Socijalni dijalog - International Labour Organization

Socijalni dijalog
OSNOVNE INFORMACIJE
Što je gender mainstreaming 22, kako funkcionira i koje su koristi i izazovi?
Što je gender mainstreaming?
22
23
62
Priručnik za
sindikalnu edukaciju
U srpnju 1997., Gospodarsko-socijalno vijeće Ujedinjenih Naroda definiralo je pojam gender
mainstreaminga na sljedeći način: „Mainstreaming 23
rodne perspektive je proces procjene
implikacija za žene i muškarce svake planirane akcije, uključujući zakonodavstva, politika ili
programa, na svakom području i na svim razinama. To je strategija da se interesi i iskustva
žena i muškaraca učine sastavnim dijelom osmišljavanja, provedbe, nadzora i evaluacija
politika i programa u svim političkim, ekonomskim i društvenim sferama, kako bi žene i
muškarci mogli imati jednaku korist i kako se nejednakosti ne bi održavale. Krajnji cilj
mainstreaminga jest postizanje rodne jednakosti.“
Gender mainstreaming ili integracija nacela rodne ravnopravnosti je obuhvatna strategija borbe
protiv rodne nejednakosti na svim razinama – „o rodnim odnosima bi trebalo voditi računa u
svim mjerama politike od faze planiranja do revizije rezultata.“ (4. akcijski program o jednakim
mogućnostima EU, 1995.) Srž gender mainstreaminga jest promicanje jednakog postupanja i
jednakih mogućnosti za žene i muškarce u društvu. To podrazumijeva rodno-specifične
aktivnosti i pozitivnu akciju kako bi se suzbila kako izravna tako i neizravna diskriminacija kao i
nepovoljan položaj muškaraca i žena. Pri tome je ključna reorganizacija procesa odlučivanja, na
način da dopušta ravnopravno sudjelovanje te pravičnu raspodjelu mjera politika i resursa. Iako
se većina postojeće rodne diskriminacije očigledno i dalje odnosi na žene, gender
mainstreaming inzistira na zajedničkoj odgovornosti i muškaraca i žena za ostvarivanje rodne
jednakosti. K tome, u okviru tog pristupa, postojeće diskriminacije prepoznate su kao društvene
činjenice. Dvije su to važne razlike u usporedbi s tradicionalnim politikama koje su često
nejednakosti pripisivale pretpostavljenim ženskim specifičnostima, a smatralo se da je na
ženama odgovornost za njihovo smanjenje.
Kad je riječ o tržištima rada i uvjetima rada, glavna područja diskriminacije te tako i teme za
mainstreaming inicijative su segregacija u zapošljavanju i pristupa žena strukovnom
osposobljavanju, razlika u plaći između muškaraca i žena, usklađivanje profesionalnog i
obiteljskog života općenito te posebno majčinstva, kao i seksualno uznemiravanje,
nepravedno postupanje i trgovina ljudima. Ključni međunarodni radni standardi bave se svim
ovim područjima. Među njima su Konvencija MOR-a br. 100 o jednakoj plaći (1951.),
Konvencija br. 111 o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje (1958.), Konvencija br.
156 o radnicima s obiteljskim odgovornostima (1981.), Konvencija br. 183 o zaštiti majčinstva
(2000., revizija Konvencije br. 103 iz 1952.) kao i niz drugih konvencija o uvjetima rada (noćni
rad, rad od kuće, rad s nepunim radnim vremenom, zaštita na radu), poticanju zapošljavanja
(politike zapošljavanja, razvoj ljudskih potencijala, prekid zaposlenja) i posebno o pravima
Postoji više opisnih prijevoda termina gender mainstreaming na hrv. jezik, za potrebe ovog Priručnika koristimo prijevod
“integracija načela rodne ravnopravnosti”, misleći pritom prvenstveno na tzv. ženske sadržaje kolektivnih ugovora I
drugih sporazuma postignutih kroz socijalni dijalog
en. mainstreaming – usmjeravanje u glavne tokove (op.prev.)