31. promocija doktora znanosti sveu^ili[ta josipa - Sveučilište Josipa ...
31. promocija doktora znanosti sveu^ili[ta josipa - Sveučilište Josipa ...
31. promocija doktora znanosti sveu^ili[ta josipa - Sveučilište Josipa ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
dimir Mikuličić, redoviti profesor Fakulte<strong>ta</strong> elektrotehnike i računarstva Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu, prof.<br />
dr. sc. Marinko Stojkov, izvanredni profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, i prof. dr. sc.<br />
Lajos Jozsa, izvanredni profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 13. srpnja 2010. godine na Elektrotehničkome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Pouzdanost sus<strong>ta</strong>va proizvodnje električne<br />
energije u tržišnim uvjetima’’ dr. sc. Predraga Marića<br />
Znanstveno područje tehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje elektrotehnika, znanstvena grana<br />
elektroenergetika<br />
Sadržaj doktorskog rada poveznica je proračuna pouzdanosti EES-a i suvremenoga koncep<strong>ta</strong><br />
tržiš<strong>ta</strong> električne energije. Jedan od znanstvenih doprinosa doktorskog rada jest određenje primjerenog<br />
broja s<strong>ta</strong>nja koja su dos<strong>ta</strong>tna za model pouzdanosti generatora u termoelektranama<br />
u uvjetima suvremenog tržiš<strong>ta</strong> električne energije, za čiju je realizaciju autor razvio vlastitu aplikaciju<br />
u programskome jeziku C++. Za razliku od komercijalnih ala<strong>ta</strong>, autorova aplikacija ima<br />
mogućnost modeliranja pouzdanosti generatora s proizvoljnim brojem s<strong>ta</strong>nja što je <strong>ta</strong>kođer<br />
doprinos <strong>znanosti</strong>. U doktorskom radu su prikazane važne veličina na tržištu električne energije<br />
kao što su dobit proizvođača kod isporuke električne energije prema fi zičkom i prema fi nancijskom<br />
ugovoru, dobit dobavljača, idealna dobit kao i najmanja dobit kod bilateralnog ugovaranja.<br />
Primijenjena je sekvencijalna Monte Carlo simulacija i razvijeni su modeli i prikazane relacije za<br />
procjenu rizika i dobiti bilateralnog ugovaranja s obzirom na model pouzdanosti proizvodnih<br />
kapacite<strong>ta</strong> s više s<strong>ta</strong>nja. Za provedbu sekvencijalne Monte Carlo simulacije autor je razvio vlastitu<br />
aplikaciju u programskome jeziku C++, a prednost te aplikacije prema komercijalnim alatima,<br />
ujedno i doprinos <strong>znanosti</strong> jest sekvencijalna Monte Carlo simulacija komponenti modeliranih<br />
s neograničenim brojem s<strong>ta</strong>nja. U doktorskom se radu došlo do spoznaje da fi nancijska dobit<br />
ili gubi<strong>ta</strong>k odnosno rizik proizvođača električne energije ovisi o trajanju pojedinog s<strong>ta</strong>nja generatora<br />
unu<strong>ta</strong>r promatranog razdoblja, što je iskazano težinskom funkcijom. Ova je funkcija je<br />
prirodna i intuitivna, iskazuje klasifi kaciju vremena boravka s<strong>ta</strong>njima komponente. S obzirom na<br />
ovu klasifi kaciju, izvršena je evaluacija s<strong>ta</strong>nja te su uvedene i funkcije rizika, funkcije dobiti od<br />
prodaje električne energije, rashoda i ekvivalen<strong>ta</strong> dobiti svih s<strong>ta</strong>nja. Prema uvedenim funkcijama<br />
određene su strategije bilateralnog ugovaranja koje se temelje na dvama osnovnim scenarijima:<br />
scenariju kons<strong>ta</strong>ntne isporuke uz promjenjivu cijenu MWh proizvedene električne energije po<br />
kvar<strong>ta</strong>lima i scenariju kons<strong>ta</strong>ntne cijene i promjenjive isporuke električne energije po godišnjim<br />
kvar<strong>ta</strong>lima. Spomenute funkcije i strategije poseban su doprinos ovoga doktorskog rada.<br />
25