Socijalni dijalog - International Labour Organization

Modul 5.
Rješavanje sukoba
Kupiti vrijeme i ljutima dati priliku da se smire kako bi se smanjile napetosti – važno je da
strane u sukobu uzmu stanku kako bi se ponovno usredotočile i smirile kada situacija uzavre.
Suzdržati se od ishitrenih odluka i omogućiti dovoljno vremena da se dobije više informacija
ili veća podrška – dobro isplanirane i pripremljene odluke obično su najbolje odluke.
Kada je primjerenije da drugi riješe sukob – suzdržati se od uplitanja u sukobe koje bolje
mogu riješiti drugi.
Kada se problem o kojemu je riječ samo dotiče ili je samo krinka za stvarni problem koji
treba riješiti – utvrdite srž problema,a ne samo njegove simptome.
Strateška filozofija: Izbjegava sukob povlačenjem, izbjegavanjem ili odgađanjem
Nedostaci: Može rezultirati donošenjem važnih odluka na rutinski način, odgađanje može
pogoršati stvari
UDOVOLJAVANJE je primjeren oblik rješavanja sukoba kada se koristi u
sljedećim situacijama::
Kada shvatite da ste u krivu (ili imate manje iskustva ili znanja od druge strane) – kako
biste omogućili da se čuju i drugi, ili pokazali da ste razumni.
Kada ste spremni dopustiti da drugi uče na pogreškama.
Kada je neko pitanje puno važnije drugoj osobi nego vama – zadovoljiti potrebe drugih i
kao gesta dobre volje u cilju održanja odnosa suradnje.
Kada je važno steći društveno povjerenje za neka kasnija pitanja koja su vam važna.
Kada bi vam kontinuirano natjecanje samo naštetilo, kada su vas nadmašili i kada gubite.
Kada je očuvanje sklada i izbjegavanje raskola posebno važno.
Kada je ono što je zajedničko dvjema stranama daleko važnije od njihovih razlika.
Strateška filozofija: Odobrovoljiti druge ne isticanjem značaja sukoba, štiteći tako odnos
Nedostaci: Ideje jedne strane ne dobivaju pozornost, moguć je gubitak vjerodostojnosti i utjecaja
KOMPROMIS je primjeren oblik rješavanja sukoba kada se koristi u
sljedećim situacijama:
Kada su suprotne strane jednake snage odlučne i predane uzajamno isključivim ciljevima.
Kada suprotne strane utvrde čega se mogu odreći i što žele zauzvrat kako bi postigle
kompromis.
Kao rezervni plan kada suradnja i natjecanje završe neuspjehom.
Kada je moguće uštedjeti vrijeme postizanjem privremenih parcijalnih rješenja nekog
složenijeg pitanja.
Postizanje svrsishodnih rješenja u kratkom vremenu.
Kada su ciljevi umjereno važni.
Strateška filozofija: Oba kraja su usmjerena prema sredini u cilju „zajedničkog dobra“,
osiguravajući da svaka strana može zadržati nešto od svog početnog stava
Nedostaci: Važne vrijednosti i dugoročni ciljevi mogu se izgubiti u procesu, mogu biti
neispunjeni ako su početni zahtjevi previsoki, mogu rezultirati cinizmom, posebno ako ne
postoji čvrsta opredijeljenost da se poštuju kompromisna rješenja
49