31. promocija doktora znanosti sveu^ili[ta josipa - Sveučilište Josipa ...
31. promocija doktora znanosti sveu^ili[ta josipa - Sveučilište Josipa ... 31. promocija doktora znanosti sveu^ili[ta josipa - Sveučilište Josipa ...
100 pravni fakultet davor brun~i} Davor Brunčić rođen je 15. studenoga 1949. godine u Garčinu, Republika Hrvatska. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1973. Akademski stupanj magistra znanosti postigao je na Pravnom fakultetu u Osijeku 1995. godine nakon završenih poslijediplomskih magistarskih studija u Zagrebu i Osijeku obranom rada “Sustavni pristup županijskom ustrojstvu u Republici Hrvatskoj s primjenom na Županiju osječko-baranjsku”. Doktorirao je na istom fakultetu 2010. godine obranom rada “Oblikovanje srednjeg stupnja upravnog ustrojstva Republike Hrvatske u svjetlu iskustava suvremenih europskih država”. Nakon rada na pravnim poslovima u IPK-u Osijek (1973-1976), prelazi na rad u Općinu Osijek, gdje u Tajništvu skupštine u razdoblju 1976.-1993. obavlja niz odgovornih stručnih poslova (šef kabineta predsjednika Skupštine, tajnik Izvršnog vijeća, predsjednik Društvenog savjeta za društvenopolitički sistem i dr.). Tijekom Domovinskog rata preuzima dužnost tajnika ratnog Izvršnog vijeća Općinske skupštine Osijek. Godine 1993. izabran je na dužnost tajnika Osječko-baranjske županije, koju i danas obnaša. Tijekom procesa reintegracije područja pod upravom UNTAES u ustavno-pravni sustav Republike Hrvatske (1996-1997) voditelj je hrvatskog dijela Provedbenog odbora UNTAES za civilnu upravu. Godinama u radnim sredinama predvodi stručne radne i projektne timove u području prava, uprave, izgradnje informacijskog sustava i informatizacije i dr. U tim okvirima autor je niza stručnih studija i projekata vezanih uz razvoj upravnog sustava i sustava upravljanja lokalnom i područnom samoupravom. Kao član tima odnosno istraživač sudjeluje u projektima Pravnog fakulteta u Osijeku i Hrvatskoga pravnog centra u Zagrebu. Član je Povjerenstva za decentralizaciju Vlade Republike Hrvatske (2004/2007) i Radne skupine za decentralizaciju i teritorijalni preustroj Vlade Republike Hrvatske (2010.-) Svoja znanja i iskustva iz područja prekogranične suradnje kao predavač prenosi u okviru Poslijediplomskoga specijalističkog studija “Upravljanje razvojem lokalne i regionalne samouprave” Pravnog fakulteta u Osijeku. Suorganizator je i izlagač na nizu znanstvenih i stručnih skupova, priređivač i urednik niza stručnih publikacija. Autor je preko 30 znanstvenih i stručnih radova iz područja prava,
uprave, međunarodnih odnosa, povijesti i dr. publiciranih u znanstvenim i stručnim časopisima, zbornicima radova ili samostalnim knjigama. Mentor doktorskog rada pristupnika DAVORA BRUNČIĆA pod naslovom: OBLIKOVANJE SREDNJEG STUPNJA UPRAVNOG USTROJSTVA REPUBLIKE HRVATSKE U SVJETLU ISKUSTAVA SUVREMENIH EUROPSKIH DRŽAVA jest prof. dr. sc. Zvonimir Lauc, redoviti profesor Pravnoga fakulteta u Osijeku. Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sastavu: prof. dr. sc. Branko Smerdel, redoviti profesor Pravnoga fakulteta u Zagrebu, predsjednik, te: prof. dr. sc. Zvonimir Lauc, redoviti profesor Pravnoga fakulteta u Osijeku i prof. dr. sc. Stipe Ivanda, izvanredni profesor Pravnoga fakulteta u Osijeku, kao članovi Povjerenstva. Doktorski je rad obranjen 6. srpnja 2010. godine na Pravnome fakultetu u Osijeku. Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Oblikovanje srednjeg stupnja upravnog ustrojstva Republike Hrvatske u svjetlu iskustava suvremenih europskih država” dr. sc. Davora Brunčića Znanstveno područje društvene znanosti, znanstveno polje prava, znanstvena grana ustavno pravo Rad ima ukupno 477 stranice, sadržajno podijeljene u devet glavnih dijelova (poglavlja). U tekstu doktorskog rada ima 879 bilježaka (podrubnih nota), 16 tablica i 5 slika. Popis literature obuhvaća 291 autorsku bibliografsku jedinicu te 24 studije Vijeća Europe. Jedno od najprisutnijih i ključnih pitanja organizacije države i njezina administrativno-teritorijalnog ustrojstva jest pitanje stupnjeva teritorijalnih jedinica, njihova položaja i uloge u tom ustrojstvu, funkcija koje izvršava i odnosa koji se u svezi s tim uspostavljaju između različitih razina teritorijalne organizacije. Gdje se, tako promatrajući, nalazi hrvatska županija između opredjeljenja ka retradicionalizaciji i/ili suvremenoj razini prema europskim standardima? Iz toga slijedi tvrdnja da temeljna namjera ovoga rada nije samo spoznavanje i objašnjenje do sada izgrađenoga normativnog modela teritorijalne (samo)uprave u Hrvatskoj, već valorizacija odrednica jednog od značajnih novih pravnih instituta - županije, radi uočavanja njegovih razvojnih potencijala odnosno optimalnog puta njegova daljnjeg razvitka. U tom okviru dan je originalni tablični prikaz svih razina teritorijalne (samo)uprave gotovo svih europskih zemalja različitoga pravnog i samoupravnog statusa te izvršena klasifi kacija srednje razine tih jedinica. Iz komparativne analize uočava se suptilnost ove materije, koja je sve manje hard-law, a sve više soft-law, gdje do izražja dolazi iznalaženje prave mjere između “bottom up” i “top down” pristupa u novoj paradigmi autopoietskog oblikovanja. Može se reći da je svaka država koja se opredijelila za prijenos ovlasti regijama uspostavila svoj vlastiti sustav. Stoga danas postoji toliko tipova regionalnih modela u EU koliko ima država koje su se uputile ovim putem. To upućuje na zaključak da regionalizacija mora biti institucionalni pristup usmjeren defi niranju 101
- Page 49 and 50: Mentor doktorskog rada pristupnika
- Page 51 and 52: Doktorski je rad obranjen 20. rujna
- Page 53 and 54: Doktorski je rad obranjen 21. travn
- Page 55 and 56: Znanstveni doprinos doktorskog rada
- Page 57 and 58: Doktorski je rad obranjen 29. listo
- Page 59 and 60: Znanstveni doprinos doktorskog rada
- Page 61 and 62: u Osijeku, i prof. dr. sc. Marija P
- Page 63 and 64: Doktorski je rad obranjen 7. svibnj
- Page 65 and 66: Znanstveni doprinos doktorskog rada
- Page 67: Znanstveni doprinos doktorskog rada
- Page 70 and 71: 70 POLJOPRIVREDNI fakultet JOSIP BR
- Page 72 and 73: 72 POLJOPRIVREDNI fakultet dra`en d
- Page 74 and 75: 74 POLJOPRIVREDNI fakultet krunosla
- Page 76 and 77: 76 POLJOPRIVREDNI fakultet ivana ma
- Page 78 and 79: 78 POLJOPRIVREDNI fakultet nata{a p
- Page 80 and 81: 80 POLJOPRIVREDNI fakultet brigita
- Page 82 and 83: 82 POLJOPRIVREDNI fakultet robert s
- Page 84 and 85: 84 POLJOPRIVREDNI fakultet brankica
- Page 86 and 87: 86 POLJOPRIVREDNI fakultet nikica {
- Page 88 and 89: 88 POLJOPRIVREDNI fakultet dragutin
- Page 90 and 91: 90 POLJOPRIVREDNI fakultet `elimir
- Page 92 and 93: 92 POLJOPRIVREDNI fakultet elda vit
- Page 94 and 95: proizvodnje i zaštite. Slijedi je
- Page 96 and 97: 96 pravni fakultet mato pali} Mato
- Page 98 and 99: 98 pravni fakultet ivana tucak Ivan
- Page 102 and 103: odgovarajuće razine decentralizaci
- Page 104 and 105: 104 prehrambeno-tehnolo{ki fakultet
- Page 106 and 107: 106 prehrambeno-tehnolo{ki fakultet
- Page 108 and 109: 108 prehrambeno-tehnolo{ki fakultet
- Page 111 and 112: STROJARSKI FAKULTET 111
- Page 113 and 114: Doktorski je rad obranjen 12. ožuj
- Page 115 and 116: Doktorski je rad obranjen 7. svibnj
- Page 117 and 118: Doktorski je rad obranjen 14. srpnj
- Page 119: Pero Raos, redoviti profesor Stroja
- Page 122 and 123: 122 sveu~ili{te josipa jurja stross
- Page 124 and 125: 124 sveu~ili{te josipa jurja stross
uprave, međunarodnih odnosa, povijesti i dr. publiciranih u znanstvenim i stručnim časopisima,<br />
zbornicima radova ili samos<strong>ta</strong>lnim knjigama.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika DAVORA BRUNČIĆA pod naslovom: OBLIKOVANJE SREDNJEG<br />
STUPNJA UPRAVNOG USTROJSTVA REPUBLIKE HRVATSKE U SVJETLU ISKUSTAVA SUVREMENIH EUROPSKIH<br />
DRŽAVA jest prof. dr. sc. Zvonimir Lauc, redoviti profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Branko Smerdel, redoviti profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, predsjednik, te: prof. dr.<br />
sc. Zvonimir Lauc, redoviti profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku i prof. dr. sc. Stipe Ivanda, izvanredni<br />
profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 6. srpnja 2010. godine na Pravnome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Oblikovanje srednjeg stupnja upravnog<br />
ustrojstva Republike Hrvatske u svjetlu iskus<strong>ta</strong>va suvremenih europskih država”<br />
dr. sc. Davora Brunčića<br />
Znanstveno područje društvene <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje prava, znanstvena grana us<strong>ta</strong>vno<br />
pravo<br />
Rad ima ukupno 477 stranice, sadržajno podijeljene u devet glavnih dijelova (poglavlja). U tekstu<br />
doktorskog rada ima 879 bilježaka (podrubnih no<strong>ta</strong>), 16 <strong>ta</strong>blica i 5 slika. Popis literature obuhvaća<br />
291 autorsku bibliografsku jedinicu te 24 studije Vijeća Europe. Jedno od najprisutnijih i ključnih<br />
pi<strong>ta</strong>nja organizacije države i njezina administrativno-teritorijalnog ustrojstva jest pi<strong>ta</strong>nje stupnjeva<br />
teritorijalnih jedinica, njihova položaja i uloge u tom ustrojstvu, funkcija koje izvršava i odnosa koji<br />
se u svezi s tim uspos<strong>ta</strong>vljaju između različitih razina teritorijalne organizacije. Gdje se, <strong>ta</strong>ko promatrajući,<br />
nalazi hrvatska županija između opredjeljenja ka retradicionalizaciji i/ili suvremenoj razini<br />
prema europskim s<strong>ta</strong>ndardima? Iz toga slijedi tvrdnja da temeljna namjera ovoga rada nije samo<br />
spoznavanje i objašnjenje do sada izgrađenoga normativnog modela teritorijalne (samo)uprave u<br />
Hrvatskoj, već valorizacija odrednica jednog od značajnih novih pravnih institu<strong>ta</strong> - županije, radi<br />
uočavanja njegovih razvojnih potencijala odnosno optimalnog pu<strong>ta</strong> njegova daljnjeg razvitka.<br />
U tom okviru dan je originalni <strong>ta</strong>blični prikaz svih razina teritorijalne (samo)uprave gotovo svih europskih<br />
zemalja različitoga pravnog i samoupravnog s<strong>ta</strong>tusa te izvršena klasifi kacija srednje razine<br />
tih jedinica. Iz komparativne analize uočava se suptilnost ove materije, koja je sve manje hard-law,<br />
a sve više soft-law, gdje do izražja dolazi iznalaženje prave mjere između “bottom up” i “top down”<br />
pristupa u novoj paradigmi autopoietskog oblikovanja. Može se reći da je svaka država koja se<br />
opredijelila za prijenos ovlasti regijama uspos<strong>ta</strong>vila svoj vlastiti sus<strong>ta</strong>v. Stoga danas postoji toliko<br />
tipova regionalnih modela u EU koliko ima država koje su se uputile ovim putem.<br />
To upućuje na zaključak da regionalizacija mora biti institucionalni pristup usmjeren defi niranju<br />
101
Change language