Konveksni skupovi, interpolacija, afina invarijantnost Bézier ... - Pmf
Konveksni skupovi, interpolacija, afina invarijantnost Bézier ... - Pmf Konveksni skupovi, interpolacija, afina invarijantnost Bézier ... - Pmf
Konveksni skupovi Konveksne kombinacije i homogene koordinate Karakterizacija konveksnih skupova Teorem Konveksna ljuska skupa A ⊂ Rd je skup svih točaka koje su konveksne kombinacije točaka u A. Dokaz. Neka je W (A) skup svih točaka koje su konveksne kombinacije točaka u A. Pokažimo prvo da je W (A) konveksan, iz čega slijedi da je conv(A) (konveksna ljuska skupa A) sadržana u W (A), budući da je conv(A) najmanji konveksan skup koji sadrži A, i da je očito A ⊂ W (A). Neka su y i z točke u W (A), pokažimo da je segment izme ¯du njih tako ¯der sadržan u W (A). Imamo y = k βixi i z = i=1 k γixi, i−1 pri čemu je βi,γi ≥ 0i βi = γi = 1.
- Page 2 and 3: Konveksni skupovi Konveksne kombina
- Page 4 and 5: Konveksni skupovi Konveksne kombina
- Page 6 and 7: Konveksni skupovi Konveksne kombina
- Page 8 and 9: Konveksni skupovi Konveksne kombina
- Page 10: Konveksni skupovi Konveksne kombina
<strong>Konveksni</strong><br />
<strong>skupovi</strong><br />
Konveksne<br />
kombinacije i<br />
homogene<br />
koordinate<br />
Karakterizacija konveksnih skupova<br />
Teorem<br />
Konveksna ljuska skupa A ⊂ Rd je skup svih točaka koje su<br />
konveksne kombinacije točaka u A.<br />
Dokaz. Neka je W (A) skup svih točaka koje su konveksne<br />
kombinacije točaka u A. Pokažimo prvo da je W (A)<br />
konveksan, iz čega slijedi da je conv(A) (konveksna ljuska<br />
skupa A) sadržana u W (A), budući da je conv(A) najmanji<br />
konveksan skup koji sadrži A, i da je očito A ⊂ W (A). Neka<br />
su y i z točke u W (A), pokažimo da je segment izme ¯du njih<br />
tako ¯der sadržan u W (A). Imamo<br />
y =<br />
k<br />
βixi i z =<br />
i=1<br />
k<br />
γixi,<br />
i−1<br />
pri čemu je βi,γi ≥ 0i βi = γi = 1.
<strong>Konveksni</strong><br />
<strong>skupovi</strong><br />
Konveksne<br />
kombinacije i<br />
homogene<br />
koordinate<br />
Karakterizacija konveksnih skupova<br />
Uzmemo li konveksnu kombinaciju dva elementa u W (A):<br />
k<br />
i=1 ((1 − α)βi + αγi)xi<br />
ona je očito u W (A) jer je suma koeficijenata 1 i oni su svi<br />
nenegativni, pa smo pokazali da je conv(A) ⊂ W (A).<br />
Obratno, pokažimo da je W (A) ⊂ conv(A). Dokazujemo da<br />
je konveksna kombinacija k točaka u A u conv(A)<br />
indukcijom. Za k = 1 to je trivijalno, jer je A ⊂ conv(A). Za<br />
k > 1 neka je w := a1x1 + ...alxk i ak = 1. Drugačije<br />
napisano,<br />
w =(1−ak)[ a1<br />
x1 +<br />
1 − al<br />
a2<br />
x1 + ...+<br />
1 − a2<br />
ak−1<br />
xk−1]+akxk<br />
1 − ak<br />
Vektor u [ ] je konveksna kombinacija k − 1 elemenata u A,<br />
pa je po pretpostavci u conv(A), a w je koveksna<br />
kombinacija tog vektora i xk ,pajetako¯der u conv(A).
<strong>Konveksni</strong><br />
<strong>skupovi</strong><br />
Konveksne<br />
kombinacije i<br />
homogene<br />
koordinate<br />
Konveksne kombinacije homogenih vektora<br />
Točka u R 3 ima razne homogene reprezentacije, a <strong>afina</strong> (i<br />
spec. konveksna) kombinacija može dati različite rezultate,<br />
u ovisnosti koja se homogena reprezentacija koristi.<br />
v0 = (0, 0, 0, 1)<br />
v1 = (1, 0, 0, 1) ≡ (2, 0, 0, 2) =:v ′ 1 .<br />
1<br />
2 v0 + 1<br />
2 v1 = ( 1<br />
, 0, 0, 1)<br />
2<br />
1<br />
2 v0 + 1<br />
2 v ′ 1 =<br />
3<br />
(1, 0, 0,<br />
2 ).<br />
Prva je reprezentacija točke u Euklidskom prostoru na<br />
polovici 0ii,audrugoj točke ( 2<br />
3 , 0, 0), pajetežina i povećana.
<strong>Konveksni</strong><br />
<strong>skupovi</strong><br />
Konveksne<br />
kombinacije i<br />
homogene<br />
koordinate<br />
Konveksne kombinacije homogenih vektora<br />
Pretpostavimo da točka x ∈ R 3 ima homogenu<br />
reprezentaciju oblika (wx, w). Neka su x1,...xk točke u R 3 i<br />
w1,...wk pozitivni skalari, tako da su (wixi, wi) homogene<br />
reprezentacije xi. Promotrimo konveksnu kombinaciju<br />
k<br />
αi(wixi, wi).<br />
i=1<br />
Problem: Koja točka y ∈ R 3 ima ovu homogenu<br />
reprezentaciju?
<strong>Konveksni</strong><br />
<strong>skupovi</strong><br />
Konveksne<br />
kombinacije i<br />
homogene<br />
koordinate<br />
Konveksne kombinacije homogenih vektora<br />
Računamo<br />
k<br />
αi(wixi, wi) =<br />
i=1<br />
k<br />
(αiwixi,αiwi) =<br />
i=1<br />
(<br />
k<br />
αiwixi,<br />
i=1<br />
k<br />
i=1<br />
k i=1 αiwi) ≡ (<br />
αiwixi<br />
k i=1 αiwi<br />
, 1)<br />
pa smo dokazali da je u Euklidskom prostoru<br />
y =<br />
k<br />
i=1<br />
αiwi<br />
k j=1 αjwj<br />
xi.
<strong>Konveksni</strong><br />
<strong>skupovi</strong><br />
Konveksne<br />
kombinacije i<br />
homogene<br />
koordinate<br />
Konveksne kombinacije homogenih vektora<br />
Dokazali smo dakle da je konveksna kombinacija<br />
k<br />
i=1 αi(wixi, wi) homogena reprezentacija točke y ∈ R 3 ,<br />
takva da je y konveksna kombinacija x1,...xk,<br />
y =<br />
k<br />
βixi,<br />
i=1<br />
s tim da za koeficijente β1,...βk vrijedi<br />
β1 : β2 : ...βk = α1w1 : α2w2 ...αkwk.<br />
wi služe kao težine kojima se podešava "važnost" točaka xi<br />
u konveksnoj kombinaciji.
<strong>Konveksni</strong><br />
<strong>skupovi</strong><br />
Konveksne<br />
kombinacije i<br />
homogene<br />
koordinate<br />
Konveksne kombinacije homogenih vektora<br />
Teorem<br />
Neka je A skup točaka u R3 iAH skup četvorki takav da je<br />
svaki element AH homogena reprezentacija neke točkeuA.<br />
Pretpostavimo da je četvrta komponenta svakog člana u AH pozitivna. Tada je svaka konveksna kombinacija elemenata<br />
AH konveksna reprezentacija neke točke u konveksnoj ljusci<br />
od A.<br />
Dokaz: slijedi iz prethodnog. Napomena: Konveksne<br />
kombinacije u homogenim koordinatama sačuvane su ne<br />
samo kod afinih transformacija, nego i kod transformacija<br />
perspektive. Zapravo, sve linearne kombinacije - jer je za<br />
4 × 4 matricu M<br />
M( <br />
αiui) = <br />
αiM(ui).<br />
i<br />
i
<strong>Konveksni</strong><br />
<strong>skupovi</strong><br />
Konveksne<br />
kombinacije i<br />
homogene<br />
koordinate<br />
Afine i perspektivne transformacije<br />
Neka je A <strong>afina</strong> transformacija na Euklidskom prostoru i<br />
x ∈ R 3 , tada je<br />
A(x) =Bx + A(0)<br />
gdje je B linearni operator na pridruženom vektorskom<br />
prostoru. Vrijedi<br />
A( <br />
aixi) =B<br />
i<br />
<br />
aixi + A(0)<br />
i<br />
= <br />
aiBxi +<br />
i<br />
<br />
aiA(0)<br />
i<br />
= <br />
(aiBxi + aiA(0))<br />
i<br />
= <br />
aiA(xi). i
<strong>Konveksni</strong><br />
<strong>skupovi</strong><br />
Konveksne<br />
kombinacije i<br />
homogene<br />
koordinate<br />
Kontraprimjer<br />
Zadatak<br />
Konveksne kombinacije Euklidski točaka u R3 nisu<br />
sačuvane perspektivnom transformacijom. Promotrite<br />
preslikavanje<br />
(x, y, z) ↦→ (x/z, y/z, 0).<br />
Napišite 4 × 4 matricu homogenu matricu koja predstavlja<br />
ovu transformaciju i pogledajte slike točaka (0, 0, 3), (2, 0, 1)<br />
i (1, 0, 2) nakon transformacije. Zašto to pokazuje da se<br />
konveksne kombinacije ne čuvaju?
<strong>Konveksni</strong><br />
<strong>skupovi</strong><br />
Konveksne<br />
kombinacije i<br />
homogene<br />
koordinate<br />
Afina <strong>invarijantnost</strong> <strong>Bézier</strong>-ovih krivulja<br />
Teorem<br />
Neka je M <strong>afina</strong> transformacija i q(u) <strong>Bézier</strong>-ova krivulja s<br />
kontrolnim poligonom {Pi}. Tada je Mq(u) <strong>Bézier</strong>-ova<br />
krivulja s kontrolnim poligonom {MPi}, tj. <strong>afina</strong> slika<br />
<strong>Bézier</strong>-ove krivulje je <strong>Bézier</strong>-ova krivulja odre ¯dena afinom<br />
transformacijom svojeg kontrolnog poligona.<br />
Dokaz. Ovo je jasno iz algoritma deCasteljau, budući da se<br />
vrijednost q(u) dobiva konveksnim kombinacijama vrhova<br />
kontrolnog poligona, a konveksne kombinacije se kod afinh<br />
transformacija čuvaju prema prethodnom.<br />
Napomena. Iz gornjeg je jasno da perspektivne<br />
transformacije ne čuvaju <strong>Bézier</strong>-ovu krivulju.