31. promocija doktora znanosti sveu^ili[ta josipa - Sveučilište Josipa ...
31. promocija doktora znanosti sveu^ili[ta josipa - Sveučilište Josipa ... 31. promocija doktora znanosti sveu^ili[ta josipa - Sveučilište Josipa ...
98 pravni fakultet ivana tucak Ivana Tucak rođena je 20. listopada 1975. u Osijeku, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Godine 1996. upisuje Pravni fakultet Sveučilišta u Osijeku te diplomira 2001. godine. Tijekom studija bila je nagrađena stipendijama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera te Vlade Južnog Tirola zbog postignutoga iznimnog uspjeha. U siječnju 2002. godine počinje raditi kao znanstveni novak-asistent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku na katedri Pravno-teorijskih znanosti. U svibnju 2006. godine završila je Poslijediplomski znanstveni studij upravno-političkog smjera na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obranivši magistarski rad pod naslovom “Suverenitet u suvremenom svijetu”. U svrhu stručnog usavršavanja u lipnju 2007. godine pohađala je intenzivni bioetički tečaj pod nazivom Decision Making and Choices in the 21st Century na The Kennedy Institute of Ethics, Georgetown University u Washingtonu. Akademski stupanj doktora pravnih znanosti stekla je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, gdje je u lipnju 2010. godine obranila doktorski rad «Hohfeldovi temeljni pravni pojmovi: analiza, kritika, recepcija, važnost». Izlagala je znastvene radove na desetak međunarodnih i domaćih znanstvenih konferencija. Objavila je tri rada u časopisima s međunarodnom recenzijom, te je autorica poglavlja u tri knjige. Članica je Upravnog odbora Hrvatskoga bioetičkog društava. Mentor doktorskog rada pristupnice IVANE TUCAK pod naslovom: HOHFELDOVI TEMELJNI PRAVNI POJ- MOVI: ANALIZA, KRITIKA, RECEPCIJA, VAŽNOST jest prof. dr. sc. Ivan Padjen, redoviti profesor Pravnoga fakulteta u Rijeci.
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sastavu: prof. dr. sc. Miomir Matulović, redoviti profesor Pravnoga fakulteta u Rijeci, predsjednik , te: prof. dr. sc. Ivan Padjen, redoviti profesor Pravnoga fakulteta u Rijeci, i doc. dr. sc. Predrag Zima, docent Pravnoga fakulteta u Osijeku, kao članovi Povjerenstva. Doktorski je rad obranjen 2. lipnja 2010. godine na Pravnome fakultetu u Osijeku. Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom”Hohfeldovi temeljni pravni pojmovi: analiza, kritika, recepcija, važnost” dr. sc. Ivane Tucak Znanstveno područje društvene znanosti, znanstveno polje prava, znanstvena grana teorija prava i države Rasprave o ljudskim pravima danas su raširene u fi lozofi ji te u pravnoj, političkoj i moralnoj teoriji. Pisci nastoje odgovoriti na pitanja o opravdanju i sadržaju ljudskih prava i o njihovim sukobima, pritom u pravilu zanemarujući da su ljudska prava, očito, vrsta subjektivnih prava te da treba prvo postaviti pitanje što je to samo subjektivno pravo, a onda i pokušati na njeg odgovoriti. Za postavljanje tog pitanja u dosadašnjoj pravnoj literaturi nesumnjivo je najvažnija analitička shema temeljnih pravnih pojmova, koju je razvio američki pravni teoretičar Wesley Hohfeld početkom 20. stoljeća. Doktorski rad obuhvaća sve aspekte Hohfeldove analize, odnosno opsežne rasprave o Hohfeldovoj analizi i mogućnosti njezine primjene u nastavi na pravnim fakultetima. Autorica integrira Hohfeldovu analizu u hrvatsku teoriju prava. Autoričin prikaz i raščlamba rasprava na hrvatskom jeziku o subjektivnim pravima i njihova usporedba s Hohfeldovim temeljnim pravnim pojmovima izvorni su doprinos teoriji prava u međunarodnim okvirima, jer su hrvatska stajališta važna već samom činjenicom da je Republika Hrvatska subjekt međunarodnog prava i prava europskih integracija, pa je stoga hrvatska primjena međunarodnog prava i prava europskih integracija, koja uključuje hrvatsku pravnu doktrinu, važna u najmanju ruku u europskim razmjerima. Takva raščlamba hrvatskih stajališta u dosadašnjoj literaturi ne postoji. Nove spoznaje o Hohfeldovoj teoriji i njezinim tumačenjima trebale bi imati važan utjecaj na razvoj hrvatske pravne teorije i hrvatske pravne znanosti. 99
- Page 47 and 48: MEDICINSKI FAKULTET 47
- Page 49 and 50: Mentor doktorskog rada pristupnika
- Page 51 and 52: Doktorski je rad obranjen 20. rujna
- Page 53 and 54: Doktorski je rad obranjen 21. travn
- Page 55 and 56: Znanstveni doprinos doktorskog rada
- Page 57 and 58: Doktorski je rad obranjen 29. listo
- Page 59 and 60: Znanstveni doprinos doktorskog rada
- Page 61 and 62: u Osijeku, i prof. dr. sc. Marija P
- Page 63 and 64: Doktorski je rad obranjen 7. svibnj
- Page 65 and 66: Znanstveni doprinos doktorskog rada
- Page 67: Znanstveni doprinos doktorskog rada
- Page 70 and 71: 70 POLJOPRIVREDNI fakultet JOSIP BR
- Page 72 and 73: 72 POLJOPRIVREDNI fakultet dra`en d
- Page 74 and 75: 74 POLJOPRIVREDNI fakultet krunosla
- Page 76 and 77: 76 POLJOPRIVREDNI fakultet ivana ma
- Page 78 and 79: 78 POLJOPRIVREDNI fakultet nata{a p
- Page 80 and 81: 80 POLJOPRIVREDNI fakultet brigita
- Page 82 and 83: 82 POLJOPRIVREDNI fakultet robert s
- Page 84 and 85: 84 POLJOPRIVREDNI fakultet brankica
- Page 86 and 87: 86 POLJOPRIVREDNI fakultet nikica {
- Page 88 and 89: 88 POLJOPRIVREDNI fakultet dragutin
- Page 90 and 91: 90 POLJOPRIVREDNI fakultet `elimir
- Page 92 and 93: 92 POLJOPRIVREDNI fakultet elda vit
- Page 94 and 95: proizvodnje i zaštite. Slijedi je
- Page 96 and 97: 96 pravni fakultet mato pali} Mato
- Page 100 and 101: 100 pravni fakultet davor brun~i} D
- Page 102 and 103: odgovarajuće razine decentralizaci
- Page 104 and 105: 104 prehrambeno-tehnolo{ki fakultet
- Page 106 and 107: 106 prehrambeno-tehnolo{ki fakultet
- Page 108 and 109: 108 prehrambeno-tehnolo{ki fakultet
- Page 111 and 112: STROJARSKI FAKULTET 111
- Page 113 and 114: Doktorski je rad obranjen 12. ožuj
- Page 115 and 116: Doktorski je rad obranjen 7. svibnj
- Page 117 and 118: Doktorski je rad obranjen 14. srpnj
- Page 119: Pero Raos, redoviti profesor Stroja
- Page 122 and 123: 122 sveu~ili{te josipa jurja stross
- Page 124 and 125: 124 sveu~ili{te josipa jurja stross
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Miomir Matulović, redoviti profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Rijeci, predsjednik , te: prof.<br />
dr. sc. Ivan Padjen, redoviti profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Rijeci, i doc. dr. sc. Predrag Zima, docent<br />
Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 2. lipnja 2010. godine na Pravnome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom”Hohfeldovi temeljni pravni pojmovi:<br />
analiza, kritika, recepcija, važnost” dr. sc. Ivane Tucak<br />
Znanstveno područje društvene <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje prava, znanstvena grana teorija prava<br />
i države<br />
Rasprave o ljudskim pravima danas su raširene u fi lozofi ji te u pravnoj, političkoj i moralnoj teoriji.<br />
Pisci nastoje odgovoriti na pi<strong>ta</strong>nja o opravdanju i sadržaju ljudskih prava i o njihovim sukobima,<br />
pritom u pravilu zanemarujući da su ljudska prava, očito, vrs<strong>ta</strong> subjektivnih prava te da treba prvo<br />
pos<strong>ta</strong>viti pi<strong>ta</strong>nje što je to samo subjektivno pravo, a onda i pokušati na njeg odgovoriti. Za pos<strong>ta</strong>vljanje<br />
tog pi<strong>ta</strong>nja u dosadašnjoj pravnoj literaturi nesumnjivo je najvažnija analitička shema<br />
temeljnih pravnih pojmova, koju je razvio američki pravni teoretičar Wesley Hohfeld početkom<br />
20. stoljeća.<br />
Doktorski rad obuhvaća sve aspekte Hohfeldove analize, odnosno opsežne rasprave o Hohfeldovoj<br />
analizi i mogućnosti njezine primjene u nas<strong>ta</strong>vi na pravnim fakultetima. Autorica integrira<br />
Hohfeldovu analizu u hrvatsku teoriju prava. Autoričin prikaz i raščlamba rasprava na hrvatskom<br />
jeziku o subjektivnim pravima i njihova usporedba s Hohfeldovim temeljnim pravnim pojmovima<br />
izvorni su doprinos teoriji prava u međunarodnim okvirima, jer su hrvatska s<strong>ta</strong>jališ<strong>ta</strong> važna<br />
već samom činjenicom da je Republika Hrvatska subjekt međunarodnog prava i prava europskih<br />
integracija, pa je stoga hrvatska primjena međunarodnog prava i prava europskih integracija,<br />
koja uključuje hrvatsku pravnu doktrinu, važna u najmanju ruku u europskim razmjerima. Takva<br />
raščlamba hrvatskih s<strong>ta</strong>jališ<strong>ta</strong> u dosadašnjoj literaturi ne postoji. Nove spoznaje o Hohfeldovoj<br />
teoriji i njezinim tumačenjima trebale bi imati važan utjecaj na razvoj hrvatske pravne teorije i<br />
hrvatske pravne <strong>znanosti</strong>.<br />
99
Change language