Socijalni dijalog - International Labour Organization

adnika migranata (Konvencija br. 86 i br. 151) i o dostojanstvenom radu radnika i radnica koje
rade u kućanstvima 24
(Konvencija br. 189).
Na razini europskoga socijalnog dijaloga, sva tri sporazuma europskog socijalnog dijaloga koja su
provedena kroz direktive EU imaju posebnu rodnu relevantnost, s obzirom da se bave roditeljskim
dopustom te radom s nepunim radnim vremenom i radom na određeno vrijeme u kojima su žene
prekomjerno zastupljene. Europski socijalni dijalog također se izravno pozabavio pitanjem rodne
jednakosti u okviru akcije za razdoblje od 2005. do 2009. Akcija utvrđuje četiri prioriteta: pitanje
rodnih uloga, promicanje žena u odlučivanju, podrška održivoj ravnoteži između rada i privatnog
života i rješavanje problema razlike u plaći između muškaraca i žena. Što se tiče europskih
radničkih vijeća, 44 posto sklopljenih sporazuma bavi se promicanjem jednakih mogućnosti i
smanjenjem diskriminacije općenito. Međutim, tek mali broj njih bavi se posebno rodnim
odnosima, a inzistira na borbi protiv seksualnog uznemiravanja, nejednakog pristupa
profesionalnom razvoju i karijeri, kao i diskriminacijom u zapošljavanju i plaćama. 25
Kako funkcionira?
24
25
26
Modul 7.
Integracija načela rodne ravnopravnosti
Da bi gender mainstreaming funkcionirao, potrebno je poduzeti dva glavna koraka. 26
Prije
svega, rodne razlike treba shvatiti kao takve i zatim ih donositelji odluka moraju uzeti u obzir.
U tu svrhu je potrebno utvrditi na koji način postojeći procesi donošenja politika i odluka
odražavaju i potenciraju nejednakosti između muškaraca i žena. Jedino je na temelju toga
moguće razviti ciljane politike i prakse kako bi se prevladale te nejednakosti. Tu nije riječ
samo o tome da se dade važnost i prostor relevantnim rodnim pitanjima, već i o ravnopravnoj
zastupljenosti i sudjelovanju žena u odlučivanju.
S obzirom na to, glavni uvjeti za rodno-osjetljivi proces socijalnog dijaloga jesu aktivno
sudjelovanje i glas žena u pregovaračkim odborima, svijest i predanost rodnim pitanjima među
svim članovima odbora, te razrada detaljnog Programa rodne ravnopravnosti, uključujući jasnu
strategiju za njegovo ostvarivanje i utvrđivanje prioriteta (također i s obzirom na druga sindikalna
pitanja i resurse). Za vrijeme pregovora potrebno je pomno motriti koje posljedice po spolove
imaju pitanja o kojima je postignut dogovor, vodeći posebno računa o prikrivenoj diskriminaciji kao
što je podcjenjivanje rada žena, prekomjerna zastupljenost žena na slabo plaćenim ili nesigurnim
radnim mjestima, ili njihov ograničen pristup formalno dogovorenim jednakim pravima.
Primjeri postojećih dobrih praksi u promicanju rodne jednakosti kroz kolektivno pregovaranje
odnose se prije svega na smanjenje segregacije u zapošljavanju, usklađivanje profesionalnog
i privatnog života i mjere borbe protiv seksualnog uznemiravanja. Tu je posebice riječ o
poslodavačkim politikama zapošljavanja (ciljevi, pozitivna diskriminacija, specifično
osposobljavanje), uključujući modalitete fleksibilnosti radnoga vremena na zahtjev radnika,
rad s nepunim radnim vremenom i mogućnosti roditeljskog dopusta. Kad je riječ o seksualnom
uznemiravanju, obuhvatne strategije pregovaranja moraju obuhvaćati prevenciju i
osvješćivanje, učinkovite postupke pritužbi i strukture potpore kao i provedive sankcije.
odnosi se na kućne pomoćnice, dadilje, njegovateljice starijih i nemoćnih osoba i druga zanimanja koja rade u
kućanstvima
Vidjeti Briskin/Muller (2011.): Promoting gender equality through social dialogue: Global trends and persistent
obstacles (Promicanje rodne jednakosti kroz socijalni dijalog: Globalni trendovi i dugotrajne prepreke), radni dokument
MOR-a 43, str. 12-13.
Za sljedeću argumentaciju vidjeti također ICFTU/ WCL: Negotiating better working and living conditions, Gender
mainstreaming in collective bargaining, Booklet 1: Company level (Ugovaranje boljih uvjeta života i rada, Gender
mainstreaming u kolektivnom pregovaranju, Knjižica 1: Razina poduzeća), str. 29, str. 34-35.
63