1. PROJICIRANJE - Pmf

1. PROJICIRANJE - Pmf 1. PROJICIRANJE - Pmf

web.math.pmf.unizg.hr
from web.math.pmf.unizg.hr More from this publisher
20.04.2013 Views

1 Projiciranje 5 . Ravninu π nazivamo ravninom projekcije, točku S nazivamo srediˇstem projiciranja, pravce kroz srediˇste S nazivamo zrakama projiciranja, a slika neke figure naziva se projekcija. Neka je πv ravnina točkom S paralelna s ravninom projekcije. Slika prave točke A koja ne leˇzi u πv, po definiciji je jednaka točki u kojoj pravac AS probada ravninu π. Ako točka A leˇzi u ravnini πv, tada je pravac AS paralelan s ravninom π i njihov presjek je neprava točka pravca AS. Osnovna svojstva projiciranja su sljedeća: 1. Projekcija pravca p koji ne prolazi točkom S je pravac p ′ u ravnini π. Restrikcija projiciranja s pravca p na pravac p ′ je bijekcija. Projekcija svake zrake projiciranja je probodiˇste te zrake i ravnine π. 2. Projekcija ravnine τ koja ne sadrˇzi srediˇste S je ravnina π i ta je restrikcija bijektivna. Projekcija ravnine koja sadrˇzi srediˇste je presječnica te ravnine i ravnine π. Definicija 1.2. Neka je dana ravnina π prostora E, te neka je s neki čvrsti pravac

1 Projiciranje 6 tog prostora koji nije paralelan s ravninom π. Paralelno projiciranje na ravninu π u smjeru s je preslikavanje koje svakoj točki A, prostora E pridruˇzuje probodiˇste pravca kroz A paralelnog sa s i ravnine π. Svi pravci prostora paralelni s pravcem s nazivaju se zrake projiciranja ili smjer projiciranja. Kod paralelnog projiciranja razlikujemo koso ili ortogonalno projiciranje. Kod ortogonalnog projiciranja kut zraka projekcije jednak je pravom kutu, a kod kosog projiciranja kut je manji. Proučimo malo podrobnije paralelno projiciranje, budući da će se glavne metode prikazivanja prostornih objekata opisane u ovom kolegiju upravo sastojati od dvaju ili viˇse ortogonalnih projiciranja. Bitna svojstva su ova: 1. Pravci koji nisu paralelni sa smjerom projiciranja preslikavaju se u pravce, ali pravci koji su paralelni sa smjerom projiciranja preslikavaju se u jednu točku, tj. u svoje probodiˇste s ravninom π. 2. Paralelnost pravaca je invarijanta paralelnog projiciranja. 3. Duˇzine i kutovi, pa time i bilo koji ravninski likovi koji leˇze u ravnini paralelnoj s ravninom projekcije π, projiciraju se pri paralelnom projiciranju u sukladne likove.

1 Projiciranje 5<br />

.<br />

Ravninu π nazivamo ravninom projekcije, točku S nazivamo srediˇstem<br />

projiciranja, pravce kroz srediˇste S nazivamo zrakama projiciranja, a slika neke<br />

figure naziva se projekcija. Neka je πv ravnina točkom S paralelna s ravninom<br />

projekcije. Slika prave točke A koja ne leˇzi u πv, po definiciji je jednaka točki u<br />

kojoj pravac AS probada ravninu π. Ako točka A leˇzi u ravnini πv, tada je pravac<br />

AS paralelan s ravninom π i njihov presjek je neprava točka pravca AS.<br />

Osnovna svojstva projiciranja su sljedeća:<br />

<strong>1.</strong> Projekcija pravca p koji ne prolazi točkom S je pravac p ′ u ravnini π. Restrikcija<br />

projiciranja s pravca p na pravac p ′ je bijekcija. Projekcija svake zrake<br />

projiciranja je probodiˇste te zrake i ravnine π.<br />

2. Projekcija ravnine τ koja ne sadrˇzi srediˇste S je ravnina π i ta je restrikcija<br />

bijektivna. Projekcija ravnine koja sadrˇzi srediˇste je presječnica te ravnine i<br />

ravnine π.<br />

Definicija <strong>1.</strong>2. Neka je dana ravnina π prostora E, te neka je s neki čvrsti pravac

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!