Socijalni dijalog - International Labour Organization
Socijalni dijalog - International Labour Organization
Socijalni dijalog - International Labour Organization
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Socijalni</strong> <strong>dijalog</strong><br />
OSNOVNE INFORMACIJE<br />
Što je sukob i koje su moguće strategije za njegovo rješavanje?<br />
Što je sukob?<br />
Sukob je stanje nesuglasja oko raspodjele materijalnih ili simboličnih resursa među<br />
uključenim stranama. Do njega dolazi zbog stvarne ili percipirane suprotstavljenosti potreba,<br />
vrijednosti i interesa. U industrijskim odnosima, takvi sukobi interesa vrte se oko uvjeta rada i<br />
zapošljavanja, njihovih troškova, pravila i ograničenja te prava radnika. Konkretno, to su<br />
plaće, ugovori o radu i stabilnost zaposlenja, radno vrijeme i radni uvjeti, zaštita na radu,<br />
socijalna zaštita, kolektivna prava i organiziranje sindikata, ali i pitanja kao što su kvaliteta<br />
rada, priznanje i sudjelovanje u radnome procesu. Sukobi mogu imati pozitivne i negativne<br />
aspekte. Ulazak u sukobe znači zauzimanje za nečija prava i interese. Oni mogu biti prilika za<br />
promjene i rast. Mogu potaknuti kreativnost i pomoći mijenjati stare načine djelovanja. Sukobi<br />
mogu biti nužni za savladavanje postojećih razlika i učinkovito rješavanje problema. No sukobi<br />
mogu biti i neproduktivni. Osim što troše energiju i resurse, iz njih je naravno moguće izaći kao<br />
gubitnik, mogu biti štetni ili ostati neriješeni.<br />
Moguće su razne strategije za rješavanje sukoba, a na formalnoj razini jedna od njih je<br />
socijalni <strong>dijalog</strong>. Općenito govoreći, u sukobu se svaka strana želi izboriti za vlastite interese.<br />
Kad je riječ o kapacitetu za pobjedu u toj borbi, ključne su pozicije moći i resursi. To je još više<br />
slučaj u kontekstu industrijskih odnosa gdje su ti resursi najčešće nejednako raspoređeni.<br />
Resursi koje je moguće koristiti u sukobu višestruki su. Pored materijalnih, izravne moći sile<br />
i/ili ekonomske moći, također mogu obuhvaćati socijalne i kulturalne aspekte, kao što je<br />
sposobnost analitičkog razmišljanja što je u samom temelju odabira učinkovite strategije<br />
sukoba. Ili kapacitet za suradnju, zajedničke interese ili kolektivno udruživanje snaga. Štoviše,<br />
s obzirom da je sukob interaktivan, vještine izgradnje odnosa i komunikacijske vještine važne<br />
su za učinkovito provođenje odabrane strategije. Na primjer, odabir odgovarajućeg jezika i<br />
kapacitet za razumijevanje stajališta i motivacije druge strane (u našem slučaju interesa<br />
poslodavaca) od ključnog su značaja.<br />
Koje su moguće strategije za njegovo rješavanje?<br />
44<br />
Priručnik za<br />
sindikalnu edukaciju<br />
Strategije rješavanja sukoba koje se predlažu u ovome modulu slijede logiku modela<br />
Thomasa Kilmanna o upravljanju sukobima. Za objašnjenje pojmova korišteni su izvori o<br />
upravljanju sukobima dostupni na internetu. U ovom modulu opisujemo pet strategija<br />
rješavanja sukoba, koje sežu od određene razine asertivnosti prema određenoj razini<br />
suradništva prisutnih u svakoj od njih. Najočiglednije strategije prikladne za sukobe vezane za<br />
rad su natjecanje i suradnja, ili kombinacija ta dva stila. Usporedimo i suprotstavimo pet<br />
predloženih strategija: natjecanje, udovoljavanje, izbjegavanje, kompromis i suradnja.<br />
Strategija natjecanja je iznimno asertivna i nesuradnička. Stil natjecanja karakterizira<br />
zagovaranje vlastitih interesa, korištenjem vlastitih pozicija moći i izravno napadanje druge<br />
strane. U tom slučaju je cilj kojega treba ostvariti puno važniji od odnosa s drugom stranom.<br />
Takav pristup može biti učinkovit za zauzimanje za prava i interese radnika i za dobivanje<br />
priznanja. I stil natjecanja može osnažiti pozicije moći sindikata. Ipak, odabir takve strategije<br />
natjecanja zahtijeva utemeljenu analizu slabosti poslodavačke strane kako bi se mogla<br />
donijeti odluka o tome gdje najučinkovitije napasti. Iz sindikalne perspektive, odabir