Zivot i Obicaji Muslimana u Bosni i Hercegovini

- 14-
Bosanski je musliman vrlo ponosan, jer je uvjeren, da je stvqren
da zapovijcda, a o3tali da ga slusaju. Prema tomu on se i vlada,
pa je bas za to skoro uvijek tih i sabran, govori malo, a kad govori
pazi, dn ne rekne, sto nevaljana iIi odlieiJa eovjeka nedostojna.
Ja sluzim vee scsnaest godina U ovim zemljama, ali sam rijetko kad
(i to tek u najnovije doba) euo, da bi i najprostiji musliman opsovao
Boga iIi sveca. MusJiman mrzi i prezire onoga, koji psuje i ne
moze da pojmi, kako Bog gromom ne zgromi onoga, koji ga huli.
Putovao sam zeljeznicom iz Pakraca u Daruvar. U istim kolima
sjedilo je vise ljudi, koji su se u inteligenciju ubrajali, a megju
njima i jedan musliman iz Balljaluke. Neki od mlagjih putnika porjecka
se sa kondukterom i opsujc mu Boga, a nas mu Jlmsliman
mirno ali ozbiljno rekne: "Bog ti jc dao te lijepe oei i ta lijepa.
Ceir.

Unutraanjost Begove cltamlje.

- 40-
sefaata! To je mjesto, gdje je Tvoj poslanik cistu vjeru predavao,
gdje je u borbi za nju, vijek svoj proveo i najzad u zemlju legao
klicuci: "Boze spasi mi narod!"
Kad hadzije dogju u Mediou, idu najprije u banju, kupatilo,
da se operu, a onda se obuku u nova odijela, da dostojno pristupe
grobu svecevu. Kada su se okupali i obukli, namah se raznim jagovima,
mirisnim tekucinama, idu u mesdzidel- haram iIi mesdzide
Grob Hazl'aU Havve u DZidi,
nebij, pejgamberovu dZamiju, ljube zemlju, kuda je pejgambcr IlJdao
i nauCao, a onda kod rev zaimuta h here, groba Bozijt'g
poslanika, klanjaju zahvainu molitvu, sto im je Bog tu milost ukazao,
da su mogli zivi i zdravi prispjeti.
Kada su hadzije proucile zahvainu

- 50-
l\Iuslimanski imucniji gragjanin.

Muslimanska kuca u selu, Ozdola zidana, ozgora dn'ena.

- 59-

- 61 -
crvenom bojom obojena. Pokraj peci u spavacoj je sobi hamam iIi
kupaonica za umivanje i obredrio pranje. Obicno kraj hamama naci
Ces i dolaf, ormaric u zidu, u kome dde stvari: koje im svaki Cas
trebaju, kao sto su lule, duhan, Case i t. d. Stolova i stolica nijesu
naSi muslimani Bve do najnovijega .vremena poznavali, a i danas
naci ces ih samo u kueama aga i begova, trgovaca i nekih effendija.
Na zidovima u sohama odlicnijih muslimana opazices lijepo uokvirene
stihove iz Kur'ana, a u nekima su slike, koje nam prikazuju Hadzerul-Esved,
Cabu, Meku, Medinu iIi koje drugo mjesto iz svete
zemlje. Svjetskih slika, a osobito kipova nemaju, jer im to vjera
zabranjuje.
Muslimanska kuca u varoSicl iii
kasabl. Krllj nje vial se t. zv. kula.
Kod odlicnika opazices na zidu i lijep velik sahat i ogledalo,
premda strogo po zakonu ogledala De bi smjeli imati, jer ana covjeka
na taStinu pobugjuje. U spavacim sohama nasih muslimana
nema kreveta, nego oni spavaju na jastucima i dusecima. Prije nego
Ce na 'pocinak,postave oni nacilime duieke i jastuke i spavaju
tako pod svojim pokrovom kao n najudobnijem krevetu. Kada BU
u jntro sa dusekll ustali, metnu duseke u mnsandere, da im ne
smetaju iIi ih spremaju u velike masivne sanduke od orahovine,

- 62-
koji BU sprijeda vrlo lijepo izrezuckani. Oni nemaju ni ormara, nego
im odijela po zidovima vise iIi obilSnije na srgu. Zenska odijela i
"
11',,-
(. .
I (\
rJ) I
rubine slazu i spremaju u sanduke, jer je velika sramota, da zenska
odijela i rubine na zidu kao muska vise.
"

I
.1

- 79-
jednu do druge, pribio ih 0 grede i pod je gotov. Ali kada se daske
rasuse, mozes lako vidjeti, sto se pod njima krije. U nekim berbernicama
su okreciti zidovi, a 11 nekima su gole daske, koje su
UnulraSnjosl kahve.
cesto oblijepljene raznim papirima, ponajvise novinama 1 CIJeDlClma,
a u nekima naci ces i po koju sliku u okviru iii bez okvira. Na
polici skoro svake berbernice poredao je marljivi berberin ibrike i

---_._------,------

- 94-

v
B. DB ICf\J I.

,..
(
l
- 128-
Diambas trgovflC konjima.
Na njemu se vide cakSire, pojas trnboloz, jecerma 1 gunj postavljen
krznom, a na nogama su mu debele carape i "kajlSll" opanci.
Vile 0 odtjelima vidi na slici: Bacaoje kamena s ramena.
1

- 133-
zakona - dozvoli djetetu, da za skolsko vrijeme ostane na dan, dv8.
kod kuee, da pripazi na sitniju djeeu, da pomogne pri ktlkovom
poljskom poslu, iIi da zamijeni cobana, volara, konjara iIi svinjara
i da mjesto njega potjera marvu na pUu. Ovakove darove davali
su roditelji uciteljima ne sarno kada bi dijete u skolu doveli, nego
i pred sve vece blagdane, a osim toga svaki put, kada hi dijete kod
k uce zatrebali.
Danas, kada su batine dokinute i kada se strogo pazi, 'da roditelji
avoju djeeu uredno u skole salju, te BU "jabuke" mnogo
rjegje, a naravno je, da ce doskora sasvim prestati.
Kada dijete dogje hodzi, poljubi ga u ruku i daje mu ono,
sto rou je mati poslala. Hodza ce svako, a osobito bogatije dijete,
lijepo docekati, pak primajue dar iz njegovih ruku, gladi ga
rukom po glavi· i obrazcicima i pri tome gledajuc u oca govori:
"MaAallah! Maaallah! Je Ii ovo tvoj' sincic Alaga? Gle, gle, koliki
je narasao!"
Iza toga pita hodza novoga ucenika, kako mn je iine, koliko
mu je godina i t. d. i dade mu novu elif-ba sufaru, poeetnicu, ako
ju dijete nije od kuee donijelo. Jedva je hodza sufaru djetetu dao,
stane ga jos pfed oeem uciti, da se biva vidi, kako ce dijete anlajisati,
razumijevati. Dok hodza dijete uci, dijete obicno. anti iIi
kima glavom u znak da shvaea, a hodza ee onda, da oea razveseli:
"Znam js, da si ti sve anlajisao, jer se vidi na tebi, da si bas racavetli,
razuman, ko i otac sto ti je, i obe amidze, strieevi. Iza toga
iZ:l.bere starijega i boljega gjaka, koji ee ga poduCavati i kaze, da
ce mn to biti kalfa. Dijete sad izvadi novae, sto mu ga je otac za
kalfu dao i predaje ga svomu monitoru. Ako je i mati sto kalfi
poslala, predaje mu dijete i njezin dar.
Mati kao mati, tesko ceka kada ce joj se sinn iz skole vrai
titi. To znade ne sarno say komsiluk, nego i gradska iIi ako su u
i selu, seoska "fukara, sirotinja, i za to paze, ko ce prvi mladog gjaka
ngledati, kad se bude jz skole vraeao. Ko ga prvi ugleda, trci Ato
! rou noge daju sretnoj majci, da mu dade mustuluka, dar u noveu.
Kad mati euje, da joj se sin vraca, trci sva sretna, ko da joj iza
dllgOg vremena iz tugjine dolazi, na 80kacna vrata, da ga prva·doceka,
zagrli i izljubi, a nene u komsiluku, kad to vide, govore:
"Blago majci, kad je i to doeekala I"

l.
I.
I
casti
I\.li IIe
), oso-
_. kojoj
" ' ,
igje u
la na-

- 148_

- 150-
bosonogi i gologlavi, a gomje im tijelo golo, rnakar cia je zirna bila.
Na ciani zoak potrWe: ovaj posmu, onaj pade, trecega je takmac
rukom potisnuo, dok pobiednik ne stiZe cilju i sa Atapa ne skine
"petieu". Tako Be je eOO svriilo 8unnetenje Salih begova sm&.
Cigance igra.
Ali ne sarno kod sunnetenja, uego su i kod hatme i zenidbe
utrke u obi

ASlkovanje. Momak pred pendZerom svoje dra(le.

1
/

t.
- 185-
Bosanska muslimanka na ullci.
1 i
Ioj
J

- 188-
Jlercegovatka musllmanka na ulicl.

- 193 -
metni aspuru na on'o mjesto, gdje te probada, i probadanja ce nestati.
Vodu, kojom jfJ kinavska jenga mIadoj knu sapraIa, haee u
jasle pred konje iIi goveda.
Iza toga ustane mlada i poIjuhi najprije svekrvu, iza nje jengije,
a onda istom druge zene, kako sjede, u ruku. Kada je kinavska
jenga mladu digIa, ruke joj i Doge opraIa, a ona sve zene u
ruku poIjubila, izIaze- one iz halvata, a ostaje samo djevojka i nje":
zina prva jengija.
Kada su djevojku oknijali, odmab ce je vjeneati. Prije megju.;
tim, nego ee bodZa mladenee vjeDCati, posaIje djevojcinoga veciia i
dva sabita u halvat djevojei, da je pita, boce Ii se vjeneati i boca
Ii njega za veciIa, a onu dvojieu za sahite. Kada oni u halvat dolaze,
djevojka sjedi pod duvakom u budzaku, a kad oni u halvat
unigju; djevojka ustane. Njezin ju vecil upita: "Roces Ii se, Fater
vjencati ?"
Na prva dva pitanja djevojka suti i nista ne govori, da Be ne
bi mislilo, kao da je jedva docekala, da se uda. Kada ju je i po
treei put to isto upitao, veli ona: "Hocu".
Iza toga pita je opet: "Kako ces i 0 koliko ces hiIjada?"
Djevojka veIi: ,,0 12.000 akci po mehri muedzeIu" (iIi muadzelu.)
I to vecil tri puta pita, a ona mu tri puta iato odgovara.
Poslije toga okrene se onoj dvojici sabita, pa ih upita: "Jeste
Ii cuIi, sto ona govori?"
Oni odgovore: "Jesmo".
Iza toga pita je on opet: "Hoeu Ii ti ja biti veciI?"
Ona veli: "Budi".
Za tim je pita: "Hoce' Ii ti ova dva covjeka hiti sahiti?"
Ona veli: "Neka budu".
Sva ta pitanja i odgovori ponavIjaju se po tri puta. Kada BU
to obavili, iziazi vecil i ona dva sabita iz halvata, a kad oni izagjur
djevojka sjedne opet na avoju stolieu.
Kada se djevojcin vecil i ona dva covjeka u ahar vrate, pita
ih hodza: "Jel' ta djev:ojka rekia vjencati se i u koliko ce?"
Vecil veli: "Hoce se vjencati u 12.000 akci po- mehri muedzeIu".
(ili kako su vec ugovoriIi).
Hodza se sada okrene sahitima, pa ih pita: "Jeste Ii vi to cuIi?"
Oni kaZu: "Jesmo".

I
I:,
- 241-
.,Nije mi se zemlja u oei nasula,
"Teske su mi moje drage suze.
Ali narodna pjesma ide i dalje, nego sto vjera dopusta, pa nam
pripovijeda, da na grobovima zaljubljenih preko noci poraste cwijece
i drvece i da se jedno oko drugog vije:
Vise Muje zelena borika,
Vise Hate rumena ruzica.
Borika se oko ruze vije,
Kano Mujo oko zive Hate,
A ruZa se oko bora vije,
Kano Hata oko zivog Muje.
Mezari dvojice »dobrih« na vrelu Bune kod Mostara.
Za to i preporuea, da dvojc zaljubljenih, ako zbog Uubavi
umru; pa makar si i sami zivot uzeli, jedno kraj drugoga ukopaju,
da im barem u zemlji lakse bude:
Naporedo mezar iskopali,
Tude njiha dvoje ukopali.
Metnuse im u bijele ruke,
, I
j