Oblici oplodnih sječa

Oblici oplodnih sječa
Postoji tri oblika oplodnih sječa:
1) oplodne sječe na velikim površinama,
2) oplodne sječe na malim površinama u obliku pruga,
3) oplodne sječe na malim površinama u obliku
krugova (centričnih i ekscentričnih).

Oplodne sječe na malim površinama u obliku pruga
Pruge se obično nižu jedna do druge.
Mogu biti široke 2 – 4 visine sastojine.
Pri prirodnome pomlađivanju na malim površinama u
obliku pruga radovi se obavljaju sukcesivno.
-Prvo se na prvoj pruzi obavi pripremni sijek.
-Na drugoj, susjednoj pruzi, pripremni sijek se obavi onda
kada se na prvoj pruzi obavi naplodni sjek.
-Na trećoj se pruzi pripremni sijek obavlja istodobno s
naplodnim sjekom na drugoj pruzi i dovršnim sjekom na
prvoj pruzi.

Karakteristike pomlađivanja na pruge
• Sječa počinje na pruzi koja je suprotno od pravca prevladavajućeg
vjetra
• Koristi se više uroda sjemena
• U sastojini imamo stabla u različitim razvojnim stadijima
• Veća stabilnost sastojine
• Veća biološka raznolikost
• Povećana otpornost sastojine na nepovoljne uvjete
• Radovi jednostavniji i učinkovitiji

Oplodne sječe na malim površinama u obliku krugova
Započinju istodobno, na nekoliko, međusobno odvojenih pomladnih
površina u istoj sastojini (pomladne jezgre).
Pomladne jezgre mogu biti:
- dobro naplođeni lokaliteti
- lokaliteti na kojima se ponik i pomladak već pojavio
- progaljena mjesta
- mjesta u sastojini koja nam odgovaraju za početak pomlađivanja s
obzirom na šumskouzgojni plan pomlađivanja sastojine
- mjesta za koja pretpostavljamo da će se na njima ponik najprije pojaviti
(pripremljeno stanište, dobar urod stabala).

Na pomladnim jezgrama se obavi potreban zahvat:
pripremni, naplodni ili dovršni sijek, već prema stanju
pomlađenja na odabranom mjestu za početak
pomlađivanja.
Pomladne jezgre su pravilnoga ili nepravilnoga kružnoga
oblika, a proširuju se centrično ili ekscentrično.
O njihovom broju, površini, prostornom rasporedu te brzini i
površini proširivanja ovisi trajanje općega pomladnoga
razdoblja i konačni oblik sastojine koji mora biti jednodoban.
Opće pomladno razdoblje ili razdoblje potrebno za
pomlađivanje čitave sastojine može potrajati do 20 godina.
Sastojina nastala ovakvim načinom pomlađivanja sastoji se
od jednodobnih grupa mladoga naraštaja u razvojnim
stadijima od pomlatka do koljika.

a – jednodobna sastojina prije početka prirodnoga pomlađivanja oplodnim sječama na
malim površinama u obliku krugova. Pomladna jezgra u sastojini.
b, c, d – sukcesivno proširivanje i povezivanje grupa u sastojini
e – pomlađena sastojina nakon dovršetka postupka.
U ovoj fazi sastojina odaje raznodoban izgled.

Prednosti ovakvoga načina obnove:
1) Ovaj je način vrlo podesan za obnovu sastojina posebne
namjene (parkovi prirode, zaštitne šume itd.).
2) Zbog raznodobnosti razvoja sastojina koje obnavljamo
ovom metodom, ove su sastojine daleko stabilnije i
otpornije na štetne vanjske utjecaje: vjetar, snijeg, i dr.
abiotske i biotske čimbenike.
3) Privlačenje i izvoz stabala kroz neobnovljeni dio sastojine
čini štete koje su minimalne.

Nedostaci:
1) U odnosu na izvođenje obnove na velikim površinama i
u odnosu na izvođenje sječa u prugama, izvođenje sječe
na krugove daleko je složenije i teže.
2) Složenije je i izvlačenje drvne mase sa sječina, a to
znači da imamo veće troškove kod sječe i izrade i
izvlačenja.