja. 

Ta se promjena jezgre naziva radioaktivn raspad. 


Mjerna jedinica i doza 


T 

1 / 2 

ln 2 0, 

693 

= = 

λ λ 

T 1/2 - poluvrijeme raspada 

λ – konstanta radioaktivnog raspada 

Vrijeme poluraspada je vrijeme 

potrebno da se polovina početnog 

broja nestabilnih jezgri raspadne 

Sievert (Sv) SI jedinica 

prema Rolf Sievert, švedskom medicinskom fizičaru 

Jedan Gy apsorbiranog zračenja neutrona i alfa čestice uzrokuju veće štete nego isti 

iznos gama ili beta zračenja pa se koristi Sievert (Sv) kao jedinica za ekvivalentnu dozu 

1 Sv = 1 J/kg = 1 m 2 /s 2 = 1 m 2 ·s –2 

Ekvivalentna doza (Sv) = Adsorbirana doza (Gy) * faktor kvalitete Q * faktor N 

Faktor kvaliteta Q ovisi o tipu radijacije 

Faktor N ovisi o dijelu tijela izloženom radijaciji, vremenu izloženosti, volumenu tijela 

izloženom radijaciji, rasi… 

Q values 

Photons, all energies : Q = 1 

Electrons, all energies : Q = 1 

Neutrons 

energy < 10 keV : Q = 5 

10 keV < energy < 100 keV : Q = 10 

100 keV < energy < 2 MeV : Q = 20 

2 MeV < energy < 20 MeV : Q = 10 

energy > 20 MeV : Q = 5 

Protons, energy > 2 MeV : Q = 5 

Alpha particles and other atomic nuclei : Q = 20 

N values 

Bone marrow, colon, lung, stomach: N = 0.12 

Bladder, brain, breast, kidney, liver, muscles, 

oesophagus, pancreas, small intestine, spleen, 

thyroid, uterus: N = 0.05 

Bone surface, skin: N = 0.01 

8

vrijedni minerali

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?