1. PROJICIRANJE - Pmf
1. PROJICIRANJE - Pmf 1. PROJICIRANJE - Pmf
1 Projiciranje 5 . Ravninu π nazivamo ravninom projekcije, točku S nazivamo srediˇstem projiciranja, pravce kroz srediˇste S nazivamo zrakama projiciranja, a slika neke figure naziva se projekcija. Neka je πv ravnina točkom S paralelna s ravninom projekcije. Slika prave točke A koja ne leˇzi u πv, po definiciji je jednaka točki u kojoj pravac AS probada ravninu π. Ako točka A leˇzi u ravnini πv, tada je pravac AS paralelan s ravninom π i njihov presjek je neprava točka pravca AS. Osnovna svojstva projiciranja su sljedeća: 1. Projekcija pravca p koji ne prolazi točkom S je pravac p ′ u ravnini π. Restrikcija projiciranja s pravca p na pravac p ′ je bijekcija. Projekcija svake zrake projiciranja je probodiˇste te zrake i ravnine π. 2. Projekcija ravnine τ koja ne sadrˇzi srediˇste S je ravnina π i ta je restrikcija bijektivna. Projekcija ravnine koja sadrˇzi srediˇste je presječnica te ravnine i ravnine π. Definicija 1.2. Neka je dana ravnina π prostora E, te neka je s neki čvrsti pravac
1 Projiciranje 6 tog prostora koji nije paralelan s ravninom π. Paralelno projiciranje na ravninu π u smjeru s je preslikavanje koje svakoj točki A, prostora E pridruˇzuje probodiˇste pravca kroz A paralelnog sa s i ravnine π. Svi pravci prostora paralelni s pravcem s nazivaju se zrake projiciranja ili smjer projiciranja. Kod paralelnog projiciranja razlikujemo koso ili ortogonalno projiciranje. Kod ortogonalnog projiciranja kut zraka projekcije jednak je pravom kutu, a kod kosog projiciranja kut je manji. Proučimo malo podrobnije paralelno projiciranje, budući da će se glavne metode prikazivanja prostornih objekata opisane u ovom kolegiju upravo sastojati od dvaju ili viˇse ortogonalnih projiciranja. Bitna svojstva su ova: 1. Pravci koji nisu paralelni sa smjerom projiciranja preslikavaju se u pravce, ali pravci koji su paralelni sa smjerom projiciranja preslikavaju se u jednu točku, tj. u svoje probodiˇste s ravninom π. 2. Paralelnost pravaca je invarijanta paralelnog projiciranja. 3. Duˇzine i kutovi, pa time i bilo koji ravninski likovi koji leˇze u ravnini paralelnoj s ravninom projekcije π, projiciraju se pri paralelnom projiciranju u sukladne likove.
- Page 1 and 2: 1. PROJICIRANJE 1.1. Uvod Nacrtna g
- Page 3: 1 Projiciranje 4 Aksiomi uredaja A7
- Page 7 and 8: 2. PERSPEKTIVNA KOLINEACIJA I AFINO
- Page 9 and 10: 3. Perspektivna kolineacija i afino
- Page 11 and 12: 3. Perspektivna kolineacija i afino
- Page 13 and 14: 3. Perspektivna kolineacija i afino
- Page 15 and 16: 3. Perspektivna kolineacija i afino
- Page 17: 3. Perspektivna kolineacija i afino
1 Projiciranje 5<br />
.<br />
Ravninu π nazivamo ravninom projekcije, točku S nazivamo srediˇstem<br />
projiciranja, pravce kroz srediˇste S nazivamo zrakama projiciranja, a slika neke<br />
figure naziva se projekcija. Neka je πv ravnina točkom S paralelna s ravninom<br />
projekcije. Slika prave točke A koja ne leˇzi u πv, po definiciji je jednaka točki u<br />
kojoj pravac AS probada ravninu π. Ako točka A leˇzi u ravnini πv, tada je pravac<br />
AS paralelan s ravninom π i njihov presjek je neprava točka pravca AS.<br />
Osnovna svojstva projiciranja su sljedeća:<br />
<strong>1.</strong> Projekcija pravca p koji ne prolazi točkom S je pravac p ′ u ravnini π. Restrikcija<br />
projiciranja s pravca p na pravac p ′ je bijekcija. Projekcija svake zrake<br />
projiciranja je probodiˇste te zrake i ravnine π.<br />
2. Projekcija ravnine τ koja ne sadrˇzi srediˇste S je ravnina π i ta je restrikcija<br />
bijektivna. Projekcija ravnine koja sadrˇzi srediˇste je presječnica te ravnine i<br />
ravnine π.<br />
Definicija <strong>1.</strong>2. Neka je dana ravnina π prostora E, te neka je s neki čvrsti pravac