Elektronski izvori informacija u nauci - Univerzitetska biblioteka ...
Elektronski izvori informacija u nauci - Univerzitetska biblioteka ...
Elektronski izvori informacija u nauci - Univerzitetska biblioteka ...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
prenosite na izdavača a koja zadržavate.<br />
Mnogi autori su shvatili da im autorska prava u punom obimu ne pomažu u promociji i<br />
širokoj distribuciji njihovih dela, već predstavljaju prepreku promociji, te da bi im više<br />
odgovaralo da neka prava zadrže, a nekih se odreknu. Za softver otvorenog koda koristi<br />
se npr. General Public License - GPL. Za korišćenje autorskih dela najpoznatija je<br />
Creative Commons License 75 . Korporaciju koja je kreirala ovu licencu je 2001.<br />
osnovala grupa stručnjaka koji se bave intelektualnom svojinom i njenom pravnom<br />
zaštitom u SAD, uz podršku pravnih fakulteta Univerziteta Harward i Stanford.<br />
Korporacija Creative Commons ima sedište u Masačusetsu, San Francisku i Londonu, a<br />
saradnike ima u celom svetu. Smisao ove licence je da obezbedi pravno validan i jasan<br />
tekst autorima koji zele da zaštite svoja prava i da istovremeno dozvole svim ljudima koji<br />
imaju pristup Internetu da se upoznaju sa njihovim delima i da ih koriste u<br />
nekomercijalne svrhe.<br />
U Srbiji je glavni nosilac projekta uvođenja ove licence Vikimedija Srbije, koju podržava<br />
Centar za nove medije kuda.org i Slobodna kultura, mreža za afirmaciju slobodne<br />
kulture, slobodnog softvera i slobodnog znanja. Licence koje registruje Creative<br />
Commons su zasnovane na zakonodavstvu o autorskim pravima i pomažu njihovo<br />
ostvarivanje na fleksibilniji način. Licenca Creative Commons sastoji se iz tri dela:<br />
osnovnog opisa, sadržaja ugovora i metapodataka. Ona nije isključiva, tako da je moguće<br />
delo objaviti i pod nekim drugim uslovima u komercijalne svrhe, a korišćenje u<br />
nekomercijalne svrhe ostaje slobodno. Razmena dela preko Interneta ne smatra se<br />
komercijalnom upotrebom, ako se vrši besplatno. Autor može da zadrži neka prava ili da<br />
zadrži sva prava, a ukoliko dođe do kršenja autorskog prava licenca je validan dokument<br />
na sudu i onaj ko je kršio odredbe licence prilikom korišćenja autorskog dela odgovaraće<br />
za povredu autorskih prava. Prvi sudski procesi zbog plagijata, u kojima je ova licenca<br />
prihvaćena kao validan dokaz zaštite autorskog prava u SAD su već dobijeni. Samo<br />
licenciranje se vrši tako što autor u delo ubacuje logo određenog tipa licence koju je<br />
izabrao i link na pun tekst licence, koji se nalazi na sajtu Creative Commons. Postoji šest<br />
mogućih kombinacija licence, sve daju dozvolu za nekomercijalno korišćenje dela i sve<br />
obavezuju korisnika da korektno navede ime autora, a razlikuju se po tome da li<br />
dozvoljavaju preradu dela ili ne i da li zahtevaju da se prerađena dela licenciraju istom<br />
licencom ili ne. Sve o ovoj licenci u Srbiji i linkovi na prevod na srpski jezik nalaze se na<br />
http://creativecommons.org/international/rs/ . Više detalja o autorskim pravima i korisni<br />
linkovi na važeće zakonske propise mogu se naći na adresi<br />
http://kobson.nb.rs/intelektualna_prava/intelektualna_prava.122.html .<br />
Plagijarizam<br />
Sa autorskim pravima često se povezuje i problem plagijarizma. Plagijarizam nije<br />
krivično delo, ali je moralno neprihvatljiv i sankcioniše se disciplinski, posebno u<br />
akademskim krugovima. Krivično delo postaje tek ako se na osnovu plagijata stiče<br />
imovinska korist na štetu pravog autora. U današnje vreme kad je kopiranje tuđih dela<br />
postalo veoma lako, plagijata ima dosta u svim oblastima, ali se danas i mnogo lakše<br />
utvrđuju. Postoje specijalizovani softveri koji omogućavaju otkrivanje plagijata tako što<br />
75