31. promocija doktora znanosti sveu^ili[ta josipa - Sveučilište Josipa ...
31. promocija doktora znanosti sveu^ili[ta josipa - Sveučilište Josipa ... 31. promocija doktora znanosti sveu^ili[ta josipa - Sveučilište Josipa ...
70 POLJOPRIVREDNI fakultet JOSIP BRKI] Josip Brkić rođen je 18. siječnja 1978. godine u Osijeku. Nakon završene Gimnazije upisao je Poljoprivredni fakultet u Osijeku, na kojem je diplomirao 2003. godine. Od 2003. godine radi kao znanstveni novak na Poljoprivrednom institutu Osijek. Poslijediplomski sveučilišni studij Poljoprivredne znanosti, smjer Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo upisao je 2005. godine. Tijekom dosadašnjega znanstvenoistraživačkog rada sudjelovao je na projektu odobrenom od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa pod nazivom “Metodičko unapređivanje oplemenjivačkog procesa kod kukuruza”. Koautor je nekoliko znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je na dva međunarodna i jednome domaćem kongresu. Mentor doktorskog rada pristupnika JOSIPA BRKIĆA pod naslovom: PROCJENA GENETSKIH RAZLIKA SRODNIH LINIJA U PROIZVODNJI HIBRIDNOG SJEMENA KUKURUZA jest prof. dr. sc. Vlado Guberac, redoviti profesor Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sastavu: prof. dr. sc. Sonja Marić, redovita profesorica Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku, predsjednica, te: prof. dr. sc. Vlado Guberac, redoviti profesor Poljoprivrednoga fakulteta u Osijeku, i doc. dr. sc. Antun Jambrović, znanstveni savjetnik Poljoprivrednoga instituta Osijek, kao članovi Povjerenstva. Doktorski je rad obranjen 15. travnja 2010. godine na Poljoprivrednome fakultetu u Osijeku.
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom "Procjena genetskih razlika srodnih linija u proizvodnji hibridnog sjemena kukuruza" dr. sc. Josipa Brkića Znanstveno područje biotehničkih znanosti, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana bilinogojstvo Danas se u proizvodnji sjemena dvolinijskih hibrida često događa da neki hibridi, inače visokoga genetskog potencijala rodnosti, budu odbačeni zbog niskih prinosa sjemenskog roditelja. Uvođenjem sestrinskih križanaca u proizvodnju sjemena dolazi do izvjesne promjene u genetskoj strukturi hibrida, što zbog heterotičnog efekta rezultira većim prinosom sjemena u odnosu na čistu liniju. Cilj ovoga doktorskog rada u osnovi je detekcija i procjena vrijednosti sestrinskih križanaca (sister cross), koji osiguravaju veće prinose sjemena, a da to značajno ne utječe na promjenu fenotipa F1 generacije trolinijskog hibrida (threeway cross) u odnosu na čisti dvolinijski hibrid (single cross). U oplemenjivanju, a napose u sjemenarstvu kukuruza, korištenje rezultata ovog rada nameće se kao nužnost ili kao nadopuna osnovnog programa oplemenjivanja, a to je stvaranje dvolinijskih hibrida. Prioritet u oplemenjivanju kukuruza i dalje je stvoriti superioran dvolinijski hibrid, međutim isto tako treba stvarati trolinijske križance sestrinkih linija koji uz značajno manja ulaganja mogu dati dobre rezultate u proizvodnji sjemena, što se sve više nameće kao nužna potreba. 71
- Page 20 and 21: 20 ELEKTROTEHNI^KI fakultet LJUBIVO
- Page 22 and 23: 22 ELEKTROTEHNI^KI fakultet HRVOJE
- Page 24 and 25: 24 ELEKTROTEHNI^KI fakultet PREDRAG
- Page 26 and 27: 26 ELEKTROTEHNI^KI fakultet TOMISLA
- Page 28 and 29: 28 ELEKTROTEHNI^KI fakultet KRE[IMI
- Page 31 and 32: FILOZOFSKI FAKULTET
- Page 33 and 34: Znanstveni doprinos doktorskog rada
- Page 35 and 36: Povjerenstvo za obranu doktorskog r
- Page 37 and 38: Znanstveni doprinos doktorskog rada
- Page 39 and 40: Znanstveni doprinos doktorskog rada
- Page 41: Mentorica doktorskog rada pristupni
- Page 44 and 45: 44 gra|evinski fakultet ivanka neti
- Page 47 and 48: MEDICINSKI FAKULTET 47
- Page 49 and 50: Mentor doktorskog rada pristupnika
- Page 51 and 52: Doktorski je rad obranjen 20. rujna
- Page 53 and 54: Doktorski je rad obranjen 21. travn
- Page 55 and 56: Znanstveni doprinos doktorskog rada
- Page 57 and 58: Doktorski je rad obranjen 29. listo
- Page 59 and 60: Znanstveni doprinos doktorskog rada
- Page 61 and 62: u Osijeku, i prof. dr. sc. Marija P
- Page 63 and 64: Doktorski je rad obranjen 7. svibnj
- Page 65 and 66: Znanstveni doprinos doktorskog rada
- Page 67: Znanstveni doprinos doktorskog rada
- Page 72 and 73: 72 POLJOPRIVREDNI fakultet dra`en d
- Page 74 and 75: 74 POLJOPRIVREDNI fakultet krunosla
- Page 76 and 77: 76 POLJOPRIVREDNI fakultet ivana ma
- Page 78 and 79: 78 POLJOPRIVREDNI fakultet nata{a p
- Page 80 and 81: 80 POLJOPRIVREDNI fakultet brigita
- Page 82 and 83: 82 POLJOPRIVREDNI fakultet robert s
- Page 84 and 85: 84 POLJOPRIVREDNI fakultet brankica
- Page 86 and 87: 86 POLJOPRIVREDNI fakultet nikica {
- Page 88 and 89: 88 POLJOPRIVREDNI fakultet dragutin
- Page 90 and 91: 90 POLJOPRIVREDNI fakultet `elimir
- Page 92 and 93: 92 POLJOPRIVREDNI fakultet elda vit
- Page 94 and 95: proizvodnje i zaštite. Slijedi je
- Page 96 and 97: 96 pravni fakultet mato pali} Mato
- Page 98 and 99: 98 pravni fakultet ivana tucak Ivan
- Page 100 and 101: 100 pravni fakultet davor brun~i} D
- Page 102 and 103: odgovarajuće razine decentralizaci
- Page 104 and 105: 104 prehrambeno-tehnolo{ki fakultet
- Page 106 and 107: 106 prehrambeno-tehnolo{ki fakultet
- Page 108 and 109: 108 prehrambeno-tehnolo{ki fakultet
- Page 111 and 112: STROJARSKI FAKULTET 111
- Page 113 and 114: Doktorski je rad obranjen 12. ožuj
- Page 115 and 116: Doktorski je rad obranjen 7. svibnj
- Page 117 and 118: Doktorski je rad obranjen 14. srpnj
- Page 119: Pero Raos, redoviti profesor Stroja
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom "Procjena genetskih razlika srodnih linija u<br />
proizvodnji hibridnog sjemena kukuruza" dr. sc. <strong>Josipa</strong> Brkića<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana<br />
bilinogojstvo<br />
Danas se u proizvodnji sjemena dvolinijskih hibrida često događa da neki hibridi, inače visokoga<br />
genetskog potencijala rodnosti, budu odbačeni zbog niskih prinosa sjemenskog roditelja. Uvođenjem<br />
sestrinskih križanaca u proizvodnju sjemena dolazi do izvjesne promjene u genetskoj<br />
strukturi hibrida, što zbog heterotičnog efek<strong>ta</strong> rezultira većim prinosom sjemena u odnosu na<br />
čistu liniju.<br />
Cilj ovoga doktorskog rada u osnovi je detekcija i procjena vrijednosti sestrinskih križanaca (sister<br />
cross), koji osiguravaju veće prinose sjemena, a da to značajno ne utječe na promjenu fenotipa F1 generacije trolinijskog hibrida (threeway cross) u odnosu na čisti dvolinijski hibrid (single cross).<br />
U oplemenjivanju, a napose u sjemenarstvu kukuruza, korištenje rezul<strong>ta</strong><strong>ta</strong> ovog rada nameće se<br />
kao nužnost ili kao nadopuna osnovnog programa oplemenjivanja, a to je stvaranje dvolinijskih<br />
hibrida. Prioritet u oplemenjivanju kukuruza i dalje je stvoriti superioran dvolinijski hibrid, međutim<br />
isto <strong>ta</strong>ko treba stvarati trolinijske križance sestrinkih linija koji uz značajno manja ulaganja<br />
mogu dati dobre rezul<strong>ta</strong>te u proizvodnji sjemena, što se sve više nameće kao nužna potreba.<br />
71
Change language