31. promocija doktora znanosti sveu^ili[ta josipa - Sveučilište Josipa ...
31. promocija doktora znanosti sveu^ili[ta josipa - Sveučilište Josipa ...
31. promocija doktora znanosti sveu^ili[ta josipa - Sveučilište Josipa ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>31.</strong> PROMOCIJA DOKTORA ZNANOSTI<br />
SVEU^ILI[TA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU<br />
Osijek, 2010.
Izdavač<br />
<strong>Sveučilište</strong> <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera u Osijeku<br />
Za izdavača<br />
Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, rektorica Sveučiliš<strong>ta</strong><br />
Glavni i odgovorni urednik<br />
Prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, rektorica Sveučiliš<strong>ta</strong><br />
Lektor<br />
Prof. dr. sc. Ivan Jurčević<br />
Pripremila<br />
Mr. sc. Dragica Steindl<br />
Grafi čki urednik<br />
Krešimir Rezo, graf. ing.<br />
Priprema i tisak<br />
Grafi ka, Osijek<br />
CIP zapis dostupan u računalnom ka<strong>ta</strong>logu Gradske i<br />
sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem 121209069
RIJEČ REKTORICE<br />
SVEUČILIŠTA<br />
Poštovani či<strong>ta</strong>telji,<br />
Pred vama je publikacija <strong>31.</strong> promocije <strong>doktora</strong> <strong>znanosti</strong> Sveučiliš<strong>ta</strong> <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera u Osijeku,<br />
u kojoj su prikazani <strong>doktora</strong>ndi i znanstveni doprinosi njihovih doktorskih radova.<br />
Na osječkome Sveučilištu tijekom njegova 35-godišnjeg postojanja promovirano je 360 <strong>doktora</strong> <strong>znanosti</strong>.<br />
Ovogodišnjom će promocijom biti promovirano 50 <strong>doktora</strong> <strong>znanosti</strong> iz područja prirodnih <strong>znanosti</strong>,<br />
tehničkih <strong>znanosti</strong>, biomedicine i zdravstva, biotehničkih, društvenih i humanističkih <strong>znanosti</strong>.<br />
Ljudski su potencijali temelj opstojnosti i nezaobilazna osnovica planiranja budućnosti sredine u kojoj<br />
živimo i djelujemo.<br />
Zahvaljujući snazi duha i plemenitim činima koji povezuju znanstvenike, nas<strong>ta</strong>vnike, studente, te<br />
njihovu entuzijazmu i požrtvovnosti, osječko se <strong>Sveučilište</strong> sus<strong>ta</strong>vno razvija, te stoga s ponosom<br />
možemo is<strong>ta</strong>knuti da akademsku zajednicu danas čini preko 22.000 članova.<br />
Znanost ima četiri temeljne vrijednosti: izvor je znanja, pridonosi općemu blagos<strong>ta</strong>nju i sigurnosti<br />
u svakodnevnome životu, dio je kulture jednoga naroda i ključna sas<strong>ta</strong>vnica visokoobrazovnoga<br />
sus<strong>ta</strong>va, a znanstvenik svoja znanje i iskustva prilaže u riznicu cjelokupnoga duhovnog bogatstva<br />
čovječanstva.<br />
<strong>Sveučilište</strong> <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera u Osijeku uspješno povezuje znanstvenoistraživačku i nas<strong>ta</strong>vnu<br />
djelatnost, razvija znanost i struku, priprema studente za obavljanje profesionalnih djelatnosti primjenom<br />
najnovijih znanstvenih metoda, te obrazuje podmladak koji će aktivno sudjelovati u ostvarivanju<br />
društvenih i gospodarskih interesa.<br />
Ovom prigodom posebno zahvaljujem mentorima koji su svoja znanja i iskustva nesebično podijelili s<br />
našim <strong>doktora</strong>ndima i bili im potpora tijekom njihova znanstvenoistraživačkoga rada.<br />
<strong>Sveučilište</strong> kao sas<strong>ta</strong>vni dio akademske zajednice temelji se na dva važna čimbenika: kakvoći ljudskih<br />
i materijalnih potencijala, te kvaliteti suradnje i partnerstva s članovima međunarodne akademske<br />
zajednice.<br />
Stoga s ponosom želim is<strong>ta</strong>knuti da osječko <strong>Sveučilište</strong> u svojoj sintezi kvantitete i kvalitete preds<strong>ta</strong>vlja<br />
nepotrošivu vrijednost našeg optimizma, jamstvo znanstvenoga, stručnog i intelektualnog napretka,<br />
poticaj kulturnog i gospodarskog razvitka, te uvjet uključivanja u moderne europske sus<strong>ta</strong>ve visokog<br />
obrazovanja uz očuvanje svoje posebnosti i identite<strong>ta</strong>.<br />
3
Kazalo<br />
PREGLED DOKTORA ZNANOSTI I ZNANSTVENIH DOPRINOSA DOKTORSKIH RADOVA NA<br />
ZNANSTVENO-NASTAVNIM SASTAVNICAMA SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSMAYERA<br />
U OSIJEKU U AKADEMSKOJ 2010./2011. GODINI<br />
Ekonomski fakultet ............................................................................................................................................................7<br />
Elektrotehnički fakultet .................................................................................................................................................17<br />
Filozofski fakultet .............................................................................................................................................................31<br />
Građevinski fakultet .......................................................................................................................................................43<br />
Medicinski fakultet .........................................................................................................................................................47<br />
Poljoprivredni fakultet...................................................................................................................................................69<br />
Pravni fakultet ...................................................................................................................................................................95<br />
Prehrambeno-tehnološki fakultet ........................................................................................................................ 103<br />
Strojarski fakultet .......................................................................................................................................................... 111<br />
<strong>Sveučilište</strong> <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera u Osijeku ............................................................................................. 121<br />
5
EKONOMSKI<br />
FAKULTET<br />
7
8<br />
ekonomski fakultet<br />
Boris CrnkovI]<br />
Boris Crnković rođen je 4. ožujka 1978. godine u Berlinu, u Saveznoj Republici Njemačkoj. Osnovnu<br />
školu i Opću gimnaziju završio je u Osijeku, gdje je 2001. diplomirao na Ekonomskome fakultetu.<br />
Na poslijediplomskome znanstvenom studiju “Management” na Ekonomskome fakultetu u<br />
Osijeku magistrirao je 2005. godine. Od 2002. zaposlen je na Ekonomskome fakultetu u Osijeku<br />
kao asistent pri Katedri za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju. Sudjeluje u izvođenju nas<strong>ta</strong>ve<br />
iz predme<strong>ta</strong> “Počela ekonomije” (preddiplomski studij), “Osnove ekonomske teorije” (stručni<br />
studij) i “Primijenjena mikroekonomija” (diplomski studij) na Ekonomskome fakultetu u Osijeku.<br />
Samos<strong>ta</strong>lno i u suautorstvu objavio je 32 znanstvena rada, sudjelovao je na više domaćih i međunarodnih<br />
konferencija, a u više navra<strong>ta</strong> bio je na studijskim boravcima u inozemstvu. Aktivan je<br />
suradnik na znanstvenim projektima “Utjecaj sporazuma o s<strong>ta</strong>bilizaciji i pridruživanju Republike<br />
Hrvatske Europskoj uniji na gospodarstvo istočne Hrvatske” (2002. – 2006.) i “Regionalno sveučilište”<br />
(2006.-).<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika BORISA CRNKOVIĆA pod naslovom: UTJECAJ PRIVATIZACIJE NA<br />
POSLOVANJE PODUZEĆA U REPUBLICI HRVATSKOJ jest prof. dr. sc. Ivan Ferenčak, redoviti profesor Ekonomskoga<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskoga rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Branko Novak, redoviti profesor Ekonomskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik, te: prof.<br />
dr. sc. Vinko Barić, redoviti profesor Ekonomskoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, i prof. dr. sc. Ivan Ferenčak,<br />
redoviti profesor Ekonomskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 27. kolovoza 2010. godine na Ekonomskome fakultetu u Osijeku.
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Utjecaj privatizacije na<br />
poslovanje poduzeća u Republici Hrvatskoj” dr. sc. Borisa Crnkovića<br />
Znanstveno područje društvenih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje ekonomija, znanstvena grana opća<br />
ekonomija<br />
Dr. sc. Boris Crnković u svome doktorskom radu istražuje vrlo aktualnu tematiku privatizacije i<br />
njezinih učinaka na poslovanje privatiziranih poduzeća. Naime, tijekom posljednjih desetljeća<br />
dogodile su se značajne promjene u percepciji legitimne uloge države u raznim ekonomskim<br />
aktivnostima, a privatizacija je pos<strong>ta</strong>la jedna od središnjih osobina ekonomskih politika, kako<br />
razvijenih zemalja, <strong>ta</strong>ko i zemalja u razvoju. Sveobuhvatni i sistematizirani prikaz dosadašnjih<br />
teorijskih znanja o pojmu privatizacije jedan je od temeljnih znanstvenih doprinosa ove doktorske<br />
diser<strong>ta</strong>cije. Nadalje, znanstveni doprinos proizlazi i iz analize dosadašnjih teorijskih znanja i<br />
empirijskih istraživanja o relativnoj uspješnosti državnog i privatnog vlasništva, te utjecaja privatizacije<br />
na poslovanje poduzeća. U radu se primjenom odgovarajućih znanstvenih metoda<br />
analizira i vrednuje cjelokupni proces privatizacije u Republici Hrvatskoj, a empirijsko istraživanje<br />
koje je primjenom odgovarajućih ekonometrijskih metoda provedeno na uzorku privatiziranih<br />
poduzeća u Republici Hrvatskoj značajan je znanstveni doprinos, u akademskim krugovima vrlo<br />
aktualnoj, raspravi o učinkovitosti privatnog vlasništva u odnosu na državno. Doktorski rad dr. sc.<br />
Borisa Crnkovića preds<strong>ta</strong>vlja i kvalitetnu bazu znanja kreatorima politike i procesa privatizacije<br />
u Republici Hrvatskoj koja je od iznimnog značenja jer Hrvatskoj tek predstoje mnoge velike<br />
privatizacije.<br />
9
10<br />
ekonomski fakultet<br />
Ivica ^ulo<br />
Ivica Čulo rođen je 7. siječnja 1953. u Doljanovcima u Požeško-slavonskoj županiji. Nakon završene<br />
osnovne škole u Velikoj i Gimnazije u Požegi diplomirao je 1977. na Ekonomskome fakultetu u<br />
Zagrebu smjer Tržišno poslovanje. Poslijediplomski specijalistički studij Revizija završio je 2001.<br />
na Ekonomskome fakultetu u Zagrebu obranom teme “Financiranje jedinica lokalne samouprave<br />
i uprave”, a znanstveni poslijediplomski studij Financije i bankarstvo završio je na Ekonomskome<br />
fakultetu u Osijeku 2008. obranom teme pod nazivom “Sus<strong>ta</strong>v fi nanciranja lokalne samouprave<br />
u Republici Hrvatskoj”. Radio je u: Zavodu za društveno-ekonomski razvoj općine Požega (stručni<br />
suradnik i savjetnik), Kreditnoj banci (rukovoditelj plasmana i razvoja), Ugostiteljstvu i turizmu<br />
(direktor), Hrvatskoj lutriji (koordinator), HAK-u (rukovoditelj), Uredu za prosvjetu, kulturu, informiranje,<br />
šport i tehničku kulturu (pročelnik), a od 1996. do danas u Državnom uredu za reviziju<br />
(pročelnik). Objavio je tri knjige samos<strong>ta</strong>lno i u suautorstvu te brojne stručne i znanstvene radove.<br />
Sudionik je stručnih i znanstvenih seminara i javnih predavanja.<br />
Posjeduje certifi kat: ovlaštenoga državnog revizora, ovlaštenog revizora (komercijalna revizija),<br />
s<strong>ta</strong>lni sudski vješ<strong>ta</strong>k, obavljanje “Financijske revizije”, obavljanje “Revizije učinkovitosti”. Voditelj<br />
je podružnice Hrvatskoga društva sudskih vješ<strong>ta</strong>ka za područje Županijskih sudova Požega -<br />
Slavonski Brod. U naslovnom zvanju viši predavač na Veleučilištu je izvodio nas<strong>ta</strong>vu i bio mentor<br />
na više od 100 završnih radova.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika IVICE ČULE pod naslovom: FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA LO-<br />
KALNIH RAZINA jest prof. dr. sc. Vladimir Srb, professor emeritus i redoviti profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong><br />
u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Branimir Marković, redoviti profesor Ekonomskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik, te:
prof. dr. sc. Vladimir Srb, professor emeritus i redoviti profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof.<br />
dr. sc. Luka Crnković, redoviti profesor Ekonomskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 2. srpnja 2010. godine na Ekonomskome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Financiranje javnih potreba<br />
lokalnih razina” dr. sc. Ivice Čule<br />
Znanstveno područje društvenih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje ekonomija, znanstvena grana fi -<br />
nancije<br />
Doktorski rad pristupnika Ivice Čule prirodni je slijed njegova dugogodišnjeg istraživačkog interesa<br />
analiziranja i prosuđivanja sus<strong>ta</strong>va funkcioniranja i fi nanciranja javnih potreba lokalnih<br />
razina. Analizom teorijske osnovice, institucionalnog okvira, aktualne prakse i na osnovi široko<br />
koncipirane i provedene vlastite analize, korištenjem primjerene metodologije istraživanja, pristupnik<br />
je istražio i prikazao sus<strong>ta</strong>v fi nanciranja javnih potreba lokalnih razina te je na temelju<br />
rezul<strong>ta</strong><strong>ta</strong> empirijske i komparativne analize predložio mjere za dogradnju tog sus<strong>ta</strong>va.<br />
Svi navedeni zaključci znanstveno su utemeljeni i obrazloženi sus<strong>ta</strong>vnim istraživanjem i analizom<br />
funkcioniranja i fi nanciranja javnih potreba lokalnih i područnih razina vlasti te njihovih relevantnih<br />
socioekonomskih pokazatelja. Posebnu vrijednost imaju usporedni prikazi kvanti<strong>ta</strong>tivnih i<br />
kvali<strong>ta</strong>tivnih pokazatelja u neprekinutim vremenskim nizovima, između pojedinih lokalnih razina<br />
i unu<strong>ta</strong>r njih, osobito u odnosu na njihove socioekonomske mogućnosti. Doktorska diser<strong>ta</strong>cija je<br />
izvorni znanstveni rad u kojem izvedeni zaključci pokazuju znanstveno fundirane istine, suprotno<br />
paušalnim ocjenama i u tome je znanstveni doprinos hrvatskoj fi nancijskoj <strong>znanosti</strong> kako na<br />
području teorijske, <strong>ta</strong>ko i praktične primjene.<br />
11
12<br />
ekonomski fakultet<br />
NIKOLA KARAMARKO<br />
Nikola Karamarko rođen je 18. studenoga 1953. godine u Zadru. Ugostiteljsku školu završio je<br />
1971., Hotelijersku školu 1974. u Zagrebu, a diplomirao je na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji<br />
smjer Hotelijerstvo 1988. godine. Poslijediplomski znanstveni studij “Upravljanje kvalitetom u hotelijerstvu<br />
i turizmu” završio je 2003. na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment Opatija.<br />
Od 1971. godine radi u hotelsko-trgovačkom poduzeću “Brodokomerc” Rijeka, a od 1977. do<br />
1996. generalni je direktor Grand hotela Adriatic i Opatijskoga kongresnog centra.<br />
Od 1996. do 1998. godine radi kao direktor operacija u međunarodnoj management tvrtki - Croatian<br />
Hotels and Resorts.<br />
Od 1998. do 2001. godine generalni je direktor i projekt manager u Ugo hoteli d.o.o. - Hotel Milenij<br />
Opatija. Od 2001. do 2003. je na funkciji generalnog direktora i predsjednika Uprave Liburnia<br />
Riviera Hoteli d.d. Opatija.<br />
Od 2003. godine, samos<strong>ta</strong>lni je konzul<strong>ta</strong>nt za hotelijerstvo i turizam, direktor vlastite tvrtke Karamarko<br />
Consulting d.o.o. Rijeka.<br />
Član je i osnivač stručnih i društvenih organizacija: Grupacija Konzul<strong>ta</strong>na<strong>ta</strong>, Udruga poslovnih<br />
savjetnika, CROMA, Hrvatsko udruženje hotelijera, međunarodni Ro<strong>ta</strong>ry club Rijeka.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika NIKOLE KARAMARKA pod naslovom: BRANDING UGOSTITELJSKO-<br />
TURISTIČKIH PROIZVODA KAO PREDUVJET KONKURENTNOSTI HRVATSKOGA TURIZMA jest prof. dr. sc. Drago<br />
Ružić, redoviti profesor Ekonomskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Marcel Meler, redoviti profesor Ekonomskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik, te: prof.<br />
dr. sc. Drago Ružić, redoviti profesor Ekonomskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr. sc. Vesna Vrtiprah,<br />
redovi<strong>ta</strong> profesorica Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučiliš<strong>ta</strong> u Dubrovniku, kao<br />
članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 8. prosinca 2009. godine na Ekonomskome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Branding ugostiteljsko - turističkih<br />
proizvoda kao preduvjet konkurentnosti hrvatskoga turizma”<br />
dr. sc. Nikole Karamarka<br />
Znanstveno područje društvenih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje ekonomija, znanstvena grana marketing<br />
Pristupnik je u svojoj diser<strong>ta</strong>ciji potvrdio temeljnu hipotezu svoga rada da uspos<strong>ta</strong>vljanjem marki<br />
ugostiteljskih proizvoda manageri mogu efi kasno utjecati na povećanje pojedinačne i ukupne<br />
tržišne konkurentnosti brandiranih proizvoda hrvatskog turizma i s njime povezanih subjeka<strong>ta</strong><br />
privatnog i javnog sektora.<br />
U svojoj diser<strong>ta</strong>ciji pristupnik je potvrdio i pomoćne hipoteze, kako slijedi:<br />
Veća konkurentnost i poslovni uspjeh europskih i svjetskih hotela temelji se na hotelskim brandovima<br />
kao na nematerijalnoj dodanoj imovini hotela.<br />
Ugostiteljska marka hotelskog branda kao posebna globalna i/ili izvorna marka proizvoda /<br />
usluge hotela, pos<strong>ta</strong>je sve više temeljni činitelj učinkovitijeg poslovanja suvremenih europskih<br />
hotela.<br />
Brandiranje ugostiteljskih proizvoda je s<strong>ta</strong>lni proces izgradnje jake emocionalne asocijacije na<br />
proizvod pomoću skupa elemena<strong>ta</strong>, kao što su ime proizvoda, znak, image, cijena, dizajn, i dr., a<br />
sve radi što jasnijeg prepoznavanja i razlikovanja proizvoda od os<strong>ta</strong>lih konkurentnih.<br />
Viša razina kvalitete marke ugostiteljskog branda daje veću učinkovitost proizvoda.<br />
Činitelji ugostiteljskog branda uspos<strong>ta</strong>vljenim s<strong>ta</strong>ndardima utječu na kvalitetu poslovnog uspjeha<br />
i poslovnu izvrsnost ugostiteljskog proizvoda.<br />
Ugostiteljski brand je uvijek “pogodba o paketu s<strong>ta</strong>ndardiziranih znanja”, bilo da se radi o pojedinačnim<br />
ili cjelovitim upravljačkim znanjima o proizvodu, koje je pretočeno u priručnike sa<br />
s<strong>ta</strong>ndardima o dobrom i poznatom iskustvu brandiranog proizvoda i organizacije.<br />
Brand Managament hotela je svakodobni činitelj kreativnog promišljanja marke ugostiteljskog<br />
proizvoda i dodavanja nematerijalne vrijednosti u brand proizvod / uslugu koje će mu osigurati<br />
premoć na tržištu, ali i pobuđivati asocijacije na <strong>ta</strong>j brandirani proizvod.<br />
Brand Manager hotela je s<strong>ta</strong>lni pratitelj trendova u hotelijerstvu na globalnoj razini, ali i potreba<br />
gostiju na određenom segmentu tržiš<strong>ta</strong>. To znači da brand manager hotela s<strong>ta</strong>lno kreira dodane<br />
vrijednosti koje će hotelski brand držati snažnim i jakim na tržištu i kao <strong>ta</strong>kav on je najvažniji<br />
činitelj inoviranja i razvoja branda.<br />
Lokalna sinergija branda, u proizvodu i organizaciji, i globalna sinergija lanca ili grupe interesno<br />
povezanih proizvoda i organizacija, osigurava i daje pojedinačnu i opću konkurentnost marke, te<br />
optimalno poslovanje uz minimalne troškove logističke podrške, rada, materijala, kapi<strong>ta</strong>la, i dr.<br />
13
14<br />
ekonomski fakultet<br />
SLAVKO VUKI]<br />
Slavko Vukić rođen je 4. veljače 1966. godine u Tolisi, u Bosni i Hercegovini. Poljoprivredni fakultet<br />
u Osijeku završio je 1995. godine, te 2007. godine Fakultet za poslovne i fi nancijske studije u<br />
Banjoj Luci i stekao zvanje diplomiranog ekonomis<strong>ta</strong> smjer fi nancije, bankarstvo i osiguranje.<br />
Poslijediplomski studij Management završio je 2005. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku<br />
te stekao akademski stupanj magistra <strong>znanosti</strong>. Prvo radno iskustvo stekao je u gospodarskim<br />
poduzećima MIPO Posavina u Orašju i “Pirija” d.o.o Tolisa radeći na komercijalnim i fi nancijskim<br />
poslovima. Poslije gospodarstva radno iskustvo stekao je u javnim fi nancijama u Poreznoj upravi<br />
Federacije Bosne i Hercegovine, radeći sedam i po godina na poslovima višega stručnog suradnika<br />
za poreze pravnih osoba za gospodarske subjekte općine Orašje i Domaljevac. Od listopada<br />
2005. godine zaposlen je u Zavodu zdravstvenog osiguranja Županije Posavske na mjestu<br />
zamjenika ravnatelja, a od 2006. godine do 2009. godine obnašao je i funkciju člana Upravnog<br />
vijeća Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine. Tijekom<br />
akademske 2006./2007. godine radio je na Ekonomskom fakultetu u Brčkom kao asistent - vanjski<br />
suradnik na predmetu “Poreski sistem i politika”.<br />
Objavio je pet znanstvenih i četiri stručna rada.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika SLAVKA VUKIĆA pod naslovom: SUSTAV FINANCIRANJA ZDRAV-<br />
STVENOG OSIGURANJA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE jest prof. dr. sc. Branimir Marković, redoviti<br />
profesor Ekonomskog fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Branko Matić, redoviti profesor Ekonomskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik, te: prof.<br />
dr. sc. Branimir Marković, redoviti profesor Ekonomskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr. sc. Rena<strong>ta</strong><br />
Perić, izvanredna profesorica Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 8. lipnja 2010. godine na Ekonomskome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Sus<strong>ta</strong>v fi nanciranja zdravstvenog<br />
osiguranja u Federaciji Bosne i Hercegovine” dr. sc. Slavka Vukića<br />
Znanstveno područje društvenih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje ekonomija, znanstvena grana fi -<br />
nancije.<br />
Znanstveni doprinos ovoga doktorskog rada proizlazi iz činjenice da je dokazano da je sus<strong>ta</strong>v<br />
doprinosa zdravstvenog osiguranja fragmentiran i neusporediv sa zemljama u okruženju i kao<br />
<strong>ta</strong>kav ne daje mogućnosti daljnjih reformi na mikro ekonomskoj razini putem uvođenja novih<br />
modela plaćanja zdravstvenih usluga, s obzirom na to da ovakve reforme najčešće i opredjeljuju<br />
postojeći makroekonomski okviri, utvrđeni kroz reforme izvora fi nanciranja.<br />
Pristupnik je predložio mješoviti sus<strong>ta</strong>v fi nanciranja zdravstvenog osiguranja; fi nanciran iz gospodarstva,<br />
proračuna i s<strong>ta</strong>novništva. Adekvatnim izmjenama zakonskih rješenja u okviru fi skalnog<br />
sus<strong>ta</strong>va u dijelu doprinosa zdravstvenog osiguranja, oblikovao bi se model fi skalnog izjednačavanja<br />
osnovica i stopa doprinosa. Primjenom ovog modela značajno su se poboljšali fi nancijski<br />
indikatori i stvorila fi skalna održivost. Očekivano, ovaj je doktorski rad u segmentu zdravstvenog<br />
sektora ukazao na primjereniji odnos prema strukturi izvora prihoda u zavodima zdravstvenog<br />
osiguranja, u skladu sa specifi čnostima društva.<br />
15
ELEKTROTEHNI^KI<br />
FAKULTET<br />
17
18<br />
ELEKTROTEHNI^KI fakultet<br />
ALFONZO BAUMGARTNER<br />
Alfonzo Baumgartner rođen je 3. svibnja 1975. godine u Doboju, u Bosni i Hercegovini. Nakon<br />
završene Gimnazije u Osijeku upisao je Elektrotehnički fakultet u Osijeku na kojem je diplomirao<br />
1999. godine.<br />
Zapošljava se na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku 1999. godine kao mlađi asistent. Odlazi<br />
na znanstveno usavršavanje na Max Planck institut za informatiku u Saarbrückenu, Njemačka,<br />
2002. godine. Završava MSc program i dobiva zvanje Master of Science in Computer Science<br />
2003. godine. Na Elektrotehničkome fakultetu u Osijeku priznaje mu se potpuna istovrijednost<br />
inozemne magis<strong>ta</strong>rske diplome, te 2004. godine stječe akademski stupanj magistra tehničkih<br />
<strong>znanosti</strong>, iz znanstvenog polja elektrotehnike. Iste godine nas<strong>ta</strong>vlja raditi na Elektrotehničkom<br />
fakultetu, Osijek u suradničkom zvanju asisten<strong>ta</strong>.<br />
Objavio je 3 rada u časopisima indeksiranim u Current Contens i SCI-E bazama, te više radova indeksiranih<br />
u drugim međunarodnim publikacijama. Sudjelovao je na 4 međunarodna kongresa.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika ALFONZA BAUMGARTNERA pod naslovom: DISTRIBUIRANI ALGO-<br />
RITAM RADNE FUNKCIJE S POMIČNIM PROZOROM ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA k POSLUŽITELJA jest prof. dr.<br />
sc. Željko Hocenski, redoviti profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Goran Martinović, izvanredni profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao predsjednik,<br />
te: prof. dr. sc. Robert Manger, redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkoga fakulte<strong>ta</strong> u<br />
Zagrebu, prof. dr. sc. Željko Hocenski, redoviti profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, prof.<br />
dr. sc. Rudolf Scitovski i prof. dr. sc. Dragan Jukić, redoviti profesori Odjela za matematiku, Sveučiliš<strong>ta</strong><br />
<strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 10. veljače 2010. godine na Elektrotehničkome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “ Distribuirani algori<strong>ta</strong>m radne funkcije s<br />
pomičnim prozorom za rješavanje problema k poslužitelja”<br />
dr. sc. Alfonza Baumgartnera<br />
Znanstveno područje tehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje računarstvo, znanstvena grana procesno<br />
računarstvo<br />
Ovaj doktorski rad predlaže i proučava novu varijantu on-line algoritma radne funkcije za rješavanje<br />
problema k-poslužitelja. Stoga se traži on-line algori<strong>ta</strong>m s ciljem da poslužuje zahtjeve<br />
kako oni dolaze i da minimizira ukupni trošak poslužitelja pri posluživanju zahtjeva. Predložena<br />
je jednos<strong>ta</strong>vna modifi kacija algoritma temeljena na ideji pomičnog prozora podesive duljine.<br />
Kod posluživanja novoga zahtjeva uzima se u obzir samo broj zahtjeva određen duljinom prozora,<br />
a ne cijeli niz zahtjeva. Govori se i o paralelizaciji algoritma w-WFA u smislu dobivanja još<br />
efi kasnijeg izvođenja. Preds<strong>ta</strong>vljena je nova, efi kasnija verzija algoritma, i načinjena je njezina<br />
raspodijeljena ili paralelna verzija. Izabran je paralelni sus<strong>ta</strong>v višejezgrenih procesora, koji neovisno<br />
izvršavaju programske niti.<br />
Analiziraju se rezul<strong>ta</strong>ti izvođenja algoritma i paralelnog izvođenja, te mogućnosti upravljanja<br />
vremenom izvođenja pomoću duljine pomičnog prozora i broja raspoloživih procesora. Zaključuje<br />
se da je predloženi algori<strong>ta</strong>m pogodan za praktičnu upotrebu, jer vremenska i prostorna<br />
složenost originalnog algoritma nezadrživo rastu svakim novim zahtjevom, a složenost modifi<br />
ciranog algoritma može se držati pod kontrolom. Novi algori<strong>ta</strong>m preds<strong>ta</strong>vlja jedini praktično<br />
izvedivi način rješavanja problema k poslužitelja pomoću radne funkcije.<br />
U doktorskom radu ostvareni su značajni izvorni znanstveni doprinosi. Razvijena je distribuirana<br />
implemen<strong>ta</strong>cija algoritma radne funkcije s pomičnim prozorom s obzirom na bar dva parametra<br />
koji se mogu birati neovisno o veličini problema: broju procesora i duljini prozora. Izvršena je<br />
eksperimen<strong>ta</strong>lna evaluacija vremenske složenosti tog algoritma utvrđivanjem vremena odziva,<br />
ubrzanje i efi kasnost ovisno o broju procesora i duljini prozora, evaluacija usporedbom ukupne<br />
cijene posluživanja on-line zahtjeva u odnosu na druge on-line algoritme te u odnosu na optimalni<br />
off -line algori<strong>ta</strong>m i evaluacija utjecaja duljine prozora na kvalitetu rješenja usporedbom<br />
cijene posluživanja on-line zahtjeva za iste ulazne podatke, ali razne duljine prozora usporedbom<br />
s originalnim algoritmom.<br />
19
20<br />
ELEKTROTEHNI^KI fakultet<br />
LJUBIVOJ CVITA[<br />
Ljubivoj Cvi<strong>ta</strong>š rođen je 9. srpnja 1952. godine u Zagrebu. Diplomirao je 1976. godine na Elektrotehničkom<br />
fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu, na kojem je magistrirao je 1982. godine obranivši<br />
magis<strong>ta</strong>rski rad pod naslovom “Primjena višeprocesorskog sistema u multipleksnom upravljanju<br />
dizalom”.<br />
U razdoblju 1976. do 1986. radio je u Elektrotehničkom institutu “Končar” kao razvojni inženjer u<br />
Zavodu za elektroniku. Godine 1986. zapošljava se u fi rmi ATM Zagreb u Sektoru razvoja, kao razvojni<br />
inženjer, a od 1991. kao voditelj Sektora razvoja i istraživanja. Godine 1997., preuzimanjem<br />
ATM-a od strane korporacije Siemens te osnutkom Siemens d.d. u Hrvatskoj, nas<strong>ta</strong>vlja rad kao<br />
voditelj istraživanja i razvoja u novonas<strong>ta</strong>loj tvrtki.<br />
U okviru tvrtke Siemens organizira 2002. godine u Zagrebu razvojno-istraživački cen<strong>ta</strong>r za područje<br />
mjerenja temperature i tlaka u industriji te vodi <strong>ta</strong>j cen<strong>ta</strong>r kao tehnički voditelj do 2009.<br />
godine. U rujnu 2009. godine zapošljava se kao predavač na Elektrotehničkom odjelu Tehničkog<br />
Veleučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu.<br />
U razdoblju od 1980. do danas objavljuje stručne i znanstvene radove iz područja računalnih<br />
ugradbenih sus<strong>ta</strong>va te sus<strong>ta</strong>va mjerenja i automatizacije u industriji u časopisima i na skupovima<br />
vezane uz navedena znanstvena područja.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika LJUBIVOJA CVITAŠA pod naslovom: RAZVOJ ADAPTIVNOG ALGO-<br />
RITMA ZA MJERENJE TEMPERATURE ZASNOVANOG NA MIKROUPRAVLJAČU jest prof. dr. sc. Željko Hocenski,<br />
redoviti profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Nedjeljko Perić, redoviti profesor Fakulte<strong>ta</strong> elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, kao<br />
predsjednik, te : prof. dr. sc. Franjo Jović, redoviti profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku,
prof. dr. sc. Željko Hocenski, redoviti profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, prof. dr. sc Goran<br />
Martinović, izvanredni profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i doc. dr. sc Dražen Slišković,<br />
docent Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 15. listopada 2009. godine na Elektrotehničkome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Razvoj adaptivnog algoritma za mjerenje<br />
temperature zasnovanog na mikroupravljaču” dr. sc. Ljubivoja Cvi<strong>ta</strong>ša<br />
Znanstveno područje tehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje elektrotehnika, znanstvena grana<br />
elektronika<br />
Predmet istraživanja ovoga doktorskog rada povezan je s mjerenjem temperature vrhunske<br />
točnosti u industriji s naglaskom na platinske otporničke senzore, koji su preduvjet za primjenu<br />
i razradu rješenja novog pristupa zasnovanog na mikroupravljaču. Razmatra se mogućnost<br />
fl eksibilnog dodavanja novih izvedbi termome<strong>ta</strong>ra proizvodnom programu s automatiziranim<br />
ispitivanjem i kalibracijom uz povećanu točnost platinskoga otpornog mjernog senzora i istovremeno<br />
rješavanje problema njegove nelinearne karakteristike. De<strong>ta</strong>ljno se opisuje razvoj nove<br />
metode, odnosno adaptivni algori<strong>ta</strong>m, na temelju postupka postepenog približavanja, koji bi<br />
trebao zadovoljiti pos<strong>ta</strong>vljene ciljeve doktorskog rada. Prikazan je programski kod kojim se rješava<br />
praktična izvedba algoritma.<br />
Preds<strong>ta</strong>vljaju se rezul<strong>ta</strong>ti usporedbene analiza novorazvijenog algoritma s postojećim algoritmima<br />
za izračunavanje temperature kao i eksperimen<strong>ta</strong>lnog istraživanja s<strong>ta</strong>tičkog i dinamičkog vladanja<br />
mjernog pretvornika temperature s implementiranim adaptivnim algoritmom.<br />
U doktorskom radu ostvareni su izvorni znanstveni doprinosi prvenstveno u razvoju mikroupravljačkog<br />
pretvornika temperature i njegova adaptivnog algoritma za izračunavanje temperature<br />
s ciljem povećanja točnosti mjerenja temeljeno na otporničkome platinskom senzoru. U laboratorijskim<br />
i proizvodnim uvjetima obavljeno je eksperimen<strong>ta</strong>lno istraživanje s<strong>ta</strong>tičkog i dinamičkog<br />
vladanja mjernog pretvornika temperature s implementiranim adaptivnim algoritmom za<br />
izračunavanje temperature. Na kraju je izvršena usporedbena analiza novorazvijenog algoritma<br />
s postojećim algoritmima za izračunavanje temperature.<br />
Svrha je ovoga doktorskog rada pomoći stvaranju temelja novoga visokotehnološkog proizvodnog<br />
procesa za mjerne pretvornike temperature visoke točnosti namijenjenih bespoštednomu<br />
globalnom tržištu.<br />
21
22<br />
ELEKTROTEHNI^KI fakultet<br />
HRVOJE GLAVA[<br />
Hrvoje Glavaš rođen je 30. travnja 1974. godine u Osijeku. Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja<br />
sudjelovao je na brojnim smotrama tehničkog stvaralaštva kao aktivni član Kluba mladih tehničara.<br />
Nakon završene srednje elektrotehničke škole upisao je Elektrotehnički fakultet u Osijeku,<br />
na kojem je 2001. godine obranio diplomski rad pod naslovom “Proračun sus<strong>ta</strong>va uzemljenja<br />
antenskog stupa bazne VIPnet GSM s<strong>ta</strong>nice”.<br />
Od 2001. godine radi na Elektrotehničkome fakultetu u Osijeku kao znanstveni novak, te sudjeluje<br />
u izvođenju vježbi i predavanja iz elektroenergetskih predme<strong>ta</strong>.<br />
Pored nas<strong>ta</strong>vnih obaveza doprinos daje izdavačkoj djelatnosti Elektrotehničkog fakulte<strong>ta</strong> Osijek<br />
kao tehnički urednik pet tiskanih izdanja iz područja elektrotehnike.<br />
Tijekom svoga znanstvenoistraživačkog rada objavio je 24 znanstvena i stručna rada, sudjelovao<br />
na dvije studije i tri projek<strong>ta</strong> Minis<strong>ta</strong>rs<strong>ta</strong>va <strong>znanosti</strong>, obrazovanja i špor<strong>ta</strong>, te bio voditelj 14 diplomskih<br />
radova.<br />
Dobitnik je priznanje Zajednice tehničke kulture Grada Osijeka 2006. godine za doprinos razvoju<br />
tehničke kulture.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika HRVOJA GLAVAŠA pod naslovom: MODELIRANJE GIS-om OPISA-<br />
NOG ENERGETSKOG POTENCIJALA BIOMASE jest prof. dr. sc. Lajos Jozsa, izvanredni profesor Elektrotehničkog<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Srete Nikolovski, redoviti profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku predsjednik, te:<br />
prof. dr. sc. Lajos Jozsa, izvanredni profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, akademik Božo<br />
Udovičić, redoviti profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku (u mirovini), prof. dr. sc. Damir Šlji-
vac, izvanredni profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr. sc. Marinko Stojkov, izvanredni<br />
profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 26. travnja 2010. godine na Elektrotehničkome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Modeliranje GIS-om opisanog energetskog<br />
potencijala biomase” dr. sc. Hrvoja Glavaša<br />
Znanstveno područje tehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje elektrotehnika, znanstvena grana<br />
elektroenergetika<br />
Hrvoje Glavaš je sus<strong>ta</strong>vno i temeljito obradio problematiku modeliranja energetskog potencijala<br />
biomase uz primjenu metodologije GIS-a. U doktorskom radu analiziraju se globalni aspekti<br />
pridobivanja i potrošnje energije. Biomasa je preds<strong>ta</strong>vljena kao obnovljivi izvor energije koji svojim<br />
prostornim i energetskim karakteristikama naizgled odgovara prostornoj raspodjeli naboja u<br />
elektrotehnici. Početna hipoteza da je moguće koristiti Green-ovu funkciju, kroz metode modeliranja<br />
i matematičke metode, u valorizaciji energetskih resursa biomase rezultirala je izvornim<br />
znanstvenim doprinosima. Predložena je struktura upravljanja i odlučivanja prilikom praktične<br />
izvedbe malih distribuiranih kogeneracijskih postrojenja u dvije razine, nacionalnoj i regionalnoj,<br />
prilagođena uvjetima u Republici Hrvatskoj. Za proračun teorijskog potencijala biomase i<br />
moguće proizvodnje električne energije u ovisnosti o radijusu ili površini prikupljanja biomase<br />
razvijena je grafoanalitička metoda u četiri kvadran<strong>ta</strong>. Osmišljen je model određivanja domene<br />
prikupljanja biomase temeljen na GIS-u i u konačnici defi nirana prijenosna funkcija jednos<strong>ta</strong>vnog<br />
oblika koja omogućuje proračun troškova transpor<strong>ta</strong> kroz energetski ekvivalent gubi<strong>ta</strong>ka u<br />
ovisnosti o transportnoj udaljenosti.<br />
23
24<br />
ELEKTROTEHNI^KI fakultet<br />
PREDRAG MARI]<br />
Predrag Marić rođen je 11. prosinca 1979. godine u Osijeku, gdje je završio osnovnu školu i Opću<br />
gimnaziju. Na Elektrotehničkome fakultetu u Osijeku diplomirao je 2004. godine. Za posebno<br />
zapažen diplomski rad iz područja energetike iste godine dobitnik je nagrada zaklade ‘’Hrvoje<br />
Požar’’ Hrvatskoga energetskog društva, te nagrade HEP-a za najbolji diplomski rad iz područja<br />
elektroenergetike. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Elektrotehničkome<br />
fakultetu u Osijeku, te upisuje poslijediplomski znanstveni studij. Kao istraživač radi na znanstvenom<br />
projektu Minis<strong>ta</strong>rstva <strong>znanosti</strong>, obrazovanja i špor<strong>ta</strong> ‘’Pouzdanost EES u uvjetima dereguliranog<br />
tržiš<strong>ta</strong> električne energije’’ te aktivno sudjeluje u izradi stručnih studija, elabora<strong>ta</strong> i ekspertiza,<br />
te izvođenju nas<strong>ta</strong>ve kolegija Zavoda za elektroenergetiku Elektrotehničkog fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Stručno usavršavanje iz analize i modeliranja problema s<strong>ta</strong>bilnosti u elektroenergetskom sus<strong>ta</strong>vu<br />
pohađa 2005., 2006. i 2009. godine u Gomaringenu po programu tvrtke DIgSILENT, te modeliranja<br />
stohastičkih procesa i proračuna pouzdanosti po programu tvrtke ‘’Reliasoft’’ u Frankfurtu<br />
2007. godine.<br />
Kao autor ili koautor objavio je dvadese<strong>ta</strong>k znanstvenih radova u časopisima i zbornicima s međunarodnom<br />
recenzijom, dese<strong>ta</strong>k stručnih radova, te u istom broju sudjelovao u izradi elabora<strong>ta</strong>,<br />
studija i ekspertiza.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika PREDRAGA MARIĆA pod naslovom: POUZDANOST SUSTAVA PRO-<br />
IZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE U TRŽIŠNIM UVJETIMA jest prof. dr. sc. Srete Nikolovski, redoviti profesor<br />
Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Damir Šljivac, izvanredni profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik, te:<br />
prof. dr. sc. Srete Nikolovski, redoviti profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, prof. dr. sc. Vla-
dimir Mikuličić, redoviti profesor Fakulte<strong>ta</strong> elektrotehnike i računarstva Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu, prof.<br />
dr. sc. Marinko Stojkov, izvanredni profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, i prof. dr. sc.<br />
Lajos Jozsa, izvanredni profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 13. srpnja 2010. godine na Elektrotehničkome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Pouzdanost sus<strong>ta</strong>va proizvodnje električne<br />
energije u tržišnim uvjetima’’ dr. sc. Predraga Marića<br />
Znanstveno područje tehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje elektrotehnika, znanstvena grana<br />
elektroenergetika<br />
Sadržaj doktorskog rada poveznica je proračuna pouzdanosti EES-a i suvremenoga koncep<strong>ta</strong><br />
tržiš<strong>ta</strong> električne energije. Jedan od znanstvenih doprinosa doktorskog rada jest određenje primjerenog<br />
broja s<strong>ta</strong>nja koja su dos<strong>ta</strong>tna za model pouzdanosti generatora u termoelektranama<br />
u uvjetima suvremenog tržiš<strong>ta</strong> električne energije, za čiju je realizaciju autor razvio vlastitu aplikaciju<br />
u programskome jeziku C++. Za razliku od komercijalnih ala<strong>ta</strong>, autorova aplikacija ima<br />
mogućnost modeliranja pouzdanosti generatora s proizvoljnim brojem s<strong>ta</strong>nja što je <strong>ta</strong>kođer<br />
doprinos <strong>znanosti</strong>. U doktorskom radu su prikazane važne veličina na tržištu električne energije<br />
kao što su dobit proizvođača kod isporuke električne energije prema fi zičkom i prema fi nancijskom<br />
ugovoru, dobit dobavljača, idealna dobit kao i najmanja dobit kod bilateralnog ugovaranja.<br />
Primijenjena je sekvencijalna Monte Carlo simulacija i razvijeni su modeli i prikazane relacije za<br />
procjenu rizika i dobiti bilateralnog ugovaranja s obzirom na model pouzdanosti proizvodnih<br />
kapacite<strong>ta</strong> s više s<strong>ta</strong>nja. Za provedbu sekvencijalne Monte Carlo simulacije autor je razvio vlastitu<br />
aplikaciju u programskome jeziku C++, a prednost te aplikacije prema komercijalnim alatima,<br />
ujedno i doprinos <strong>znanosti</strong> jest sekvencijalna Monte Carlo simulacija komponenti modeliranih<br />
s neograničenim brojem s<strong>ta</strong>nja. U doktorskom se radu došlo do spoznaje da fi nancijska dobit<br />
ili gubi<strong>ta</strong>k odnosno rizik proizvođača električne energije ovisi o trajanju pojedinog s<strong>ta</strong>nja generatora<br />
unu<strong>ta</strong>r promatranog razdoblja, što je iskazano težinskom funkcijom. Ova je funkcija je<br />
prirodna i intuitivna, iskazuje klasifi kaciju vremena boravka s<strong>ta</strong>njima komponente. S obzirom na<br />
ovu klasifi kaciju, izvršena je evaluacija s<strong>ta</strong>nja te su uvedene i funkcije rizika, funkcije dobiti od<br />
prodaje električne energije, rashoda i ekvivalen<strong>ta</strong> dobiti svih s<strong>ta</strong>nja. Prema uvedenim funkcijama<br />
određene su strategije bilateralnog ugovaranja koje se temelje na dvama osnovnim scenarijima:<br />
scenariju kons<strong>ta</strong>ntne isporuke uz promjenjivu cijenu MWh proizvedene električne energije po<br />
kvar<strong>ta</strong>lima i scenariju kons<strong>ta</strong>ntne cijene i promjenjive isporuke električne energije po godišnjim<br />
kvar<strong>ta</strong>lima. Spomenute funkcije i strategije poseban su doprinos ovoga doktorskog rada.<br />
25
26<br />
ELEKTROTEHNI^KI fakultet<br />
TOMISLAV MATI]<br />
Tomislav Matić rođen je 24. listopada 1978. godine u Osijeku. Osnovnu školu završio je 1993. godine<br />
u Osijeku te upisao Prirodoslovno-matematičku gimnaziju. Nakon završenoga srednjoškolskog<br />
obrazovanja 1997. godine upisao je Studij aeronautike na Prometnom fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong><br />
u Zagrebu. Visoko obrazovanje nas<strong>ta</strong>vlja 1998. godine na Elektrotehničkome fakultetu u Osijeku,<br />
gdje je 2002. godine stekao zvanje diplomiranog inženjera elektrotehnike, smjer elektronika i automatizacija.<br />
Iste godine zapošljava se kao laborant u Zavodu za elektroniku. Od 2004. godine je<br />
u suradničkom zvanju asisten<strong>ta</strong> pri Zavodu za komunikacije. Upisao je poslijediplomski sveučilišni<br />
studij Elektrotehnike, smjer telekomunikacije i informatika. Tijekom poslijediplomskog studija<br />
položio je sve zadane ispite i objavio 15 znanstvenih radova, od čega 10 radova na znanstvenim<br />
skupovima s međunarodnom recenzijom i 5 članaka u međunarodnim časopisima.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika TOMISLAVA MATIĆA pod naslovom: UTJECAJ KAŠNJENJA KOMPA-<br />
RATORA S HISTEREZOM NA SREDIŠNJU FREKVENCIJU ASINKRONOG SIGMA-DELTA MODULATORA jest prof. dr.<br />
sc. Tomislav Švedek, redoviti profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Snježana Rimac-Drlje, redovi<strong>ta</strong> profesorica Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik,<br />
te: prof. dr. sc. Tomislav Švedek, redoviti profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, prof.<br />
dr. sc. Borivoj Modlic, redoviti profesor Fakulte<strong>ta</strong> elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, prof. dr.<br />
sc. Goran Martinović, izvanredni profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr. sc. Drago<br />
Žagar, redoviti profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 18. svibnja 2010. godine na Elektrotehničkome fakultetu u Osijeku.
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Utjecaj kašnjenja komparatora s<br />
histerezom na središnju frekvenciju asinkronog sigma-del<strong>ta</strong> modulatora”<br />
dr. sc. Tomislava Matića<br />
Znanstveno područje tehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje elektrotehnika, znanstvena grana radiokomunikacije<br />
Doktorski rad Tomislava Matića sadrži 122 stranice, uključujući 111 slika, 20 <strong>ta</strong>blica te popis korištene<br />
literature sa 71 navodom. Radu su priloženi kratki sadržaj na hrvatskom i engleskom jeziku<br />
te životopis. Ovim je doktorskim radom sus<strong>ta</strong>vno i temeljito obrađena problematika utjecaja<br />
kašnjenja komparatora s histerezom na središnju frekvenciju asinkronog sigma-del<strong>ta</strong> modulatora.<br />
Istraživanja opisana u doktorskome radu rezultirala su sljedećim izvornim znanstvenim<br />
doprinosima: razrađen je matematički model utjecaja kašnjenja komparatora s histerezom na<br />
spek<strong>ta</strong>r izlaznog signala i središnju frekvenciju asinkronog sigma-del<strong>ta</strong> modulatora, razvijen je<br />
Matlab ® Simulink model asinkronog sigma-del<strong>ta</strong> modulatora za vrednovanje matematičkog modela<br />
utjecaja kašnjenja komparatora s histerezom na središnju frekvenciju ASD modulatora te su<br />
predložene dvije metode kojima se u praktičnoj realizaciji modulatora smanjuje utjecaj kašnjenja<br />
komparatora na spek<strong>ta</strong>r izlaznog signala asinkronog sigma-del<strong>ta</strong> modulatora.<br />
27
28<br />
ELEKTROTEHNI^KI fakultet<br />
KRE[IMIR NENADI]<br />
Krešimir Nenadić rođen je 12. srpnja 1975. godine u Požegi. Nakon završene Matematičke gimnazije<br />
u Požegi upisao je Elektrotehnički fakultet u Osijeku, na kojem je diplomirao 2000. godine.<br />
Iste godine zapošljava se na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku kao znanstveni novak. Poslijediplomski<br />
znanstveni magis<strong>ta</strong>rski studij upisuje 2001. godine na Elektrotehničkom fakultetu u<br />
Osijeku. Godine 2004. upisuje poslijediplomski znanstveni doktorski studij Računarstvo, smjer<br />
Procesno računarstvo. Uz znanstveni rad stručno se usavršavao kao predavač na lokalnoj Cisco<br />
akademiji mrežnih tehnologija.<br />
Iz područja digi<strong>ta</strong>lne holografi je objavio je 5 znanstvenih radova na međunarodnim konferencijama<br />
i održao pozvano predavanje. Iz područja biotehničkih <strong>znanosti</strong> objavio je 4 znanstvena<br />
rada na međunarodnim konferencijama i jedan rad u časopisu indeksiranom u SCI-bazama. Iz<br />
područja računarstva objavio je još 4 znanstvena rada, a iz područja prometnih <strong>znanosti</strong> 4 znanstvena<br />
rada na međunarodnim konferencijama.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika KREŠIMIRA NENADIĆA pod naslovom: MOGUĆNOST PRIMJENE<br />
DIFERENCIJALNE DIGITALNE HOLOGRAFIJE U KONTROLI KVALITETE jest prof. dr. sc. Franjo Jović, redoviti<br />
profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
Prof. dr. sc. Željko Hocenski, redoviti profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao predsjednik,<br />
te: prof. dr. sc. Franjo Jović, redoviti profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, prof. dr. sc.<br />
Snježana Rimac-Drlje, izvanredni profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, doc. dr. sc. Robert<br />
Cupec, Elektrotehnički fakultet u Osijeku, i prof. dr. sc. Ivan Petrović, redoviti profesor Fakulte<strong>ta</strong> elektrotehnike<br />
i računarstva Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 11. prosinca 2009. godine na Elektrotehničkome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom<br />
“ Mogućnost primjene diferencijalne digi<strong>ta</strong>lne holografi je u kontroli kvalitete “<br />
dr. sc. Krešimira Nenadića<br />
Znanstveno područje tehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje računarstvo, znanstvena grana procesno<br />
računarstvo<br />
Razvijena je nova metoda za otkrivanje neispravnosti u teksturi i reljefu proizvoda koji izlazi s<br />
proizvodne trake primjenom diferencijalne digi<strong>ta</strong>lne holografi je. Provedena je računalna simulacija<br />
predloženog postupka s određenim dopuštenim odstupanjima. Predloženi postupak je<br />
provjeren eksperimen<strong>ta</strong>lnom metodologijom na laboratorijskoj opremi. Razvijeni postupak je<br />
uspoređen s postojećim relevantnim postupcima za otkrivanje nepravilnosti teksture izlaznog<br />
proizvoda. Tijekom provedbe postupka eksperimen<strong>ta</strong>lnom metodologijom utvrđeno je da je<br />
postupak neosjetljiv na utjecaj prašine koja se nakuplja na optičkom senzoru što omogućava široku<br />
primjenu predloženog postupka u kontroli kvalitete izlaznog proizvoda. Eksperimen<strong>ta</strong>lnom<br />
metodologijom je utvrđeno da valna duljina izvora svjetlosti određuje u kojoj se komponenti<br />
bitmap slike najlakše uočavaju nepravilnosti u teksturi i reljefu izlaznog objek<strong>ta</strong> te koju komponentu<br />
boje treba analizirati.<br />
29
FILOZOFSKI<br />
FAKULTET
32<br />
FILOZOFSKI fakultet<br />
IZET BE[IROVI]<br />
Izet Beširović je rođen <strong>31.</strong> kolovoza 1951. u Tuzliu Bosni i Hercegovini. Nakon završene Učiteljske<br />
škole upisao je Filozofski fakultet u Tuzli. Doktorski studij upisao u akademskoj 2001./2002. godini<br />
na Filozofskome fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu, gdje je, položivši sve predviđene ispite, stekao<br />
uvjete za izradu kvalifi kacijskoga rada. Obranivši kvalifi kacijski rad, prešao je na poslijediplomski<br />
sveučilišni studij na Filozoskome fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera u Osijeku.<br />
Radio je u obrazovno-odgojnome radu u Učiteljskoj školi u Tuzli, Vojnoj gimnaziji u Beogradu, a<br />
zatim na Filozofskome fakultetu Univerzite<strong>ta</strong> u Tuzli kao vanjski suradnik.<br />
Tijekom svoga znanstvenoistraživačkog rada objavio je tri znanstvena rada indeksirana u Current<br />
Contens i SCI bazama i dva stručna rada indeksirana u drugim međunarodnim publikacijama i<br />
sudionik je dvaju kongresa na domaćoj i razini i jednoga u inozemstvu.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika IZETA BEŠIROVIĆA pod naslovom: JEZIK PROZE SKENDERA KULE-<br />
NOVIĆA jest prof. dr. sc. Ivo Pranjković, redoviti profesor Filozofskoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Josip Silić, professor emeritus Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu, predsjednik, te: prof. dr. sc. Ivo Pranjković,<br />
redoviti profesor Filozofskoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, prof. dr. sc. Branimir Belaj, izvanredni profesor<br />
Filozofskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr. sc. Drago Tešanović, izvanredni profesor Filozofskoga<br />
fakulte<strong>ta</strong> Univerzite<strong>ta</strong> u Banjoj Luci, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 19. veljače 2010. godine na Filozofskome fakultetu u Osijeku.
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Jezik proze Skendera Kulenovića”<br />
dr. sc. Ize<strong>ta</strong> Beširovića<br />
Znanstveno područje humanističkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje fi lologija, znanstvena grana<br />
opće jezikoslovlje (lingvistika)<br />
U doktorskom radu Ize<strong>ta</strong> Beširovića pod naslovom Jezik proze Skendera Kulenovića provedena<br />
je temelji<strong>ta</strong> analiza jezika u proznim djelima Skendera Kulenovića, jednoga od najvažnijih i najzanimljivijih<br />
bošnjačkih pisaca. Doktorand je u njoj došao do respek<strong>ta</strong>bilnih rezul<strong>ta</strong><strong>ta</strong> promatrajući<br />
jezik spomenutoga pisca kako u odnosu na tzv. bosanskohercegovački s<strong>ta</strong>ndardnojezični izraz,<br />
<strong>ta</strong>ko i u odnosu na aktualne s<strong>ta</strong>ndardizacijske tokove bosanskoga (bošnjačkoga) jezika. Analiza je<br />
napravljena i na fonetskoj (fonološkoj), i na morfološkoj, i na sin<strong>ta</strong>ktičkoj, i na leksičkoj razini.<br />
Posebno treba izdvojiti analizu na sin<strong>ta</strong>ktičkoj razini te vrlo temeljitu i razrađenu raščlambu turcizama<br />
na leksičkoj razini. Treba napokon reći i to da su mnoga <strong>doktora</strong>ndova zapažanja i stilistički<br />
izrazito relevantna, posebice kad je riječ o porabi pojedinih stilskih fi gura u Kulenovićevoj prozi<br />
(npr. anafore, epifore, afereze, sinkope, sinereze, me<strong>ta</strong>fore, me<strong>ta</strong>plazme itd.). Zbog svega je toga<br />
spomenuti doktorski rad vrijedan prilog proučavanju jezika bošnjačke književnosti, a i književnosti<br />
u Bosni i Hercegovini uopće.<br />
33
34<br />
FILOZOFSKI fakultet<br />
VESNA BJEDOV<br />
Vesna Bjedov rođena je 21. siječnja 1965. u Osijeku, gdje je završila osnovnu školu, gimnaziju i<br />
Pedagoški fakultet (sadašnji Filozofski fakultet). Diplomirala je 1988. i stekla zvanje profesorice<br />
hrvatskoga jezika i književnosti. Magistrirala je 2005., s temom Glagolski pridjevi sadašnji i prošli<br />
u hrvatskome književnom jeziku. Za vrijeme Domovinskoga ra<strong>ta</strong>, od studenoga 1991. do ožujka<br />
1992., vodila je nas<strong>ta</strong>vu u Republici Austriji, u Gradišću, skupini hrvatske djece, izbjeglica i<br />
prognanika. Nakon povratka u Domovinu, 1992., zaposlila se u OŠ Franje Krežme, Osijek, kao<br />
učiteljica hrvatskoga jezika. Od 2. studenoga 2005. pos<strong>ta</strong>la je višom savjetnicom za hrvatski jezik<br />
(za osnovne i srednje škole 5 županija – Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodskoposavske,<br />
Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske) u Zavodu za školstvo Republike Hrvatske,<br />
sadašnjoj Agenciji za odgoj i obrazovanje, Podružnica Osijek. Krajem 2008. zasnovala je radni<br />
odnos na Filozofskome fakultetu u Osijeku, Katedri za metodike i metodologiju znanstveno-istraživačkoga<br />
rada nas<strong>ta</strong>ve jezika i književnosti, gdje radi kao viša asistentica u nas<strong>ta</strong>vnome radu sa<br />
studentima, u okviru kolegija Metodika nas<strong>ta</strong>ve (teorije) učenja hrvatskoga jezika i Teorija nas<strong>ta</strong>ve<br />
govornoga i pismenoga izražavanja, a nositeljica je tih kolegija prof. dr. sc. Ana Pin<strong>ta</strong>rić. U upisniku<br />
se znanstvenika vodi pod brojem 282180. Stručne i znanstvene radove objavljuje u metodičkim<br />
i jezikoslovnim časopisima. Od 2007. Uključena je u projekt Materinski i inojezični hrvatski kao suradnica<br />
na projektu, čijom je voditeljicom prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, Filozofski fakultet u Zagrebu.<br />
Članica je uređivačkog odbora časopisa Život i škola i međunarodnoga znanstvenog skupa Zlatni<br />
danci, zatim Povjerenstva za polaganje stručnog ispi<strong>ta</strong> učitelja i nas<strong>ta</strong>vnika u osnovnim i srednjim<br />
školama za pet županija istočnoga dijela Republike Hrvatske, članica je Matice hrvatske.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnice VESNE BJEDOV pod naslovom: METODIČKI PRISTUPI MORFOLOŠ-<br />
KIM SADRŽAJIMA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA U VIŠIM RAZREDIMA OSNOVNE ŠKOLE jest prof. dr. sc. Ana<br />
Pin<strong>ta</strong>rić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Filozofskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Irena Vodopija, izvanredna profesorica Filozofskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednica,<br />
te: prof. dr. sc. Ana Pin<strong>ta</strong>rić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Filozofskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr. sc. Ivan<br />
Jurčević, izvanredni profesor Filozofskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 27. svibnja 2010. godine na Filozofskome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pristupnice pod naslovom “Metodički pristup morfološkim<br />
sadržajima nas<strong>ta</strong>ve hrvatskoga jezika u višim razredima osnovne škole” dr. sc. Vesne Bjedov<br />
Znanstveno područje humanističkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje fi lologija, znanstvena grana kroatistika<br />
U okviru predme<strong>ta</strong> doktorskoga rada istražena je primjena metodičkih pristupa u obradbi novoga<br />
poretka padeža u višim razredima osnovne škole.<br />
Umjesto dosadašnjeg poretka – nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ, instrumen<strong>ta</strong>l,<br />
navodi se nov poredak obradbe – nominativ, akuzativ, genitiv, dativ, lokativ, instrumen<strong>ta</strong>l i vokativ<br />
– kao funkcionalan raspored padeža utemeljen na psiholingvističkim spoznajama. Na temelju<br />
pet pos<strong>ta</strong>vljenih hipoteza istraženo je osam metodičkih pristupa temeljenih na koncepcijama<br />
analitičko-eksplikativnoga, lingvističko-komunikacijskoga, problemsko-stvaralačkog i integracijsko-korelacijskoga<br />
sus<strong>ta</strong>va.<br />
U radu se sažimaju dosadašnje spoznaje o metodičkome pristupu navedenoj temi. Znanstveni<br />
prinos rada je argumentirano prihvaćanje obradbe novoga poretka padeža. Zbog potpune odsutnosti<br />
znanstvene i stručne literature o predmetnoj temi ovaj doktorski rad ima i svoj dodatni<br />
prinos.<br />
35
36<br />
FILOZOFSKI fakultet<br />
DRAGICA DRAGUN<br />
Dragica Dragun rođena je 14. rujna 1970. godine u Imotskom. Osnovnu i srednju školu završila je<br />
u Vinkovcima. Na Pedagoškome fakultetu (danas Filozofski fakultet) Sveučiliš<strong>ta</strong> <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera<br />
u Osijeku diplomirala je 1995. godine Hrvatski jezik i književnost.<br />
U razdoblju od 1996. do 2004. godine radi kao nas<strong>ta</strong>vnica hrvatskoga jezika i književnosti na<br />
osječkim srednjim školama, a 2004. godine izabrana je u suradničko zvanje asisten<strong>ta</strong> na Filozofskome<br />
fakultetu u Osijeku.<br />
Magis<strong>ta</strong>rski rad pod naslovom Između bajke i zbilje (Književnost za djecu Sunčane Škrinjarić) obranila<br />
je 2006. godine na Filozofskome fakultetu u Osijeku.<br />
Sudjeluje na međunarodnim i domaćim skupovima te objavljuje stručne i znanstvene radove<br />
vezane uz književnost za djecu i mladež koja je temeljno područje njezina znanstvenoistraživačkoga<br />
bavljenja.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnice DRAGICE DRAGUN pod naslovom: DNEVNIK ZA DJECU I MLADE U<br />
HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI jest prof. dr. sc. Ana Pin<strong>ta</strong>rić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Filozofskoga fakulte<strong>ta</strong> u<br />
Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Irena Vodopija, izvanredna profesorica Filozofskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednica<br />
te: prof. dr. sc. Ana Pin<strong>ta</strong>rić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Filozofskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr. sc. Ivan<br />
Jurčević, izvanredni profesor Filozofskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 20. svibnja 2010. godine na Filozofskome fakultetu u Osijeku.
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Dnevnik za djecu i mlade u<br />
hrvatskoj književnosti” dr. sc. Dragice Dragun<br />
Znanstveno područje humanističkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje fi lologija, znanstvena grana teorija<br />
i povijest književnosti<br />
U okviru predme<strong>ta</strong> doktorskoga rada istražena je hipoteza o postojanju modela/žanra dnevničke<br />
proze u hrvatskoj dječjoj književnosti. Dnevnička dječja proza do sada nije razmatrana kao<br />
autonomni autobiografski žanr, već najčešće kao strukturna varijan<strong>ta</strong> kojega drugoga žanra, primjerice<br />
romana, iako se u hrvatskoj književnoteorijskoj misli očituje težnja za afi rmacijom autobiografskoga<br />
žanra.<br />
U fokusu znanstvenog istraživanja nalazi se autobiografska hrvatska književnost od 1938. do<br />
2007., koja počiva na dvama oprečnim načelima – načelu fi kcije i načelu zbilje.<br />
Znanstveni je prinos rada u terenskome istraživanju i analizi dosadašnjih spoznaja te argumentiranom<br />
usus<strong>ta</strong>vljivanju korpusa dnevničke proze za djecu i mlade kao zasebnoga žanra u hrvatskoj<br />
dječjoj književnosti. Dodatni je prinos doktorskoga rada u tome što preds<strong>ta</strong>vlja bogaćenje<br />
inače oskudne znanstvene i stručne literature o predmetnoj temi.<br />
37
38<br />
FILOZOFSKI fakultet<br />
VLADIMIR RISIMONDO<br />
Vladimir Rismondo rođen je 9. siječnja 1966. u Zagrebu. Studirao je glumu i slikarstvo, te diplomirao<br />
studijsku grupu Povijest umjetnosti - Povijest na Filozofskom fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu.<br />
Upisao je Poslijediplomski studij „Povijest umjetnosti – kulturna baština“ na Filozofskom fakultetu<br />
u Zagrebu, a doktorirao je na Poslijediplomskom studiju „Književnost – kulturni identitet” na Filozofskom<br />
fakultetu u Osijeku s tezom pod naslovom “Prostor teks<strong>ta</strong> – prostor slike”. Autor je više<br />
znanstvenih i stručnih tekstova prezentiranih na stručnim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. U<br />
razdoblju od 1992. do 2000. godine bio je s<strong>ta</strong>lni likovni kritičar u listovima “Slobodna Dalmacija”,<br />
“Privredni vjesnik” i “Hrvatsko slovo”.<br />
Od 1992. do 2008. godine obradio je, te s pratećim ka<strong>ta</strong>loškim tekstovima prezentirao oko dvije<br />
stotine samos<strong>ta</strong>lnih ili grupnih izložbi hrvatskih i stranih umjetnika. Autor je udžbenika Povijest<br />
umjetnosti XX. stoljeća u izdanju Školske knjige iz Zagreba.<br />
Radi kao predavač na studiju Kulturologije na Sveučilištu <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera u Osijeku.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika VLADIMIRA RISMONDA pod naslovom: PROSTOR TEKSTA - PRO-<br />
STOR SLIKE jest prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Umjetničke akademije u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Goran Rem, redoviti profesor Filozofskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednica, te: prof. dr.<br />
sc. Helena Sablić Tomić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Umjetničke akademije u Osijeku, i prof. dr. sc. Dénes<br />
Sokcsevits, izvanredni profesor Filozofskoga fakulte<strong>ta</strong> Sveučiliš<strong>ta</strong> Janus Pannonius u Pečuhu, kao<br />
članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 15. srpnja 2010. godine na Filozofskome fakultetu u Osijeku.
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Prostor teks<strong>ta</strong> - prostor slike”<br />
dr. sc. Vladimira Rismonda<br />
Znanstveno područje humanističkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje fi lologija, znanstvena grana teorija<br />
i povijest književnosti<br />
U doktorskom radu Vladimira Rismonda Prostor teks<strong>ta</strong> - prostor slike ispituju se temeljne kategorije<br />
stilske morfologije, komunikacije i prostora, koje pristupnik argumentirano ističe kao one koji<br />
preds<strong>ta</strong>vljaju zajedničku stečevinu teks<strong>ta</strong> i slike. Ukazuje se potom i na pojmove razumijevanje i<br />
tumačenje koji preds<strong>ta</strong>vljaju zajedničko područje interesa književne i povijesno-umjetničke hermeneutike.<br />
Naime, tekst se jednako slici, prema riječima Gaje Peleša, može smatrati simboličkim<br />
entitetom koji je načelno neodrediv izvan komunikacijskoga procesa. Ako se komunikacija defi -<br />
nira kao razmjena misli i osjećaja u cilju stvaranja informacije, onda se potraga za informativnom<br />
vrijednosti može prihvatiti kao početni cilj interpre<strong>ta</strong>cije pojedinačnoga književnog, odnosno<br />
likovno-umjetničkog djela.<br />
Znanstveni prinos ovoga rada je argumentirano prihvaćanje izazova hermeneutike koji se sastoji<br />
u ispitivanju mogućnosti da se jedna simbolička forma (u ovom slučaju: jezik, tekst) prevede u<br />
drugu (slika), s ciljem rasvjetljavanja spoznajnih izvora same čovjekove mogućnosti dohvaćanja<br />
smisla. Posebice se u radu izdvaja kao inovativno primjena hermeneutičkog viđenja stila u<br />
kontekstu analize Meštrovićeva kiparskoga kruga u Splitu kao i usporedba te stilsko-morfološke<br />
analize s novinskim tekstovima koji su izlazili u razdoblju 1900. - 1980. godine. Tekst se u dijelu<br />
istraživanja pres<strong>ta</strong>je shvaćati kao sredstvo tumačenja, pa čak i kao zasebni medij pos<strong>ta</strong>jući oznakom<br />
za „s<strong>ta</strong>nje tekstualnosti“.<br />
Ovaj je doktorski rad vrlo je informativna i utemeljena studija koja obuhvaća sve relevantne probleme,<br />
a svoju interpre<strong>ta</strong>ciju temelji na dobro odabranoj teorijskoj literaturi i autorskom či<strong>ta</strong>nju.<br />
Vladimir Rismondo opravdao je pos<strong>ta</strong>vljenu tezu o važnosti fi lološkog i semantičkog prepoznavanja<br />
odnosa teks<strong>ta</strong> i slike u korpusu hrvatske književnosti.<br />
39
40<br />
FILOZOFSKI fakultet<br />
vesna vla{i}<br />
Vesna Vlašić rođena je 14. prosinca 1957. god. u Požegi. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u<br />
Požegi. Diplomirala je 1981. godine na Filozofskome fakultetu u Zagrebu grupe: A -Jugoslavenski<br />
jezici i književnosti, B -Komparativna književnost.<br />
Poslijediplomski studij upisala je 1984. godine na Filozofskome fakultetu u Zagrebu na Interuniverzitetskom<br />
centru za poslijediplomske studije u Dubrovniku.<br />
Magis<strong>ta</strong>rski rad s temom “Humoristički elementi u djelima Janka Jurkovića, Vilima Korajca i <strong>Josipa</strong><br />
Eugena Tomića s posebnim osvrtom na slavonski tip humora”, uz mentorstvo akademika Miroslava<br />
Šicela, obranila je 1988. godine, te stekla akademski stupanj magistra društveno-humanističkih<br />
<strong>znanosti</strong> iz područja fi lologije.<br />
Profesionalni put Vesne Vlašić obilježili su različiti poslovi: profesorica hrvatskog jezika u osnovnim<br />
školama, Kaznionica u Požegi, gdje je radila na različitim radnim mjestima: referentica za<br />
kulturu i prosvjetu, načelnica Službe za tretman, te pomoćnica ravnatelja za izvršenje kaznenih i<br />
prekršajnih sankcija, Upravni odjel za društvene djelatnosti Požeško-slavonske županije kao savjetnica<br />
za školstvo, te pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti u Požeško-slavonskoj<br />
županiji, gdje i danas radi.<br />
Izvan profesionalne djelatnosti angažirana je u kulturnom životu Požege. Bila je glavni promotor u<br />
preds<strong>ta</strong>vljanju nekih knjiga i časopisa, urednica je požeške edicije “Ars poetica”, koja je do sada izdala<br />
pet knjiga. Bila je predsjednica povjerenstva međunarodnog natječaja za kratku priču putem<br />
interne<strong>ta</strong>, te je nekoliko godina član povjerenstva za izbor najbolje neobjavljene zbirke poezije u<br />
sas<strong>ta</strong>vu manifes<strong>ta</strong>cije Cesarićevi dani u Požegi. Sudjelovala je u nekoliko znanstvenih okruglih stolova.<br />
Iako ju je profesionalni put odveo na drugu stranu, književnost je uvijek bila u središtu njezina<br />
interesa, a izrada doktorskog rada doprinos je kulturnom životu Požege i Slavonije.
Mentorica doktorskog rada pristupnice VESNE VLAŠIĆ pod naslovom: PANORAMSKI PREGLED SLA-<br />
VONSKOG ŽENSKOG PISMA KRAJA 19. I PRVE POLOVICE 20. STOLJEĆA jest prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić,<br />
redovi<strong>ta</strong> profesorica Umjetničke akademije u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Goran Rem, redoviti profesor Filozofskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik, te: prof. dr. sc.<br />
Helena Sablić Tomić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Umjetničke akademije u Osijeku, i prof. dr. sc. Anica Bilić,<br />
izvanredna profesorica, Cen<strong>ta</strong>r za znanstveni rad Hrvatske akademije <strong>znanosti</strong> i umjetnosti, kao<br />
članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 21. lipnja 2010. godine na Filozofskome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Panoramski pregled slavonskog<br />
ženskog pisma kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća” dr. sc. Vesne Vlašić<br />
Znanstveno područje humanističkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje fi lologija, znanstvena grana teorija<br />
i povijest književnosti<br />
Doktorski rad Vesne Vlašić pod naslovom “Panoramski pregled slavonskog ženskog pisma kraja<br />
19. i prve polovice 20. stoljeća” daje znanstveni pogled na različitosti ženskih tekstova u pojedinim<br />
književnopovijesnim razdobljima. Žensko slavonsko pismo, gledano prizmom zavičajne<br />
tematike, uspos<strong>ta</strong>vlja književnopovijesnu komunikaciju s tradicijom hrvatske ženske književnosti,<br />
u kojoj je slavonska dionica nezaobilazan dio. U fokusu ovoga znanstveno-istraživačkog interesa<br />
jesu autorice Hermina Tomić, <strong>Josipa</strong> Glembay, Jagoda Truhelka, Marija Tomšić Im, Ivana Brlić<br />
Mažuranić, Marija Tucaković Grgić, Vilma Vukelić, Zdenka Marković, Mara Ivančan, Zla<strong>ta</strong> Kolarić<br />
Kišur, Mara Švel Gamiršek i Ivanka Vujčić Laszowski. Analiza književne poetike ovih slavonskih autorica<br />
okupljena je oko slavonskih gradova. Glavnina se rada bavi regionalnim ženskim pismom,<br />
defi niranjem tematskih krugova, analizom žanrovskih i stilskih značajki, poetičkih raznovrsnosti,<br />
defi niranjem sličnosti i međusobnih razlika.<br />
Znanstveni prinos ovoga rada ogleda se u preciznoj analizi djela, interpre<strong>ta</strong>ciji kojom se prati<br />
teorijska literatura, kao i časopisna i dnevna kritika o pojedinim naslovima kako bi se potom<br />
izdvajali oni de<strong>ta</strong>lji na temelju kojih se ulazi u dodatna tumačenja. Nepres<strong>ta</strong>no vodeći računa o<br />
cjelovitome korpusu Vesna Vlašić upozorava na uočljivu srodnost pojedinih djela. Posebno su<br />
nacrtno u radu portretirane požeške književnice.<br />
Ovim je sus<strong>ta</strong>vnim istraživanjem potvrđen očekivani doprinos rada: ukazati na značenje ženskoga<br />
slavonskog pisma kao sas<strong>ta</strong>vnog dijela rukopisnih različitosti hrvatske književnosti te po prvi<br />
put analizirati zaboravljene i slabo poznate tekstove slavonskih književnica.<br />
41
GRA\EVINSKI<br />
FAKULTET<br />
43
44<br />
gra|evinski fakultet<br />
ivanka netinger<br />
Ivanka Netinger rođena je 4. lipnja 1976. godine u Vinkovcima. Osnovnu je školu završila u Jarmini.<br />
Prirodoslovno-matematičku gimnaziju, završila je 1994. godine u Vinkovcima. Diplomirala je<br />
2000. na Građevinskome fakultetu u Osijeku.<br />
Nakon završetka fakulte<strong>ta</strong> zaposlila se u poduzeću “Tehnoprojekt”, Vinkovci. U radni odnos na<br />
Građevinski fakultet Osijek primljena je 1. veljače 2001. godine kao znanstvena novakinja. Akademske<br />
godine 2001./2002. upisala je poslijediplomski studij za stjecanje akademskog stupnja<br />
magistra <strong>znanosti</strong> na Građevinskome fakultetu u Osijeku te ga završila obranom magis<strong>ta</strong>rskog<br />
rada pod naslovom “Torzijski utjecaji kod stropnih konstrukcija izvedenih od prednapetih šupljih<br />
ploča” 2005. godine, pod mentorstvom prof. dr. sc. Dragana Morića, redovitog profesora<br />
Građevinskog fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku. Članica je Hrvatskog društva za mehaniku i Hrvatskog društva<br />
sudskih vješ<strong>ta</strong>ka.<br />
Uz rad na projektima Minis<strong>ta</strong>rstva <strong>znanosti</strong>, obrazovanja i špor<strong>ta</strong> sudjelovala je i u radu na projektima<br />
iz programa TEST+HITRA, CARDS 2001 i EUREKA te u pripremi više projek<strong>ta</strong> iz IPA IIIc<br />
programa.<br />
Objavila je 5 radova A kategorije, od čega 1 indeksiran u Current Contens bazi, te 18 radova D<br />
kategorije. Sudjelovala je na 3 međunarodna i 3 domaća kongresa.<br />
Mentorica doktorskog rada pristupnice IVANKE NETINGER pod naslovom: PREDGOTOVLJENI ARMI-<br />
RANOBETONSKI ELEMENTI POVEĆANE POŽARNE OTPORNOSTI jest prof. dr. sc. Dubravka Bjegović, redovi<strong>ta</strong><br />
profesorica Građevinskog fakulte<strong>ta</strong> Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu.
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Dragan Morić, redoviti profesor Građevinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik, te: prof.<br />
dr. sc. Dubravka Bjegović, redovi<strong>ta</strong> profesorica Građevinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, i doc. dr. sc. Damir<br />
Varevac, docent Građevinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 10. veljače 2010. godine na Građevinskome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom<br />
“Predgotovljeni armiranobetonski elementi povećane požarne otpornosti”<br />
dr. sc. Ivanke Netinger<br />
Znanstveno područje tehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje građevinarstvo, znanstvena grana<br />
nosive konstrukcije<br />
U doktorskom se radu istražuje poboljšanje požarne otpornosti betona primjenom konstituena<strong>ta</strong><br />
(cemen<strong>ta</strong> i agrega<strong>ta</strong>) otpornijih na djelovanje visokih temperatura u odnosu na one uobičajeno<br />
korištene. S obzirom na velike raspoložive količine čeličanske zgure na području Republike<br />
Hrvatske (podrijetlom iz željezara Sisak i Split), upravo je ovaj industrijski nusprodukt istražen kao<br />
agregat i kao vezivo koje bi moglo poboljšati požarnu otpornost betona. Obje ovdje izučavane<br />
zgure pokazale su dobar potencijal za postizanju dobre požarne otpornosti betona pri njihovoj<br />
primjeni i kao veziva i kao agrega<strong>ta</strong> u betonu.<br />
Izvorni znanstveni doprinos doktorskog rada ističe se kroz znanstveno utemeljeno iznalaženje<br />
novih načina iskoristivosti zgure kao otpadnog materijala. Vlastitim izvornim rezul<strong>ta</strong>tima istraživanja<br />
dokazana je mogućnost uporabe „domaće“ zgure i kao veziva i kao agrega<strong>ta</strong> pri redovitim<br />
uvjetima izloženosti elemena<strong>ta</strong> i pri uvjetima požarnog djelovanja. Izvorni rezul<strong>ta</strong>ti ovoga rada<br />
doprinos su kako ekološkoj komponenti održivog razvoja kroz očuvanje prirodnih resursa agrega<strong>ta</strong><br />
i veziva, <strong>ta</strong>ko i ekonomskoj komponenti održivog razvoja kroz iskoristivost zgure kao novog<br />
materijala.<br />
45
MEDICINSKI<br />
FAKULTET<br />
47
Josip Barać, rođen je 11. travnja 1962. godine u Livnu, Bosna i Hercegovina. Gimnaziju završava<br />
u Osijeku. Diplomirao je 1988. godine na Medicinskom fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu – Studij<br />
medicine u Osijeku. Od 1988. godine bio je na pripravničkom s<strong>ta</strong>žu u DZ “Drava”, Osijek. Državni<br />
stručni ispit položio je 1989. godine, te stekao mogućnost samos<strong>ta</strong>lnog rada. Od 1989. do<br />
1992. god. radio je u Hitnoj medicinskoj pomoći u Osijeku. Specijalizantski s<strong>ta</strong>ž u Kliničkoj bolnici<br />
Osijek na Odjelu za očne bolesti započeo je 1992. god. Specijalistički ispit iz of<strong>ta</strong>lmologije<br />
položio je 1996. godine. U s<strong>ta</strong>lnom je radnom odnosu na Odjelu za očne bolesti Kliničke bolnice<br />
Osijek.<br />
Poslijediplomski studij iz područja of<strong>ta</strong>lmologije upisao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu<br />
na kojem je 2002. godine obranio magis<strong>ta</strong>rski rad pod naslovom “Vrijeme zadržavanja silikonskog<br />
ulja u oku i njegov utjecaj na očna tkiva”, te stekao akademski stupanj magistra <strong>znanosti</strong>.<br />
Pet godina predaje kolegij iz of<strong>ta</strong>lmologije u Medicinskoj školi u Osijeku, te aktivno sudjeluje<br />
kao asistent u nas<strong>ta</strong>vi iz područja of<strong>ta</strong>lmologije na Medicinskom fakultetu Osijek.<br />
Od 2007. god. u suradničkom je zvanju asisten<strong>ta</strong> pri Katedri za of<strong>ta</strong>lmologiju Medicinskog fakulte<strong>ta</strong><br />
Osijek. Od iste godine obnaša dužnost voditelja Odjela za očne bolesti Kliničke bolnice<br />
Osijek. Predavač je kolegija of<strong>ta</strong>lmologije na Medicinskom fakultetu Mos<strong>ta</strong>r – dislocirani studij<br />
sestrinstva u Orašju (BiH).<br />
Osnovno znanstveno i stručno područje interesa pristupnika je of<strong>ta</strong>lmologija, posebice kirurgija<br />
prednjeg očnog segmen<strong>ta</strong> i trauma oka. U tu svrhu pristupnik sudjeluje kao istraživač na 2<br />
znanstvena projek<strong>ta</strong> Minis<strong>ta</strong>rstva <strong>znanosti</strong>, obrazovanja i špor<strong>ta</strong>.<br />
Objavio je 2 rada u časopisima citirana u Current Contents-u i 6 radova u časopisima indeksiranim<br />
u drugim međunarodnim indeksnim publikacijama. Koautor je knjige “Perioperativna skrb<br />
o bolesniku s ka<strong>ta</strong>raktom”.<br />
48<br />
MEDICINSKI fakultet<br />
JOSIP BARA]
Mentor doktorskog rada pristupnika JOSIPA BARAĆA pod naslovom: DETEKCIJA PRIMARNOG GLAU-<br />
KOMA OTVORENOG KUTA U RIZIČNIM SKUPINAMA SUVREMENOM DIJAGNOSTIKOM jest prof. dr. sc. Zdravko<br />
Mandić, izvanredni profesor Stomatološkog fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
doc. dr. sc. Biljana Kuzmanović Elajber, docentica Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednica,<br />
te: doc. dr. sc. Mladen Bušić, docent u naslovnom zvanju profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku,<br />
i prof. dr. sc. Zdravko Mandić, izvanredni profesor Stomatološkoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, kao<br />
članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 19. svibnja 2010. godine na Medicinskome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom "Detekcija primarnog glaukoma otvorenog<br />
ku<strong>ta</strong> u rizičnim skupinama suvremenom dijagnostikom" dr. sc. <strong>Josipa</strong> Baraća<br />
Znanstveno područje biomedicina i zdravstvo, znanstveno polje kliničke medicinske <strong>znanosti</strong>,<br />
znanstvena grana of<strong>ta</strong>lmologija<br />
Glaukomska bolest preds<strong>ta</strong>vlja drugi po učes<strong>ta</strong>losti uzrok sljepoće u svijetu, a ranim otkrivanjem<br />
i adekvatnom terapijom posljedice se bolesti mogu ublažiti i ponekad zaus<strong>ta</strong>viti.<br />
Ciljevi i svrha ovoga prospektivnog istraživanja stoga su bili otkriti primarni glaukom otvorenoga<br />
ku<strong>ta</strong> u ranoj fazi kod osoba s povećanim rizikom za njegov razvoj, pomoću suvremene dijagnostike<br />
i kliničkih testova. Istraživanje je obuhvatilo četiri rizične skupine za pojavu primarnoga<br />
glaukoma otvorenoga ku<strong>ta</strong> .<br />
Prvu rizičnu skupinu za pojavu primarnoga glaukoma otvorenoga ku<strong>ta</strong> činili su dijabetičari tip I<br />
i tip II, drugu rizičnu skupinu činili su ispi<strong>ta</strong>nici s arterijskom hipertenzijom, treću osobe s pozitivnom<br />
obiteljskom anamnezom za primarni glaukom otvorenoga ku<strong>ta</strong> i četvrtu rizičnu skupinu<br />
činili su kratkovidni ispi<strong>ta</strong>nici s refrakcijom od -3,0 do -8,0 dioptrija.<br />
Kontrolnu skupinu činile su dalekovidne osobe i presbiopi s<strong>ta</strong>riji od 40 godina bez rizičnih čimbenika<br />
za POAG.<br />
Patološki nalaz barem dva parametra (promjene u vidnome polju, ekskavacija optičkog diska C/D<br />
od 0.3. i veća, očni tlak 22 mmHg i veći) defi niran je kao glaukomska bolest.<br />
Analiza rezul<strong>ta</strong><strong>ta</strong> pokazala je incidenciju POAG-a u ukupnom uzorku 5,6%. Incidencija POAG-a<br />
u grupi ispi<strong>ta</strong>nika s pozitivnom obiteljskom anamnezom za POAG je 14%, te je s<strong>ta</strong>tistički znatno<br />
viša nego u skupini dijabetičara (4%) i kratkovidnih ispi<strong>ta</strong>nika (4%), kao i u odnosu na kontrolnu<br />
skupinu ispi<strong>ta</strong>nika. Pozitivna obiteljska anamneza preds<strong>ta</strong>vlja najjači rizik za razvoj glaukomske<br />
bolesti od svih navedenih ispitivanih rizičnih skupina.<br />
49
50<br />
MEDICINSKI fakultet<br />
GORDANA BUJI[I]<br />
Gordana Bujišić rođena je 30. rujna 1964. godine u Vukovaru, gdje je završila osnovno i srednjoškolsko<br />
obrazovanje. Na Medicinskome fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu diplomirala je 1988. godine.<br />
Poslijediplomski studij iz socijalne psihijatrije završila je na Medicinskome fakultetu u Beogradu i<br />
stekla akademski stupanj magistra <strong>znanosti</strong> 1994. godine.<br />
Specijalistički ispit iz psihijatrije položila je 1996. u Novom Sadu. Edukaciju iz analitički orijentirane<br />
psihoterapije završila je iste godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu.<br />
Tijekom specijalizacije i nakon nje pohađala je brojne dodatne edukacijske seminare namijenjene<br />
radu s osobama oboljelim od PTSP-a te suicidalnim osobama te aktivno sudjelovala na<br />
domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima vezanim uz ovu tematiku.<br />
Objavila je veći broj radova s područja socijalne psihijatrije i autorica je priručnika “Dijete i kriza”.<br />
Trenutno je zaposlena na Veleučilištu “Lavoslav Ružička” u Vukovaru kao pročelnica Studija fi zioterapije.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnice GORDANE BUJIŠIĆ pod naslovom: ŽIVOTNI DOGAĐAJ KAO ČIMBE-<br />
NIK RIZIKA ZA SUICIDALNO PONAŠANJE OBOLJELIH OD PTSP U ISTOČNOJ SLAVONIJI I BARANJI jest prof. dr. sc.<br />
Pavo Filaković, redoviti profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Ivan Požgain, izvanredni profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik, te: prof.<br />
dr. sc. Vlado Jukić, redoviti profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, i prof. dr. sc. Pavo Filaković,<br />
redoviti profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 20. rujna 2010. godine na Medicinskome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom "Životni događaj kao čimbenik rizika za<br />
suicidalno ponašanje oboljelih od PTSP u istočnoj Slavoniji i Baranji"<br />
dr. sc. Gordane Bujišić<br />
Znanstveno područje biomedicina i zdravstvo, znanstveno polje kliničke medicinske <strong>znanosti</strong>,<br />
znanstvena grana psihijatrija<br />
Pristupnica dr. Gordana Bujišić u svom je doktorskom radu istraživala životne događaje kao čimbenik<br />
rizika za suicidalno ponašanje oboljelih od PTSP-a u istočnoj Slavoniji i Baranji. Terensko<br />
je istraživanje provedeno na uzorku od 202 osobe oboljele od PTSP-a koje prebivaju u istočnoj<br />
Slavoniji i Baranji. U istraživanju su korišteni prikladni upitnici za potvrđivanje PTSP-a, procjenu<br />
životnih događaja, depresivnosti i agresivnosti. Istraživana je povezanost između 5 skupina nepovoljnih<br />
životnih događaja i odnosa oboljelih prema suicidu. Cilj je bio istražiti odnos između<br />
suicidalnosti i i negativnih životnih događaja svojstvenih oboljelim od PTSP-a. Rezul<strong>ta</strong>ti ovog<br />
istraživanja pokazali su da više od 2/3 ispi<strong>ta</strong>nika oboljelih od PTSP u istočnoj Slavoniji i Baranji<br />
ima iskustvo neke vrste suicidalnog ponašanja, od ideja do pokušaja. Dobiveni rezul<strong>ta</strong>ti potvrdili<br />
su hipotezu da je intenzitet suicidalnog ponašanja oboljelih od PTSP-a u Slavoniji i Baranji<br />
veći ukoliko je oboljelima svojstveno više rizičnih nepovoljnih životnih događaja u poslijeratnom<br />
razdoblju, odnosno, kumulativni utjecaj više manjih nepovoljnih događaja ima veći suicidalni<br />
potencijal nego jedan životni događaj, čak i kada je težeg intenzite<strong>ta</strong>.<br />
Značajnost je ovog rada u defi niranju događaja koji utječu na suicidalno ponašanje i njihovog<br />
kumulativnog učinka. To su nepovoljni događaji koji se odnose na odnos s partnericom te drugi<br />
značajni događaji (problemi u komunikaciji, sposobnost uspos<strong>ta</strong>vljanja kon<strong>ta</strong>k<strong>ta</strong> s drugim ljudima,<br />
osjećaj usamljenosti, spolna disfunkcija, fi nancijski i s<strong>ta</strong>mbeni problemi, nazočnost zločinu<br />
ili nasilju te optužba ili osuda na zatvorsku kaznu). Tako defi nirani događaji preds<strong>ta</strong>vljaju dobru<br />
osnovu za kreiranje učinkovitoga preventivnog djelovanja u smanjivanju rizika od suicida u toj za<br />
suicid rizičnoj populaciji bolesnika.<br />
51
52<br />
MEDICINSKI fakultet<br />
MARIO ]URKOVI]<br />
Mario Ćurković rođen je 13. kolovoza 1963. godine u Osijeku. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje<br />
završio u Osijeku. Medicinski fakultet Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu, Studij medicine u Osijeku završio<br />
je 1989. godine. Poslijediplomski studij iz ultrazvuka završio je 1999. godine, a ispit USMLE položio<br />
je 1998. godine u Budimpešti.<br />
Od 1992. do 1999. liječnik je opće medicine, a od 1999. zaposlen kao specijalist obiteljske medicine<br />
u zakupu pri Domu zdravlja Osijek.<br />
Od 2006. je asistent pri Katedri za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulte<strong>ta</strong> Sveučiliš<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Sudski vješ<strong>ta</strong>k medicinske struke pos<strong>ta</strong>je 2009. godine.<br />
Aktivni sudionik niza domaćih i međunarodnih kongresa, simpozija i seminara.<br />
Autor i koautor 14 izvornih znanstvenih i stručnih radova objavljenih u inozemnoj i domaćoj<br />
literaturi, od kojih je 6 citirano u Current Contents bazi poda<strong>ta</strong>ka.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika MARIA ĆURKOVIĆA pod naslovom: PRISUTNOST I MOGUĆI<br />
ZDRAVSTVENI UTJECAJ RIJETKIH ELEMENATA U VODI ZA PIĆE I BIOLOŠKIM TKIVIMA RURALNOG STANOVNIŠ-<br />
TVA ISTOČNE HRVATSKE jest prof. dr. sc. Dinko Pun<strong>ta</strong>rić, redoviti profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u<br />
Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Jagoda Doko Jelinić, izvanredna profesorica Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, predsjednica,<br />
te: prof. dr. sc. Rudika Gmajnić, izvanredni profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr.<br />
sc. Dinko Pun<strong>ta</strong>rić, redoviti profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 21. travnja 2010. godine na Medicinskome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Prisutnost i mogući zdravstveni utjecaj<br />
rijetkih elemena<strong>ta</strong> u vodi za piće i biološkim tkivima ruralnog s<strong>ta</strong>novništva istočne Hrvatske”<br />
dr. sc. Maria Ćurkovića<br />
Znanstveno područje biomedicina i zdravstvo, znanstveno polje javno zdravstvo i zdravstvena<br />
zašti<strong>ta</strong>, znanstvena grana epidemiologija<br />
Doktorski rad dr. med. Marija Ćurkovića, “Prisutnost i mogući zdravstveni utjecaj rijetkih elemena<strong>ta</strong><br />
u vodi za piće i biološkim tkivima ruralnog s<strong>ta</strong>novništva istočne Hrvatske” preds<strong>ta</strong>vlja znanstveni<br />
doprinos problematici koja je proizašla iz vlastitih istraživanja. Znanstveni doprinos diser<strong>ta</strong>cije<br />
očituje se u originalnom pristupu u do sada malo istraženoj problematici u javnozdravstvenom<br />
području.<br />
Istraživanje je provedeno kao presjek trenu<strong>ta</strong>čnog s<strong>ta</strong>nja u populaciji istočne Hrvatske (sela Ćelije,<br />
Draž i Potnjani), kojoj su uzeti uzorci bioloških tkiva (kosa, urin, serum) i uzorci bunarske vode<br />
tijekom tri godine, s ciljem analiziranja brojnih kemijskih elemen<strong>ta</strong> metodom masene spektrometije<br />
spregnutom plazmom i njihova mogućeg utjecaj na zdravlje s<strong>ta</strong>novništva.<br />
Rezul<strong>ta</strong>ti istraživanja su pokazali da s<strong>ta</strong>nje vodoopskrbe u ispitivanim područjima nije adekvatno<br />
jer se voda za piće koristi iz privatnih bunara koji nisu u sus<strong>ta</strong>vu javne vodoopskrbe. S<strong>ta</strong>novništvo<br />
koje koristi vodu iz vlastitih bunara ima veći rizik od negativnih utjecaja raznih vrs<strong>ta</strong> kon<strong>ta</strong>minana<strong>ta</strong><br />
na njihovo zdravlje.<br />
53
54<br />
MEDICINSKI fakultet<br />
darko horvat<br />
Darko Horvat rođen je 1. lipnja 1961. godine u Osijeku, gdje je završio osnovno i srednje obrazovanje.<br />
Diplomirao je l986. godine na Medicinskome fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu -studij<br />
medicine u Osijeku i nakon propisanoga obavljenog s<strong>ta</strong>ža u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i zaposlenja<br />
u SHMP Osijek zbog sklonosti i interesa odlazi na specijalizaciju iz interne medicine u KB<br />
“Osijek” i KB “Ses<strong>ta</strong>ra milosrdnica” u Zagrebu, koju završava 19. lipnja 1995. U akademskoj godini<br />
1996./1997. upisuje poslijediplomski znanstveni studij iz gastroenterologije i hepatologije te polaže<br />
sve propisane ispite. Magis<strong>ta</strong>rski rad pod naslovom “Učinak eradikacije Helicobacter pylori<br />
na ponovno krvarenje u bolesnika sa želučanim vrijedom”, obranio je 2002. godine, te stekao<br />
akademski stupanj magistra medicinskih <strong>znanosti</strong>. U naslovno zvanje asisten<strong>ta</strong> izabran je 2004.<br />
godine na Medicinskome fakultetu u Osijeku, gdje radi kao predavač na dodiplomskoj i poslijediplomskoj<br />
nas<strong>ta</strong>vi. Autor je i koautor 11 znanstvenih radova i 6 kongresnih priopćenja, od toga<br />
su 4 objavljena u časopisima s međunarodnom recenzijom.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika DARKA HORVATA pod naslovom: ITO STANICE U BOLESNIKA S<br />
LEZIJOM JETRE I JETRENOM CIROZOM jest prof. dr. sc. Branko Dmitrović, redoviti profesor Medicinskoga<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Aleksandar Včev, redoviti profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik, te:<br />
prof. dr. sc. Ante Bilić, redoviti profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, i prof. dr. sc. Branko Dmitrović,<br />
redoviti profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 9. veljače 2010. godine na Medicinskome fakultetu u Osijeku.
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Ito s<strong>ta</strong>nice u bolesnika s lezijom jetre<br />
i jetrenom cirozom” dr. sc. Darka Horva<strong>ta</strong><br />
Znanstveno područje biomedicina i zdravstvo, znanstveno polje kliničke medicinske <strong>znanosti</strong>,<br />
znanstvena grana interna medicina<br />
Doktorski rad pristupnika dr. sc. Darka Horva<strong>ta</strong> sastoji se od 85 stranica, 8 slika, 6 <strong>ta</strong>blica i 128<br />
literaturnih navoda. Cilj istraživanja pristupnika je kliničko-patološka analiza ispi<strong>ta</strong>nika u svrhu<br />
utvrđivanja povezanosti prosječnog broja aktiviranih Itovih s<strong>ta</strong>nica s težinom jetrenog oštećenja,<br />
aktivnošću i s<strong>ta</strong>dijem bolesti.<br />
Istraživanje je provedeno na 63 bolesnika Gastroenterološkog odjela Klinike za unu<strong>ta</strong>rnje bolesti<br />
Kliničke bolnice Osijek kod kojih je provedena potpuna dijagnostička obrada jetrene bolesti,<br />
uključujući i biopsiju jetre.<br />
Originalan doprinos <strong>znanosti</strong> sastoji se u nadopuni postojećeg znanja o događajima tijekom<br />
aktivacije Itovih s<strong>ta</strong>nica i posljedičnog procesa fi broze jetrenog parenhima i ciroze jetre. Nova je<br />
spoznaja prosječan broj od 90 i više aktiviranih Itovih s<strong>ta</strong>nica unu<strong>ta</strong>r jednoga jetrenog režnjića na<br />
patohistološkom uzorku jetrene biopsije koji karakterizira jetrenu cirozu.<br />
Rezul<strong>ta</strong>ti doktorskog rada ukazuju na moguću prijelomnu točku (s<strong>ta</strong>dij bolesti), do koje bi bilo<br />
moguće primijeniti antifi brotičku terapiju, odnosno nakon koje zbog ireverzibilnosti procesa <strong>ta</strong>kvo<br />
liječenje ne bi imalo uspjeha.<br />
55
56<br />
MEDICINSKI fakultet<br />
robert karlo<br />
Robert Karlo rođen je 5. listopada 1967. godine u Tomislavgradu, u Bosni i Hercegovini. Medicinski<br />
fakultet upisao je u Rijeci u akademskoj godini 1986./1987. gdje je diplomirao 1992. godine s<br />
prosjekom ocjena 4,35 te stekao zvanje <strong>doktora</strong> medicine.<br />
Pripravnički s<strong>ta</strong>ž obavio je u Medicinskom centru u Zadru, a stručni ispit položio je 1994. godine.<br />
Od 1994.-1995. godine radi kao liječnik u Hitnoj medicinskoj pomoći Doma zdravlja Zadar.<br />
Specijalistički ispit iz dječje kirurgije položio je 2000. godine, a specijalistički ispit iz opće kirurgije<br />
položio je 2010. godine.<br />
Radi kao voditelj Odsjeka dječje kirurgije u Općoj bolnici u Zadru.<br />
Magis<strong>ta</strong>rski rad pod naslovom “Prijelomi kostiju šake u dječjoj dobi” obranio je 2005. godine na<br />
Medicinskom fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Rijeci.<br />
U suradničko zvanje naslovnog asisten<strong>ta</strong> na Višoj zdravstvenoj školi Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zadru iz predme<strong>ta</strong><br />
Kirurgija izabran je 2007. godine.<br />
Dobitnik je Zahvalnice Hrvatskoga liječničkog zbora 2007. godine.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika ROBERTA KARLA pod naslovom: PREVENCIJA STEČENIH JUVENIL-<br />
NIH DEFORMITETA MALIH ZGLOBOVA ŠAKE jest prof. dr. sc. Božidar Župančić, izvanredni profesor Medicinskoga<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Mihovil Biočić, izvanredni profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Splitu, predsjednik, te: prof.<br />
dr. sc. Savo Jovanović, redoviti profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr. sc. Božidar Župančić,<br />
izvanredni profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 29. listopada 2009. godine na Medicinskom fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Prevencija stečenih juvenilnih deformite<strong>ta</strong><br />
malih zglobova šake” dr. sc. Rober<strong>ta</strong> Karla<br />
Znanstveno područje biomedicina i zdravstvo, znanstveno polje kliničke medicinske <strong>znanosti</strong>,<br />
znanstvena grana kirurgija<br />
Možemo ustvrditi kako je ovaj doktorski rad značajan doprinos boljem razumijevanju kako dijagnostike,<br />
<strong>ta</strong>ko i liječenja ozljeda šake. On je razvidno i nedvosmisleno pokazao da prevencija<br />
može smanjiti učes<strong>ta</strong>lost ove vrste ozljeda, oporavak djete<strong>ta</strong> je brži, a rezul<strong>ta</strong>ti liječenja su bolji.<br />
Istraživanje je dalo smjernice koje treba koristiti kod djece koja se bave sportom jer će se primjenom<br />
zaštitnih mjera smanjiti broj ozljeda šake.<br />
Osim dječje kirurgije, ortopedije i fi zijatrije ovo je istraživanje važno i onima koji se bave sportskom<br />
medicinom i pedagogijom kao i voditeljima sportskih škola jer najbolje sportske rezul<strong>ta</strong>te<br />
postižu zdrava djeca. U ovom je istraživanju dokazano da je prevencija najbolji način liječenja jer<br />
se uporabom zaštitnih sreds<strong>ta</strong>va bitno smanjuje broj ozljeda koje treba liječiti. Ovaj je doktorski<br />
rad dao znanstveni doprinos u problematici koja je proizašla iz vlastitih istraživanja.<br />
57
58<br />
MEDICINSKI fakultet<br />
igor lek{an<br />
Igor Lekšan rođen je 3. travnja 1978. godine u Osijeku. Osnovnu školu i Prirodoslovno-matematičku<br />
gimnaziju završava u Osijeku. Medicinski fakultet Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu, Studij medicine u<br />
Osijeku upisao je 1996., a diplomirao 2002. godine.<br />
Nakon diplome odradio je pripravnički s<strong>ta</strong>ž u Kliničkoj bolnici Osijek te dodatno radio na Medicinskome<br />
fakultetu u Osijeku održavajući seminare i vježbe iz anatomije.<br />
Od 2004. godine zaposlen je na Medicinskom fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera u<br />
Osijeku na mjestu asisten<strong>ta</strong> pri Katedri za anatomiju i neuroznanost.<br />
Znanstveni poslijediplomski studij iz područja biomedicine i zdravstva upisao je 2003. godine, a<br />
2009. godine obranio je doktorsku diser<strong>ta</strong>ciju. Od 2004. godine je na specijalizaciji opće kirurgije<br />
u Kliničkoj bolnici Osijek, koju završava 2009. godine. U zvanje višega asisten<strong>ta</strong> na Katedri za<br />
anatomiju i neuroznanost izabran je u siječnju 2010. godine. Zaposlen je na Odjelu za kardijalnu<br />
kirurgiju Klinike za kirurgiju KBC Osijek.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika IGORA LEKŠANA pod naslovom: JEZIČNA KOST – MORFOLOGIJA,<br />
BIOMEHANIKA I FORENZIČKI ASPEKTI jest prof. dr. sc. Radivoje Radić, izvanredni profesor Medicinskoga<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Ana Jo Osvatić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednica, te:<br />
prof. dr. sc. Tomislav Mrčela, redoviti profesor Elektrotehničkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr. sc. Radivoje<br />
Radić, izvanredni profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 9. prosinca 2009. godine na Medicinskome fakultetu u Osijeku.
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Jezična kost – morfologija, biomehanika i<br />
forenzički aspekti” dr. sc. Igora Lekšana<br />
Znanstveno područje biomedicina i zdravstvo, znanstveno polje temeljne medicinske <strong>znanosti</strong>,<br />
znanstvena grana anatomija<br />
Doktorski rad “Jezična kost – morfologija, biomehanika i forenzički aspekti” rezultirala je saznanjima<br />
o obliku, strukturi, čvrstoći i biomehaničkim svojstvima jezične kosti. Morfometrijska analiza<br />
je rezultirala spoznajama o dimenzijama jezične kosti u spolnoj ovisnosti i omogućila objektivnu<br />
tipizaciju po obliku. Mineralna gustoća kosti je određena različitim metodama na istome materijalu<br />
na precizan i numerički izražen način, što je omogućilo usporedbu metoda i određivanje<br />
stupnja njihove međusobne korelacije. Na osnovi tih poda<strong>ta</strong>ka dobili smo uvid u dinamiku procesa<br />
okoš<strong>ta</strong>vanja malih zglobova između trupa i velikih rogova te osteoporoze na jezičnoj kosti,<br />
što može imati primjenu u određivanju dobi i spola skeletiniziranih os<strong>ta</strong><strong>ta</strong>ka. Analizom poda<strong>ta</strong>ka<br />
o čvrstoći i mineralnoj gustoći kosti dobili smo saznanja o međuovisnosti i usporednosti ovih<br />
procesa. Biomehaničkim istraživanjima dobili smo nove spoznaje o reakcijama koš<strong>ta</strong>no-hrskavičnih<br />
struktura jezične kosti na opterećenje prilikom suspenzije i strangulacije što može imati<br />
primjenu u sudskoj medicine.<br />
59
60<br />
MEDICINSKI fakultet<br />
miodrag milojkovi}<br />
Miodrag Milojković rođen je 16. srpnja 1946. godine u Beogradu u Republici Srbiji. Medicinski fakultet<br />
završio je 1971. godine u Beogradu, gdje je 1978. položio specijalistički ispit iz ginekologije<br />
i porodništva.<br />
U Kliničkoj bolnici Osijek radi od 1973. godine u Odjelu za ginekologiju i porodništvo. Pročelnik<br />
je Kliničkog odjela za operacijsku ginekologiju. Glavno mu područje je prevencija i liječenje malignih<br />
tumora ženskih spolnih organa.<br />
Minis<strong>ta</strong>rstvo zdravstva RH priznalo mu je 1991. godine naslov Primarijus, a 2007. godine subspecijalizaciju<br />
iz ginekološke onkologije.<br />
Predavač je na Medicinskom fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera u Osijeku pri Katedri<br />
za ginekologiju i opstetriciju.<br />
Objavio je 45 radova u domaćim i stranim časopisima, 10 u časopisima indeksiranim u Current<br />
contensu. Aktivno je sudjelovao na brojnim kongresima, simpozijima i stručnim sas<strong>ta</strong>ncima te<br />
predavao na poslijediplomskim tečajevima trajnog usavršavanja liječnika iz ginekologije i perinatologije.<br />
Recenzirao je radove za inozemne i domaće časopise.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika MIODRAGA MILOJKOVIĆA pod naslovom: VRIJEDNOST METODA<br />
SEKUNDARNE PREVENCIJE I RANE DIJAGNOZE RAKA ŽENSKIH SPOLNIH ORGANA jest prof. dr. sc. Marija Pajtler,<br />
izvanredna profesorica Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
doc. dr. sc. Darko Čuržik, docent Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik, te: prof. dr. sc. Siniša<br />
Šijanović, izvanredni profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, doc. dr. sc. Damir Gugić, docent Medicinskoga<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, prof. dr. sc. Dinko Pun<strong>ta</strong>rić, redoviti profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong>
u Osijeku, i prof. dr. sc. Marija Pajtler, izvanredna profesorica Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao<br />
članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 29. ožujka 2010. godine na Medicinskome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom "Vrijednost metoda sekundarne prevencije i<br />
rane dijagnoze raka ženskih spolnih organa" dr. sc. Miodraga Milojkovića<br />
Znanstveno područje biomedicina i zdravstvo, znanstveno polje kliničke medicinske <strong>znanosti</strong>,<br />
znanstvena grana ginekologija i opstetricija<br />
Doktorski rad preds<strong>ta</strong>vlja sintezu pet publiciranih originalnih znanstvenih radova koji su preglednim<br />
člankom povezani u jedinstvenu cjelinu.<br />
Na velikom je uzorku tijekom višegodišnje primjene znanstvenim metodama ocijenjena vrijednost<br />
raspoloživih metoda detekcije, rane dijagnoze i prevencije raka ženskih spolnih organa u<br />
odnosu na kre<strong>ta</strong>nje učes<strong>ta</strong>losti raka, odnosno preinvazivnih i invazivnih oblika, te s<strong>ta</strong>dija proširenosti<br />
u vrijeme pos<strong>ta</strong>vljanja dijagnoze. Usporedbom timova koji su obradili i analizirali konvencionalni<br />
Papa test od vremena njegova uvođenja, dokazana je opravdanost formiranja samos<strong>ta</strong>lne<br />
dijagnostičke jedinice kliničke citologije u kojoj se citološkom dijagnostikom bave isključivo specijalisti<br />
citolozi i citotehnolozi u punom radnom vremenu.<br />
Na osnovi ukupnog efek<strong>ta</strong> učinjena rada, uz objektivno utvrđenu vrijednost, identifi cirane su i<br />
slabe točke oportunističkog probira cervikalnog karcinoma, te su predložene mjere za poboljšanje,<br />
prvenstveno u obliku dobro osmišljenog, organiziranog i kontroliranog nacionalnog programa<br />
probira.<br />
61
62<br />
MEDICINSKI fakultet<br />
dario naki}<br />
Dario Nakić rođen je 21. svibnja 1969. godine u Šibeniku. Diplomirao je 1994. godine na Medicinskoma<br />
fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao 2006. godine obranivši magis<strong>ta</strong>rski rad pod<br />
naslovom “Polimorfi zam ACE gena u kliničkom tijeku glomerularnih bolesti” pod mentorstvom<br />
prof. dr. sc. Duška Kuzmanića.<br />
Od 1994. godine je zaposlen u Općoj bolnici Zadar, gdje je 2000. godine završio specijalizaciju iz<br />
interne medicine, a 2008. godine subspecijalizaciju iz nefrologije.<br />
Dužnost voditelja Odsjeka za nefrologiju i dijalizu obnašao je 2004. godine, gdje je tijekom svog<br />
rada na Odjelu uveo više novih dijagnostičkih i terapijskih postupaka.<br />
Pomoćnikom ravnatelja za medicinska pi<strong>ta</strong>nja u Općoj bolnici Zadar pos<strong>ta</strong>je 2006. godine, a<br />
zamjenikom ravnatelja imenovan je 2007. godine.<br />
U suradničko zvanje asisten<strong>ta</strong> na Odjelu za zdravstvene studije Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zadru izabran je<br />
2007. godine. Jedan je od glavnih inicijatora osnivanja studija Sestrinstva Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zadru uz<br />
uspos<strong>ta</strong>vljenu suradnju s Medicinskim fakultetom Sveučiliš<strong>ta</strong> <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera u Osijeku.<br />
Od 2009. godine obnaša dužnost ravnatelja Opće bolnice Zadar.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika DARIA NAKIĆA pod naslovom: INFEKCIJA HELICOBACTER PYLORI I<br />
AKUTNI INFARKT MIOKARDA jest prof. dr. sc. Aleksandar Včev, redoviti profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong><br />
u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Jure Mirat, izvanredni profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao predsjednik, te<br />
prof. dr. sc. Anton Šmalcelj, izvanredni profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, i prof. dr. sc. Aleksandar<br />
Včev, redoviti profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 7. svibnja 2010. godine na Medicinskom fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom "Infekcija Helicobacter pylori i akutni infarkt<br />
miokarda" dr. sc. Daria Nakića<br />
Znanstveno područje biomedicina i zdravstvo, znanstveno polje kliničke medicinske <strong>znanosti</strong>,<br />
znanstvena grana interna medicina<br />
Brojna su istraživanja pokazala da infekcija Helicobacter pylori može uzrokovati sistemsku kroničnu<br />
infekciju niskog stupnja, što dovodi do produkcije različitih vazoaktivnih sups<strong>ta</strong>nci koje se<br />
mogu povezati s razvojem ateroskleroze i vaskularnih bolesti, o čemu postoje brojna, kontroverzna,<br />
istraživanja. Ciljevi ovog is<strong>ta</strong>živanja bili su pokušati odgovoriti na sljedeća pi<strong>ta</strong>nja: utvrditi da<br />
li postoji povezanost između infekcije bakterijom Helicobacter pylori i akutnog infark<strong>ta</strong> miokarda,<br />
utvrditi da li postoji povezanost infekcije Helicobater pylori i stupnja težine bolesti, utvrditi da li<br />
postoji povezanost infekcije Helicobacter pylori s drugim glavnim čimbenicima rizika koronarne<br />
srčane bolesti (hipertenzija, hiperlipidemija, debljina, pušenje). Ovim istraživanjem nije nađena<br />
povezanost infekcije Helicobacter pylori kao neovisnog čimbenika i akutnog infark<strong>ta</strong> miokarda<br />
niti povezanost s drugim poznatim čimbenicima rizika. Nađena je povezanost s nas<strong>ta</strong>nkom infark<strong>ta</strong><br />
miokarda za bolesnike s tri i više poznatih čimbenika rizika. Potrebna su daljnja istraživanja da<br />
bi se preciznije odredila uloga infekcije Helicobacter pylori u nas<strong>ta</strong>nku infark<strong>ta</strong> miokarda.<br />
63
64<br />
MEDICINSKI fakultet<br />
sa{a rapan<br />
Saša Rapan rođen je 4. listopada 1970. godine u Belišću. Diplomirao je 1994. godine na Medicinskom<br />
fakultetu u Zagrebu. Od 1995. godine zaposlen je u KBC Osijek, Odjel za ortopediju.<br />
Specijalistički ispit iz ortopedije položio je u svibnju 2001. godine u Zagrebu.<br />
Magis<strong>ta</strong>rski rad pod naslovom „Radiološka i biomehanička analiza koš<strong>ta</strong>nih promjena u koksartrozi“<br />
obranio je 2007. godine, te stekao akademski stupanj magistra <strong>znanosti</strong>.<br />
Tijekom svoga znanstveno-istraživačkog rada sudjelovao je u radu na više međunarodnih i domaćih<br />
kongresa. Od 2008. godine asistent je pri Katedri za ortopediju i rehabili<strong>ta</strong>cijsku medicinu<br />
Medicinskog fakulte<strong>ta</strong> Osijek.<br />
Član je Hrvatskoga liječničkog zbora, Hrvatskoga ortopedskog društva, te Hrvatskoga vertebrološkog<br />
društva. Autor je i koautor nekoliko radova, od kojih je šest u Current Contens te dva u<br />
SCI indeksiranom časopisu.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika SAŠE RAPANA pod naslovom: DIGITALNA ANALIZA RENTGENSKIH<br />
PRIKAZA STRUKTURE GLAVE BEDRENE KOSTI U OTKRIVANJU DEGENERACIJSKIH PROMJENA jest prof. dr. sc.<br />
Savo Jovanović , redoviti profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Gordana Gulan, redovi<strong>ta</strong> profesorica Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Rijeci, kao predsjednik, te<br />
doc dr. sc. Vesna Ilakovac, docentica Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr. sc. Savo Jovanović,<br />
redoviti profesor Medicinskoag fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 14. travnja 2010. godine na Medicinskom fakultetu u Osijeku.
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom "Digi<strong>ta</strong>lna analiza rentgenskih prikaza<br />
strukture glave bedrene kosti u otkrivanju degeneracijskih promjena"<br />
dr. sc. Saše Rapana<br />
Znanstveno područje biomedicina i zdravstvo, znanstveno polje kliničke medicinske <strong>znanosti</strong>,<br />
znanstvena grana ortopedija<br />
Originalni doprinos <strong>znanosti</strong> doktorskog rada jest u razvoju nove metode, matematičkog modela,<br />
kojim bi se moglo u ranoj fazi bolesti uočiti promjene koš<strong>ta</strong>ne strukture na s<strong>ta</strong>ndardnoj<br />
radiološkoj snimci zgloba kuka, te na <strong>ta</strong>j način uz ranu dijagnostiku omogućiti i ranu prevenciju i<br />
liječenje degeneracijskih bolesti zglobova. U radu su prikazane dosadašnje dijagnostičke metode,<br />
te dosadašnja dostignuća i primjena sličnih matematičkih modela za analizu slike, te njihove<br />
prednosti i nedos<strong>ta</strong>ci. Doktorski rad je pokazatelj daljnjim istraživačima da naizgled jednos<strong>ta</strong>vna<br />
metoda uz pomoć s<strong>ta</strong>ndardne radiološke snimke daje brojne podatke skrivene i sofi sticiranijim<br />
dijagnostičkim metodama, te da ju se može iskoristiti u svakodnevnoj praksi uz minimalna ulaganja<br />
u tehniku. U diser<strong>ta</strong>ciji se na osnovi sažimanja dosadašnjih spoznaja i spoznaja iz ove diser<strong>ta</strong>cije<br />
naglašava potreba uvođenja ovakvih brzih, jednos<strong>ta</strong>vnih i jeftinih modela obrade slike,<br />
te ih integrirati u cilju smanjenja troškova i bolje dijagnostike. Rezul<strong>ta</strong>ti doktorskog rada mogu<br />
imati neposredan utjecaj na razvoj nove metodologije, koja se može primijeniti u dijagnostici,<br />
praćenju, prevenciji i liječenju degeneracijskih bolesti zglobova.<br />
65
66<br />
MEDICINSKI fakultet<br />
KRISTINA SELTHOFER-RELATI]<br />
Kristina Selthofer-Relatić rođena je 18. svibnja 1978. godine u Osijeku. Diplomirala je na Medicinskom<br />
fakultetu u Zagrebu 2002. godine. Specijalizaciju iz interne medicine u Kliničkoj bolnici<br />
Osijek započela je 2004. godine, a specijalistički ispit položila je 2010. godine.<br />
Zaposlena na Odjelu za kardiovaskularne bolesti Klinike za internu medicinu KBC Osijek.<br />
Poslijediplomski znanstveni studij iz područja biomedicine i zdravstva završila je na Medicinskom<br />
fakultetu u Osijeku u akademskoj 2005./2006. godini.<br />
U svibnju 2010. godine izabrana za višeg naslovnog asisten<strong>ta</strong> iz područja temeljnih medicinskih<br />
<strong>znanosti</strong> na Katedri za internu medicinu, medicinsku etiku i povijest medicine.<br />
Tijekom svog znanstvenoistraživačkog rada objavila je tri rada u časopisima i jedan saže<strong>ta</strong>k indeksiranih<br />
u Current Contents-u, te jedan rad u časopisu indeksiran u Science Ci<strong>ta</strong>tion Indexu, te<br />
aktivno sudjelovala na 10 hrvatskih i međunarodnih kongresa.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnice KRISTINE SELTHOFER-RELATIĆ pod naslovom: UTJECAJ KONCEN-<br />
TRACIJE LEPTINA I ADIPONEKTINA NA RAZVOJ HIPERTROFIJE LIJEVE KLIJETKE KOD HIPERTONIČNIH PACIJENA-<br />
TA S PREKOMJERNOM TJELESNOM TEŽINOM jest prof. dr. sc. Radivoje Radić, izvanredni profesor Medicinskoga<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
doc. dr. sc. Alen Ružić, docent Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Rijeci i Osijeku, predsjednik, te: prof. dr. sc.<br />
Mirko Koršić, redoviti profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, i prof. dr. sc. Radivoje Radić, izvanredni<br />
profesor Medicinskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 10. ožujka 2010. godine Medicinskome fakultetu u Osijeku.
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom "Utjecaj koncentracije leptina i<br />
adiponektina na razvoj hipertrofi je lijeve klijetke kod hipertoničnih pacijena<strong>ta</strong> s prekomjernom<br />
tjelesnom težinom" dr. sc. Kristine Selthofer-Relatić<br />
Znanstveno područje biomedicina i zdravstvo, znanstveno polje kliničke medicinske <strong>znanosti</strong>,<br />
znanstvena grana interna medicina<br />
Pretilost danas preds<strong>ta</strong>vlja jedan od vodećih medicinskih i javnozdravstvenih problema razvijenih<br />
zemalja i zemalja u razvoju. Preds<strong>ta</strong>vlja globalnu epidemiju kod djece i odraslih. Do sada je<br />
poznato da debljina preds<strong>ta</strong>vlja važan rizični faktor za razvoj me<strong>ta</strong>boličkih i kardiovaskularnih bolesti,<br />
koje su vodeći uzroci morbidite<strong>ta</strong>, broja hospi<strong>ta</strong>lizacija, invalidite<strong>ta</strong> i mor<strong>ta</strong>lite<strong>ta</strong>. Broj osoba<br />
s prekomjernom tjelesnom težinom kontinuirano raste.<br />
Dostupni podaci i istraživanja još uvijek nedovoljno objašnjavaju utjecaj masnoga tkiva na patofi<br />
ziološke mehanizame kardiovaskularnih bolesti. Masno tkivo je aktivan endokrini organ s produkcijom<br />
mnogobrojnih adipocitokemokina tzv. hormona masnog tkiva, koji sudjeluju u razvoju<br />
arterijske hipertenzije, koronarne bolesti srca te posljedične kardiomiopatije. Leptin i adiponektin<br />
su preds<strong>ta</strong>vnici adipocitokina s aktivnim utjecajem na razvoj navedenih bolesti.<br />
Istraživanje dr. Selthofer-Relatić pridonosi spoznavanju uloge i razjašnjavanju utjecaja neurohumoralnog<br />
sus<strong>ta</strong>va leptina i adiponektina, kao nehemodinamskih faktora, na razvoj hipertrofi je<br />
lijeve klijetke kao posljedica prekomjerne tjelesne težine. Takve spoznaje pridonose boljoj prevenciji<br />
i liječenju pretilosti i posljedičnih kardiovaskularnih bolesti.<br />
67
POLJOPRIVREDNI<br />
FAKULTET<br />
69
70<br />
POLJOPRIVREDNI fakultet<br />
JOSIP BRKI]<br />
Josip Brkić rođen je 18. siječnja 1978. godine u Osijeku. Nakon završene Gimnazije upisao je Poljoprivredni<br />
fakultet u Osijeku, na kojem je diplomirao 2003. godine.<br />
Od 2003. godine radi kao znanstveni novak na Poljoprivrednom institutu Osijek.<br />
Poslijediplomski sveučilišni studij Poljoprivredne <strong>znanosti</strong>, smjer Oplemenjivanje bilja i sjemenarstvo<br />
upisao je 2005. godine.<br />
Tijekom dosadašnjega znanstvenoistraživačkog rada sudjelovao je na projektu odobrenom od<br />
Minis<strong>ta</strong>rstva <strong>znanosti</strong>, obrazovanja i špor<strong>ta</strong> pod nazivom “Metodičko unapređivanje oplemenjivačkog<br />
procesa kod kukuruza”.<br />
Koautor je nekoliko znanstvenih i stručnih radova. Sudjelovao je na dva međunarodna i jednome<br />
domaćem kongresu.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika JOSIPA BRKIĆA pod naslovom: PROCJENA GENETSKIH RAZLIKA<br />
SRODNIH LINIJA U PROIZVODNJI HIBRIDNOG SJEMENA KUKURUZA jest prof. dr. sc. Vlado Guberac, redoviti<br />
profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Sonja Marić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednica, te:<br />
prof. dr. sc. Vlado Guberac, redoviti profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i doc. dr. sc. Antun<br />
Jambrović, znanstveni savjetnik Poljoprivrednoga institu<strong>ta</strong> Osijek, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 15. travnja 2010. godine na Poljoprivrednome fakultetu u Osijeku.
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom "Procjena genetskih razlika srodnih linija u<br />
proizvodnji hibridnog sjemena kukuruza" dr. sc. <strong>Josipa</strong> Brkića<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana<br />
bilinogojstvo<br />
Danas se u proizvodnji sjemena dvolinijskih hibrida često događa da neki hibridi, inače visokoga<br />
genetskog potencijala rodnosti, budu odbačeni zbog niskih prinosa sjemenskog roditelja. Uvođenjem<br />
sestrinskih križanaca u proizvodnju sjemena dolazi do izvjesne promjene u genetskoj<br />
strukturi hibrida, što zbog heterotičnog efek<strong>ta</strong> rezultira većim prinosom sjemena u odnosu na<br />
čistu liniju.<br />
Cilj ovoga doktorskog rada u osnovi je detekcija i procjena vrijednosti sestrinskih križanaca (sister<br />
cross), koji osiguravaju veće prinose sjemena, a da to značajno ne utječe na promjenu fenotipa F1 generacije trolinijskog hibrida (threeway cross) u odnosu na čisti dvolinijski hibrid (single cross).<br />
U oplemenjivanju, a napose u sjemenarstvu kukuruza, korištenje rezul<strong>ta</strong><strong>ta</strong> ovog rada nameće se<br />
kao nužnost ili kao nadopuna osnovnog programa oplemenjivanja, a to je stvaranje dvolinijskih<br />
hibrida. Prioritet u oplemenjivanju kukuruza i dalje je stvoriti superioran dvolinijski hibrid, međutim<br />
isto <strong>ta</strong>ko treba stvarati trolinijske križance sestrinkih linija koji uz značajno manja ulaganja<br />
mogu dati dobre rezul<strong>ta</strong>te u proizvodnji sjemena, što se sve više nameće kao nužna potreba.<br />
71
72<br />
POLJOPRIVREDNI fakultet<br />
dra`en degme~i}<br />
Dražen Degmečić rođen je 4. studenoga 1976. godine u Našicama. Diplomirao je na Šumarskom<br />
fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu 2000. godine, te stekao zvanje diplomiranog inženjera šumarstva.<br />
Na istom Fakultetu upisao je poslijediplomski studij te 2006. godine obranio magis<strong>ta</strong>rski rad pod<br />
naslovom “Morfometrijske karakteristike srne (Capreolus capreolus, L.) u otvorenim lovištima i uzgajalištima”,<br />
čime je stekao akademski stupanj magistra <strong>znanosti</strong> iz biotehničkoga znanstvenog<br />
područja.<br />
Djelatnik je poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Podružnica Osijek, Šumarija<br />
Tikveš.<br />
Znanstvene i stručne članke objavljuje u domaćim i međunarodnim znanstvenim časopisima, a<br />
popularne članke u domaćim časopisima za lovce i ljubitelje prirode.<br />
Aktivno sudjeluje na međunarodnim simpozijima te kao stručni suradnik u znanstvenim projektima<br />
Minis<strong>ta</strong>rstva <strong>znanosti</strong>, obrazovanja i špor<strong>ta</strong> i Minis<strong>ta</strong>rstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog<br />
razvoja. Aktivan je član je Hrvatskoga šumarskog društva i Hrvatskoga lovačkog saveza.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika DRAŽENA DEGMEČIĆA pod naslovom: MODEL SUSTAVA ZA POT-<br />
PORU PRI UZGOJU JELENA OBIČNOG (Cervus elaphus, L.) U SLOBODNOJ PRIRODI jest prof. dr. sc. Tihomir<br />
Florijančić, izvanredni profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, izvanredni profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik,<br />
te: prof. dr. sc. Tihomir Florijančić, izvanredni profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i<br />
prof. dr. sc. Zdravko Janicki, izvanredni profesor Veterinarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, kao članovi<br />
Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 5. listopada 2009. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Model sus<strong>ta</strong>va za potporu pri uzgoju<br />
jelena običnog (Cervus elaphus, L.) u slobodnoj prirodi”<br />
dr. sc. Dražena Degmečića<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana<br />
lovstvo<br />
Cilj je doktorskoga rada bio ustrojiti sus<strong>ta</strong>ve potpore koji bi riješili nadzor planova gospodarenja,<br />
osigurali trajnost kvalitetnog proizvoda i stvorili pretpos<strong>ta</strong>vke za s<strong>ta</strong>bilnost prihoda. Istraživanje<br />
je obavljano tijekom pet lovnih sezona (2004./2005. do 2008./2009.) u državnom lovištu “Podunavlje<br />
– Podravlje XIV/9”.<br />
Opsežno provedena istraživanja teorijska su i praktična novost na hrvatskome istraživačkom prostoru,<br />
a rezul<strong>ta</strong>ti imaju veliki značaj i višestruki znanstveni, stručni i edukacijski doprinos. Doktorski<br />
rad je najopsežniji i najtemeljitiji znanstveni rad o modelima potpore u Hrvatskoj, pri čemu je<br />
utvrđen niz novih činjenica u području gospodarenja jelenom običnim u slobodnoj prirodi koji<br />
mogu imati praktičan značaj u uzgojno-selekcijskom radu.<br />
Vrijednosti selekcijskih parame<strong>ta</strong>ra su s<strong>ta</strong>ndardi koje je u svakome dobnom i spolnom razredu<br />
potrebno dostići ili u kojima se vrijednosti određenih parame<strong>ta</strong>ra trebaju nalaziti kako bi se<br />
ostvarila potpora, uz čije se ostvarenje i kroz selekcijski odstrel pos<strong>ta</strong>vljaju jasni s<strong>ta</strong>ndardi kod<br />
promatrane populacije.<br />
Rad praktično preds<strong>ta</strong>vlja bazu poda<strong>ta</strong>ka modela sus<strong>ta</strong>va za potporu i može koristi zakonodavcu<br />
za uvođenje potpore u uzgoju jelena običnog.<br />
73
74<br />
POLJOPRIVREDNI fakultet<br />
krunoslav karali}<br />
Krunoslav Karalić rođen je 29. lipnja 1976. godine u Osijeku. Nakon završene I. gimnazije, upisao je<br />
Poljoprivredni fakultet u Osijeku, na kojem je diplomirao 2002. godine.<br />
Poslijediplomski studij „Fiziologija i ishrana bilja” upisao je 2002. godine. Iste godine zaposlen je<br />
kao znanstveni novak na Zavodu za agroekologiju, Poljoprivrednog fakulte<strong>ta</strong> Osijek na projektu<br />
„Agroekološki model interpre<strong>ta</strong>cije analize tla i biljke”, a od 2007. godine radi na projektu „Utjecaj<br />
kondicioniranja tla na hraniva i teške me<strong>ta</strong>le u sus<strong>ta</strong>vu tlo – biljka”. Znanstveno-nas<strong>ta</strong>vno zvanje<br />
docen<strong>ta</strong> stekao je 2010. godine, te sudjeluje u izvođenju nas<strong>ta</strong>ve iz kolegija Ishrana bilja i kolegija<br />
Fertilizacija.<br />
Autor je i koautor 9 znanstvenih radova A1 kategorije, 4 znanstvena rada A2 kategorije i 14 radova<br />
A3 kategorije. Sudjelovao je na 15 znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, te je usmeno prezentirao<br />
7 znanstvenih radova na međunarodnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Znanstvena<br />
i stručna orijen<strong>ta</strong>cija pristupnika je u području ishrane bilja, fertilizacije, agrokemije i modeliranja<br />
agroekosus<strong>ta</strong>va. Član je Hrvatskoga tloznanstvenog durštva i Hrvatskog društva za biljnu fi ziologiju.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika KRUNOSLAVA KARALIĆA pod naslovom: UTVRĐIVANJE POTREBE<br />
U KALCIZACIJI I UTJECAJ KALCIZACIJE NA STATUS HRANIVA U TLU jest prof. dr. sc. Zdenko Lončarić, redoviti<br />
profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Gordana Bukvić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednica,<br />
te: prof. dr. sc. Zdenko Lončarić, redoviti profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr. sc.<br />
Milan Mesić, izvanredni profesor Agronomskoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 10. prosinca 2009. godine na Poljoprivrednome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Utvrđivanje potrebe u kalcizaciji i utjecaj<br />
kalcizacije na s<strong>ta</strong>tus hraniva u tlu” dr. sc. Krunoslava Karalića<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana<br />
agrokemija<br />
Provedena su istraživanja usmjerena ka utjecaju kalcizacije i gnojidbe na promjenu svojs<strong>ta</strong>va tla<br />
i transfer hraniva u dijelove lucerne. U rad su ugrađeni dvogodišnji vege<strong>ta</strong>cijski pokusi, laboratorijske<br />
analize kemijskih svojs<strong>ta</strong>va tla i koncentracije hraniva u biljci, te kreiranje kompjutorskih<br />
modela procjene utjecaja kalcizacije na kemijska svojstva tla.<br />
Zaključak je istraživanja da kalcizacija pored neutralizacije suvišne kiselosti tla rezultira povećanjem<br />
pristupačnosti fosfora, ali smanjuje pristupačnost kalija te posebice mikroelemena<strong>ta</strong> Fe, Mn, Zn i<br />
Cu. Također, potencijalno negativan učinak kalcizacije je i pad sadržaja humusa u tlu zbog intenziviranja<br />
mineralizacije. S druge strane, provedena organska gnojidba povećava sadržaj humusa<br />
te djelomično neutralizira negativne učinke kalcizacije. Nas<strong>ta</strong>vno na promjene pristupačnosti<br />
hraniva u tlu, kalcizacija smanjuje, a organska gnojidba povećava koncentraciju mikroelemena<strong>ta</strong><br />
u nadzemnoj masi lucerne, a time i transfer Fe, Mn, Zn i Cu u prehrambeni lanac.<br />
Doprinos navedenih istraživanja značajan je i u pogledu predikcije promjene kemijskih svojs<strong>ta</strong>va<br />
tla nakon kalcizacije i organske gnojidbe jer su kreirani i validirani regresijski modeli pristupačnosti<br />
fosfora i mikroelemena<strong>ta</strong>.<br />
75
76<br />
POLJOPRIVREDNI fakultet<br />
ivana maji}<br />
Ivana Majić (rođ. Duvnjak) rođena je 4. studenoga 1978. u Osijeku. Srednjoškolsko obrazovanje<br />
stječe pohađajući Klasičnu gimnaziju u Osijeku. Akademski naziv diplomiranog inženjera poljoprivrede<br />
općeg smjera stječe 2004. godine, na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.<br />
U razdoblju od 1997. do 2002. stipendist je Minis<strong>ta</strong>rstva <strong>znanosti</strong> i tehnologije na osnovi uspješnosti<br />
studiranja. Za vrijeme diplomskog studija predsjednica je podružnice međunarodnog udruženja<br />
studena<strong>ta</strong> poljoprivrede (IAAS). Poslijediplomski sveučilišni studij Poljoprivredne znanost, i<br />
smjer Zašti<strong>ta</strong> bilja upisuje u akademskoj godini 2005./2006.<br />
Od siječnja 2005. godine zaposlena je kao znanstvena novakinja u suradničkom zvanju asisten<strong>ta</strong><br />
pri Katedri za entomologiju i nematologiju Poljoprivrednog fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku. Sudjelovala je u<br />
radu na znanstvenim projektima Minis<strong>ta</strong>rstva <strong>znanosti</strong>, obrazovanja i špor<strong>ta</strong> Zajednica nematoda<br />
kao bioindikatori promjena u agroekosus<strong>ta</strong>vu, te Tolerantnost hibrida kukuruza na ličinke kukuruzne<br />
zlatice. Tijekom 2005. godine, u okviru programa TEMPUS boravi dva mjeseca u njemačkom<br />
sveučilištu Hohenheim, gdje sudjeluje u istraživanjima biljno parazitnih nematoda (Meloidogyne<br />
spp.) na ječmu te uspješno završava dva modula na poslijediplomskome magis<strong>ta</strong>rskom studiju<br />
Envirofood. Tijekom 2007. godine, kao stipendist izraelskog minis<strong>ta</strong>rstva poljoprivrede i ruralnog<br />
razvitka pohađa tečaj integrirane zaštite bilja (New Concepts of Integrated Pest Management) pri<br />
izraelskom CINADCO institutu u Volcani Centru, u Tel Avivu.<br />
Godine 2009. pohađa tečaj iz nematologije, u organizaciji jednog od najrespek<strong>ta</strong>bilnijih laboratorija<br />
za nematologiju pri sveučilištu u Wageningenu.<br />
Objavila je 7 znanstvenih radova iz skupine A1, 3 znanstvena rada iz skupine A2 te 1 stručni rad<br />
i le<strong>ta</strong>k. Aktivno je sudjelovala na 11 domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova. Član je The<br />
Society of Nematologists.
Mentorica doktorskog rada pristupnice IVANE MAJIĆ pod naslovom: ENDOPARAZITNE NEMATODE<br />
RODA PRATYLENCHUS NA SOJI jest prof. dr. sc. Marija Ivezić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong><br />
u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Emilija Raspudić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednica,<br />
te: prof. dr. sc. Marija Ivezić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr.<br />
sc. Mirjana Brmež, izvanredna profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 4. prosinca 2009. godine na Poljoprivrednome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Endoparazitne nematode roda<br />
Pratylenchus na soji” dr. sc. Ivane Majić<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana<br />
fi tomedicina<br />
Poljoprivredna obradiva tla zastupljena su s nekoliko rodova biljno parazitnih nematoda, pa su<br />
ra<strong>ta</strong>rske kulture pod s<strong>ta</strong>lnom prijetnjom ekonomski važnih gubi<strong>ta</strong>ka od štetnih nematoda. Ciljevi<br />
istraživanja su utvrditi osjetljivost sorti prema nematodama smeđe pjegavosti korijena (roda Pratylenchus),<br />
utjecaj intenzite<strong>ta</strong> kolonizacije korijena arbuskularno mikoriznih gljivica na ubušivanje<br />
endoparazitnih nematoda u korijen i trofi čku bioraznolikost zajednice nematoda u soji.<br />
Poljski pokusi provedeni su od 2005. do 2007. godine na površinama Poljoprivrednog institu<strong>ta</strong><br />
u Osijeku, a obuhvaćali su sedam sorti soje. Trofi čka bioraznolikost utvrđena je pomoću deset<br />
ekoloških indeksa.<br />
U istraživanju su utvrđene dvije vrste nematoda smeđe pjegavosti korijena: P. thornei i P. scribneri.<br />
Sor<strong>ta</strong> Una imala je i najniži utvrđen reprodukcijski indeks ukazujući da je ova sor<strong>ta</strong> najtolerantnija.<br />
Grupe biljnih parazi<strong>ta</strong> i bakterivornih nematoda dominantne su kod svih sorti. Rezul<strong>ta</strong>ti<br />
intenzite<strong>ta</strong> kolonizacije korijena arbuskularnim mikoriznim gljivicama na penetraciju nematoda<br />
u korijen soje poticaj su budućim istraživanjima razvoja i primjene bioloških mjera u kontroli<br />
endoparazitnih nematoda.<br />
Rezul<strong>ta</strong>ti istraživanja značajan su doprinos <strong>znanosti</strong>, jer su prepoznate manje osjetljive sorte te se<br />
mogu uključiti u oplemenjivačke programe prilikom stvaranja novih tolerantih sorti soje, a struci<br />
se može preporučiti sjetva tolerantnijih sorti kao jedne od integriranih mjera zaštite bilja.<br />
77
78<br />
POLJOPRIVREDNI fakultet<br />
na<strong>ta</strong>{a pinti} pukec<br />
Na<strong>ta</strong>ša Pintić Pukec rođena je 3. srpnja 1977. god. u Koprivnici. Nakon završene Gimnazije 1995.<br />
godine upisala je studij na Veterinarskom fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu, na kojem je diplomirala<br />
2002. godine. Iste je godine upisala poslijediplomski studij Hranidba domaćih životinja i tehnologija<br />
stočne hrane na Poljoprivrednome fakultetu u Osijeku.<br />
Iste se godine zaposlila u Hrvatskom veterinarskom institutu, Veterinarskom Zavodu Križevci, na<br />
kojem radi do 2004. godine. Potom se zapošljava u Hrvatskome stočarskom centru (sadašnja<br />
Hrvatska poljoprivredna agencija) u kojem i danas radi.<br />
Tijekom dosadašnjega znanstveno-istraživačkog rada kao suradnik sudjelovala je na dva projek<strong>ta</strong>,<br />
odobren od Minis<strong>ta</strong>rstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, te EU projektu<br />
Phare CBC Interreg IIIA.<br />
Do sada je kao autor ili koautor objavila šesnaest znanstvenih i stručnih radova, sudjelovala na<br />
dva međunarodna i tri domaća kongresa.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnice NATAŠE PINTIĆ PUKEC pod naslovom: UTJECAJ HRANIDBE I PA-<br />
SMINE KRAVA NA TEHNOLOŠKU KVALITETU MLIJEKA jest prof. dr. sc. Zdenko Steiner, redoviti profesor Poljoprivrednoga<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Ivan Bogut, redoviti profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik, te: prof.<br />
dr. sc. Zdenko Steiner, redoviti profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr. sc. Božidar<br />
Petrač, redoviti profesor Ekonomskoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 21. siječnja 2010. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Utjecaj hranidbe i pasmine krava na<br />
tehnološku kvalitetu mlijeka” dr. sc. Na<strong>ta</strong>še Pinitić Pukec<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana<br />
hranidba domaćih životinja<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada očituje se u is<strong>ta</strong>knutoj važnosti analiziranja parame<strong>ta</strong>ra<br />
hranidbe krava i njihova utjecaja na tehnološku kvalitetu mlijeka kod simen<strong>ta</strong>lske i holš<strong>ta</strong>jn<br />
pasmine krava, te potvrdi hipoteze u rezul<strong>ta</strong>tima istraživanja. U okviru predme<strong>ta</strong> istraživanja<br />
doktorske diser<strong>ta</strong>cije ukazano je na nužnost analize hranidbenog s<strong>ta</strong>tusa mliječnih krava u cilju<br />
otklanjanja pogrešaka u opskrbi mliječnih krava energijom i proteinima, te sprečavanja pojave<br />
me<strong>ta</strong>boličkih poremećaja.<br />
Današnje vrijeme karakterizira, između os<strong>ta</strong>loga, potraga za iznalaženjem različitih boljih rješenja<br />
u cilju racionalizacije i pojeftinjenja proizvodnje mlijeka. Na aplikativnoj razini rezul<strong>ta</strong>ti istraživanja<br />
koristit će gospodarstvima orijentiranim na proizvodnju mlijeka sa svrhom utvrđivanja najracionalnijih<br />
postupaka iskorištenja postojećih fi zioloških kapacite<strong>ta</strong> simen<strong>ta</strong>lskih i holš<strong>ta</strong>jn krava<br />
uz zadržavanje dobrog zdravstvenog s<strong>ta</strong>nja vimena.<br />
U ovom smislu ova radnja preds<strong>ta</strong>vlja nesumnjivi doprinos već postojećim raspravama oko<br />
iznalaženja odgovarajućih postupaka utvrđivanja utjecaja hranidbe i pasmine krava na pojedine<br />
kvanti<strong>ta</strong>tivne pokazatelje kvalitete mlijeka.<br />
Doktorski rad metodološki je jasno pos<strong>ta</strong>vljen, donosi preporuke za sas<strong>ta</strong>vljanje obroka, temelji<br />
se na podatcima s terena i na proučavanoj literaturi, te preds<strong>ta</strong>vlja prinos razvoju specijalizirane<br />
stočarske proizvodnje.<br />
79
80<br />
POLJOPRIVREDNI fakultet<br />
brigi<strong>ta</strong> popovi}<br />
Brigi<strong>ta</strong> Popović rođena je 9. kolovoza 1973. godine u Osijeku. Nakon završene srednje Poljoprivredne<br />
škole upisala je Poljoprivredni fakultet u Osijeku na kojem je diplomirala 1998. godine.<br />
Od 2002. godine zaposlena je kao znanstvena novakinja na Zavodu za agroekologiju Poljoprivrednog<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku na projektu Agroekološki model interpre<strong>ta</strong>cije analize tla i biljke. Iste<br />
godine upisuje poslijediplomski studij Fiziologija i ishrana bilja.<br />
Od 2007. godine radi na projektu Utjecaj kondicioniranja tla na hraniva i teške me<strong>ta</strong>le u sus<strong>ta</strong>vu<br />
tlo – biljka.<br />
Znanstveno-nas<strong>ta</strong>vno zvanje docen<strong>ta</strong> stekla je 2010. godine, te sudjeluje u izvođenju nas<strong>ta</strong>ve iz<br />
modula Agroekologija i Fertilizacija.<br />
Autor je i koautor 9 znanstvenih radova A1 kategorije, 3 znanstvena rada A2 kategorije i 14 radova<br />
A3 kategorije. Sudjelovala je na 15 znanstvenih skupova u zemlji i inozemstvu, te je usmeno<br />
prezentirala 3 znanstvena rada na međunarodnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Znanstvena<br />
i stručna orijen<strong>ta</strong>cija pristupnice je u području ishrane bilja, fertilizacije, agrokemije i modeliranja<br />
agroekosus<strong>ta</strong>va.<br />
Članica je Hrvatskoga tloznanstvenog društva i Hrvatskoga društva za biljnu fi ziologiju.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnice BRIGITE POPOVIĆ pod naslovom: USPOREDBA METODA ZA ODRE-<br />
ĐIVANJE PRISTUPAČNOSTI FOSFORA U TLU jest prof. dr. sc. Zdenko Lončarić, redoviti profesor Poljoprivrednog<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Vlado Kovačević, redoviti profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik, te:<br />
prof. dr. sc. Zdenko Lončarić, redoviti profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr. sc. Lepomir<br />
Čoga, izvanredni profesor Agronomskoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 4. prosinca 2009. godine na Poljoprivrednome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Usporedba metoda za određivanje<br />
pristupačnosti fosfora u tlu” dr. sc. Brigite Popović<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana<br />
agrokemija<br />
Provedena su istraživanja najkompleksnija istraživanja usporedbe kemijskih metoda ekstrakcije<br />
fosfora iz tla ikada provedena u Hrvatskoj. Usporedbom 8 različitih metoda analizirana su 503<br />
uzorka tla, te je uz dopunske analize provedeno ukupno oko 6000 analiza. Utvrđeno je da su<br />
najpouzdanije usporedbe AL metode s Olsen i Bray 1 metodom, nešto manje precizne su usporedbe<br />
DL i CAL metode, te AL metode s DL i s CAL metodama. Kiselost tla najznačajnije utječe<br />
na ekstrak<strong>ta</strong>bilnu frakciju fosfora te su analizirane metode različite pogodnosti za tla različite<br />
kiselosti, i nema metode univerzalno pogodne za sva tla.<br />
Navedena istraživanja imaju višestruki znanstveni i stručni doprinos, a posebno treba naglasiti<br />
da je utvrđeni niz poda<strong>ta</strong>ka početna baza budućih istraživanja, kombinacije komparativnih,<br />
predikcijskih i analitičkih uporaba kreiranih regresijskih modela nadilaze okvire i potrebe provedenog<br />
istraživanja, rezul<strong>ta</strong>ti su vrlo značajni i korisni za modele preporuka gnojidbe fosforom, te<br />
za laboratorije pri uvođenju novih metodologija ekstrakcije fosfora, normiranju postojećih, i pri<br />
usporedbi i interpre<strong>ta</strong>ciji rezul<strong>ta</strong><strong>ta</strong>.<br />
81
82<br />
POLJOPRIVREDNI fakultet<br />
robert spaji}<br />
Robert Spajić rođen je 23. lipnja 1973. u Vukovaru. Osnovnu i srednju školu (Matematičku gimnaziju)<br />
završio je u Osijeku. Upisao je Poljoprivredni fakultet u Osijeku smjer stočarstvo, na kojem<br />
je diplomirao 2000. godine. U razdoblju od 1992. do 1996. godine, proveo je četiri godine kao<br />
pripadnik Hrvatske vojske tijekom Domovinskoga ra<strong>ta</strong>.<br />
Kao tehnolog za stočarsku proizvodnju u tvrtki IPK Osijek zapošljava se 2000. godine. Iste godine<br />
upisao je poslijediplomski studij na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.<br />
Od 2004. do 2007. godine uposlen je kao konzul<strong>ta</strong>nt za stočarstvo u preds<strong>ta</strong>vništvu američke<br />
tvrtke DAI u RH.<br />
U tvrtku Agrokor - Belje d.d., zapošljava se 2007. godine, gdje je imenovan direktorom svinjogojske<br />
proizvodnje. U razdoblju od 2008. do 2009. godine, kao dobitnik stipendije vlade SAD-a i<br />
polaznik Fulbright programa, nalazi se na znanstvenom usavršavanju u Sjedinjenim Američkim<br />
Državama na Iowa S<strong>ta</strong>te University, kao znanstveni suradnik na Zavodu za poljoprivredni i biosistemski<br />
inženjering.<br />
Kao autor ili koautor objavio je 14 znanstvenih i stručnih radova iz područja biosistemskog inženjeringa,<br />
objavljenih na međunarodnim znanstvenim skupovima. Robert Spajić aktivni je sudionik<br />
na nekoliko znanstvenih projeka<strong>ta</strong> u Hrvatskoj i SAD-u, član je Američkog društva inženjera<br />
poljoprivrednog i biosistemskog inženjeringa (ASABE) i Društva Agronoma Osijek (DAO), te član<br />
Fulbright alumni (udruženje stipendis<strong>ta</strong> Fulbright programa), kao i Udruge za međunarodnu razmjenu<br />
studena<strong>ta</strong> biotehničkih <strong>znanosti</strong> IAESTE.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika ROBERTA SPAJIĆA pod naslovom: USPOREDBA KOMPONENTI TE-<br />
KUĆE HRANIDBE U PROIZVODNJI BIOPLINA jest prof. dr. sc. Davor Kralik, redoviti profesor Poljoprivrednoga<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Željko Bukvić, redoviti profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik, te:<br />
prof. dr. sc. Davor Kralik, redoviti profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr. sc. Robert T.<br />
Burns, redoviti profesor Iowa S<strong>ta</strong>te University, SAD, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 14. svibnja 2010. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Usporedba komponenti tekuće<br />
hranidbe u proizvodnji bioplina” dr. sc. Rober<strong>ta</strong> Spajića<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana<br />
stočarstvo<br />
Doktorski rad produkt je međunarodne suradnje Poljoprivrednog fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku i Iowa S<strong>ta</strong>te<br />
University. Istraživački dio proveden je u Sjedinjenim Američkim Državama na Iowa S<strong>ta</strong>te University<br />
i u Republici Hrvatskoj na industrijskom farmskom sus<strong>ta</strong>vu.<br />
Doktorski rad Rober<strong>ta</strong> Spajića, dipl. ing. polj., bavi se istraživanjima pos<strong>ta</strong>vljanja modela usporedbe<br />
korištenja hranidbenih komponenti tekuće hranidbe svinja u proizvodnji bioplina. Doktorant<br />
je u rad ugradio tri osnovna segmen<strong>ta</strong>: trogodišnje praćenje tekuće hranidbe u svinjogojstvu,<br />
laboratorijske analize biokemijskog potencijala me<strong>ta</strong>na pojedinih kombinacija supstra<strong>ta</strong>, te kreiranje<br />
nove analitičke metode komparacije energetske i fi nancijske vrijednosti određenog supstra<strong>ta</strong><br />
u proizvodnji bioplina. Rad je karakteriziran sus<strong>ta</strong>vnim znanstvenim pristupom, korektnim<br />
prikazom i tumačenjem rezul<strong>ta</strong><strong>ta</strong>, te jasnim i korisnim zaključcima.<br />
Analiza biokemijskog potencijala me<strong>ta</strong>na (BMP metoda) može poslužiti i kao pomagalo za projekciju<br />
potrebite veličine bioplinskoga postrojenja na određenom gospodarskom objektu, te<br />
simulirati brzinu protoka pojedinih supstra<strong>ta</strong> (HRT- hidraulic retention time) kroz bioplinskli reaktor,<br />
kao i dati procjenu njegovih energetskih potencijala.<br />
83
84<br />
POLJOPRIVREDNI fakultet<br />
brankica svitlica<br />
Brankica Svitlica rođena je 2.ožujka 1965. u Bačkom Novom Selu u Republici Srbiji. Po završetku<br />
Srednje medicinske škole u Osijeku 1984. godine upisuje Poljoprivredni fakultet Osijek na kojem<br />
je diplomirala 1990. godine. Zapošljava se u PPK Agrobačka Bač na radnome mjestu tehnologa<br />
ra<strong>ta</strong>rskih usjeva. Nakon ratnih zbivanja od 1994. godine započinje radni odnos u poljoprivrednoj<br />
ljekarni IPK Oranica-Osijek, a 2000. godine prelazi u tvrtku Herbos d.d. Sisak. Magis<strong>ta</strong>rski rad<br />
pod naslovom “Djelotvornost botriticida i jačina zaraze s Botrytis cinerea Pers. ex Fr. Graševine i<br />
Traminca na Kutjevačkom vinogorju” obranila je 2003. godine na Poljoprivrednom fakultetu u<br />
Osijeku. Od 2003. godine do danas zaposlena je na Veleučiliš<strong>ta</strong> u Požegi, gdje sudjeluju u izvođenju<br />
stručnom studiju “Vinogradarstvo-Vinarstvo-Voćarstvo” iz predme<strong>ta</strong>: Fitopatologija, Entomologija,<br />
Korovi i suzbijanje korova i Stručna praksa IV. Sudjeluje kao vanjski sutradnik u nas<strong>ta</strong>vi<br />
na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na specijalističkom studiju “Održiva i ekološka<br />
poljoprivreda”.<br />
Trenu<strong>ta</strong>čno obnaša dužnost prodekanice za razvoj na Veleučilištu u Požegi. Tijekom svog znanstvenoistraživačkog<br />
rada kao autor ili koautor objavila je više znanstvenih i stručnih radova te<br />
popularizacijskih članaka i sudjelovala na stručnim i znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu.<br />
Član je Hrvatskoga društva biljne zaštite, Društva agronoma Požeško-slavonske županije i<br />
Hrvatskog društva sudskih vješ<strong>ta</strong>ka.<br />
Mentorica doktorskog rada pristupnice BRANKICE SVITLICA pod naslovom: PATOGENOST FUSARIUM<br />
VRSTA ZA KUKURUZ jest prof. dr. sc. Jasenka Ćosić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u<br />
Osijeku.
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Draženka Jurković, redovi<strong>ta</strong> profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednica,<br />
te: prof. dr. sc. Jasenka Ćosić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i doc.<br />
dr. sc. Branimir Šimić, znanstveni savjetnik Poljoprivrednoga institu<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 23. travnja 2010. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pristupnice pod naslovom “Patogenost Fusarium vrs<strong>ta</strong><br />
za kukuruz” dr. sc. Brankice Svitlica<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana<br />
fi tomedicina<br />
Rodu Fusarium pripada više od 2000 vrs<strong>ta</strong>, a pojedini preds<strong>ta</strong>vnici ovoga roda rasprostranjeni<br />
su u svim agroekološkim područjima svije<strong>ta</strong>. U etiologiji bolesti kukuruza one su od iznimnog<br />
značenja, a veličina šte<strong>ta</strong> koju uzrokuju ovisi o nizu čimbenika. Prikupljanje biljnog materijala<br />
za izolaciju Fusarium vrs<strong>ta</strong> obavljeno je 2005., 2006. i 2007. godine na osam lokacija u istočnoj<br />
Hrvatskoj, a laboratorijska i poljska istraživanja patogenosti za klijance, s<strong>ta</strong>bljike i klipove kukuruza,<br />
ocjena tolerantnosti linija, količina produciranih mikotoksina (DON-a i fumonizina) i utjecaj<br />
uvje<strong>ta</strong> uzgoja na porast micelija i sporulaciju obavljena su 2007. i 2008. godine. Tijekom rada s<br />
kultiviranih i korovnih biljaka skupljeno je 295 izola<strong>ta</strong> koji su provedenom determinacijom na<br />
temelju morfoloških karakteristika svrs<strong>ta</strong>ni u devet vrs<strong>ta</strong>. Laboratorijskim i poljskim istraživanjima<br />
utvrđene su značajne razlike u osjetljivosti linija na pojedine tipove bolesti kao i razlike u<br />
patogenosti izola<strong>ta</strong> različitih Fusarium vrs<strong>ta</strong> te izola<strong>ta</strong> unu<strong>ta</strong>r iste vrste. Jačina i intenzitet napada,<br />
smanjenje prinosa i količina produciranih toksina značajno su ovisili o genotipu. Zaraza s<strong>ta</strong>bljika<br />
imala je za posljedicu smanjenje prinosa do 11%. Između indeksa truleži klipa i količine produciranih<br />
mikotoksina utvrđena je značajna pozitivna korelacija iako odsustvo simptoma ne znači<br />
nužno i odsustvo mikotoksina budući da zrna bez makroskopski vidljivih simpotoma ne moraju<br />
biti i zdrava. Rezul<strong>ta</strong>ti provedenih istraživanja značajan su doprinos <strong>znanosti</strong> i praksi i ukazuju na<br />
potrebu kontinuiranog praćenja spektra Fusarium vrs<strong>ta</strong> u određenom području i osjetljivosti/<br />
tolerantnosti linija kukuruza koje se koriste u oplemenjivačkom radu.<br />
85
86<br />
POLJOPRIVREDNI fakultet<br />
nikica {prem<br />
Nikica Šprem rođen je 3. svibnja 1978. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu.<br />
Nas<strong>ta</strong>vio je školovanje na Agronomskom fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu, gdje je 2004. godine<br />
diplomirao. Od 2005. godine radi kao znanstveni novak u Zavodu za ribarstvo, pčelarstvo i specijalnu<br />
zoologiju Agronomskog fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu. Iste je godine upisao poslijediplomski studij<br />
na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.<br />
Aktivno sudjeluje u znanstvenim istraživanjima i provođenju nas<strong>ta</strong>ve na matičnom fakultetu i<br />
Veleučilištu Marko Marulić u Kninu, gdje pokriva module iz područja lovstva i ribarstva. Mentor<br />
je 4 diplomska i 3 završna rada. Voditelj je znanstveno-nas<strong>ta</strong>vnog pokušališ<strong>ta</strong> Agronomskog<br />
fakulte<strong>ta</strong>, Josip Ban Jelačić (državno lovište III/29 Prolom). Posjetio je više inozemnih institucija:<br />
BOKU (Austrija), HAKI (Mađarska), University of Göteborg (Švedska), Mon<strong>ta</strong>na S<strong>ta</strong>te University<br />
(SAD). Doktorski rad pod naslovom “Morfološke i genetske osobine divljih svinja (Sus scrofa L.) u<br />
Republici Hrvatskoj” uspješno je obranio 2009. godine. Objavio je 3 A1, 10 A2, 6 A3 znanstvena, te<br />
54 stručna rada. Recenzent je u znanstvenim časopisima Journal of Central European Agriculture<br />
(JCEA) i Ribarstvo. Član je Hrvatskoga lovačkog saveza, Hrvatskoga ribolovnog saveza.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika NIKICE ŠPREMA pod naslovom: MORFOLOŠKE I GENETSKE OSOBI-<br />
NE DIVLJIH SVINJA (Sus scrofa L.) U REPUBLICI HRVATSKOJ jest prof. dr. sc. Tihomir Florijančić, izvanredni<br />
profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Tomislav Treer, redoviti profesor Agronomskoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, predsjednik, te:<br />
prof. dr. sc. Tihomir Florijančić, izvanredni profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof. dr.<br />
sc. Boris Antunović, izvanredni profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 2. listopada 2009. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Morfološke i genetske osobine divljih svinja<br />
(Sus scrofa L.) u Republici Hrvatskoj” dr. sc. Nikice Šprema<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana<br />
lovstvo<br />
Doktorski rad ukazuje na značaj i potencijalne koristi od poznavanja morfoloških i genetskih osobina<br />
u gospodarenju odnosno uzgojno-selekcijskom radu u lovištima, te u toj domeni preds<strong>ta</strong>vlja<br />
najopsežniji i natemeljitiji znanstveni rad, kao i teorijsku i praktičnu novost na hrvatskome<br />
istraživačkom prostoru. Istraživanja imaju veliki značaj i višestruki znanstveni, stručni i edukacijski<br />
doprinos, pri čemu je utvrđen niz novih činjenica u području gospodarenja divljom svinjom u<br />
slobodnoj prirodi. Rezul<strong>ta</strong>ti su čvrst temelj za dalja istraživanja morfoloških osobina, kao i baza za<br />
istraživanja genetskih osobina divljih svinja, koji ukazuju na upotrebljivost mikrosatelitskih lokusa<br />
pri analizi razlikovanja potpopulacija i otkivanju hibrida kod populacija divljih svinja, kako u Hrvatskoj,<br />
<strong>ta</strong>ko i u široj regiji. Rad ima praktični značaj, baziran na znanstvenim osnovama i za zakonodavca<br />
koji ga može koristiti za pospješivanje načina gospodarenja divljom svinjom. Doktorski<br />
rad karakteriziran je sus<strong>ta</strong>vnim i temeljitim znanstvenim pristupom, korisnom retrospektivom i<br />
inovacijama, jasnim i korisnim zaključcima koji nedvojbeno motiviraju na nas<strong>ta</strong>vak istraživanja i<br />
na drugim vrs<strong>ta</strong>ma divljači.<br />
87
88<br />
POLJOPRIVREDNI fakultet<br />
dragutin vincek<br />
Dragutin Vincek rođen je 3. lipnja 1973. godine u Varaždinu. Osnovnu školu završio je 1988. godine,<br />
te iste godine upisao srednju Rudarsku i kemijsku školu - kemijski smjer u Varaždinu.<br />
Nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja upisao je 1992. godine Agronomski fakultet u<br />
Zagrebu - stočarskog usmjerenja, gdje je diplomirao 1998. godine na temu “Analiza dnevnih<br />
priras<strong>ta</strong> simen<strong>ta</strong>lskih bikova iz performanse tes<strong>ta</strong> veterinarske s<strong>ta</strong>nice Varaždin”.<br />
Prije završetka studija zapošljava se kao vanjski suradnik u Hrvatskome stočarsko selekcijskom<br />
centru, gdje os<strong>ta</strong>je raditi sve do 2005. godine. Potom se zapošljava u Varaždinskoj županiji na<br />
mjestu pročelnika za poljoprivredu, gdje radi i danas.<br />
U svome desetogodišnjem radu u struci, aktivno je sudjelovao na mnogim konferencijama i simpozijima.<br />
Održao je nekoliko predavanja na međunarodnim i domaćim znanstvenim ili stručnim<br />
skupovima. Do sada je kao autor ili koautor objavio; 3 knjige, 2 skripte, 2 poglavlja u knjigama, 4<br />
brošure, 41 znanstveni i stručni članak, od kojih su 3 članka u časopisima koji se citiraju u Current<br />
Contents.<br />
Tijekom svog rada educirao se kroz mnoga stručna i znanstvena usavršavanja u različitim područjima<br />
djelovanja kao što su; organizacija civilnog društva u poljoprivredi, konjogojstvo, svinjogojstvo,<br />
govedarstvo i dr.<br />
U razdoblju između 2003-2004. godine surađivao je na VIP projektu „Uvođenje BLUP metode<br />
u svinjogojstvo Hrvatske“, čija se uspješna implemen<strong>ta</strong>cija i danas provodi u sklopu procjena<br />
uzgojne vrijednosti u svinjogojstvu.<br />
Poslijediplomski sveučilišni studij Poljoprivredne <strong>znanosti</strong>, smjer Stočarstvo na Poljoprivrednome<br />
fakultetu u Osijeku upisao je 2006. godine. Tijekom doktorskog studija održao je dva predavanja<br />
(na međunarodnom i domaćem skupu), objavio jednu knjigu, 11 znanstvenih i stručnih članaka<br />
i 3 brošure.
Mentor doktorskog rada pristupnika DRAGUTINA VINCEKA pod naslovom: ANALIZA RASTA I PROCJE-<br />
NA BIOLOŠKOG MAKSIMUMA U SVINJA jest prof. dr. sc. Goran Kušec, redoviti profesor Poljoprivrednog<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. dr.h.c. Gordana Kralik, redovi<strong>ta</strong> profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednica,<br />
te: prof. dr. sc. Goran Kušec, redoviti profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof.<br />
dr. sc. Rudolf Scitovski, redoviti profesor Odjela za matematiku Sveučiliš<strong>ta</strong> <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera<br />
u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 5. veljače 2010. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Analiza ras<strong>ta</strong> i procjena<br />
biološkog maksimuma u svinja” dr. sc. Dragutina Vinceka<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana<br />
stočarstvo<br />
Cilj istraživanja dr. sc. Dragutina Vinceka bio je odrediti matematički model koji se može koristiti<br />
u opisivanju ras<strong>ta</strong> domaćih životinja. U cilju predviđanja optimalnog vremena klanja s obzirom<br />
na masu i razvoj dijelova tijela ili tkiva te procjena biološkog maksimuma kako za tjelesnu masu,<br />
<strong>ta</strong>ko i za rast mišićnog, masnog i koš<strong>ta</strong>nog tkiva.<br />
Istraživanje je provedeno na 60 svinja (30 kastra<strong>ta</strong> i 30 nazimica) u dobnom intervalu između 49<br />
i 215 dana. Svinje na kojima je provedeno istraživanje preds<strong>ta</strong>vljaju s<strong>ta</strong>ndardni tovni tip svinje<br />
Ba<strong>ta</strong>lle uzgojnog programa. Hranidba je bila ad libitum s dvije različite smjese. Na kontrolnim<br />
mjerenjima, svakih 21. dan, odabrane su 4 prosječne životinje s obzirom na prosječnu tjelesnu<br />
masu skupine te se obavila disekcija trupova (metoda po Wenigeru).<br />
Za modeliranje ras<strong>ta</strong> žive mase, mišićnog, masnog i koš<strong>ta</strong>nog tkiva korištena je asimetrična Sfunkcija<br />
s jednom fl eksibilnom točkom infl eksije. Ukupno je u istraživanje bilo uključeno 1.148<br />
mjerenja tjelesne mase. Prosječna tjelesna masa istraživanih svinja rasla je sigmoidno s dobi.<br />
Završne mase svinja kre<strong>ta</strong>le su se u intervalu od 103,2 do 164,3g.<br />
Primjenom asimetrične S-funkcije opisan je prirast žive mase, rast mišićnog i masnog tkiva te<br />
rast kostiju.<br />
Točnost predviđanja vremena za dostizanje 100 kg tjelesne mase pomoću pripadajućeg modela<br />
je zadovoljavajuća pa se može reći da je asimetrična S-krivulja dobar matematički model za<br />
predviđanje žive mase, mišićnog, masnog i koš<strong>ta</strong>nog tkiva. Kombiniranjem rezul<strong>ta</strong><strong>ta</strong> analize ras<strong>ta</strong><br />
za živu masu i ras<strong>ta</strong> mišića bilo je moguće utvrditi optimalnu dob klanja u smislu maksimalnog<br />
iskorištenja genetskog potencijala ras<strong>ta</strong> mišićnog tkiva.<br />
89
90<br />
POLJOPRIVREDNI fakultet<br />
`elimir vukobratovi}<br />
Želimir Vukobratović rođen je 9. kolovoza 1950. godini u Grabušiću. Nakon završene Gimnazije<br />
upisao je Fakultet poljoprivrednih <strong>znanosti</strong> u Zagrebu, na kojem je diplomirao 1977. godine.<br />
Od 1975. godine radi na Fakultetu poljoprivrednih <strong>znanosti</strong> u Zagrebu, gdje sudjeluje na više<br />
stručnih i znanstvenih projeka<strong>ta</strong>, te povremeno i u nas<strong>ta</strong>vnim djelatnostima Zavoda.<br />
Od 1981. radi na Poljoprivrednom institutu u Križevcima u svojstvu voditelja agrokemijsko – pedološkog<br />
laboratorija, koji osposobljava za rad, te sudjeluje na većem broju stručnih i znanstvenih<br />
projeka<strong>ta</strong> vezanih uz primjenu analiza tla u sus<strong>ta</strong>vu kontrole plodnosti.<br />
U zvanje višeg predavača iz predme<strong>ta</strong> “Hranidba bilja” biran je 2000. godine, a 2002. preuzima<br />
kolegij “Ekološka poljoprivreda”, te kao mentor sudjeluje u izradi više od 30 završnih radova studena<strong>ta</strong><br />
VGU.<br />
Autor i koautor je 28 znanstvenih radova, od kojih su tri u kategoriji A-1, 10 u kategoriji A-2, 3<br />
znanstvena rada u zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom, 2 rada u zbornicima skupova<br />
bez recenzije i 10 radova objavljenih kao sažeci u zbornicima skupova.<br />
Angažiran je na popularizaciji sus<strong>ta</strong>va kontrole plodnosti tla, u svrhu uključivanja ekoloških principa<br />
u poljoprivrednoj proizvodnji, te održava velik broj javnih nastupa na radio pos<strong>ta</strong>jama i predavanja<br />
za poljoprivredne proizvođače.<br />
Mentorica doktorskog rada pristupnika ŽELIMIRA VUKOBRATOVIĆA pod naslovom: UTJECAJ MINE-<br />
RALNE GNOJIDBE DUŠIKOM, FOSFOROM I KALIJEM NA PRINOS I KVALITETU OZIME PŠENICE jest prof. dr. sc.<br />
Blaženka Bertić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Vladimir Vukadinović, redoviti profesor Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao predsjednik,<br />
te prof. dr. sc. Blaženka Bertić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i<br />
dr. sc. Vesna Samobor, profesorica visoke škole Visokog gospodarskog učiliš<strong>ta</strong> u Križevcima.<br />
Doktorski je rad obranjen 8. lipnja 2010. godine na Poljoprivrednome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Utjecaj mineralne gnojidbe dušikom,<br />
fosforom i kalijem na prinos i kvalitetu ozime pšenice”<br />
dr. sc. Želimira Vukobratovića<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana<br />
agrokemija<br />
Prema FAO podacima ži<strong>ta</strong>rice se u svijetu uzgajaju na 51 % oraničnih površina (> 700 milijuna<br />
ha). Najzastupljenija ži<strong>ta</strong>rica je pšenica, čiji su prosječni prinosi u Europi 3.3 t·ha-1, a u Hrvatskoj<br />
oko 4 t·ha-1, što čini samo 40 % genetičkog potencijala rodnosti pšenice.<br />
Na području Republike Hrvatske ne provode se sus<strong>ta</strong>vna praćenja čimbenika koji djeluju na<br />
iskorištenje genetičkog potencijala rodnosti pšenice, a diser<strong>ta</strong>cija Želimira Vukobratovića istražuje<br />
utjecaj tri čimbenika (tlo, klima, elementi ishrane) na prinos, komponente prinosa i kvalitetu<br />
pšenice.<br />
U radu su obrađeni rezul<strong>ta</strong>ti trogodišnjih kalibracijskih gnojidbenih pokusa (10 varijanti NPK),<br />
pos<strong>ta</strong>vljenih na dva tipa tla istočne Hrvatske. Ispitivan je utjecaj dušika (5 razina), fosfora (2 razine)<br />
i kalija (2 razine) na biološki i poljoprivredni prinos pšenice, usvajanje biogenih elemena<strong>ta</strong> i<br />
njihovo iznošenje, te agronomsku efi kasnost gnojidbe dušikom, fosforom i kalijem.<br />
Istraživanja su, sukladno pos<strong>ta</strong>vljenoj hipotezi doprinijela: procjeni realne potrebe unošenja elemena<strong>ta</strong><br />
ishrane za pšenicu, točnijem predviđanju povećanja prinosa i profi <strong>ta</strong>bilnosti gnojidbe,<br />
izradi racionalne nadoknade (management) hraniva u tlu i s<strong>ta</strong>ndardizaciji preporuka gnojidbe za<br />
pšenicu u kontinen<strong>ta</strong>lnom dijelu Hrvatske.<br />
91
92<br />
POLJOPRIVREDNI fakultet<br />
elda vi<strong>ta</strong>novi}<br />
Elda Vi<strong>ta</strong>nović rođena je 24. srpnja 1976. godine u Splitu. Osnovnu i srednju Kemijsku školu - smjera<br />
biološki tehničar završila je 1994. godine u Splitu.<br />
2000. godine diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu, smjer Voćarstvo,<br />
vinogradarstvo i vinarstvo te stekla zvanje diplomiranog inženjera agronomije.<br />
Studij Agroekologija, program poslijediplomskog obrazovanja za znanstveno usavršavanje u<br />
trajanju od četiri semestra, završila je na Agronomskom fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu. Magistrirala<br />
je 2006. godine obranivši magis<strong>ta</strong>rski rad naslova “Bakar (Cu), željezo (Fe) i cink (Zn) u<br />
vinogradarskim tlima podregija Sjeverna i Srednja Dalmacija” pod mentorstvom prof. dr. sc. Željka<br />
Vidačeka te stekla akademski stupanj magistra <strong>znanosti</strong>. Na Institutu za jadranske kulture i melioraciju<br />
krša, Split u Zavodu za primijenjene <strong>znanosti</strong> zaposlila se 2000. godine i od <strong>ta</strong>da radi kao<br />
znanstvena novakinja, u suradničkom zvanju asisten<strong>ta</strong>.<br />
Usavršavanje osobnog obrazovanja postizala je sudjelujući u radu međunarodnih specijalizacija<br />
u inozemstvu i Hrvatskoj: 2003. godine u Španjolskoj, Baeza na Universidad International de Andalucia,<br />
specijalizacija iz područja “Organizacija i navodnjavanje maslinika”; 2004. godine u Nizozemskoj,<br />
Wageningen na International Agriculture Centre specijalizacija iz područja “Istraživanja,<br />
projektiranja i upravljanje organskim sistemima uzgoja” te 2006., 2007. i 2008. godine u Hrvatskoj,<br />
Splitu međunarodni seminar Međunarodnog savje<strong>ta</strong> za maslinu (IOC) za senzorsko ocjenjivanje<br />
maslinovog ulja.<br />
Sudjelovala je u radu velikog broja međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova te<br />
na mnogima od njih i aktivno kao autor ili koautor znanstvenog ili stručnih radova.<br />
Aktivni je suradnik u radu na znanstvenim projektima Minis<strong>ta</strong>rstva <strong>znanosti</strong> obrazovanja i špor<strong>ta</strong><br />
RH “Potencijali hrvatskog Mediterana u proizvodnji hrane i pića”, “Interdisciplinarna podrška<br />
razvoju mediteranske poljoprivrede u Hrvatskoj” i “Istraživanje i razvoj okolišu povoljnih metoda<br />
u zaštiti masline od štetnika” te Minis<strong>ta</strong>rstva poljoprivrednog šumskog i vodnog gospodarstva,
Županije splitsko-dalmatinske i os<strong>ta</strong>lim projektima proizašlim iz suradnje s gospodarstvom.<br />
Rezul<strong>ta</strong>t dosadašnjeg rada su autorstvo ili koautorstvo na znanstvenim radovima te na velikom<br />
broju stručnih radova, knjizi, brošurama i člancima te investicijskim projektima.<br />
Organizirala je nekoliko radionica, stručnih i znanstvenih skupova, predavanja. Sudjeluje u izvođenju<br />
nas<strong>ta</strong>ve Međusveučilišnog studija “Mediteranska poljoprivreda”, vodi studenske stručne<br />
prakse, član je panel grupa za ocjenjivanje maslinovih ulja za potrebe raznih manifes<strong>ta</strong>cija, mentor<br />
kandidatima na natjecanjima srednjih škola iz područja zaštite bilja, prvostupnicima pri izradi<br />
završnih radova.<br />
Član je Hrvatskoga društva biljne zaštite i Dalmatinske udruge stručnjaka za hranu.<br />
Mentorica doktorskog rada pristupnice ELDE VITANOVIĆ pod naslovom: ČLANKONOŠCI (Arthropoda)<br />
KAO BIOINDIKATORI BIOCENOZE MASLINE U RAZLIČITIM SUSTAVIMA PROIZVODNJE I ZAŠTITE jest prof. dr. sc.<br />
Marija Ivezić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Emilija Raspudić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednica,<br />
te: prof. dr. sc. Marija Ivezić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i prof.<br />
dr. sc. Jasminka Igrc Barčić, redovi<strong>ta</strong> profesorica Agronomskoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, kao članovi<br />
Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 9. travnja 2010. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Člankonošci (Arthropoda) kao bioindikatori<br />
biocenoze masline u različitim sus<strong>ta</strong>vima proizvodnje i zaštite” dr. sc. Elde Vi<strong>ta</strong>nović<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana<br />
fi tomedicina<br />
Očuvanje biološke ravnoteže i cjelokupnog agroekosus<strong>ta</strong>va, ključni je problem današnjice. Kukci<br />
na mjerljiv način reagiraju na stresne promjene u okolišu, što se odražava i na brojnost vrs<strong>ta</strong><br />
unu<strong>ta</strong>r koljena člankonožaca. Cilj istraživanja bio je utvrditi prisutne redove, porodice i vrste člankonošaca<br />
te njihovu brojnost u biocenozi masline u kojoj se provodi konvencionalni, integrirani<br />
i ekološki sus<strong>ta</strong>v proizvodnje i zaštite masline od štetnika. Faunistička istraživanja su provedena<br />
od 2007. do 2009. godine na tri pokusna maslinika područja srednje Dalmacije. Temeljem prikupljanja<br />
člankonožaca u krošnji masline, brojnosti jedinki redova Araneae i Coleoptera moguće je<br />
s velikom sigurnošću odrediti koji se sus<strong>ta</strong>v proizvodnje i zaštite primijenjuje u masliniku srednje<br />
dalmatinskog uzgojnog područja. Izuzimajući jedinke porodica Cicadidae, Psyllidae te Formicidae,<br />
najveći broj jedinki člankonožaca je prikupljen u biocenozi masline s integriranim sus<strong>ta</strong>vom<br />
93
proizvodnje i zaštite. Slijedi je biocenoza s ekološkim, a potom s konvencionalnim sus<strong>ta</strong>vom<br />
proizvodnje i zaštite. Određeni su bioindikatori za svaki od navedenih sus<strong>ta</strong>va, koji će se u budućnosti,<br />
moći koristiti kao pokazatelji primijenjenog sus<strong>ta</strong>va zaštite od ekonomski značajnih<br />
štetnika masline.<br />
Provedena istraživanja su od velikog značaja za znanost i praksu, a posebno u zaštiti okoliša i<br />
očuvanju bioraznolikosti.<br />
94
PRAVNI<br />
FAKULTET<br />
95
96<br />
pravni fakultet<br />
mato pali}<br />
Mato Palić rođen je 26. ožujka 1976. godine u Osijeku. Nakon završene osnovne škole upisao je<br />
Gimnaziju matematičkog usmjerenja. Pravni fakultet u Osijeku je upisao 1995. godine, na kojem<br />
je diplomirao 1999. godine.<br />
Nakon toga je počeo raditi u Odvjetničkom društvu Vlatko Vidaković & Pero Jurić u Osijeku. U<br />
svibnju 2002. godine počeo je raditi na Pravnome fakultetu u Osijeku pri Katedri us<strong>ta</strong>vnih i političkih<br />
<strong>znanosti</strong> kao znanstveni novak.<br />
Završio je poslijediplomski specijalistički studij ˝Upravljanje razvojem lokalne i regionalne samouprave˝<br />
i 2006. godine magistrirao na temi ˝Izvršna vlast na područnoj (regionalnoj) razini u<br />
Republici Hrvatskoj˝.<br />
Kao znanstveni novak sudjeluje na projektu ˝Europeizacija hrvatske lokalne i regionalne samouprave˝.<br />
U suautorstvu s prof. dr. sc. Stipom Ivandom objavio je znanstveni rad ˝Institutional System in<br />
the Osijek-Baranja County`s Social Aff airs and the Problems in the Public Needs Financing˝.<br />
Na Katedri us<strong>ta</strong>vnih i političkih <strong>znanosti</strong> kao asistent sudjeluje u nas<strong>ta</strong>vi iz kolegija: Us<strong>ta</strong>vno pravo,<br />
Osnove us<strong>ta</strong>vnog prava i Nomotehnika. Služi se aktivno engleskim jezikom.<br />
Član je Hrvatske udruge za us<strong>ta</strong>vno pravo i Hrvatskoga institu<strong>ta</strong> za lokalnu samoupravu.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika MATE PALIĆA pod naslovom: IZBORNI SUSTAVI I HRVATSKA ISKU-<br />
STVA NJIHOVE PRIMJENE jest doc. dr. sc. Mario Jelušić, docent Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu<br />
i sudac Us<strong>ta</strong>vnog suda Republike Hrvatske.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Zvonimir Lauc, redoviti profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik, te: prof. dr. sc. Stipe<br />
Ivanda, izvanredni profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, i doc. dr. sc. Mario Jelušić, docent Pravnog<br />
fakulte<strong>ta</strong> Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu i sudac Us<strong>ta</strong>vnog suda Republike Hrvatske, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 15. listopada 2010. godine na Pravnome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom”Izborni sus<strong>ta</strong>vi i hrvatska iskustva njihove<br />
primjene” dr.sc. Mate Palića<br />
Znanstveno područje društvene <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje prava, znanstvena grana us<strong>ta</strong>vno<br />
pravo<br />
Tekst doktorske diser<strong>ta</strong>cije obuhvaća ukupno 347 tiskanih stranica pisanih s 1.5 proredom. Diser<strong>ta</strong>cija<br />
ima 228 bilježaka (fusno<strong>ta</strong>), a u popisu literature sadrži 282 jedinice. Sas<strong>ta</strong>vljena je od 4<br />
osnovna dijela: Uvod; Posredna demokracija; Izborni sus<strong>ta</strong>vi i Zaključak.<br />
Komparativno se istražuju izborni sus<strong>ta</strong>vi u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Izraelu, Irskoj<br />
i Mađarskoj. Zna<strong>ta</strong>n dio istraživanja izbornog sus<strong>ta</strong>va odnosi se na utjecaj odabira određenog<br />
tipa izbornog sus<strong>ta</strong>va na s<strong>ta</strong>bilnost političkih institucija. Bi<strong>ta</strong>n element u istraživanjima izbornih<br />
sus<strong>ta</strong>va kako teorijski, <strong>ta</strong>ko i praktično preds<strong>ta</strong>vlja postojanje i stupanj disproporcije između glasova<br />
i manda<strong>ta</strong>. Upravo navedeni element izbornog sus<strong>ta</strong>va preds<strong>ta</strong>vlja jedno od dinamičnijih<br />
područja unu<strong>ta</strong>r problematike izbornih sus<strong>ta</strong>va u recentnim raspravama. Autorov znanstveni doprinos<br />
jest de<strong>ta</strong>ljna analiza u pogledu formula za preračunavanje glasova.<br />
Autor se posebno bavi istraživanjem izbornih jedinica općenito, osobito u Republici Hrvatskoj.<br />
Poseban znanstveni doprinos je de<strong>ta</strong>ljna autorova analiza u pogledu formula za preračunavanje<br />
glasova. Prema dostupnima podacima autor je analizirajući međusobne razlike broja birača<br />
primjenom Websterove metode utvrđivanja visine mallaportionmen<strong>ta</strong> i komparacijom posto<strong>ta</strong>ka<br />
broja birača utvrdio kako postojeće razlike relativiziraju us<strong>ta</strong>vno načelo jednakosti glasa na<br />
izborima 2000., 2003. i 2007. godine i upravo u tom dijelu predlaže odgovarajuće zakonske<br />
promjene.<br />
Valja is<strong>ta</strong>knuti autorovo otkriće potpuno nove formule za preračunavanje stupnja disproporcije<br />
koju autor naziva fragmen<strong>ta</strong>cijski indeks i koja je svoju znanstvenu verifi kaciju dobila u komparaciji<br />
sa os<strong>ta</strong>lim relevantnim indeksima proporcionalnosti.<br />
Kao rezul<strong>ta</strong>t istraživanja autor predlaže de lege ferenda mijenjanje reguliranja fi naciranja izbornih<br />
kampanja, za jedinice lokalne i regionalne samouprave predlaže uvođenje sus<strong>ta</strong>va pojedinačnoga<br />
prenosivog glasanja, uvođenja dvostrukog prava glasa za pripadnike nacionalnih manjina<br />
smatra iznimkom bez opravdanja. Izmjene Us<strong>ta</strong>va Republike Hrvatske prema kojima se glasanje<br />
ograničava na sjediš<strong>ta</strong> diplomatsko-konzularnih preds<strong>ta</strong>vniš<strong>ta</strong>va Republike Hrvatske u inozemstvu<br />
autor smatra načinom ograničavanja prava glasa koje je nas<strong>ta</strong>lo kao rezul<strong>ta</strong>t političke trgovine<br />
između dviju najjačih političkih stranaka u Republici Hrvatskoj bez pravoga us<strong>ta</strong>vnopravnog<br />
opravdanja.<br />
Nove spoznaje o hrvatskome izbornom sus<strong>ta</strong>vu, koje su nas<strong>ta</strong>le kao rezul<strong>ta</strong>t akribičnog istraživanja<br />
provedenog u ovoj diser<strong>ta</strong>ciji, trebaju imati značajan utjecaj na razvoj hrvatske pravne teorije<br />
i pravne <strong>znanosti</strong>.<br />
97
98<br />
pravni fakultet<br />
ivana tucak<br />
Ivana Tucak rođena je 20. listopada 1975. u Osijeku, gdje je završila osnovnu i srednju školu. Godine<br />
1996. upisuje Pravni fakultet Sveučiliš<strong>ta</strong> u Osijeku te diplomira 2001. godine. Tijekom studija<br />
bila je nagrađena stipendijama Sveučiliš<strong>ta</strong> <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera te Vlade Južnog Tirola<br />
zbog postignutoga iznimnog uspjeha. U siječnju 2002. godine počinje raditi kao znanstveni novak-asistent<br />
na Pravnom fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Osijeku na katedri Pravno-teorijskih <strong>znanosti</strong>. U<br />
svibnju 2006. godine završila je Poslijediplomski znanstveni studij upravno-političkog smjera na<br />
Pravnom fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu obranivši magis<strong>ta</strong>rski rad pod naslovom “Suverenitet u<br />
suvremenom svijetu”.<br />
U svrhu stručnog usavršavanja u lipnju 2007. godine pohađala je intenzivni bioetički tečaj pod<br />
nazivom Decision Making and Choices in the 21st Century na The Kennedy Institute of Ethics,<br />
Georgetown University u Washingtonu. Akademski stupanj <strong>doktora</strong> pravnih <strong>znanosti</strong> stekla je<br />
na Pravnom fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Osijeku, gdje je u lipnju 2010. godine obranila doktorski rad<br />
«Hohfeldovi temeljni pravni pojmovi: analiza, kritika, recepcija, važnost».<br />
Izlagala je znastvene radove na dese<strong>ta</strong>k međunarodnih i domaćih znanstvenih konferencija.<br />
Objavila je tri rada u časopisima s međunarodnom recenzijom, te je autorica poglavlja u tri knjige.<br />
Članica je Upravnog odbora Hrvatskoga bioetičkog druš<strong>ta</strong>va.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnice IVANE TUCAK pod naslovom: HOHFELDOVI TEMELJNI PRAVNI POJ-<br />
MOVI: ANALIZA, KRITIKA, RECEPCIJA, VAŽNOST jest prof. dr. sc. Ivan Padjen, redoviti profesor Pravnoga<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Rijeci.
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Miomir Matulović, redoviti profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Rijeci, predsjednik , te: prof.<br />
dr. sc. Ivan Padjen, redoviti profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Rijeci, i doc. dr. sc. Predrag Zima, docent<br />
Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 2. lipnja 2010. godine na Pravnome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom”Hohfeldovi temeljni pravni pojmovi:<br />
analiza, kritika, recepcija, važnost” dr. sc. Ivane Tucak<br />
Znanstveno područje društvene <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje prava, znanstvena grana teorija prava<br />
i države<br />
Rasprave o ljudskim pravima danas su raširene u fi lozofi ji te u pravnoj, političkoj i moralnoj teoriji.<br />
Pisci nastoje odgovoriti na pi<strong>ta</strong>nja o opravdanju i sadržaju ljudskih prava i o njihovim sukobima,<br />
pritom u pravilu zanemarujući da su ljudska prava, očito, vrs<strong>ta</strong> subjektivnih prava te da treba prvo<br />
pos<strong>ta</strong>viti pi<strong>ta</strong>nje što je to samo subjektivno pravo, a onda i pokušati na njeg odgovoriti. Za pos<strong>ta</strong>vljanje<br />
tog pi<strong>ta</strong>nja u dosadašnjoj pravnoj literaturi nesumnjivo je najvažnija analitička shema<br />
temeljnih pravnih pojmova, koju je razvio američki pravni teoretičar Wesley Hohfeld početkom<br />
20. stoljeća.<br />
Doktorski rad obuhvaća sve aspekte Hohfeldove analize, odnosno opsežne rasprave o Hohfeldovoj<br />
analizi i mogućnosti njezine primjene u nas<strong>ta</strong>vi na pravnim fakultetima. Autorica integrira<br />
Hohfeldovu analizu u hrvatsku teoriju prava. Autoričin prikaz i raščlamba rasprava na hrvatskom<br />
jeziku o subjektivnim pravima i njihova usporedba s Hohfeldovim temeljnim pravnim pojmovima<br />
izvorni su doprinos teoriji prava u međunarodnim okvirima, jer su hrvatska s<strong>ta</strong>jališ<strong>ta</strong> važna<br />
već samom činjenicom da je Republika Hrvatska subjekt međunarodnog prava i prava europskih<br />
integracija, pa je stoga hrvatska primjena međunarodnog prava i prava europskih integracija,<br />
koja uključuje hrvatsku pravnu doktrinu, važna u najmanju ruku u europskim razmjerima. Takva<br />
raščlamba hrvatskih s<strong>ta</strong>jališ<strong>ta</strong> u dosadašnjoj literaturi ne postoji. Nove spoznaje o Hohfeldovoj<br />
teoriji i njezinim tumačenjima trebale bi imati važan utjecaj na razvoj hrvatske pravne teorije i<br />
hrvatske pravne <strong>znanosti</strong>.<br />
99
100<br />
pravni fakultet<br />
davor brun~i}<br />
Davor Brunčić rođen je 15. studenoga 1949. godine u Garčinu, Republika Hrvatska. Diplomirao je<br />
na Pravnom fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u Zagrebu 1973. Akademski stupanj magistra <strong>znanosti</strong> postigao<br />
je na Pravnom fakultetu u Osijeku 1995. godine nakon završenih poslijediplomskih magis<strong>ta</strong>rskih<br />
studija u Zagrebu i Osijeku obranom rada “Sus<strong>ta</strong>vni pristup županijskom ustrojstvu u Republici Hrvatskoj<br />
s primjenom na Županiju osječko-baranjsku”. Doktorirao je na istom fakultetu 2010. godine<br />
obranom rada “Oblikovanje srednjeg stupnja upravnog ustrojstva Republike Hrvatske u svjetlu<br />
iskus<strong>ta</strong>va suvremenih europskih država”.<br />
Nakon rada na pravnim poslovima u IPK-u Osijek (1973-1976), prelazi na rad u Općinu Osijek, gdje<br />
u Tajništvu skupštine u razdoblju 1976.-1993. obavlja niz odgovornih stručnih poslova (šef kabine<strong>ta</strong><br />
predsjednika Skupštine, <strong>ta</strong>jnik Izvršnog vijeća, predsjednik Društvenog savje<strong>ta</strong> za društvenopolitički<br />
sistem i dr.). Tijekom Domovinskog ra<strong>ta</strong> preuzima dužnost <strong>ta</strong>jnika ratnog Izvršnog vijeća<br />
Općinske skupštine Osijek. Godine 1993. izabran je na dužnost <strong>ta</strong>jnika Osječko-baranjske županije,<br />
koju i danas obnaša. Tijekom procesa reintegracije područja pod upravom UNTAES u us<strong>ta</strong>vno-pravni<br />
sus<strong>ta</strong>v Republike Hrvatske (1996-1997) voditelj je hrvatskog dijela Provedbenog odbora UNTAES<br />
za civilnu upravu.<br />
Godinama u radnim sredinama predvodi stručne radne i projektne timove u području prava, uprave,<br />
izgradnje informacijskog sus<strong>ta</strong>va i informatizacije i dr. U tim okvirima autor je niza stručnih studija<br />
i projeka<strong>ta</strong> vezanih uz razvoj upravnog sus<strong>ta</strong>va i sus<strong>ta</strong>va upravljanja lokalnom i područnom samoupravom.<br />
Kao član tima odnosno istraživač sudjeluje u projektima Pravnog fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku<br />
i Hrvatskoga pravnog centra u Zagrebu. Član je Povjerenstva za decentralizaciju Vlade Republike<br />
Hrvatske (2004/2007) i Radne skupine za decentralizaciju i teritorijalni preustroj Vlade Republike<br />
Hrvatske (2010.-)<br />
Svoja znanja i iskustva iz područja prekogranične suradnje kao predavač prenosi u okviru Poslijediplomskoga<br />
specijalističkog studija “Upravljanje razvojem lokalne i regionalne samouprave” Pravnog<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku. Suorganizator je i izlagač na nizu znanstvenih i stručnih skupova, priređivač i<br />
urednik niza stručnih publikacija. Autor je preko 30 znanstvenih i stručnih radova iz područja prava,
uprave, međunarodnih odnosa, povijesti i dr. publiciranih u znanstvenim i stručnim časopisima,<br />
zbornicima radova ili samos<strong>ta</strong>lnim knjigama.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika DAVORA BRUNČIĆA pod naslovom: OBLIKOVANJE SREDNJEG<br />
STUPNJA UPRAVNOG USTROJSTVA REPUBLIKE HRVATSKE U SVJETLU ISKUSTAVA SUVREMENIH EUROPSKIH<br />
DRŽAVA jest prof. dr. sc. Zvonimir Lauc, redoviti profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Branko Smerdel, redoviti profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu, predsjednik, te: prof. dr.<br />
sc. Zvonimir Lauc, redoviti profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku i prof. dr. sc. Stipe Ivanda, izvanredni<br />
profesor Pravnoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 6. srpnja 2010. godine na Pravnome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Oblikovanje srednjeg stupnja upravnog<br />
ustrojstva Republike Hrvatske u svjetlu iskus<strong>ta</strong>va suvremenih europskih država”<br />
dr. sc. Davora Brunčića<br />
Znanstveno područje društvene <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje prava, znanstvena grana us<strong>ta</strong>vno<br />
pravo<br />
Rad ima ukupno 477 stranice, sadržajno podijeljene u devet glavnih dijelova (poglavlja). U tekstu<br />
doktorskog rada ima 879 bilježaka (podrubnih no<strong>ta</strong>), 16 <strong>ta</strong>blica i 5 slika. Popis literature obuhvaća<br />
291 autorsku bibliografsku jedinicu te 24 studije Vijeća Europe. Jedno od najprisutnijih i ključnih<br />
pi<strong>ta</strong>nja organizacije države i njezina administrativno-teritorijalnog ustrojstva jest pi<strong>ta</strong>nje stupnjeva<br />
teritorijalnih jedinica, njihova položaja i uloge u tom ustrojstvu, funkcija koje izvršava i odnosa koji<br />
se u svezi s tim uspos<strong>ta</strong>vljaju između različitih razina teritorijalne organizacije. Gdje se, <strong>ta</strong>ko promatrajući,<br />
nalazi hrvatska županija između opredjeljenja ka retradicionalizaciji i/ili suvremenoj razini<br />
prema europskim s<strong>ta</strong>ndardima? Iz toga slijedi tvrdnja da temeljna namjera ovoga rada nije samo<br />
spoznavanje i objašnjenje do sada izgrađenoga normativnog modela teritorijalne (samo)uprave u<br />
Hrvatskoj, već valorizacija odrednica jednog od značajnih novih pravnih institu<strong>ta</strong> - županije, radi<br />
uočavanja njegovih razvojnih potencijala odnosno optimalnog pu<strong>ta</strong> njegova daljnjeg razvitka.<br />
U tom okviru dan je originalni <strong>ta</strong>blični prikaz svih razina teritorijalne (samo)uprave gotovo svih europskih<br />
zemalja različitoga pravnog i samoupravnog s<strong>ta</strong>tusa te izvršena klasifi kacija srednje razine<br />
tih jedinica. Iz komparativne analize uočava se suptilnost ove materije, koja je sve manje hard-law,<br />
a sve više soft-law, gdje do izražja dolazi iznalaženje prave mjere između “bottom up” i “top down”<br />
pristupa u novoj paradigmi autopoietskog oblikovanja. Može se reći da je svaka država koja se<br />
opredijelila za prijenos ovlasti regijama uspos<strong>ta</strong>vila svoj vlastiti sus<strong>ta</strong>v. Stoga danas postoji toliko<br />
tipova regionalnih modela u EU koliko ima država koje su se uputile ovim putem.<br />
To upućuje na zaključak da regionalizacija mora biti institucionalni pristup usmjeren defi niranju<br />
101
odgovarajuće razine decentralizacije (ili raspodjele vlasti) komplemen<strong>ta</strong>rne lokalnoj razini, koja je<br />
dovoljno široka da bi bila odgovorna za prostorno planiranje, razvi<strong>ta</strong>k (gospodarski, društveni i<br />
kulturni) i koordinaciju, a koja je dovoljno lokalna da os<strong>ta</strong>ne pod nadzorom građana. Primjenom<br />
načela supsidijarnosti to je razina koja je odgovorna za sve ono što može učiniti bolje negoli središnja<br />
Vlada, a što nadilazi mogućnosti lokalne samouprave. Provedeno istraživanje može polučiti<br />
sljedeće rezul<strong>ta</strong>te: pružanjem teorijskih, metodoloških i empirijskih osnova spoznaje relevantnih<br />
značajki koje omogućavaju tumačenje ovog institu<strong>ta</strong> (osobito normativnog modela) te elemena<strong>ta</strong><br />
njezine defi nicije, konceptualizacije i ustrojstva pridonijeti spoznavanju i objašnjenju do sada<br />
izgrađenoga normativnog modela teritorijalne (samo)uprave u Hrvatskoj i valorizaciji odrednica<br />
pravnog institu<strong>ta</strong> županije, radi uočavanja njegovih razvojnih potencijala odnosno optimalnog<br />
pu<strong>ta</strong> njegova daljnjeg razvitka; utvrđujući glavne čimbenike koji djeluju u smislu poticaja ili kočnica<br />
funkcioniranja sus<strong>ta</strong>va odnosno uspos<strong>ta</strong>vljanja željenih odnosa i postizanja traženih efeka<strong>ta</strong>,<br />
ukazati na elemente racionalno oblikovanog modela kao i potrebu dogradnje odnosno korekcije<br />
do sada pos<strong>ta</strong>vljenoga normativnog modela srednjeg stupnja upravnog ustrojstva Republike Hrvatske;<br />
omogućiti spoznaju, objašnjenje te izvođenje zaključka o pravilnosti (društvenim zakonitostima)<br />
u oblikovanju srednjeg stupnja (samo)uprave u europskoj upravnoj i političkoj tradiciji i<br />
suvremenosti; pridonijeti uočavanju vlastitih povijesnih iskus<strong>ta</strong>va i iskus<strong>ta</strong>va suvremenih europskih<br />
država koje valja respektirati u izgradnji novog sus<strong>ta</strong>va, kako bi se umanjila opasnost ponavljanja<br />
već činjenih grešaka odnosno iskoristilo pozitivno empirijsko nasljeđe; dati elemente odgovora<br />
na pi<strong>ta</strong>nje: koliko je domaće zakonodavstvo o organiziranju srednjeg stupnja upravnog ustrojstva<br />
Republike Hrvatske usklađeno s političkim i pravnim s<strong>ta</strong>ndardima i pravilima europske zajednice<br />
naroda.<br />
Slijedom rečenoga, primjena ovih rezul<strong>ta</strong><strong>ta</strong> moguća je: u daljnjoj izgradnji normativnog sus<strong>ta</strong>va<br />
u postupku izmjena i dopuna zakonodavstva koje uređuje pi<strong>ta</strong>nja koja su predmet ovog rada; u<br />
oblikovanju prakse jedinica teritorijalne samouprave u Republici Hrvatskoj normativnim i metodološkima<br />
zahvatima; u izvođenju nas<strong>ta</strong>ve u okviru diplomskog odnosno poslijediplomskog studija s<br />
tom tematikom; u uključivanju Hrvatske u zajedničku europsku i svjetsku baštinu putem svjetskih<br />
računalnih mreža (INTERNet) i dr. U tom smislu i u ovom području Hrvatska mora tragati za svojim<br />
identitetom u globalnome svjetskom poretku.<br />
Na <strong>ta</strong>j je način svakako ovim radom uklonjena insufi cijetnost istraživanja u hrvatskoj pravnoj <strong>znanosti</strong>,<br />
ali i obogaćena europska baština na ovu problematiku.<br />
102
PREHRAMBENO<br />
-TEHNOLO[KI<br />
FAKULTET<br />
103
104<br />
prehrambeno-tehnolo{ki fakultet<br />
mirko gugi}<br />
Mirko Gugić rođen je 11. travnja 1950. godine u Sinju, gdje je završio osnovnu i srednju školu.<br />
Diplomirao je na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu 1977. godine. Akademski stupanj magistra<br />
<strong>znanosti</strong> stekao je 1984. godine na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu obranom magis<strong>ta</strong>rskog<br />
rada pod naslovom “Konzerviranje zelenih plodova masline domaće sorte Oblice”. Završio<br />
je više specijalizacija iz konzerviranja maslina, proizvodnje maslinova ulja, kvalitete i senzorike<br />
maslinovog ulja u I<strong>ta</strong>liji, Španjolskoj, Turskoj, Tunisu i SAD-u. Od 1977. do 1995. godine radi na<br />
Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu. Od 1995. do 2006. godine radio je u prehrambenoj<br />
industriji - tvrtki SMS na mjestima glavnog tehnologa i direktora do 2004. godine te<br />
u Prehrambeno razvojnoj agenciji P.R.A.G. d.o.o. do 2006. godine. Od 2006. godine do danas radi<br />
na Veleučilištu „Marko Marulić“ u Kninu. Aktualni je predsjednik Upravnog vijeća i prodekan za<br />
razvoj ovog Veleučiliš<strong>ta</strong>. Vanjski je nas<strong>ta</strong>vnik, suradnik na Kemijsko-tehnološkom fakultetu, te na<br />
novootvorenim studijima Forenzike i Farmacije Sveučiliš<strong>ta</strong> u Splitu. Član je Tehnologijskoga vijeća<br />
MZOŠ-a RH i Vijeća za strukovno obrazovanje RH.<br />
Prvi je proglašeni Vitez maslinova ulja u RH i međunarodni Vitez maslinova ulja. Ekspert je Hrvatske<br />
akredi<strong>ta</strong>cijske agencije (HAA) za područje hrane i pića.<br />
Sudjelovao je aktivno na više domaćih i međunarodnih stručno-znanstvenih skupova. Recenzirao<br />
je više TEST projeka<strong>ta</strong> MZOŠ-a RH. Kao autor/koautor objavio je 4 rada citirana u CC časopisu.<br />
Također autor/koautor je 3 A2 rada i više dese<strong>ta</strong>ka stručnih radova i projeka<strong>ta</strong>.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika MIRKA GUGIĆA pod naslovom: BIOLOŠKA VRIJEDNOST I KVALI-<br />
TETA ULJA MASLINE SORTE OBLICA U ODNOSU NA PODRUČJE UZGOJA jest prof. dr. sc. Željko Mokrovčak,<br />
izvanredni profesor Prehrambeno-biotehnološkoga fakulte<strong>ta</strong> u Zagrebu.
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Mate Bilić, redoviti profesor Prehrambeno-tehnološkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik,<br />
te prof. dr. sc. Željko Mokrovčak, izvanredni profesor Prehrambeno-biotehnološkoga fakulte<strong>ta</strong><br />
u Zagrebu, i doc. dr. sc. Tihomir Moslavac, docent Prehrambeno-tehnološkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku,<br />
kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski rad je obranjen 12. ožujka 2010. godine Prehrambeno-tehnološkome fakultetu u Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Biološka vrijednost i kvalite<strong>ta</strong> ulja masline<br />
sorte oblica u odnosu na područje uzgoja” dr. sc. Mirka Gugića<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje prehrambena tehnologija, zanstvena<br />
grana inženjerstvo<br />
U ovome doktorskom radu prvi put su istraživani kompletni parametri kvalitete i biološke vrijednosti<br />
ulja iz ploda maslina sorte Oblica u interakciji s okolišem, a znanstveni rezul<strong>ta</strong>ti ovoga<br />
istraživanja doveli su do: novih spoznaja o kvaliteti i biološkoj vrijednosti ulja dobivenog od glavne<br />
hrvatske sorte maslina Oblice; novih spoznaja o genetskoj mogućnosti sorte Oblica; novih<br />
spoznaja o vezi kvalitete i biološke vrijednost ulja s područjem uzgoja sorte Oblice te na osnovi<br />
dobivenih rezul<strong>ta</strong><strong>ta</strong> po prvi put ravnopravnom pozicioniranju jedne domaće sorte maslina u<br />
svjetski genofond maslina po znanstveno utvrđenim parametrima.<br />
Rezul<strong>ta</strong>ti istraživanja doprinijet će boljem valoriziranju kao i sigurnijem trženju ulja sorte Oblice,<br />
a istraživanje će ujedno poslužiti kao model za istraživanja kvalitete i biološke vrijednosti ulja i iz<br />
drugih sorti maslina.<br />
105
106<br />
prehrambeno-tehnolo{ki fakultet<br />
kre{imir mas<strong>ta</strong>njevi}<br />
Krešimir Mas<strong>ta</strong>njević rođen je 20. rujna 1978. u Našicama. Nakon završene Opće gimanzije u Našicama,<br />
upisao je Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku i diplomirao 2002. godine. Od 2004.<br />
radi na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu Osijek kao znanstveni novak na projektu „Modeliranje<br />
i optimiranje procesa zamrzavanja hrane” glavnog istraživača prof. dr. sc. Dragana Kovačevića.<br />
Od 2006. radi na projektu „Razvoj novih modifi ciranih škrobova i primjena u prehrambenoj<br />
industriji“ glavnog istraživača prof. dr. sc. Drage Šubarića.<br />
U suradničkom je zvanu asisten<strong>ta</strong> te sudjeluje u izvođenju vježbi i seminara pri Katedri za tehnologiju<br />
mesa i ribe.<br />
Kao autor i koautor objavio je 2 rada u časopisima indeksiranim u CC i/ili SCI (a1), 5 znanstvenih<br />
radova indeksiranih u časopisima druge vrijednosne skupine (a2), te 4 znanstvena rada u zbornicima<br />
radova s međunarodnih znanstvenih skupova (a3).<br />
Sudjelovao je na 4 međunarodna znanstvena i jednom nacionalnom znanstvenom skupu.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika KREŠIMIRA MASTANJEVIĆA pod naslovom: ODREĐIVANJE KRIO-<br />
PROTEKTORSKE DJELOTVORNOSTI TREHALOZE NA RAZLIČITE UZORKE MESA jest prof. dr. sc. Dragan Kovačević,<br />
redoviti profesor Prehrambeno-tehnološkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Drago Šubarić, redoviti profesor Prehrambeno-tehnološkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik,<br />
te prof. dr. sc. Dragan Kovačević, redoviti profesor Prehrambeno-tehnološkoga fakulte<strong>ta</strong> u<br />
Osijeku, i prof. dr. sc. Vesna Lelas, redovi<strong>ta</strong> profesorica Prehrambeno-biotehnološkoga fakulte<strong>ta</strong> u<br />
Zagrebu, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 18. svibnja 2010. godine na Prehrambeno-tehnološkome fakultetu u<br />
Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Određivanje krioprotektorske djelotvornosti<br />
trehaloze na različite uzorke mesa”<br />
dr. sc. Krešimira Mas<strong>ta</strong>njevića<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje prehrambena tehnologija, znanstvena<br />
grana inženjerstvo<br />
U okviru doktorskog rada dr. sc. Krešimira Mas<strong>ta</strong>njevića pod naslovom “Određivanje krioprotektorske<br />
djelotvornosti trehaloze na različite uzorke mesa” opisani su poznati mehanizmi krioprotekcije<br />
i krios<strong>ta</strong>bilizacije miofi brilarnih proteina tijekom zamrzavanja i skladištenja u smrznutom<br />
s<strong>ta</strong>nju. Također su navedeni i opisani krioprotektori, te metode za procjenu njihove djelotvornosti.<br />
Određivanje krioprotektorske djelotvornosti trehaloze i maltoze provedeno je određivanjem<br />
temperatura i en<strong>ta</strong>lpija denaturacije miofi brilarnih proteina (aktina i miozina) uzoraka goveđeg<br />
i pilećeg mesa koji su prethodno pomiješani s trehalozom i maltozom i skladišteni pri -30 ºC<br />
primjenom diferencijalne motridbene kalorimetrije (DSC) te određivanjem koncentracije miofi<br />
brilarnih proteina tzv. SEP-metodom. Diskutirani rezul<strong>ta</strong>ti dali su bolji uvid u: krioprotektorska<br />
svojstva i krioprotektorsku djelotvornost trehaloze i maltoze na miofi brilarne proteine goveđeg<br />
i pilećeg mesa, omogućili su procjenu utjecaja vremena skladištenja smrznutih uzoraka i masenog<br />
udjela dodane trehaloze i maltoze na očuvanje funkcionalnih proteina (aktina i miozina)<br />
te, <strong>ta</strong>kođer, omogućili procjenu djelotvornosti krioprotektorskog djelovanja trehaloze i maltoze<br />
s obzirom na vrstu mesa. Istraživanja su pridonijela optimiranju procesnih parame<strong>ta</strong>ra tijekom<br />
zamrzavanja i skladištenja smrznutih uzoraka mesa, unapređenju metoda za procjenu krioprotektorske<br />
djelotvornosti, razumijevanju složenog mehanizma krios<strong>ta</strong>bilizacije proteina i pokazala<br />
su mogućnost korištenja trehaloze i maltoze u proizvodnji mesnih proizvoda koji se konzerviraju<br />
zamrzavanjem.<br />
107
108<br />
prehrambeno-tehnolo{ki fakultet<br />
ivana novak<br />
Ivana Novak rođena je 24. prosinca 1979. godine u Osijeku. Diplomirala je 2004. godine na Prehrambeno-tehnološkom<br />
fakultetu Osijek, na kojemu je završila poslijediplomski studij Prehrambeno<br />
inženjerstvo.<br />
Od siječnja 2005. godine radi na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku pri Katedri za<br />
primijenjenu kemiju i instrumen<strong>ta</strong>lne metode.<br />
Tijekom zaposlenja znanstveno se usavršavala u nekoliko domaćih i inozemnih institucija.<br />
U sklopu dosadašnjeg znanstvenistraživačkoga rada sudjelovala je na tri domaća i tri međunarodna<br />
znanstvena skupa. Objavila je trinaest znanstvenih radova u časopisima indeksiranima u<br />
Current Contents bazi poda<strong>ta</strong>ka. Također je objavila tri znanstvena rada iz a2 skupine, te dva rada<br />
u zbornicima radova s međunarodnoga znanstvenog skupa.<br />
Dobitnica je Državne nagrade za znanost za znanstvene novake za 2009. godinu.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnice IVANE NOVAK pod naslovom: KARAKTERIZACIJA KATEHINSKIH<br />
SPOJEVA U ZELENIM I CRNIM ČAJEVIMA PRIMJENOM ELEKTROKEMIJSKIH METODA jest prof. dr. sc. Marijan<br />
Šeruga, redoviti profesor Prehrambeno-tehnološkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Srećko Tomas, redoviti profesor Prehrambeno-tehnološkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, predsjednik,<br />
te prof. dr. sc. Marijan Šeruga, redoviti profesor Prehrambeno-tehnološkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku,<br />
i dr. sc. Šebojka Komorsky – Lovrić, znanstvena savjetnica Institu<strong>ta</strong> Ruđer Bošković u Zagrebu,<br />
kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 12. srpnja 2010. godine na Prehrambeno-tehnološkome fakultetu u<br />
Osijeku.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Karakterizacija katehinskih spojeva u<br />
zelenim i crnim čajevima primjenom elektrokemijskih metoda”<br />
dr. sc. Ivane Novak<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje prehrambena tehnologija, znanstvena<br />
grana inženjerstvo<br />
U ovom je radu provedena karakterizacija katehinskih spojeva [epigalokatehin gala<strong>ta</strong> (EGCG),<br />
epigalokatehina (EGC), epikatehina (EC), epikatehin gala<strong>ta</strong> (ECG) i katehina (C)] u osam zelenih<br />
i tri crna čaja, primjenom HPLC-ECD i pravokutnovalne vol<strong>ta</strong>metrije (SWV). Također su de<strong>ta</strong>ljno<br />
ispi<strong>ta</strong>na elektrokemijska svojstva galne kiseline i katehinskih spojeva primjenom pravokutnovalne<br />
vol<strong>ta</strong>metrije i cikličke vol<strong>ta</strong>metrije. Na temelju vol<strong>ta</strong>metrijske analize katehinskih spojeva<br />
dobiveni su podaci o broju oksidacijskih i redukcijskih elektrodnih reakcija, reverzibilnosti elektrodnih<br />
procesa, te o utjecaju pojedinih strukturnih grupa na elektrokemijska svojstva ispitivanih<br />
katehinskih spojeva. Ovi su podaci doprinijeli boljem razumijevanju oksidacijskog mehanizma<br />
i antioksidacijske aktivnosti katehinskih spojeva prisutnih u zelenim i crnim čajevima. U radu je<br />
razvijena jednos<strong>ta</strong>vna, brza, pouzdana, osjetljiva, precizna i selektivna elektrokemijska metoda<br />
pravokutnovalne vol<strong>ta</strong>metrije, koja se može uspješno primijeniti za karakterizaciju katehinskih<br />
spojeva u zelenim i crnim čajevima. Stoga metoda pravokutnovalne vol<strong>ta</strong>metrije preds<strong>ta</strong>vlja vrlo<br />
dobru alternativnu metodu analize katehinskih spojeva u ekstraktima zelenih i crnih čajeva u<br />
odnosu na zahtjevnu i skupu HPLC analizu.<br />
109
STROJARSKI<br />
FAKULTET<br />
111
112<br />
strojarski fakultet<br />
mirko karaka{i}<br />
Mirko Karakašić rođen je 16. studenoga 1980. godine u Novoj Gradiški. Nakon završene Opće gimnazije<br />
upisao je Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, na kojem je diplomirao 2004. godine.<br />
Od 2004. godine radi kao znanstveni novak na Zavodu za strojarske konstrukcije Strojarskog<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu. Upisuje poslijediplomski sveučilišni studij, smjer Konstruiranje i<br />
numeričko modeliranje proizvoda.<br />
U razdoblju od 2004. do 2010. godine sudjeluje u radu na više znanstvenih projeka<strong>ta</strong>.<br />
Koautor i autor je više znanstveno-stručnih radova objavljenih u časopisima i zbornicima radova.<br />
U razdoblju od rujna 2008. do lipnja 2009. godine boravio je na Fakulteti za strojništvo u Ljubljani<br />
pri LECAD laboratoriju na znanstvenom i strukovnom usavršavanju kao stipendist Minis<strong>ta</strong>rstva za<br />
visoko šolstvo, znanost in tehnologijo Republike Slovenije.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika MIRKA KARAKAŠIĆA pod naslovom: MODEL POVEZIVANJA FUNK-<br />
CIJA PROIZVODA, PARAMETARA I NJIHOVIH INTERVALA VRIJEDNOSTI KOD RAZVOJA PROIZVODA, PRIMJENOM<br />
MATRICE FUNKCIJE I FUNKCIONALNOSTI jest prof. dr. sc. Milan Kljajin, redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong><br />
u Slavonskom Brodu.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Ivan Samardžić, redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, predsjednik,<br />
te prof. dr. sc. Milan Kljajin, redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, prof. dr.<br />
sc. Franjo Matejiček, redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, prof. dr. sc. Jožef<br />
Duhovnik, redoviti profesor Fakulte<strong>ta</strong> za strojništvo, Univerza v Ljubljani i prof. dr. sc. Milan Opalić,<br />
redoviti profesor Fakulte<strong>ta</strong> strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 12. ožujka 2010. godine Strojarskome fakultetu u Slavonskom Brodu.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Model povezivanja funkcija proizvoda,<br />
parame<strong>ta</strong>ra i njihovih intervala vrijednosti kod razvoja proizvoda, primjenom matrice funkcije i<br />
funkcionalnosti” dr. sc. Mirka Karakašića<br />
Znanstveno područje tehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje strojarstva, znanstvena grana opće<br />
strojarstvo (konstrukcije)<br />
Originalni doprinos <strong>znanosti</strong> doktorskog rada jest u tome što su defi nirani kriteriji kojima se popisuju<br />
proizvodi, funkcije i funkcionalnosti. U radu su funkcije proizvoda opisane parametrima i<br />
intervalima njihovih vrijednosti, a fi zikalni zakoni čine osnovu za određivanje tih parame<strong>ta</strong>ra. Na<br />
ovakav način ostvarena je jednoznačnost u opisu funkcije. Daljnji je doprinos <strong>znanosti</strong> doktorskog<br />
rada u tome što je razvijen model prvog i drugog strukturnog oblika matrice funkcije i funkcionalnosti<br />
kao konstrukcijskog ala<strong>ta</strong> koji omogućava razvoj potpuno novih proizvoda korištenjem<br />
matematičkih zakonitosti, dovodeći u međusobne odnose funkcije i funkcionalnost. Također je<br />
razvijen i model matrične strukture koji u sebi sadrži funkcijsku strukturu popisanu na matričnim<br />
razinama. Razine su povezane pobjednim parametrima pohranjenim u opisu poveznih funkcija.<br />
U doktorskom radu matrični modeli su implementirani u razvijenu prototipnu računalnu Web<br />
aplikaciju i testirani na konkretnim proizvodima u praksi. Web aplikacijom i matričnim modelima<br />
postignuto je brže, pouzdano i kvalitetnije vođenje konstrukcijskog procesa zasnovanog na matematičkim<br />
zakonitostima.<br />
113
114<br />
strojarski fakultet<br />
pejo konjati}<br />
Pejo Konjatić rođen je 19. travnja 1976. u Slavonskom Brodu. Završio je srednju Tehničku školu u<br />
Slavonskom Brodu, 1995. godine te Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu 2001. godine.<br />
Od prosinca 2001. godine zaposlen je kao znanstveni novak na Strojarskom fakultetu u Slavonskom<br />
Brodu, a trenutno je na projektu “Analiza i procjena loma konstrukcija iz anizotropnih materijala”<br />
voditelja prof. dr. sc. Dražana Kozaka. Suradnik je na dva međunarodna projek<strong>ta</strong>, autor i<br />
koautor je više znanstvenih i stručnih radova.<br />
Aktivno sudjeluje na znanstvenim projektima, na projektima za gospodarstvo te u izvođenju<br />
nas<strong>ta</strong>ve na Strojarskom fakultetu kolegija Zavoda.<br />
Dodatno se obučavao na seminarima iz područja mehanike loma i procjene cjelovitosti konstrukcija.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika PEJE KONJATIĆA pod naslovom ANALIZA UTJECAJA GEOMETRIJE<br />
ZAVARA I MEHANIČKIH SVOJSTAVA MATERIJALA U ZAVARU NA LOMNO PONAŠANJE REPARIRANOG ZAVARE-<br />
NOG SPOJA jest prof. dr. sc. Franjo Matejiček, redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom<br />
Brodu.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Ivan Samardžić, redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, predsjednik,<br />
te prof. dr. sc. Franjo Matejiček, redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu,<br />
prof. dr. sc. Dražan Kozak, redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, prof. dr. sc.<br />
Nenad Gubeljak, redoviti profesor Fakulte<strong>ta</strong> za strojništvo, Univerza v Mariboru, i prof. dr. sc. Dragomir<br />
Krumes, redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 7. svibnja 2010. godine Strojarskome fakultetu u Slavonskom Brodu.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Analiza utjecaja geometrije zavara<br />
i mehaničkih svojs<strong>ta</strong>va materijala u zavaru na lomno ponašanje repariranog<br />
zavarenog spoja” dr. sc. Peje Konjatića<br />
Znanstveno područje tehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje strojarstva, znanstvena grana opće<br />
strojarstvo (konstrukcije)<br />
U svome doktorskom radu Pejo Konjatić je istraživao utjecaj geometrijskih parame<strong>ta</strong>ra zavarenog<br />
spoja i mehaničkih svojs<strong>ta</strong>va materijala u heterogenom zavaru s pukotinom na nosivost<br />
zavarenog spoja. Nakon provedenih istraživanja određeni su utjecajni geometrijski i mehanički<br />
parametri heterogenoga zavarenog spoja, njihov međusobni utjecaj na nosivost zavarenog spoja<br />
te je kreiran kompendij rješenja za granično opterećenje pri kojem nastupa tečenja materijala<br />
zavara.<br />
Formiran je odgovarajući matematički model koji dobro opisuje zadane modele repariranih zavarenih<br />
spojeva u smislu određivanja graničnog opterećenja kojemu zavar, koji u sebi ima heterogenost<br />
sa s<strong>ta</strong>jališ<strong>ta</strong> prisutnih materijala u zavaru kao i prisutnosti pukotina, može biti podvrgnut<br />
a da ne dođe do loma zavarenog spoja.<br />
Zbog široke rasprostranjenosti postupka zavarivanja i reparacije zavara te relativno jednos<strong>ta</strong>vne<br />
primjene procedura za procjenu integrite<strong>ta</strong> zavarenih konstrukcija, postignu<strong>ta</strong> rješenja su implementirana<br />
u jednu proceduru za procjenu cjelovitosti zavarenih konstrukcija te je <strong>ta</strong>ko omogućena<br />
procjena cjelovitost heterogenih zavarenih spojeva istraživanih geometrija zavara.<br />
115
116<br />
strojarski fakultet<br />
andrijana milinovi}<br />
Andrijana Milinović rođena je 9. siječnja 1973. u Ljubuškom, u Bosni i Hercegovini. Osnovnu i srednju<br />
školu završila je u Srpcu. Diplomirala 2001. godine na Strojarskome fakultetu u Slavonskom<br />
Brodu.<br />
Od 2001. do 2004. godine radila je u konstrukcijskom birou fi rme “Đuro Đaković” Specijalna vozila<br />
dd u Slavonskom Brodu kao vodeći konstruktor pogona specijalnih vozila te drugih dijelova<br />
konstrukcije.<br />
Od rujna 2004. godine zaposlena je kao znanstvena novakinja na Strojarskom fakultetu u Slavonskom<br />
Brodu, gdje aktivno sudjeluje i u izvođenju nas<strong>ta</strong>ve na kolegijima Zavoda za inženjerstvo<br />
materijala. Sudjelovala je na znanstvenim projektima “Kinetika strukturnih pretvorbi čelika i inženjerstvo<br />
površina“ i “Utjecaj duplex postupka na strukturu čelika i inženjerstvo površina” te na<br />
tehnologijskom projektu “Prototip ultralake teleskopske podizne radne platforme“ (voditelj prof.<br />
dr. sc. Dragomir Krumes).<br />
Mentor doktorskog rada pristupnice ANDRIJANE MILINOVIĆ pod naslovom: ISTRAŽIVANJE KINETIKE<br />
NASTANKA BORIDNIH SLOJEVA NA NELEGIRANIM ČELICIMA jest prof. dr. sc. Dragomir Krumes, redoviti profesor<br />
Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Dražan Kozak, redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, predsjednik,<br />
te: prof. dr. sc. Dragomir Krumes, redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, prof.<br />
dr. sc. Božidar Matijević, izvanredni profesor Fakulte<strong>ta</strong> strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, prof.<br />
dr. sc. Vlatko Marušić, redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, i prof. dr. sc. Ivica<br />
Kladarić, izvanredni profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 14. srpnja 2010. godine na Strojarskome fakultetu u Slavonskom<br />
Brodu.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Istraživanje kinetike nas<strong>ta</strong>nka boridnih<br />
slojeva na nelegiranim čelicima” dr. sc. Andrijane Milinović<br />
Znanstveno područje tehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje strojarstva, znanstvena grana proizvodno<br />
strojarstvo<br />
U svom doktorskom radu Andrijana Milinović istraživala je kinetiku nas<strong>ta</strong>nka boridnih slojeva na<br />
nelegiranim čelicima kroz analizu ovisnosti prosječne debljine, debljine kompaktnog dijela i nazubljenosti<br />
boridnog sloja te volumenskog udjela boridne faze po poprečnom presjeku sloja, o<br />
temperaturi i trajanju boriranja te o kemijskom sas<strong>ta</strong>vu nelegiranog čelika. Na <strong>ta</strong>j je način posebna<br />
pažnja posvećena karakterističnom nazubljenom izgledu boridnog sloja, za koji je poznato<br />
da je u direktnoj vezi s njegovim ponašanjem tijekom eksploa<strong>ta</strong>cije. Osim toga, analizirana je i<br />
ovisnost aktivacijske energije i faktora frekvencije o kemijskom sas<strong>ta</strong>vu ispitivanih čelika. Provedena<br />
istraživanja i dobiveni rezul<strong>ta</strong>ti dali su bolji uvid u to na koji način i u kojoj mjeri parametri<br />
boriranja utječu na nazubljenost boridnog sloja. Istraživanje je pokazalo da za nelegirane čelike<br />
postoji funkcijska međuovisnost promatranih svojs<strong>ta</strong>va o odabranim parametrima te su kao<br />
rezul<strong>ta</strong>t istraživanja dobiveni odgovarajući matematički modeli. Poznavanjem ovih zakonitosti<br />
moguće je za nelegirane čelike ciljano odrediti parametre boriranja za željenu strukturnu kombinaciju<br />
boridnih slojeva.<br />
117
118<br />
strojarski fakultet<br />
daniel novoselovi}<br />
Daniel Novoselović rođen je <strong>31.</strong> srpnja 1978. u Slavonskom Brodu. Diplomirao je 2002. godine<br />
na Strojarskome fakultetu u Slavonskom Brodu. Akademski stupanj magistra <strong>znanosti</strong> stekao<br />
je 2006. godine obranom magis<strong>ta</strong>rskog rada pod naslovom „Utjecaj tehnoloških parame<strong>ta</strong>ra na<br />
zaos<strong>ta</strong>la naprezanja u odljevcima“.<br />
Od rujna 2002. zaposlen je kao znanstveni novak na Zavodu za proizvodno strojarstvo, Strojarskoga<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu.<br />
Tijekom dosadašnjega znanstvenoistraživačkog rada sudjelovao je na dva projek<strong>ta</strong> odobrena od<br />
MZOŠ, čija se problematika zasniva na primjeni matrice defek<strong>ta</strong>bilnosti u ljevačkoj proizvodnji te<br />
povećanju učinkovitosti i kvalitete odljevaka. Sudjelovao je na međunarodnim konferencijama,<br />
na različitim znanstveno-stručnim seminarima i radionicama, a u sklopu Programa bilateralne<br />
suradnje R. Hrvatske i R. Slovenije 2009. godine proveo je tri mjeseca na Fakulte<strong>ta</strong> za strojništvo,<br />
Univerza v Mariboru.<br />
Objavio je kao koautor 2 poglavlja u knjizi, 5 radova u časopisima i 21 rad u zbornicima međunarodnih<br />
skupova održanih u inozemstvu i R.Hrvatskoj.<br />
Član je uredničkog odbora časopisa Ljevarstvo.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnika DANIELA NOVOSELOVIĆA pod naslovom UTJECAJ TEHNOLOŠKIH<br />
PARAMETARA NA ZAOSTALA NAPREZANJA PRI TLAČNOM LIJEVANJU ODLJEVAKA jest prof. dr. sc. Ivan Budić,<br />
redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu.<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
prof. dr. sc. Dražan Kozak, redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, predsjednik,<br />
te: prof. dr. sc. Ivan Budić, redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, prof. dr. sc.
Pero Raos, redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, prof. dr. sc. Branko Grizelj,<br />
redoviti profesor Strojarskoga fakulte<strong>ta</strong> u Slavonskom Brodu, i prof. dr. sc. Faruk Unkić, redoviti profesor<br />
Me<strong>ta</strong>lurškog fakulte<strong>ta</strong> u Sisku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 16. srpnja 2010. godine na Strojarskome fakultetu u Slavonskom<br />
Brodu.<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Utjecaj tehnoloških parame<strong>ta</strong>ra na<br />
zaos<strong>ta</strong>la naprezanja pri tlačnom lijevanju odljevaka”<br />
dr. sc. Daniela Novoselovića<br />
Znanstveno područje tehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje strojarstva, znanstvena grana proizvodno<br />
strojarstvo<br />
U doktorskom je radu Daniel Novoselović istraživao utjecaj tehnoloških parame<strong>ta</strong>ra (temperature<br />
ulijevanja, brzine punjenja kalupne šupljine litinom, naknadnog tlaka u popunjenom kalupu<br />
te vremena hlađenja odljevka zajedno s uljevnim sus<strong>ta</strong>vom nakon vađenja iz kalupa), na zaos<strong>ta</strong>la<br />
naprezanja pri tlačnom lijevanju odljevaka.<br />
U radu je znanstvenim metodama dokazao kako se promjenom vrijednosti tehnoloških parame<strong>ta</strong>ra<br />
može utjecati na veličinu (vrijednost) zaos<strong>ta</strong>lih naprezanja u odljevcima.<br />
Dobiveni rezul<strong>ta</strong>ti istraživanja proširit će znanstvene spoznaje, a defi nirana funkcijska ovisnost<br />
omogućiti će procjenu utjecaja tehnoloških parame<strong>ta</strong>ra na zaos<strong>ta</strong>la naprezanja, bez provedbe<br />
računalnih simulacija i bez provedbe pogonskih ispitivanja.<br />
Prilagođena funkcijska ovisnost mogla bi se primijeniti i kod drugih tehnologija lijevanja odljevaka<br />
(npr. lijev u pijesak, kokilni lijev, vakuumski lijev i vakuumski tlačni lijev).<br />
Na <strong>ta</strong>j bi se način smanjilo vrijeme ispitivanja i troškovi proizvodnje odljevaka.<br />
119
SVEU^ILI[TE JOSIPA JURJA<br />
STROSSMAYERA<br />
U OSIJEKU<br />
121
122<br />
sveu~ili{te <strong>josipa</strong> jurja<br />
strossmayera u Osijeku<br />
gabriella kani`ai {ari}<br />
Gabriella Kanižai Šarić rođena je 30. prosinca 1974. godine u Osijeku. Nakon završene srednje Medicinske<br />
škole upisala je Poljoprivredni fakultet, smjer ra<strong>ta</strong>rstvo, gdje je diplomirala 2000. godine<br />
te stekla zvanje diplomiranog inženjera poljoprivrede za ra<strong>ta</strong>rstvo. Pristupnica je od 2005. godine<br />
zaposlena kao znanstvena novakinja u suradničkom zvanju asisten<strong>ta</strong> na Poljoprivrednom fakultetu<br />
u Osijeku, pri Katedri za mikrobiologiju i zemljišne resurse te sudjeluje u radu na znanstvenom<br />
projektu voditeljice prof. dr. sc. Zlate Milaković. Sveučilišni poslijediplomski interdisciplinarni<br />
doktorski studij Zašti<strong>ta</strong> prirode i okoliša upisala je 2006. godine. Pristupnica je sudjelovala u radu<br />
na znanstvenom projektu Minis<strong>ta</strong>rstva <strong>znanosti</strong>, obrazovanja i špor<strong>ta</strong> i kao suradnik na tehnologijskom<br />
projektu voditelja prof. dr. sc. Tomislava Klapeca, redovitog profesora Prehrambenotehnološkoga<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku. U dosadašnjem je znanstveno-istraživačkom radu objavila kao<br />
autor i koautor 17 znanstvenih radova i sudjelovala na 6 međunarodnih kongresa. U cilju stručnog<br />
usavršavanja pristupnica je 2006. godine boravila na Universitiy of Hohenheim u Stuttgartu<br />
u Njemačkoj. Član je Hrvatskoga društva agronoma.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnice GABRIELLE KANIŽAI ŠARIĆ pod naslovom: UTJECAJ SMJESA AN-<br />
TIOKSIDANASA I MASNIH KISELINA NA RAST FUSARIUM SP. PRODUCENATA TRIHOTECENA I FUMONIZINA U<br />
KRMNIM SMJESAMA jest prof. dr. sc. Tomislav Klapec, redoviti profesor Prehrambeno-tehnološkoga<br />
fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku,<br />
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
dr. sc. Božena Ćosović, znanstvena savjetnica Institu<strong>ta</strong> Ruđer Bošković u Zagrebu, predsjednica, te:<br />
prof. dr. sc. Zla<strong>ta</strong> Milaković, redovi<strong>ta</strong> profesorica Poljoprivrednoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, prof. dr. sc. Tomislav<br />
Klapec, redoviti profesor Prehrambeno-tehnološkoga fakulte<strong>ta</strong> u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.
Doktorski je rad obranjen 19. ožujka 2010. godine na Sveučilištu <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera u<br />
Osijeku<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Utjecaj smjesa antioksidanasa i masnih<br />
kiselina na rast Fusarium sp. producena<strong>ta</strong> trihotecena i fumonizina u krmnim smjesama”<br />
dr. sc. Gabrielle Kanižai Šarić<br />
Znanstveno područje biotehničkih <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje poljoprivreda, znanstvena grana<br />
bilinogojstvo<br />
Doktorska rad ukazuje na značaj kon<strong>ta</strong>minacije plijesnima Fusarium sp. i mikotoksinima koje produciraju<br />
na sigurnost hrane i krmiva. Ovim istraživanjem ukazuje se na mogućnosti primjene<br />
alternativnih tvari (antioksidansi, sastojci eteričnih ulja, masne kiseline) u svrhu nadzora ras<strong>ta</strong> F.<br />
graminearuma i F. verticillioidesa i supresije nakupljanja trihotecena i fumonizina. U radu je po<br />
prvi put utvrđena djelotvornost odabranih antifungalnih i antimikotoksikogenih sastojaka na krmnim<br />
smjesama, za razliku od modelnih sus<strong>ta</strong>va u kojima im je prvotno utvrđena učinkovitost.<br />
Us<strong>ta</strong>novljena je ovisnost učinka antioksidanasa, sastojaka eteričnih ulja i masnih kiselina o sas<strong>ta</strong>vu<br />
krmiva (pH, udio vode, masti, i dr.), vrsti plijesni i mikotoksina koje proizvode. Iako su za potpunu<br />
procjenu primjenjivosti kombinacija potrebna dodatna istraživanja, rad preds<strong>ta</strong>vlja napredak<br />
u smjeru osmišljavanja netoksičnih i fi nancijski povoljnih modusa potiskivanja štetnog učinka<br />
plijesni i mikotoksina u krmivima i sličnim realnim sus<strong>ta</strong>vima te posljedica njihove konzumacije.<br />
123
124<br />
sveu~ili{te <strong>josipa</strong> jurja<br />
strossmayera u Osijeku<br />
sandra stepi}<br />
Sandra Stepić rođena je 10. listopada 1975. godine u Travniku u Bosni i Hercegovini. Nakon završenoga<br />
srednjoškolskog obrazovanja upisala je Pedagoški fakultet, Osijek, gdje je diplomirala 2000.<br />
godine te stekla zvanje profesora biologije i kemije.<br />
Od 2001. do 2009. bila je zaposlena u Hrvatskoj akademiji <strong>znanosti</strong> i umjetnosti, Zavod za znanstveni<br />
i umjetnički rad u Osijeku, na radnome mjestu znanstvene novakinje.<br />
Od 2009. je znanstvena novakinja u suradničkom zvanju asisten<strong>ta</strong> na Odjelu za biologiju Sveučiliš<strong>ta</strong><br />
<strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera u Osijeku. Magis<strong>ta</strong>rski rad pod naslovom “Utjecaj oksidativnog<br />
stresa na izraženost molekularnih biljega kod babuške (Carassius auratus gibelio) i šarana (Cyprinus<br />
carpio)”, obranila je 2006. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučiliš<strong>ta</strong> u<br />
Zagrebu, iz područja prirodnih <strong>znanosti</strong>, znanstvenog polja biologija (Toksikologija).<br />
Sudjelovala je u izradi šest ekoloških studija i Studija o utjecaju na okoliš te na hrvatsko-norveškom<br />
projektu “An intergrated environmen<strong>ta</strong>l monitoring system for Croatian freshwater, es<strong>ta</strong>urine<br />
and coas<strong>ta</strong>l marine areas (2000.-2004.)”. U nas<strong>ta</strong>vnom radu pristupnica sudjeluje u izvođenju<br />
vježbi iz kolegija “Praktikum iz animalne fi ziologije”.<br />
Kao koautorica objavila je tri rada s međunarodnom recenzijom i više stručnih radova. Aktivno je<br />
sudjelovala na izradi kongresnih priopćenja koji su bili prikazani na sedam domaćih kongresa s<br />
međunarodnim sudjelovanjem i osam međunarodnih kongresa.<br />
Članica je Hrvatskoga toksikološkog društva.<br />
Mentor doktorskog rada pristupnice SANDRE STEPIĆ pod naslovom: PROMJENE TOKSIČNIH UČINAKA<br />
SMJESA PESTICIDA NA MOLEKULARNE MARKERE IZLOŽENOSTI KOMPOSTNE GUJAVICE (Eisenia andrei) jest<br />
doc. dr. sc. Branimir K. Hackenberger, docent Odjela za biologiju Sveučiliš<strong>ta</strong> <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera<br />
u Osijeku.
Povjerenstvo za obranu doktorskog rada bilo je u sas<strong>ta</strong>vu:<br />
doc. dr. sc. Enrih Merdić, pročelnik i docent Odjela za biologiju Sveučiliš<strong>ta</strong> <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera<br />
u Osijeku, predsjednik, te: prof. dr. sc. Tarzan Legović, redoviti profesor i znanstveni savjetnik Institu<strong>ta</strong><br />
Ruđer Bošković u Zagrebu, i doc. dr. sc. Branimir Hackenberger, docent Odjela za biologiju<br />
Sveučiliš<strong>ta</strong> <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera u Osijeku, kao članovi Povjerenstva.<br />
Doktorski je rad obranjen 23. veljače 2010. godine na Sveučilištu <strong>Josipa</strong> Jurja Strossmayera u<br />
Osijeku<br />
Znanstveni doprinos doktorskog rada pod naslovom “Promjene toksičnih učinaka smjesa pesticida<br />
na molekularne markere izloženosti kompostne gujavice (Eisenia andrei)”<br />
dr. sc. Sandre Stepić<br />
Znanstveno područje prirodne <strong>znanosti</strong>, znanstveno polje biologija, znanstvena grana biokemija<br />
i molekularna biologija<br />
U okviru ove diser<strong>ta</strong>cije prvi put je na vrsti Eisenia andrei istraživan toksični učinak sedam često<br />
upotrebljavanih pripravaka pesticida (endosulfan, temefos, malation, pirimifosmetil, ben<strong>ta</strong>zon,<br />
metolaklor i terbutilazin), pojedinačno i u smjesi s obzirom na promjene aktivnosti tri molekularna<br />
biomarkera (acetilkolinesteraze, ka<strong>ta</strong>laze i glu<strong>ta</strong>tion-S-transferaze), te s obzirom na histološke<br />
promjene u omjeru površine epitela i mišićnog sloja.<br />
Dokazano je da pesticidi mogu izazvati hormetički učinak. Hormetički učinak je u ovom radu<br />
dokazan u slučaju temefosa i endosulfana i to u rasponu koncentracija od 0 do 0,1 µg/cm2 . Ovaj<br />
je rad <strong>ta</strong>kođer pokazao da se hormetički učinak pesticida mora ozbiljno uzeti u obzir pri interpre<strong>ta</strong>cijji<br />
rezul<strong>ta</strong><strong>ta</strong> biomonitoringa, pogotovo prilikom prisutnosti pesticida u niskim, subefektnim,<br />
koncentracijama. Pored toga u ovom je radu dokazana sinergistička interakcija za smjesu temefosa<br />
i endosulfana, koja je po svom karakteru premašila očekivanja.<br />
Na temelju provedenih istraživanja pokazalo se da se aktivnost acetilkolinesteraze kod gujavica<br />
može smatrati kvanti<strong>ta</strong>tivnim biomarkerom, dok aktivnost ka<strong>ta</strong>laze i glu<strong>ta</strong>tion-S-transferaze indikativnim<br />
biomarkerima.<br />
S obzirom na velike varijance u promjenama omjera površine epitela i površine mišića na poprečnom<br />
presjeku Eisenia andrei, ove biometrijske čimbenike nije moguće primjenjivati kao biomarkere<br />
u “doza-odgovor” smislu, već samo kao indikatore izloženosti.<br />
Ostvareni rezul<strong>ta</strong>ti pokusa izvedenih pri niskim, za okoliš realno očekivanim koncentracjiama pokazali<br />
se da se vrs<strong>ta</strong> Eisenia andrei može primjenjivati kao testni organizam u kontroli zagađenja<br />
tla pomoću molekularnih biomarkera (acetilkolinesteraze, ka<strong>ta</strong>laze, i glu<strong>ta</strong>tion-S-transferaze), te<br />
služiti kao dio biomonitoringa u sklopu procjene ekološkog i ekotoksikološkog rizika.<br />
125
Change language