20.04.2013 Views

PERISITUA ARONA Tusi Lesona 3

PERISITUA ARONA Tusi Lesona 3

PERISITUA ARONA Tusi Lesona 3

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

TUSI LESONA<br />

<strong>PERISITUA</strong> <strong>ARONA</strong> 3


<strong>PERISITUA</strong> <strong>ARONA</strong><br />

<strong>Tusi</strong> <strong>Lesona</strong> 3<br />

Lomia e le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai


© 1995 e le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai<br />

Taofia aia uma<br />

Lomia i le Iunaite Setete o Amerika<br />

Faamaonia le Gagana Faaperetania: 1/92


Faasino Mataupu<br />

Numera o <strong>Lesona</strong> ma Itulau o Ulutala<br />

I le Fautua v<br />

1 O le Aiga Atua 1<br />

2 O le Ata o le Faaolataga 4<br />

3 O Alo o le Atua Soifua 8<br />

4 O lo o ia te au le Agavaa ma le Saolotoga e Filifili Ai 11<br />

5 “Pe Faapefea ona e Pau mai le Lagi, Oe Lusifelo!” 15<br />

6 O le Pau o Atamu 19<br />

7 O le Togiola e Aumaia le Manumalo i le Oti ma Seoli 23<br />

8 O le Toetu ma le Faamasinoga 27<br />

9 Faamasinoga Tonu ma le Alofamutimutivale 30<br />

10 O se Suiga Tele 36<br />

11 O le Faatuatua ua Lava e Maua ai le Ola e Faavavau 39<br />

12 Salamo 43<br />

13 E Maua le Faamagaloga Pe A Tatou Faamagalo Atu 48<br />

14 O le Faamanatuga 53<br />

15 Tumau E oo i le Iuga 58<br />

16 O Iesu Keriso, o le Ola ma le Malamalama o le Lalolagi 64<br />

17 O le Agaga Paia 67<br />

18 Tatalo 70<br />

19 Anapogi 76<br />

20 O le Sefuluai — O se Suega Faaleagaga 80<br />

21 O le Matafaioi a le Korama 85<br />

22 Tiute o Ositaulaga 88<br />

23 Saunia mo le Perisitua Mekisateko 92<br />

24 Mulimuli i le Perofeta 96<br />

25 E Ao i Alii Talavou Ona Faia se Misiona 103<br />

26 O Faamanuiaga o le Ola Mama 110<br />

27 O le Tino o se Malumalu 115<br />

28 Manumalo i Faaosoosoga 120<br />

29 Faamamaluina o le Sapati 126<br />

30 O Se Ua Umia le Perisitua Arona e Faaaloalo i Tulaga Faatamaitai 129<br />

31 Filifilia o se Soa e Faavavau 133<br />

32 Saunia mo le Faaeega Paia i le Malumalu Sa 137<br />

33 Faaipoipoga Faaselesitila — Sauniuniga mo le Faavavau 142


34 Usiusitai 146<br />

35 Faatuatua i le Alii o Iesu Keriso 150<br />

36 Faamanuiaga Faapeteriaka 153<br />

37 O Fua ma Meaalofa a le Agaga 157<br />

38 O le Alofa Mama o Keriso 161<br />

39 Taumamafa i Afioga a Keriso 166<br />

40 O Le Faia o Galuega Faafaifeautalai 169<br />

41 O Le Avea Atili Faapei o lo Tatou Faaola 174<br />

42 O Le Avea Ma Se Tagata Lotomaulalo ma Fiafia e Aoaoina 178<br />

43 Mafaufauga ma le Gagana 182<br />

44 Auauna Atu I Isi 186<br />

45 O Le Faamalosia o Molimau E Ala i le Tuuina Atu 190<br />

46 Faiaoga Lelei o Aiga 194<br />

47 Faamaoni 198<br />

48 O Le Saunia e Auauna Atu e Ala i Aoaoga 201<br />

49 O Loo Ia Te I Tatou Se Tofi Matagofie 204<br />

50 I le Fautua o le Korama: Faatulagaina o <strong>Lesona</strong> mai Lauga o le Konafesi Aoao 207


I le Fautua<br />

O KI MO SE<br />

AOAOGA<br />

FAAMANUIAINA<br />

O nei lesona ua faamoemoe e fesoasoani ai i alii talavou e aoao ai e uiga i le talalelei<br />

ma fesoasoani ai ina ia avea Sauniga a Perisitua Arona ma mea malie ma le taua ia te<br />

i latou. E mafai ona e faaaogaina lenei tusi lesona e aoao ai vaega taitasi o korama a<br />

ositaulaga, aoao, ma tiakono, po o le faaaoga foi e aoao ai se vaega atoa o korama e<br />

tolu. I le saunia o lesona taitasi ma le agaga tatalo, o le a mafai ai ona e fesoasoani i alii<br />

talavou e aoao le faalauteleina o o latou valaauga i le Perisitua Arona ma avea ai i latou<br />

ma atalii o le Atua (tagai i le MFF 84:26–42 ma le Ioane 1:12–13).<br />

O lenei tusi o lo o i ai ni lesona se limasefulu—e sili atu le aofai i lo o lesona e mafai ona e<br />

aoaoina atu i le tausaga. Ma le agaga tatalo, filifili lesona e mafai ai ona ausia manaoga o<br />

alii talavou o lo o e aoaoina. Atonu o nisi lesona e sili atu ona aoga mo ositaulaga, ao nisi<br />

e aoga mo tiakono po o aoao. E ui lava e te le faaaogaina lesona uma, pe le aoaoina foi i<br />

le faasologa e pei ona i ai i le tusi, ia mautinoa ua e aoaoina uma mataupu i se taimi o le<br />

tausaga ina ia paleni le auala mo le aoaoina o le talalelei.<br />

Mo le faaaogaina aupito sili o lesona o lo o i lenei tusi, ia faaaoga auala e pei ona taua<br />

mo se aoaoga manuia:<br />

1. Faaautu i le Faaola. O lo o e aoaoina alii talavou ina ia avea ma soo o Iesu. Ua le lava<br />

le na o le aoao ia i latou o o latou tiute faa-perisitua po o se mataupu faavae moni;<br />

e manaomia lo latou malamalama o le mea lea o lo o finagalo i ai le Alii ina ia latou<br />

faia e pei o ona soo, ia faia ona o lo latou faatuatua ia te Ia ma lo latou alofa mo Ia.<br />

2. Saili le Agaga. Talosagaina le fesoasoani a le Tama oi le Lagi ao e sauniuni ma tuuina<br />

atu nei lesona. Sa folafola e le Alii, “O le a tuuina atu foi le Agaga ia te outou i le tatalo i<br />

le faatuatua; ae afai tou te le maua le Agaga aua tou te aoao atu” (MFF 42:14). E matua<br />

malosi le Agaga pe a e molimau ia Keriso, aoaoga faa-soo, ma aoaoga ma lau molimau<br />

mai i mea sa tutupu ia te oe i le avea ai ma ona soo.<br />

3. Faaaoga peresitene o korama. O peresitene o korama o le Perisitua Arona e aoaoina<br />

tagata o le korama i tiute o le perisitua (tagai MFF 107:85–87). O peresitene o korama,<br />

faatasi ma lau fesoasoani, tou te filifilia le lesona e tatau ona tuuina atu faatasi ma le<br />

faasologa. O failautusi o korama e tatau ona tusia faamaumauga i le kalena, ina ia le<br />

faia faalua se lesona.<br />

4. Alofa i alii talavou. Atinae se alofa moni mo alii talavou taitoatasi o lo o e aoaoina.<br />

Faaalia lou alofa i mea uma e te faia i totonu ma fafo atu o le vasega. Ia iloa alii talavou<br />

taitoatasi, o mea e fiafia i ai, ma ana lui.<br />

5. Ia Saunia. Aoao i lesona taitasi pe tusa o le lua i le tolu vaiaso a o le i tuuina atu. Afai<br />

e te faatuatuai i le saunia o nei lesona seia oo i le Aso Toonai a o le i tuuina atu, o le<br />

a itiiti foi le taua i lau vasega. Tagai lelei i le vaega o le “Sauniuniga”, i le amataga o<br />

lesona taitasi.<br />

I lesona o lo o i ai ni tala, faitau soo i ai ao sauniuni le lesona ina ia e malamalama i ai ma<br />

mafai ona lelei le tuuina atu. O tala ma faataitaiga ua tuuina atu i lesona ma le agaga ia<br />

fesoasoani i alii talavou ina ia malamalama i le faaaogaina o mataupu faavae o le talalelei<br />

ua aoaoina i o latou olaga i aso taitasi. Ao e sauniuni ma tuuina atu le lesona ma le agaga<br />

tatalo, o le a mafai ona e maua le agaga musuia e sui ai tala ma faataitaiga i mea na<br />

tutupu i lou lava olaga ia po o se isi foi tulaga faamaonia. Afai e faia, ia manatua pea le<br />

faamoemoega o le lesona ina ia tausia. E soo se tala e te faaopoopoina, e tatau lava ona<br />

fesoasoani e lagolago ma aoao ai le mataupu faavae o lo o moomia i le faamoemoega o<br />

le lesona.<br />

Afai e talafeagai, faaaoga le tamai tusi ma le pepa Mo le Malosiaga o le Autalavou (34285<br />

ma le 34287) e faamalosiau ai lau lesona. Fesoasoani i alii talavou ina ia faitau pea ma<br />

tausia mataupu o lo o taua mai ai.<br />

v


FAUTUAGA<br />

FAAOPOOPO<br />

ASIASIGA A LE AU<br />

PERESITENE O<br />

LE KORAMA A<br />

TIAKONO I VASEGA<br />

A LE PERAIMERI<br />

vi<br />

O nisi o fautuaga o le a fesoasoani i lesona taitasi ina ia faateleina le mãlie ma le taua.<br />

1. Faaaoga <strong>Tusi</strong>tusiga Paia. Faamalosiau i alii talavou ina ia aumaia a latou tusitusiga paia<br />

i fonotaga a Perisitua i vaiaso uma. Ia i ai ni peni e makaina ai mau mo lo latou<br />

faaaogaina i lesona taitasi.<br />

2. Faamalosia talanoaga. Tau atu i alii talavou ina ia fai mai soo se tali ma faia foi ni fesili.<br />

Faatauaina manatu taitasi o alii talavou ina ia i ai pea lo latou manao e auai i nisi<br />

talanoaga i le lumanai.<br />

3. Faafetaui le lesona i ou tulaga. Faaaoga ni auala e fiafia ai alii talavou o lo o e aoaoina.<br />

Vaai i ni gaoioiga ma mea na tutupu i olaga o alii talavou po o olaga o tagata latou te<br />

masani e fesoasoani ina ia talafeagai lau lesona o lo o tuuina atu ia te i latou. O nisi<br />

taimi, e te manaomia ai le faatatau o tala ma mea o lo o tutupu ina ia fetaui ma tu ma<br />

aga o lea taimi.<br />

Ina ia fesoasoani i alii talavou e aoao i afioga a perofeta soifua, e mafai ona e faatulagaina<br />

au lava lesona i le faaaogaina o savali sa tuuina atu i konafesi aoao. I le faaaogaina<br />

o le taiala o lo o tuuina atu i le lesona 50, e mafai ona e faatulagaina lesona e<br />

mafai ai ona faafetaiaia manaoga o alii talavou o lau korama.<br />

O le a e maua ai i nisi o lesona, o le a tele ni mataupu e aoaoina i se periota e tasi o<br />

le vasega. I ia tulaga, filifili mataupu o lo o manaomia tele e alii talavou, po o le faaaogaina<br />

o le sili atu ma le tasi le fonotaga e faia ai le lesona.<br />

4. Faaaoga ata o lo o i ai i tusi lesona. Tausia pea ata o lo o i tua o le tusi ia tumau i le tusi.<br />

Aua nei sasae eseina. Ia faaaogaina ia ata ma le lesona talafeagai. O le tele o ata o lo<br />

o i le tusi lesona o lo o maua i se vaega o Taga Ata o le Talalelei (34730). E mafai ona<br />

e okaina le taga o ata mai le Faletusi i Sate Leki po o le siaki mai foi i le potutusi o lou<br />

falelotu. Masalo foi o lo o i ai nisi ata e te manao e faalauteleina ai tala o tusitusiga paia<br />

i le potutusi i lou falelotu.<br />

5. Faaaoga le penisina ma le laupapa. Ao le i faia vasega taitasi, mafaufau pe faapefea<br />

ona e faaaogaina lelei le laupapa e faalauteleina ai lau lesona. Pe a faaaogaina le<br />

laupapa, tusia na o upu taua mai faamatalaga uumi.<br />

6. Tuuina atu ni lui ma siakiina. Ia faaiuina lesona taitasi ma se lui faapitoa. Ia siakiina<br />

faatasi ma alii talavou ma faamalosia i latou ina ia ausia. Valaaulia i latou ina ia lipoti<br />

mai lo latou manuia i le faataunuuina o ia lui.<br />

7. Faaaogaina mekasini a le Ekalesia o lo o maua. O le New Era, O Le Liahona ma<br />

mekasini faava-o-malo o lo o i ai le tele o tala ma mataupu taua e mafai ona fesoasoani<br />

e faalauteleina nisi lesona i lenei tusi. E aupito sili ona aoga ia kopi o lo o i ai saunoaga<br />

o lo o tuuina mai e le Pulega Aoao o le Ekalesia i konafesi aoao.<br />

8. Faaaoga pepa e tufatufaina atu. O mea e tufatufaina atu o lo o i ai i le faaiuga o nisi o<br />

lesona e fesoasoani i alii talavou e aoao ma manatua ai mataupu faavae o le talalelei. Pe a<br />

talafeagai ai, ia faia ni kopi o mea e tufatufaina atu e faaaogaina faatasi ma lesona taitasi.<br />

O le au peresitene o le korama a tiakono e i ai le matafaioi o le saunia lea o isi alii talavou<br />

ina ia maua le perisitua. Faamalosia le au peresitene ina ia faia ni lesona pupuu i vasega<br />

a le Peraimeri o lo o auai ia alii talavou. O ia lesona e tatau ona i ai faamoemoega e tolu:<br />

1. Ia maua ai e le au peresitene o le korama a tiakono le agavaa e aoaoina ai alii talavou.<br />

2. Ina ia fesoasoani i alii talavou o lo o sauniuni mo le mauaina o le perisitua ia latou iloa<br />

tiute ma faamanuiaga o le Perisitua Arona. O le au peresitene o le korama e tatau ona<br />

faamalosia le fiafia ma le lotomalie e maua e ala lea i le auauna atu, ma le taua o le avea<br />

ma se faataitaiga lelei.<br />

3. Ina ia fesoasoani i alii laiti ia latou iloa o le a talia lelei i latou i totonu o le korama.<br />

O le au peresitene e mafai ona tuuina atu se isi faamalamalamaga e pei ona fautuaina<br />

atu i lalo:


O TAIALA<br />

FAAPITOA MO LE<br />

FAAAOFIA AI O I<br />

LATOU E I AI NI<br />

FAALETONU O LE<br />

TINO PO O LE<br />

MAFAUFAU<br />

O le Tiakono e Auauna Atu i Isi<br />

O le au peresitene o le korama a tiakono e mafai ona saunia se lesona mo le luasefulu<br />

minute e faailoa ai pe faapefea ona auauna atu tiakono i isi e ala i le faataunuuina o o latou<br />

tiute faa- perisitua; a o faia lea lesona, e mafai ona faaalia atu le fiafia ma le lotomalie e<br />

auala mai i le auauna atu. O le au peresitene o le korama e faamatalaina atu le avea o le<br />

tufaina o le faamanatuga ma le aoina o taulaga anapogi ma se faamanuiaga i soifuaga o<br />

tagata o le uarota. E mafai foi ona latou faia se lipoti e uiga i se gaoioiga fesoasoani<br />

faapitoa.<br />

Avea ma se Faataitaiga<br />

O le au peresitene o le korama a tiakono e saunia se lesona mo le luasefulu minute e uiga<br />

i le taua o le avea ma se faataitaiga lelei o se ua umia le perisitua ma avea ma sui o Iesu<br />

Keriso. O le au peresitene o le korama e mafai ona faamatala le taua o le faia o faataitaiga<br />

lelei e ala i laei ma le amio, aemaise lava, ao tufaina atu le faamanatuga, ma le aoina o le<br />

taulaga anapogi.<br />

O le fautua ma le au peresitene o le korama a tiakono e tatau ona fono ma le faiaoga o le<br />

Peraimeri ina ia fuafua le lesona ao le i tuuina atu e le au peresitene. O asiasiga i vasega a<br />

le Peraimeri e tatau ona fesootai ma le Peresitene o le Peraimeri.<br />

O le Faaola sa ia tuuina mai se faataitaiga mo i tatou i le lagonaina ma le faaalia o le alofa<br />

atu mo i latou o lo o i ai faaletonu o le tino po o le mafaufau. Ina o asiasi atu i le au Sa<br />

Nifae ina ua maea lona toetu sa ia faapea mai:<br />

“Po o ua ia te outou nisi ua mamai? Aumai ia i latou nei. Po ua ia te outou ea nisi ua pipili<br />

pe tauaso, pe setu, pe manua, pe lepela, pe mamae, pe tutuli, pe puapuagatia i se tasi<br />

mea? Ina aumai ia i latou iinei, ou te faamaloloina i latou, aua ua mutimutivale lou alofa ia<br />

te outou, ua tumu lou loto i le alofa” (3 Nifae 17:7).<br />

I le avea o se faiaoga i totonu o vasega faale-Ekalesia, ua i ai oe i se tulaga sili ona lelei<br />

e faaalia ai le alofa mutimutivale. E ui ina e le i aoaoina oe i le tuuina atu o ni fautuaga<br />

faapolofesa, ae o le avea o se faiaoga e mafai ona e faia o se tagata e malamalama ma<br />

le tuuina atu o ni faataitaiga faamalosiau i olaga o i latou ua i ai faigata o le tino. E te<br />

manaomia le popolega, le malamalama, ma le naunau ina ia faaaofia ai tagata taitasi o<br />

le vasega i gaoioiga uma faaleaoaoga.<br />

O tagata o le vasega e le atoatoa tino po o mafaufau o le a luitauina e ala i le faigata o le<br />

aoaoga, faavasegaina o le atamai, faafitauli o le gagana po o le tautala, le atoatoa o le<br />

vaai po o le faalogo, faafitauli i amioga ma fegalegaleaiga ma isi, gasegase o le mafaufau,<br />

faafitauli i le gaioi ma le fealuai, po o le soifua maloloina faaletonu faifai pea. E tusa lava po<br />

o a ia faaletonu taitasi, o tagata taitoatasi uma o vasega e tutusa uma o latou manaoga ina<br />

ia alofagia ma taliaina, ia aoao i le talalelei, ia faamanuiaina lona auai, ma le auauna atu i<br />

isi. O mea o lo o taua i lalo o ni manatu e teu i le mafaufau pe a aoaoina fanau e le atoatoa<br />

le malosi.<br />

• Tagai i luga atu o le tulaga faaletonu ae taumafai ia e malamalama lelei i le tagata.<br />

Tumau pea i ou uiga masani, faaleuo, ma le mafanafana.<br />

• Aoao e uiga i malosiaga faapitoa o le tagata faapea foi ma ana lui.<br />

• Ia faia taumafaiga uma lava e aoao atu ai ma faamanatu i tagata taitoatasi o le vasega<br />

lana matafaioi o le faaaloalo i isi tagata o le vasega. O le fesoasoani i se tasi o le vasega<br />

o lo o i ai se faaletonu o le tino o se aoaoga faa-Keriso lea mo le vasega atoa.<br />

• Saili auala sili ona lelei mo le aoaoina o tagata o le vasega, i le talanoa atu lea i matua,<br />

o isi tagata o le aiga, ma pe afai e tatau ai, ma tagata taitoatasi i lau vasega.<br />

• Ao le i tofiaina se tasi o le vasega o lo o i ai se faaletonu o le tino e faitau, tatalo,<br />

pe auai, fesili muamua i ai pe o le a so latou lagona pe a auai i totonu o le vasega.<br />

Faalauteleina le malamalama taitasi o tagata ma taleni ma vaai mo auala e mafai ai<br />

ona faaaogaina tagata taitoatasi i se tulaga mafanafana ma le manuia.<br />

• Faatatau mataupu o le lesona ma tulaga vaaia o le siosiomaga ina ia fetaui ma<br />

manaoga taitasi o i latou o lo o i ai faaletonu o le tino.<br />

vii


O le Aiga Atua<br />

1<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitoatasi i le avea o le Tama oi le Lagi, Iesu Keriso, ma le<br />

Agaga Paia o ni tagata mavaevae, ae peitai e tasi i le mafaufau, malosi, atamai, ma le<br />

faamoemoe.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Mataio 3:16–17; Ioane 14:16–17; 17; Mosaea 15:1–4;<br />

Eteru 3:6–17; Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:22; 131:7–8; Mose 1:39, ma Iosefa<br />

Samita–Talafaasolopito 1:11–20.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia)<br />

e. Peni mo le makaina o mau<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA O le Aiga Atua E Aofia ai Tagata Mavaevae E Toatolu<br />

Tulaga ma Talanoaga Faamatala atu sa i ai ni faifeautalai se toalua sa aoaoina se faifeau o se tasi tapuaiga e<br />

uiga i le Ekalesia ma ona mataupu faavae. Ao laua aoaoina atu o ia e uiga i le Aiga Atua<br />

ma tulaga mavaevae—O le Tama oi le Lagi, Iesu Keriso, ma le Agaga Paia—sa fesili le<br />

faifeau i ai laua mo se tusi a Mamona. Sa ia fai atu ina ia faitau mai le Mosaea 15:1–4.<br />

Ia faitau e alii talavou le fuaitau o loo i lalo.<br />

Sa faapea atu le faifeau e pei o lo o tau mai e ia fuaiupu o Iesu Keriso ma le Tama oi le<br />

Lagi o se tagata e tasi.<br />

• E faapefea ona e tali atu i le faifeau?<br />

Ia talanoaina e alii talavou lenei fesili. Ia tau atu sa i ai se feeseeseaiga e uiga i lea mea i<br />

le taimi o le Faatuiese i uluai taimi o le Ekalesia Kerisiano. O se faapotopotoga o taitai o le<br />

Ekalesia sa o latou faia se faaiuga o le Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso o faaaliga eseese o<br />

se tagata lava e tasi. O le tele o Ekalesia Kerisiano i nei aso ua feeseeseai e uiga i le tulaga<br />

o le Aiga Atua. Faamatala atu o lenei lesona o le a fesoasoani i ai latou e faasili ai lo latou<br />

malamalama i le uiga moni o le Aiga Atua.<br />

Mau ma talanoaga Faitau ma talanoa le faaaliga a le Perofeta o Iosefa Samita e pei ona tusia i le Iosefa<br />

Samita—Talafaasolopito 1:11–20.<br />

Faamatala atu o le Tama oi le Lagi, Iesu Keriso, ma le Agaga Paia o ni tagata mavaevae se<br />

toatolu, ae ua faatasia i latou i le faamoemoe e tasi. O lo o latou taumafai e faasaoina ma<br />

faaeaina i tatou taitoatasi. Ia tuuina atu i alii talavou e faitau ma maka le Ioane 17:20–23.<br />

• E faapefea ona faamatalaina e nei fuaiupu le faatasi po o le tasi o le Tama oi le Lagi ma<br />

Iesu Keriso?<br />

Tuuina atu i alii talavou e talatalanoa i lea mea. Fesoasoani atu i ai latou ia iloa o le Tama oi<br />

le Lagi, Iesu Keriso, ma le Agaga Paia e tasi i le faamoemoe–ua faatasia i mea latou te faia.<br />

Faamalamalama o le finagalo o le Tama oi le Lagi o le finagalo foi lea o Iesu Keriso ma le<br />

Agaga Paia. Talu ai ona o isi ekalesia latou te le taliaina faaaliga o aso nei e uiga i le autasi<br />

o le Aiga Atua, o ia ekalesia ua feeseeseai ma talitonu o le Tama oi le Lagi, Iesu Keriso, ma<br />

le Agaga Paia o se agaga e tasi.<br />

Mau ma talanoaga Faamatala le Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:22 o lo o tau mai ai i ai tatou le tulaga<br />

faitino o tagata o le Aiga Atua. Tuuina atu i se tasi o alii talavou e faitau lenei fuaiupu ao<br />

makaina e isi ia latou tusitusiga paia.<br />

1


• O le a se eseesega o tulaga faitino i tagata o le Aiga Atua? (O le Tama oi le Lagi ma Iesu<br />

Keriso e tofu i laua ma tino o aano ma ivi. O alii talavou o le a maitauina e le o taua i le<br />

tusitusiga paia le toto, ma masalo latou te mananao e talanoaina lea tulaga. E mafai ona e<br />

taua o le toto o lo o i ai i o tatou tino faalelalolagi o lo o i ai. E tatau foi ona o latou iloa o le<br />

Agaga Paia o se peresona o le agaga, e mafai ai ona Ia mau i totonu o i tatou. O se vaega<br />

taua lea o lana galuega ina ia mafai ai ona fesootai ma i tatou, o le agaga i le agaga).<br />

Ia faitau e alii talavou le Mataupu Faavae ma Feagaiga 131:7–8<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama o le Agaga Paia o se peresona o agaga ma e le i<br />

ai se tino faitino o aano ma ivi. Faamanatu i alii talavou o le agaga e foliga o se tino ma o<br />

lo o tumu i mea faafoliga.<br />

Faitau Eteru 3:6–17<br />

Faamatala atu a o le i soifua mai Iesu Keriso i luga o le fogaeleele, sa i ai o ia i le na o le<br />

agaga. A o le i soifua mai o Ia, sa Ia faaali atu i le uso o Iareto. O le uso o Iareto sa ofo ina<br />

ua mafai ona ia vaai i le Faaola. O Iesu Keriso sa faaali lona agaga ua faafoliga i lona tino<br />

faitino o le a ia maua i luga o le fogaeleele.<br />

Mau ma talanoaga Faamatala o le talaaga tusitusia o le papatisoga o Iesu Keriso, o lo o faaalia manino ai o<br />

le Aiga Atua o ni tagata mavaevae. Tofi se tasi o alii talavou e faitau i le Mataio 3:16–17.<br />

• Sa faapefea ona faaalia tagata taitoatasi o le Aiga Atua ia lava i lea taimi? (O Iesu Keriso<br />

i lona tino tagata o lo o i totonu o le vai, o le Tama oi le Lagi i lona siufofoga, ma le Agaga<br />

Paia o lo o alu ifo e pei o se lupe ma faamalumalu i luga o Iesu Keriso.)<br />

Faamatala sa aoao e Iesu Keriso ona soo ina ia papatiso “i le suafa o le Tama, ma le Alo,<br />

ma le Agaga Paia.” Tofi se alii talavou e faitau le Mataio 28:19.<br />

Talanoaga i le<br />

laupapa<br />

Mau ma talanoaga i<br />

le laupapa<br />

2<br />

• O le a se mea ua tatou aoao e uiga i le Aiga Atua mai tusitusiga paia sa tatou faitauina?<br />

Lisiina tali a alii talavou i luga o le laupapa. O tali e mafai ona i ai mea ia—<br />

1. E i ai tagata mavaevae e tolu i le Aiga Atua<br />

2. E faatasia i latou i le faamoemoe<br />

3. O le Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso e i ai tino o aano ma ivi.<br />

4. O le Agaga Paia o se peresona o agaga.<br />

5. O le Agaga Paia e mafai ona nofo i totonu i ai tatou.<br />

Matafaioi ma le Autasi o le Aiga Atua<br />

Ia faitau filemu e alii talavou le Mose 1:39<br />

• O le a le sini faamoemoeina a tagata taitoatasi o le Aiga Atua?<br />

Ia tuuina atu tagata o le Aiga Atua o lo o galulue faatasi e fesoasoani i ai tatou ina ia maua<br />

le ola e faavavau. Faamatala atu e ui ina galulue faatasi, ae e i ai foi a latou galuega<br />

faapitoa.<br />

<strong>Tusi</strong>a le Atua le Tama, Iesu Keriso ma le Agaga Paia i luga o le laupapa. Ia i ai se avanoa e<br />

tusia ai ni faamatalaga i lalo o ia ulutala.<br />

• E faapefea ona ese le galuega a le Tama oi le Lagi mai i galuega a isi vaega o le Aiga Atua?<br />

Talanoaina tulaga ia ma tusia le aotelega i luga o le laupapa i lalo o le ulutala o le Atua le<br />

Tama:<br />

1. O Ia ole Tama e Faavavau o o tatou agaga.<br />

2. Tatou te tatalo ia te Ia<br />

Faamatala o Iesu Keriso sa ia faia se faataitaiga o le tatalo e le aunoa i le Tama oi le<br />

Lagi. O le mea moni ana faapea o le Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso o le tagata e tasi,<br />

e le mafai e Iesu Keriso ona toe tatalo ia te ia lava.<br />

Tuuina atu i se alii talavou e faitau le tatalo a Iesu Keriso i le faatoaga i Ketesemane o<br />

lo o i le Mataio 26:39. Talanoaina pe faapefea ona faaalia i lenei fuaiupu o le Tama oi<br />

le Lagi ma Iesu Keriso o ni tagata mavaevae.


3. Faaigoaina o Ia o Elohima<br />

<strong>Lesona</strong> 1<br />

Tofi se isi alii talavou e faitau le tatalo a Iesu Keriso ao tigaina o ia i luga o le satauro o lo<br />

o i le Mareko 15:34. O lo o toe taua ai foi o Iesu Keriso o lo o tatalo i le Tama oi le Lagi o<br />

lona suafa o Elohima.<br />

4. O Ia o le “Atua e sili atu i Atua uma.”<br />

Faailoa atu le fuaitau lenei:<br />

“O Elohima . . . o lo o faaaogaina foi o se suafa aveolaina - o le Atua le Tama e<br />

Faavavau, o le faaaogaina e o faatasi ma lona maualuga ma lona malosi, o Ia o le Atua<br />

e sili atu i Atua uma” (Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, 2nd 3d.[Aai o Sate Leki:<br />

Bookcraft, 1966], itulau 224).<br />

• O a mea e tatau ona i ai i lalo o le ulutala Iesu Keriso o lo o i luga o le laupapa?<br />

Ia taumafai ia tuuina mai o Iesu Keriso o le—<br />

1. O le Ulumatua o Atalii o le Tama oi le Lagi i le agaga.<br />

2. O le Alo Pele e Toatasi o le Tama oi le Lagi i le tino.<br />

3. O le sa foafoaina le lagi ma le lalolagi i lalo o le faatonuga a le Tama oi le Lagi.<br />

4. O le Faaola o tagata uma.<br />

• E faapefea ona tausia e Iesu lo laua va feagai ai ma le Tama?<br />

Ia tofi se alii talavou e faitau le Ioane 14:28 ina ia fesoasoani i le taliina o lenei fesili.<br />

Fesoasoani atu i alii talavou ia malamalama o lenei fuaiupu o lo o faaalia le vavalalata o le<br />

Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso, ma o Iesu Keriso e malamalama o le Tama oi le Lagi e sili<br />

atu i lo Ia. O Iesu Keriso sa naunau e tuuina uma atu le mamalu i le Tama oi le Lagi.<br />

Tuuina atu i alii talavou e faitau ma maka le Ioane 14:16–17 ma le Ioane 15:26.<br />

• O le a le matafaioi a le Agaga Paia?<br />

Ia mautinoa ua tuuina mai ma tusia i luga o le laupapa o le Agaga Paia—<br />

1. O så e faamafanafana.<br />

2. O se Molimau po o se tautino.<br />

3. O se Faiaoga.<br />

4. O så e musuia ma fesoasoani ina ia tatou manatua mea.<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama e ui ina o isi vaega o le Aiga Atua e mafai foi ona<br />

faia ia tiute, ae o le matafaioi patino lava lea a le Agaga Paia.<br />

Faitau ma talanoaina le tatalo a Iesu Keriso sa tuuina atu i le Tama oi le Lagi e pei ona<br />

faamauina i le Ioane 17. Fesoasoani i alii talavou ia malamalama o lenei fuaitau o lo o<br />

tatalo atu ai Iesu Keriso ina ia faatasia i tatou uma i le alofa e pei o Ia ma le Tama oi le Lagi.<br />

Faaiuga<br />

Molimau Tuuina atu lau molimau i le moni o le toatolu o tagata o le Aiga Atua. Molimau atu i lo latou<br />

alolofa mo alii talavou taitoatasi, ma lo latou naunau ina ia maua e alii talavou uma le ola e<br />

faavavau. Faaali atu le matagofie o le a i ai pe a i ai uma le alofa o le tasi i le tasi e pei lava<br />

ona i ai i le Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso.<br />

Lui Ia tuuina atu le lui i alii talavou ina ia latou lagona le faatasi o le Tama oi le Lagi ao latou<br />

tatalo atu ia te Ia i le suafa o Iesu Keriso. Luiina i latou ia taumafai ia agavaa mo le<br />

mafutaga faifaipea ma le Agaga Paia.<br />

3


2<br />

O le Ata o le Faaolataga<br />

FAAMOEMOEGA O le a faateleina le malamalama o alii talavou taitoatasi i le ata o le faaolataga ua tuuina<br />

mai e le Tama oi le Lagi mo le mamalu ma le faaeaina o le tagata.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Iopu 38:7; Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:7;<br />

27:15–18; 138:12–14, 20–21, 27, 30; Mose 1:39, ma le Aperaamo 3:24–28.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo alii talavou taitoatasi<br />

i. Peni mo le makaina o mau<br />

3. Ia faia ni kopi mo alii talavou uma o le siata o le “Ata o le Faaolataga” mai i mea e<br />

tufatufaina atu o lo o i le faaiuga o le lesona.<br />

4. Faaalia le kaseti vitio “O le Fuafuaga a lo tatou Tama oi le Lagi (53031) pe afai e maua.<br />

MANATUA Masalo e manaomia le sili atu ma le vaiaso e tasi e tuuina atu ai lenei lesona.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA O le Fuafuaina e Taua Tele mo le Manuia<br />

Talanoaga • Afai ua e manao e fausia se fale, o le a se mea pito sili ona taua e te manaomia a o le i<br />

amataina le galuega? (O se ata tusia po o se fuafuaga o le faia o le galuega).<br />

• O le a se mea e mata e tupu pe a leai se ata tusia po o se fuafuaga?<br />

Faamatala e pei lava ona tatou manaomia se ata mo le fauina o se fale, e faapena foi le<br />

manaomia o se ata o o tatou olaga. O le i ai o se ata e matua taua tele e pei ona tuuina<br />

mai ai e le Tama oi le Lagi se ata faapitoa mo o tatou olaga a o le i faia le lalolagi.<br />

• O le a le igoa o le ata na tuuina mai e lo tatou Tama oi le Lagi i ai tatou? (O le ata o le<br />

faaolataga po o le ata o le laveaiina).<br />

Upu sii Faitauina le faamatalaga mai ia Peresitene Spencer W. Kimball:<br />

“A o le i faia lenei lalolagi sa faia e le Alii se ata tusia e pei lava o se isi lava tagata fai<br />

konekarate a o le i amataina se galuega. Na te tusia se ata, tusia mea e manaomia, ma<br />

tuuina atu. Sa ia faaali mai ma sa tatou faatasi ma Ia . . . O lena faatasiga ua i ai tatou<br />

uma lava” (The Teachings of Spencer W. Kimball ed. Edward L. Kimball [Aai o Sate Leki:<br />

Bookcraft, 1982], itulau 29).<br />

Pepae e tufatufaina<br />

atu<br />

4<br />

Elemene o le Ata o le Faaolataga<br />

Tufatufaina atu kopi o le “Ata o le Faaolataga” ma penitala i alii talavou uma. Faamatala o<br />

le ata tusia auiliili mo le fuafuaga a lo tatou Tama oi le Lagi atonu e foliga e pei lava o lenei.<br />

Ao faagasolo pea le talanoaga, ia tuu i alii talavou e aumaia igoa sao mo vaega eseese o<br />

le ata ma tusia a latou tali i tafatafa o le numera sao o lo o i le siata.<br />

O le faasologa lea o ki mo le siata.<br />

1. Muai olaga<br />

2. Fanau mai (veli)<br />

3. Olaga Faalelalolagi<br />

4. Maliu


5. Parataiso<br />

6. Falepuipui<br />

7. Toetu ma le Faamasinoga<br />

8. Mamalu Selesitila<br />

9. Mamalu Teresitila<br />

10. Mamalu Telesitila<br />

11. Atalii o le malaia<br />

Mau, talanoaga ma Ia faasino i le vaega tonu o le siata a o faasolo le talanoaga lenei.<br />

upu sii<br />

Ia tuuina atu i alii talavou e faitau ma maka le Iopu 38:7. Faailoa atu sa taua mai i lo tatou<br />

muai olaga sa tatou alalaga ai ma le fiafia ina ua tuuina mai e lo tatou Tama lenei ata.<br />

• Aisea e te manatu ai sa tatou fiafia?<br />

• O le a le isi o tatou laasaga? (O le fanau mai, ua aveesea ai lo tatou manatua o lo tatou<br />

muai olaga.)<br />

Faitau le saunoaga a Peresitene Spencer W. Kimball, ma tau atu i alii talavou e faalogologo<br />

mo le mafuaaga o lo tatou olaga faalelalolagi.<br />

“Sa tatou malamalama lelei ae tatou te le i oo mai i lenei vanu o loimata o le a i ai le<br />

faanoanoa, le lå fiafia, le galue malosi, toto, afu, ma loimata; ae i na mea uma, sa tatou<br />

tilotilo ifo ma iloa lenei lalolagi ua saunia mo i tatou, ma sa tatou faapea ane, Ioe, Tama,<br />

e ui lava i na mea uma, o lo o ou iloa atu faamanuiaga e tele e mafai ona oo mai ia te<br />

a◊u, . . . i le mauaina o le tino ua ou iloa ai o le a avea au o se tagata e pei o oe, ina ia<br />

mafai ona ou manumalo i aafiaga o le agasala ma faaatoatoa, ma ua ou naunau ou te alu<br />

i le lalolagi i se avanoa muamua lava. Ma o lea ua tatou o mai. E i ai le mafuaaga i le faia<br />

o lenei lalolagi ma le foafoaina o le tagata, ina ia mafai ona i ai se nofoaga e nofo ai, ma<br />

faaatoatoa o ia, ina ia mafai ona atoatoa ma . . . siitia o ia lava, ma le fesoasoani a lona<br />

Tama, ia avea ma se Atua” (The Teachings of Spencer W. Kimball, itulau 31).<br />

Mau ma talanoaga Faitau ma talanoaina Aperaamo 3:24–28<br />

• Aisea ua tatou o mai ai i le lalolagi? (Ina ia maua se tino faitino, talia sauniga e tatau ai,<br />

aoao, taumafai mo le atoatoa, tausia poloaiga, ma tofotofoina ma suesue.)<br />

• O le a le mea e tupu i le tagata pe a maliu? (O le tino faitino e tanumia i le palapala,<br />

ao le agaga e alu atu i le lalolagi o Agaga.)<br />

Tofi se alii talavou e faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:12–14.<br />

• O fea le agaga e alu i le parataiso pe a oti?<br />

Se alii talavou e faitau le MFF 138:20–22<br />

• O fea le agaga e alu i le falepuipui?<br />

• Pe e maua e agaga i le falepuipui se avanoa e maua ai le Talalelei?<br />

Mo le tali i lenei fesili, faitau le MFF 138:20, 27, ma le 30.<br />

• Pe a maua uma e tagata le avanoa e talia ai ma usiusitai i le talalelei, o le a le mea o<br />

le a tupu? ( O le a tatou toe tutu ma faamasinoina.)<br />

Upu sii Faitau le faamatalaga mai ia Peresitene Spencer W. Kimball, ma ia faalogo alii talavou ma<br />

sueina le uiga o le toe tutu ma le faamasinoga.<br />

“Pe a mavae sina taimi o le a i ai se toe tutu atoatoa, o lenei agaga ola male mausali,<br />

o le a toe foi mai i le lalolagi ina ia toe faatasia ma le tino toetu, ma tulai mai i le malosi<br />

o le atoatoa o le lalolagi, ma o le agaga faatasi ma le tino toetu ma le agaga e faavavau,<br />

o le a saunia mo le isi laasaga ma o agaga uma o le a o mai i luma o le faamasino sili ina<br />

ia maua galuega faaiu o le faavavau. O agaga uma sa fananau mai o le a faaolaina i le tino<br />

ma o mai i luma o lona faamasino mo le faamasinoina i le faamasinoga o lo o tusia i tusi e<br />

tusa ai ma a latou galuega o le olaga” (The Teachings of Spencer W. Kimball, itulau 46).<br />

5


• O le a le mea o le a tupu i le Toetu? (O le agaga ma le tino o le a faatasia, e le toe<br />

eseese lava.)<br />

• O le a le uiga o le Faamasinoga? (O le a maua lo tatou faaiuga mo le faavavau e tusa ai<br />

ma faamaumauga o a tatou galuega.)<br />

Lipoti o Mau a Vaega Mo le talanoaina o le tulaga o le olaga pe a uma le faamasinoga, ia vaevae alii talavou i ni<br />

vaega se fa. Tau atu i ai a latou mau o lo o lisiina i le pito i lalo o le siata o le “Ata o le<br />

Faaolataga” ma tuuina atu i vaega taitasi se tasi o seti e fa o mau. Ia faaavanoaina se taimi<br />

ia lava mo alii talavou e faitau ai mau ma saunia le lipoti manino tuu gutu e uiga i tulaga o i<br />

ai mamalu eseese. Ia tuuina atu lipoti a vaega i alii talavou i le faasologa lea: (1) o atalii o<br />

Seoli, (2) mamalu telesitila, (3) mamalu teresitila, ma (4) mamalu selesitila. Faamalosiau i<br />

alii talavou e maka mau taua.<br />

O le Ata o le Faaolataga e Mo Lo tatou Mamalu ma le Faaeaina<br />

Mau, upu sii ma • O le a le mafuaaga o le ata o le faaolataga?<br />

talanoaga<br />

Ia faitau e se alii talavou le Mose 1:39<br />

• O le a le uiga o le Tino Ola pea ma le Ola e Faavavau? (Tino Ola pea o le ola e le uma,<br />

e alualu pea, ae o le Ola e Faavavau o lona uiga o le avea lea e pei o le Tama oi le Lagi<br />

ma faatasi ma Ia e Faavavau.)<br />

Faamatala le saunoaga a Peresitene Spencer W. Kimball. Ao faalogo alii talavou, ia<br />

manatunatu taitoatasi le tagata lava ia i lona agavaa.<br />

“O lo o ia te oe le malosi tele o le mafaufau ma le agavaa e fuafua ma faatulaga ma alofa.<br />

O nei uma malosiaga sa tuuina atu ia te oe, sa tuuina atu ma le faamoemoe e i ai se aso<br />

e mafai ona avea ai oe e pei o lou Tama oi le Lagi. O lo o i ai pea lena avanoa e mafai ai,<br />

ae a e le mauaina lena mea, o lou lava faatamala.<br />

“E mafai ona avea oe o le tupu tamaitai o Holani, o le sa o Rusia, po o le emupera o<br />

Iapani. E mafai ona avea oe ma soo se isi lava tagata tautaua i lenei lalolagi, ae o se mea<br />

faatauvaa lea pe a faatusatusa lea i le tulaga e mafai ona e i ai i le Ekalesia. O outou uma<br />

taitoatasi e mafai ona avea ma se . . . tupu e le mafai ona aveeseina lona pule pe a maliu.<br />

O outou uma taitoatasi! E le na o le au popoto o outou, ae o outou uma taitoatasi e mafai<br />

ona avea ma se tupu tamaitai po o se tupu ma i ai ni perenise ma ni purinisese mo oe<br />

lava. Ae faalagolago lava i mea e mafai ona e faia.<br />

“Pe a mafai ona e manatu i se tasi o fiafiaga sili ua e maua i lenei olaga, ona e mafaufau lea<br />

i le isi olaga o se fuafuaga o lenei olaga ma le tele o mea faamoemoeina o le a faateleina,<br />

faalauteleina, ma e sili foi ona moomia. O nei mea uma o se sootaga o o tatou olaga iinei<br />

e maua ai e oe le faatulagaina ma le fiafia, le ola ma le olioli. O lea afai e uma le ola, o le a<br />

tatou foi i se tulaga e mulimuli i lo tatou olaga sa tatou ola ai, ae o le a leai se faaitiitia, tele<br />

le olioli, ma faateleina le fiafia” (The Teachings of Spencer W. Kimball, itulau 52).<br />

Mau ma talanoaga Faitau ma talanoaina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:7<br />

• O le a se mea tatou te faia e maua ai le ola e faavavau?<br />

• O a nisi o mea ua poloaiina i tatou e faia?<br />

Faitau ma talanoaina MFF 27:15–18<br />

• O le a se mea tatou te faia e usitai ai i tulafono ma tetee i faaosoosoga?<br />

• O a ni faamanuiaga o lo o tatou maua pe a tatou tausia tulafono? (Faamamafa le<br />

finagalo o le Alii e faamanuiaina i tatou i le taimi nei e faapea foi i le faavavau.)<br />

Faaiuga<br />

Molimau ma lui Tuuina atu le molimau i le faamoemoe o le ata o le faaolataga ma faamanuiaga o le<br />

faaeaina. Luiina alii talavou taitoatasi e ola ina ia agavaa mo le maua o mea uma o lo o i<br />

le Tama oi le Lagi ma avea e pei o Ia.<br />

6


O le Ata o le Faaolataga<br />

8<br />

9<br />

10<br />

11<br />

1<br />

3<br />

5<br />

6<br />

7<br />

Mamalu Selesitila<br />

1 Koronito 15:40–41, MFF 76:50–70, 92–96;<br />

88:25–26; 131:1–2<br />

Mamalu Teresitila<br />

1 Koronito 15:40–41, MFF 76:71–80, 91, 97<br />

Mamalu Telesitila<br />

1 Koronito 15:40–41, MFF 76:81–89, 98–106,<br />

109–112<br />

Atalii o Seoli<br />

MFF 76:30–49<br />

2<br />

4<br />

<strong>Lesona</strong> 2<br />

7


3<br />

O Alo o le Atua Soifua<br />

FAAMOEMOEGA O le a tele atu le malamalama o alii talavou taitoatasi i le Tama oi le Lagi ma ona uiga ma o<br />

le a mananao ina ia avea atili e pei o Ia.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Teuterenome 32:4; Salamo 103:6–8, Ioane 17:3;<br />

Galuega 10:34–35; 17:24, 26, 28–30; Roma 8:16–17; Eperu 1:10–12; 12:9; 1 Ioane 4:8,<br />

16; 2 Nifae 9:20; Alema 26:35; 3 Nifae 12:48; Eteru 3:11–12; ma le MFF 35:1<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Ata 1, O se alii e foliga mai o se tama<br />

i. Peni mo le makaina o mau.<br />

IA MANATUA Aua le taumafai e faatopetopeina mataupu o i lenei lesona. Suesue ma le loloto i mau ae<br />

le na o le vaai i ai faavavevave. Faaaoga ni periota se lua o le vasega pe a manaomia.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faaaloalo i le Tama oi le Lagi<br />

Talanoaina o le ata Faaali le ata 1, O se alii e foliga o se Tama. Talanoa e uiga i lo tatou tulaga naunau e<br />

faaaloalo ma faamamalu i o tatou tama.<br />

• Aisea e taua ai le faaaloalo i o tatou tama?<br />

Mau, upu sii, ma<br />

talanoaga<br />

Talanoaina o mau i le<br />

laupapa<br />

8<br />

Ia faitau e se alii talavou le Eperu 12:9 a o makaina e isi lenei mau. Faailoa atu o le<br />

manaomia e faaaloalo i o tatou tama faaletino o se mea noa lea e faatusatusa i le manaomia<br />

e faaaloalo i lo tatou Tama oi le Lagi. I le tapuai atu ia te Ia i le ala tatau ma le faaaogaina o<br />

le faatuatua ia te Ia, e tatau ona tatou malamalama po o ai Ia ma pe faapefea foi o Ia.<br />

Ia faitauina le saunoaga lea mai ia Perofeta Iosefa Samita:<br />

“E aunoa ma le manatu i le i ai o tulaga taua faaleAtua, o e le mafai ona i ai i mafaufau o<br />

tagata se malosi e faaaoga ai le faatuatua ia te Ia ina ia taofi mau i le ola e faavavau”<br />

(Lauga i le Faatuatua 4:2).<br />

• Aisea e taua ai ia i tatou le malamalama pe faapefea le Tama oi le Lagi?<br />

Ia faamamafa atu le tulaga a aunoa ma lea malamalama o le a le mafai ona i ai se<br />

talitonuga i le Tama oi le Lagi. Faitau ma talanoaina le Ioane 17:3 ma alii talavou, ma<br />

fesoasoani ia i latou ina ia latou iloa le taua o le iloa o le Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso.<br />

Fautua ia makaina lenei fuaiupu.<br />

O Uiga ma Aga a le Tama oi le Lagi<br />

Faamatala uiga nei o le Tama oi le Lagi. Ia tuuina atu i ni alii talavou e faitauina vaega o<br />

mau o lo o i ai faatasi ma se uiga. Ia silafia o nisi o mau e faatatau ia Iesu Keriso, ae o<br />

le uiga o lo o faamatalaina o lo o i ai foi i le Tama oi le Lagi. I luga o le laupapa, tusia na<br />

o le vaega o lo o faamamafaina o fuaiupu taitasi.<br />

Ao talanoaina uiga, fesili i alii talavou pe mafai faapefea ona malosi latou faatuatua e ala i<br />

le iloa e uiga i le Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso. Ia tusia le aotelega o manatu o alii talavou<br />

i luga o le laupapa pe afai e lava se avanoa.


O Uiga o le Tama oi le Lagi<br />

1. O Ia o le Atua i le amataga ma le faaiuga o le foafoaina o le lalolagi (tagai i le Eperu<br />

1:10–12).<br />

<strong>Tusi</strong>a le upu Atamai i mea uma (omniscient) i luga o le laupapa, ma faamalamalama o le<br />

Tama oi le Lagi na te silafiaina mea uma. O le uiga o le upu Omni o mea uma, a o le upu<br />

scient o le Atamai.<br />

Ia faitau e se alii talavou le 2 Nifae 9:20<br />

Faamalamalama o le Tama oi le Lagi na te silafiaina mea uma. O le malamalama i lea mea<br />

e mafai ai ona faafaigofieina ia i tatou le tuuina atu o lo tatou faatuatuaga atoatoa ma le<br />

talitonuga ia te Ia.<br />

2. O Ia e alofa mutimutivale, alofa fua, e telegese le toasa, e faapalepale ma e tumu i le<br />

lelei. (Tagai i le Salamo 103:6–8).<br />

O ia e lotoalofa, malamalama, ma onosai i a tatou agasala ma o tatou vaivaiga. E tuuina<br />

mai e Ia le faamoemoe e mafai ona tatou salamo ma faamagaloina ma avea e pei o Ia.<br />

3. E le suia o Ia, o lona ala o le taamilosaga e faavavau e tasi (tagai i le MFF 35:1).<br />

E mafai ona tatou talitonu ma le atoatoa ia te Ia. E le suia lava o Ia. E tumau pea lava Ia.<br />

4. O Ia o le Atua o le faamaoni ma e le mafai ona pepelo (tagai i le Eteru 3:11–12).<br />

O le mea lava e saunoa i ai e taunuu. E mafai ona tatou tuuina atu ma le atoatoa lo tatou<br />

faatuatuaga i lana upu.<br />

5. O Ia na te le faailogaina se tagata (tagai ile Galuega 10:34–35). E alofa o Ia i ai tatou ma<br />

na te le faatusaina le tasi e sili atu i le isi.<br />

6. O le Atua o le alofa (tagai i le Ioane 4:8, 16).<br />

E alofa o Ia ia i tatou ma e manao e faia le mea sili ona lelei mo i tatou. O mea uma na te<br />

faia e mo lo tatou lelei.<br />

7. E ia te Ia le malosi uma (tagai i le Alema 26:35).<br />

<strong>Tusi</strong>a le upu Malosi Uma Lava i luga o le laupapa, ma faamalamalama o lona uiga o le<br />

malosi silisili uma. Faamalamalama o Ia e mafai ona faataunuuina ana folafolaga uma.<br />

O lo o ia te Ia le malosi e sili atu i lo o Satani po o se isi lava malosi.<br />

8. O Ia e atoatoa lona faamaoni (tagai i le Teuterenome 32:4)<br />

O Ia e atoatoa le tonu, ma o le a sao lo tatou taui pe a faamaoni ma lo tatou faasalaga pe<br />

a le faamaoni.<br />

O la tatou faiã ma lo tatou Tama oi le Lagi<br />

Mau ma talanoaga Ia faitau e se alii talavou le Galuega 17:24, 26, 28–30.<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama o i tatou o fanau moni a le Atua. Faamalamalama<br />

e pei lava ona ola ae fanau ma foliga i o latou matua, ua faapena ona tatou foliga i le<br />

Atua ma e foliga foi o Ia e pei o i tatou. O i tatou o lana fanau, ma e i ai le agavaa tatou<br />

te pei ai o Ia.<br />

Upu sii Tuuina atu le saunoaga lenei mai ia Elder George Q. Cannon:<br />

“Sa tupuga mai i le Tama. O i tatou o lana fanau. O lo o ia i tatou ona uiga. E moni e le o<br />

atinaeina, ae o lo o ia te i tatou; ma e naunau o Ia e taitaiina atu i tatou seia o tatou pei o<br />

Ia. O le autu lea o le Talalelei” (Gospel Truth, sel. Jerreld L. Newquist, 2 vols. [Aai o Sate<br />

Leki, Deseret Book Co., 1957–74], 1:131).<br />

Mau, upu sii ma O le Aposetolo o Paulo sa aoao mai o i tatou o fanau a le Atua. Ia faitau e se alii talavou le<br />

talanoaga<br />

Roma 8:16–17.<br />

• O le a le uiga o le suli? (O se tasi na te mauaina, pe aia i le mauaina o se fanua, tulaga,<br />

suafa, po o se tiute.)<br />

9


Ia faamamafa atu talu ai e mafai ona avea i tatou ma suli o le Atua, ma suli faatasi ma<br />

Keriso, o lo o ia i tatou le avanoa e avea ai e pei o i laua. O i tatou taitoatasi ua mauaina ni<br />

tulaga faale-Atua mai i lo tatou Tama oi le Lagi. Ma i le avea ai ma e e umia le Perisitua ua i<br />

ai le feagaiga e faalauteleina ai le atinaeina o ia tulaga.<br />

Tuuina atu le saunoaga lenei a Peresitene Polika Iaga:<br />

“Ou te manao e tauina atu ia te outou . . . ua outou matua masani lelei ma le Atua lo tatou<br />

Tama oi le Lagi . . . ua outou matua masani lelei ma Ia aua foi ua leai se agaga o outou e<br />

le i soifua ma Ia i lona afioaga ma mau ma Ia i lea tausaga i lea tausaga . . .<br />

“O i tatou o atalii ma afafine o tagata selesitila ma o tupuaga o le Silisili Ese o lo o i ai i<br />

totonu ia i tatou (Discourses of Brigham Young, sel. Joh A Widtsoe (Salt Lake City: Deseret<br />

Book Co., 1954], p. 50)<br />

Ia faitau e se alii talavou le 3 Nifae 12:48.<br />

• O le a le mea o lo o tauina mai i lenei fuaiupu e uiga i lo tatou tulaga agavaa?<br />

Talanoaga i le laupapa • O le a se mea e mafai ona e faia e atinae ai lou tulaga agavaa ma avea ai e pei o le<br />

Tama oi le Lagi? <strong>Tusi</strong>a tali a alii talavou i luga o le laupapa.<br />

Faaiuga<br />

Upu sii ma le molimau Faitau le saunoaga lea mai ia Elder Robert L. Simpson:<br />

“O ai le tagata, ua e manatu mai ai ia te ia? (Salamo 8:4). O le tama alofa i le Lagi, e manatu<br />

mo le soifua lelei o lona atalii e mafai ona tali mai; Aisea, o oe o lou atalii . . . ou te alofa tele<br />

ia te oe. Ou te faatali atu ma le faaeteete i aso uma, ma le faamoemoe ou te faalogo atu ia<br />

te oe. Ou te manao lava i se aso e te foi mai ai i le nofoaga e tatau ona e i ai” (Lipoti o le<br />

Konafesi, Ape. 1970, itulau 89; po o le Improvement Era, Iuni 1970, itulau 83).<br />

Tuuina atu le molimau talu ai o le Tama oi le Lagi e alofa ia i tatou ma o Ia o lo tatou Tama,<br />

ua tatou mauaina ona uiga, ma e manao ina ia tatou atinae ia uiga i le atoatoa e ala i le<br />

malosi o le agaga.<br />

Lui Ia tuuina atu le lui a alii talavou ina ia latou manatua pe a latou tatalo o lo o latou talanoa i<br />

lo latou Tama moni i le Lagi. Luiina i latou ia tootutuli i le mea lilo ma tatalo i taeao uma ma<br />

afiafi o le vaiaso a sau. Ia lipotiina mai o latou lagona i le Aso Sa a sau.<br />

10


O lo o Ia te Au le Agavaa ma<br />

4<br />

le Saolotoga e Filifili Ai<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitoatasi o ia o se atalii faaleagaga o le Atua, o lo o<br />

faaaogaina ma le poto lona saolotoga ma ua malie i lona tiute i le muai olaga, ma sa uluai<br />

faauuina o ia i le perisitua.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Kenese 1:26–27, Malaki 2:10; Mataio 11:28–30; Galuega<br />

17:28–29; Faaaliga 12:7–9; 2 Nifae 2:25–30; Alema 13:3; 30; 41:10; Helamana 14:30–31;<br />

Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:36–38; 93:2, 30–31; Mose 4:1–3; ma le Aperaamo<br />

3:22–23.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau<br />

3. Faaali le “O Le Sailiga a le Tagata Mo le Fiafia,” o lo o i le kaseti vitio o le O Mai Ia Te Au<br />

(53146) pe afai e maua.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Filifiliga Saoloto—O le Saolotoga e Filifili Ai<br />

Laupapa ma le<br />

talanoaina o upu sii<br />

<strong>Tusi</strong>a i luga o le laupapa le upu Filifiliga Saoloto o le. Fesili i alii talavou e tuuina mai ni upu<br />

e faauma ai le fuaiupu.<br />

Pe a uma se talanoaga puupuu, tau atu i alii talavou na faauigaina e Elder Bruce R. McConkie<br />

le Filifiliga Saoloto e ala lea i lona tauina mai o ni mea taua se lua e uiga i lea mataupu. Faauma<br />

le fuaiupu o lo o i luga o le laupapa i le tusiaina o agavaa ma saolotoga e filifili ai le lelei po o le<br />

leaga (tagai i le Mormon Doctrine, 2nd ed. [Salt Lake City: Bookcraft, 1966], p. 26).<br />

• O a mea e lua o le Filifiliga Saoloto o lo o taua mai e Elder Bruce McConkie? (O le<br />

agavaa e filifili ai ma le saolotoga e filifili ai).<br />

Vaseina le upu agavaa ma le saolotoga i luga o le laupapa.<br />

• O le a le uiga o le upu Agavaa? (O le agavaa o lona uiga e gafatia. A gafatia e tatau ona<br />

lava lo tatou malosi ma le atamai e faia ai se mea.)<br />

Mau ma le talanoaga Ia faitau e se alii talavou le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:2. Faamalamalama o le<br />

agavaa e filifili ai e aofia ai sina atamai i mea faafeagai—lelei ma le leaga, po o le sao ma<br />

le sese. E soo se tasi lava e sau i lenei lalolagi ua tuuina i ai le Malamalama o Keriso e<br />

mafai ai e ia ona faavasega le lelei mai le leaga. Faamalamalama o le agavaa e filifili ai<br />

le lelei ma le leaga e mafai ona faateleina i le atamai tele i tulafono a le Tama oi le Lagi.<br />

• I le uiga o le Filifiliga Saoloto o lo o taua e Elder McConkie, o le a le uiga o le upu<br />

Saolotoga? (Saolotoga o le mafai lea ona faia o filifiliga e aunoa ma le faamalosia po o<br />

le faatauanauina.)<br />

<strong>Tusi</strong>a le Helamana 14:30–31 i luga o le laupapa. Ia sueina e alii talavou lea fuaitau, maka,<br />

ma mulimuli i ai ao e faitauina leotele le mau. Ia faamamafa atu le manatu o le agavaa e<br />

filifili ai e i ai le atamai ma o le Atua ua tuuina mai le saolotoga e filifili ai.<br />

O le Filifiliga Saoloto o se Vaega Taua o le Ata o le Faaolataga<br />

Mau ma talanoaga Faitau e se alii talavou le Mose 4:1–3. Fautuaina ia alii talavou e makaina lenei mau pe afai<br />

e le i faia. Fesoasoani ia i latou ia malamalama o (1) le mea moni o Satani sa tuuina atu se<br />

manatu e teena le fuafuaga a le Tama ma (2) o se ki taua o le fuafuaga a le Atua o le<br />

solotoga e filifili ai.<br />

11


• Aisea e te manatu ai sa i ai se feeseeseaiga po o se taua sa faia e uiga i lenei mataupu<br />

o le Filifiliga Saoloto? (O Satani sa manao e pule i tagata ma maua le viiga ma le mamalu<br />

mo ia. O le Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso e finagalo mo i tatou ia tatou saoloto e filifili aua<br />

a leai se filifiliga, o le a le maua le amiotonu sao ma le fiafia.)<br />

Faamalamalama o lo o manao pea Satani na te pulea le tele o fanau a le Tama oi le Lagi e<br />

mafai ona ia maua; o lea, o le taua sa amataina i le muai olaga o lo o faia pea. O le tulaga<br />

o le taua ua siitia mai i le lalolagi.<br />

Mau Faitau e alii talavou ma maka le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:31–33. Ia faamamafa atu<br />

o le Filifiliga Saoloto sa tuuina mai i ai tatou i lo tatou muai olaga, o se vaega taua o le ata<br />

o le faaolataga ma o le a leai se taua o lo tatou i ai e aunoa ma lea mea.<br />

O Mau ma talanoaga i<br />

le laupapa<br />

O Le A ia i Tatou Lava le Tiutetauave Mo Mea e Mulimuli Mai ia Tatou Amioga<br />

<strong>Tusi</strong>a le 2 Nifae 2:25–30 i luga o le laupapa. Ia faitau e alii talavou nei fuaiupu ma le filemu<br />

ma maka ia upu taua.<br />

• O le a le mea o lo o tauina mai e Nifae ia i tatou e uiga i le tulaga autu o a tatou filifiliga?<br />

(O le a tatou selesele i le fiafia, saoloto, ma le ola; po o le faanoanoa, saisaitia, ma le oti,<br />

e faalagolago lava i a tatou filifiliga.)<br />

<strong>Tusi</strong>a le Saolotoga ma le Ola e Faavavau ma le Saisaitia ma le Oti luga o le laupapa. Fesili<br />

atu i alii talavou po o fea o nei mea e mananao ai. Ao latou mafaufau i ai, tusia ni faailoga<br />

fesili ma ni a° i luga o le laupapa e pei ona faailoa atu:<br />

Saolotoga ma le ola e Faavavau Saisaitia ma le Oti<br />

Faamalamalama o le toatele o tagata i nei aso e talitonu e leai se taui mo le leaga aua<br />

e leai se leaga. Afai e mafai e Satani ona faatalitonuina tagata e leai se mea e taua o se<br />

leaga po o le Tama oi le Lagi e le o soifua o le a latou manatu e leai se mafuaaga e tatau<br />

ai ona mama ma amiotonu.<br />

Mau ma talanoaga Fesili pe i ai se tasi o alii talavou e silafia po o ai Korihoa. Tuu atu le avanoa e faamatala<br />

mai mea o lo o latou manatua e uiga ia te ia. Fesoasoani ia i latou pe a manaomia. (Tagai<br />

i le Alema 30.) Afai latou te le manatua le faaiuga o ana gaoioiga tetee ia Keriso, ona faitau<br />

lea e alii talavou o le Alema 30:59–60.<br />

Ia mautinoa e faailoa atu sa aoao atu e Korihoa e leai se leaga ma o lea e leai ai se taui<br />

mo le faia o mea sese.<br />

• O le a se taui e maua e i latou ua faaseseina i latou lava ma teena le i ai o le lelei ma le<br />

leaga? (O i latou ia o le a matua tuulafoaiina e Satani ma le inoino.)<br />

Faamalamalama o se tasi talitonuga taatele i le lalolagi e faapea o tagata ua ta◊usalaina fua<br />

i mea na tutupu e le mafai ona latou taofia ma o lea e le tatau ai ona tuuaiina i latou i mea<br />

latou te faia i lenei olaga. Ia faamamafa atu e ui ina tele ni tulaga e foliga e le oo i ai lo<br />

tatou malosi, e mafai lava ona tatou filifili pe faapefea ona tatou tali atu i ia tulaga. E i ai<br />

taimi e faigofie ai ona tuuaiina a tatou uo, sosaiete, po o Satani foi mo a tatou mea sese.<br />

Tala Faamatala le tala lenei:<br />

O Roni sa popole ao ia faatalitali mo le faaiuga mai le faamasino. O Roni sa aafia i le tele o<br />

faafitauli. Sa molia foi o ia muamua i luma o lenei lava faamasino ae sa maua lava e ia se<br />

12


<strong>Lesona</strong> 4<br />

faasalaga mama. Ao le taimi la lenei ua umi ai se taimi o le faamasino ma sa i ai se vaaiga<br />

ese i ona foliga.<br />

Ua iloa foi e Roni o le taimi lenei o le a i ai se faasalaga mamafa atu i lo o le mea sa<br />

masani ai.<br />

Mo sina taimi sa tuuina atu ai e le faamasino se tautalaga ia te ia e uiga i le leaga o lana<br />

filifiliga sa faia ua oo ai o ia i faafitauli ma tuuina atu se faasalaga ua manatu Roni ua<br />

matuia.<br />

“E le fetaui” o mafaufauga ia o Roni,” Ua tele ni mea o lo o ou taumafai i ai i lou olaga.<br />

E leai se fiafia i lo◊u olaga faaleaiga. E le malamalama o◊u faiaoga ia te au. Ua le fiafia au<br />

uo e pei ona masani ai. Ua faigata le olaga mo au. Ua faigata taimi. Pe aisea e le<br />

malamalama ai le faamasino?”<br />

Talanoaga E ui ina faigata ona faamasino se tasi, faaaoga fesili ia ina ia faagaoioi ai se talanoaga.<br />

• E mafai ona tuuaia tulaga o lo o tutupu ma mafuaaga o faafitauli o Roni?<br />

• Pe ua leiloa ea le filifiliga saoloto a Roni?<br />

• E faapefea ona tatou tali atu i faafitauli?<br />

• E faapefea ona faaaoga lo tatou filifiliga saoloto e fiafia ai e tusa lava pe oo mai tulaga<br />

faigata?<br />

Upu sii ma talanoaga Ia faamamafa atu o lo o tatou saoloto e faia le mea e tatau ona faia tusa lava po o le a le<br />

tulaga. E i ai taimi tatou te talitonu ai o o tatou tulaga o se ◊alofaga mo faaiuga sese. E i ai<br />

taimi tatou te mananao ai e tuuaia le Tama oi le Lagi, Satani, po o isi foi mo a tatou mea<br />

sese.<br />

Faamalamalama o Iosefa Samita sa saunoa mai afai o le a faamalosia i tatou e le Tama oi<br />

le Lagi po o Satani e faia le lelei po o le leaga ua leai sa tatou Filifiliga Saoloto. Faitau le<br />

lauga lenei sa tuuina mai e Iosefa Samita i le aso 16 Me 1841:<br />

“Sa ia amataina lana maitau i le faapea mai o le agalelei o lo tatou Tama oi le Lagi o lo o<br />

valaau mai ai mo lo tatou agaga faafetai. I lana maitau, o Satani e masani lava ona tuuaiina<br />

mo mea leaga tatou te faia, ae afai o ia o le mafuaaga o o tatou vaivaiga uma, e le mafai<br />

ona faasalaina le tagata. O le tevolo e le mafai ona ia faamalosia le tagata e faia le leaga,<br />

o mea uma e faia i le faitalia. O i latou e teena le Agaga o le Atua, o le a avanoa e taitaiina i<br />

faaosoosoga, ma o le fesootaiga ma le lagi o le a aveeseina mai ia i latou ua mumusu e<br />

faia i latou ma tagata o le mamalu silisili. O le Atua na te le tuuina mai ni mea faamalosi,<br />

ma e le mafai foi e le tevolo” (Talafaasolopito o le Ekalesia, 4:358).<br />

• “Aisea e le mafai ai e Satani ona uunaia i tatou e faia mea tatou te le mananao e fai?<br />

• Aisea e le faamalosia ai e le Tama oi le Lagi i tatou e faia mea tatou te le mananao e fai?<br />

Ia faamamafa atu e le mafai e Satani ma e le faamalosia foi e le Atua i tatou e faia se mea.<br />

Faamanatu i alii talavou e tatau ona tatou manatua pea o lo tatou suega i le olaga o le filifili<br />

lea o le lelei i luga o le leaga e tusa lava po o le a le tulaga. Ma o le mea moni lava, e tatau<br />

ona sailia pea le lelei.<br />

O le Au Faatuatua sa Muai Faauuina Ina ia Mauaina le Perisitua.<br />

Mau ma le upu sii I se faaaliga, sa vaaia ai e Aperaamo le tele o agaga ao latou i ai pea i le tulaga muamua<br />

o le olaga. Faitau e se alii talavou le Aperaamo 22–23.<br />

• O le a le uiga o Aperaamo na filifilia a o le i fanau mai? (Sa muai faauuina, pe tofia, e faia<br />

se misiona i luga o le fogaeleele, aua ua silafia e le Alii o lo o i ai ia Aperaamo le agavaa e<br />

faataunuu ai.)<br />

• O le a se isi mea tatou te aoaoina mai i nei fuaiupu? (O le tele o isi agaga ua muai<br />

faauuina e avea ma perofeta ma taitai faaleagaga).<br />

• O le a le faia i le va o le Filifiliga Saoloto ma le Muai Faauuina?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama afai o se tagata ua muai faauuina i se matafaioi<br />

faapitoa ua tuuina i ai le avanoa e auauna ai i le Atua e ala i le ola ai i tu ma aga ua silafia<br />

13


e le Alii e mafai ona ia gafatia. O le tagata lava o le a i ai pea lana filifiliga saoloto ma e<br />

saoloto e filifili pe o le a ia faatuatua ma faataunuu lona muai faauuina.<br />

Mau ma talanoaga Faitau e se alii talavou le Alema 13:3<br />

• O ai e mauaina le Perisitua i luga o le fogaeleele?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama o le faauuga i le Perisitua i luga o le fogaeleele e<br />

ala mai ia i latou ua valaauina ma saunia mai i le muai olaga (muai faauuina e tusa ma le<br />

muai malamalama o le Atua). O le mauaina o le perisitua i luga o le fogaeleele e maua mai<br />

ona o lo tatou faatuatua ma le ola mama.<br />

Molimau Molimau o le Tama oi le Lagi sa ia silafia taitoatasi i latou uma e umia le Perisitua Arona mo<br />

se taimi umi lava. O alii talavou taitoatasi uma ua filifilia e le Tama oi le Lagi e fesoasoani<br />

ia te Ia i lana galuega. O lea tulaga e aofia ai le faia o se misiona ma le tele lava o isi<br />

valaauga o le Perisitua, o se vaega taua o le avea lea ma tama ma se peteriaka i totonu<br />

o le aiga.<br />

Upu sii Faitau ma talanoaina le saunoaga lea mai le Perofeta o Iosefa Samita:<br />

“O alii uma o lo o i ai se valaauga e avea ma faifeau i tagata o le lalolagi ua faauuina i lena<br />

lava valaauga i le fono aoao i le lagi a o le i faia lenei lalolagi. Ou te manatu sa faauuina au<br />

i lenei lava tofiga i lena Fono Aoao” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel, Joseph<br />

Fielding Smith [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1938], p. 365).<br />

Faaiuga<br />

Lui ma le molimau Ia tuuina atu le lui i alii talavou e faataunuuina lo latou muai faauuina e ala i le tumau i le<br />

faatuatua i o latou valaauga faaperisitua ma le saunia mo le Perisitua Mekisateko ma isi<br />

tiutetauave.<br />

Ia tautino atu o alii talavou e le o ni alii talavou faatauvaa ae o atalii o le Atua na muai<br />

faauuina e tauaveina le perisitua i luga o le fogaeleele. Faamalamalama e le faapea o lona<br />

uiga ua manatu le Tama oi le Lagi ua sili atu i latou i lo isi ana fanau ae ua ia faalagolago ia<br />

te i latou ia avea ma taitai ma fesoasoani ia te Ia e faasaoina isi ana fanau. Ua filifilia i latou<br />

e taitaia i le amiotonu ma tauaveina le faalauteleina o le Talalelei. O se mea matuia pe afai<br />

o le a latou faatagaina se mea e taofia ai le faataunuuina o a latou matafaioi na muai<br />

faauuina ai.<br />

Upu sii Sa faatusatusaina e Elder Vugh J. Featherstone o tatou olaga i se tuuga. Faitau le<br />

faamatalaga lea:<br />

“O le tagata tamoe averesi e tamoe seiloga ua uma le manava o lo o ia te ia. Ae o le<br />

siamupini o lo o i ai le malosi uamea e mafai ai ona ia faaauau. Mo se malologa, e aioi le<br />

tagata tamoe averesi pe a faaletonu ona maso, ao le siamupini e tamoe i luga o vae ua<br />

vaivai, o lona lototele o lo o uunaia o ia e alu pea. O le tagata averesi e fiafia pe a ia faia le<br />

mea sili ina ia sikoa, ao le siamupini na te faia le mea sili, ma ia toe faia se isi mea e sili atu<br />

laititi.” (“The Champion,” quoted in A Generation of Excellence [Salt Lake City: Bookcraft,<br />

1975], p. 52).<br />

Lui Ia tuuina atu le lui i alii talavou ina ia latou o i latou e totoa ma ua filifilia a o le i o mai i le<br />

fogaeleele. Luiina i latou ia faamautuina lo latou totoa ao i ai iinei faatasi ma le faatumauina<br />

o o latou mafaufau e saili le Agaga ma aua nei i ai se mea e faalavelave i le ausia o lo<br />

tatou taunuuga faamoemoeina.<br />

14


“Pe faapefea ona e Pau<br />

5<br />

mai le Lagi, Oe Lusifelo!”<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou o lo o i ai Satani ma latou iloa le ala na te faasese ai tagata.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Isaia 14:12–16; Mataio 4:1–11 (Tagai foi i le Faaliliuina<br />

e Iosefa Samita, Mataio 4:1, 5–6, 8–9); 1 Korinito 10:13; Iakopo 4:7; Faaaliga 12:4, 7–9;<br />

2 Nifae 28:15–16, 20–22; Helamana 14:30; 3 Nifae 18:15; Moronae 7:16–17; ma le<br />

Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:25–27.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA O ai Satani?<br />

Upu sii ma talanoaga • O le a se mea e te iloa e uiga ia Satani?<br />

Faamalamalama e i ai ni mea e tatau ona tatou iloa e uiga ia Satani ma masalo foi e tele<br />

foi nisi mea e le tatau ona tatou iloa. E ui ina aoga lo tatou malamalama po o ai Satani ma<br />

pe aisea e avea ai o ia ma faatuiese, ae i ai foi ni faafitauli e ono tutupu pe a mafaufau ma<br />

talanoa soo e uiga ia Satani.<br />

Faitau le fautuaga ua tuuina mai e Elder Francis M. Gibbons, ona faaauau lea o le lesona:<br />

“O le a se lelei e sili i lo tatou mulimuli i fautuaga a le Faaola, i le tautala ma le agalelei ma<br />

le alofa, ma faatuina i o tatou aiga ni lagi mai i faafitauli o le lalolagi, o lo o alia◊e pea i luga<br />

mai i o tatou fili masani. O le a foi se mea e sili i le faamalosia ma tulimatai i le lelei i lo mea<br />

leaga ina ia atinae ma puipuia ai taitasi, ma faaitiitia le avanoa mo le oo mai o amioga faa-<br />

Satani i o tatou olaga” (Ensign, Novema 1991, p. 79).<br />

O Peresitene Spencer W. Kimball na tuuina mai le faamatalaga lenei o Satani:<br />

“O Satani o se mea patino, o se agaga tumaoti o se tagata, ae leai se tino faitino. O lona<br />

naunauga ia fusia i tatou ia te ia i le amioleaga nai lo le amiotonu o lo o i le Tama ua tosina<br />

atu ai i tatou i lona lava malo e faavavau . . .<br />

“O ia foi e poto ma aoaoina. I le afe o tausaga o le atamai o lo o ia te ia ua ia matuai lelei<br />

ai lava ma faateleina lona naunauga.” (O le Vavega o le Faamagalo Atu [Salt Lake City:<br />

Bookcraft, 1969], p. 21).<br />

Mau ma talanoaga Ia faitau e se alii talavou le Isaia 14:12–16 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:25–27.<br />

E mafai ona makaina e alii talavou nei fuaiupu.<br />

• O ai Satani a o lei pau?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama o Satani o se atalii faaleagaga o le Tama oi le Lagi<br />

na fanau i le taeao o le muai olaga. Na ia filifilia le leaga i le amataga (tagai MFF 93:25) ma<br />

mauaina se malosi tele ma se uiga tau faaosooso. O lo o taua e tusitusiga paia o se “agelu<br />

a le Atua sa i ai se pule i le afioga o le Atua” (MFF 76:25). O lona tetee ma le pau o se mea<br />

matautia ma le atoatoa ua faapea ona leai ai se faamoemoe mo se isi lava vaega o le<br />

faaolataga, ua mafua ai ona tutulu le lagi ia te ia (tagai MFF 76:26).<br />

• O le a le mafuaaga o le pau o Lusifelo?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama o Satani ua aafia ona o ia lava ma le agasala ona o<br />

le mimita sese. Sa ia naunau e “faaeaina (lona) afioga e sili atu i fetu a le Atua.” ma “aveina<br />

atu e sili i luga o ao” (Isaia 14:13–14). O ia ua faamalosia e le mataua ma le naunau i le<br />

malosi ma manao e pei o le Silisiliese. Ina ua teena o ia i ia mea uma ona ua ia sailia ma<br />

le le amiotonu, ona ia tetee lea ma le iloa e avea ai o ia o le tama o pepelo uma.<br />

15


• Aisea e avea ai Satani o se fili i le Au Perisitua Arona uma, ma aisea foi e manao ai o ia<br />

e faapologaina i tatou i le agasala?<br />

Aoaoga a le fautua Faamalosia o Satani e le fiafia i le amiotonu. O ia ma ana agelu, o e ua leai so latou<br />

lava faaolataga, e mananao e avea tagata uma ma tagata leaga e pei o i latou (tagai<br />

2 Nifae 2:18, 27). O i latou e le lagonaina ni lagona sao e pei o le alofa, agalelei, mama,<br />

faamaoni, loto maualalo, loto toa, ma le faamoemoe. Ae peitai o Satani e manao i ai tatou<br />

e lagonaina na o le ita, mataua, faanoanoa, loto leaga, ma le mimita. E manao o ia inaia<br />

leai so tatou faaolataga. O lona sini ia faaleaga o tatou avanoa e avea ai i tatou e pei o<br />

le Tama oi le Lagi ma faatuina ni o tatou lava malo e faavavau.<br />

Faailoa atu o nisi tagata e le mafai ona taliaina le lelei i isi ae taumafai i soo se auala e<br />

faaleagaina ai uiga lelei ma avea ai isi ia le fiafia e pei o i latou. O ia tagata e mafai ona<br />

taua o tevolo.<br />

Mau Ina ia fesoasoani i ai latou e malamalama lelei i le tulaga na pau ai Lusifelo, ia faitau e alii<br />

talavou le Faaaliga 12:7–9 ma le 12:2. Faailoa atu o Satani sa faaosoosoina le tasi vaetolu o<br />

o tatou uso ma tuafafine faaleagaga ina ia mulimuli ia te ia ma teena lo tatou Tama oi le Lagi.<br />

O Auala a Satani<br />

Mau ma le talanoaga i Faitau le 2 Nifae 28:15–16, 20–22, ma alii talavou, ma faailogaina auala o lo o taumafai<br />

le laupapa<br />

ai Satani e faasese. Ao faailoga e alii talavou ia auala ia tusia lea lisi i luga o le laupapa.<br />

Ona tuuina atu lea i alii talavou e tuuina mai ni faataitaiga patini i vaega taitasi o taua ma<br />

faapefea foi ona faaaogaina e Satani ia auala i o tatou nei taimi. O nisi nei o faataitaiga:<br />

1. O le mimita i o tatou loto (le popole, manatu faapito, gugutu).<br />

2. Mataupu faavae sese (faiaoga sese, tapuaiga sese).<br />

3. Tu leaga (ola le mama, lavalava faatosina, manao lasi, manaoga).<br />

4. Teena o le mea lelei (faifai i le Atua, Tapuaiga, Ola Mama, po o le faaipoipo).<br />

5. Ita i le mea lelei (faasalaina o e amiotonu).<br />

6. Manaoga po o le Puipuiga Faalelalolagi (manao tele i le tupe po o isi mea faalelalolagi)<br />

7. Faaviivii (viiga le moni).<br />

8. Taufaasese ma le pepelo (folafola lea e leai se Atua, tevolo, agasala po o seoli)<br />

Mau ma upu sii Ia faitau e alii talavou Mataio 4:1–11 po o le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 4:1–11, ma<br />

le filemu ma faailoga upu taua i nei fuaiupu.<br />

Faailoa atu o Peresitene Tavita O. Makei sa faapea mai o Satani e faaosooso mai i ai tatou i<br />

auala tutusa uma e tolu lea sa ia faaosoosoina ai le Keriso:<br />

“Faavasega i latou, ma o le a e mauaina ai i lalo ifo o se tasi lava o nei unite e tolu, masalo<br />

e soo se agasala lava e tuuina atu e iloa ai oe ma au, po o le a lava le itiiti, e oo mai i ai<br />

tatou i le (1) o se faaosoosoga o le manao po o le tuinanau; (2) o le aafia lea i le mimita<br />

ma aga po o tu a i latou ua vava mamao mai mea a le Atua; po o (3) o se naunauga mo<br />

oa o le lalolagi, po o le malosi o lo o i tagata” (Gospel Ideals [Salt Lake City: Improvement<br />

Era, 1953], p. 154).<br />

Sa faamatala mai e Elder Howard W. Hunter auala e faaaogaina ai e Satani nei mea e<br />

faaosooso ai i tatou:<br />

“Ina ua maea le anapogi a Iesu mo le fasefulu aso ma ua fesootai ma le Atua, ao i ai o ia i<br />

lea tulalga o le fia taumafa ma le vaivai o le tino sa tuua foi o ia e faaosoosoina e le<br />

tevolo . . . O se ituaiga taimi faapea o se avanoa lelei lava mo faaosoosoga — pe a o<br />

tatou lå lavava faaleagaga po o le faaletino, pe a vaivai, tuulafoaiina, ma ua le o saunia lelei<br />

e tetee atu mea faatosina ua ia faia. O le itula lena o le matautia — o le ituaiga o taimi e<br />

tele ai tagata e pauu ma toilalo i faatosinaga malie a le tevolo “(Ripoti o le Konafesi, Oke.<br />

1976, p. 21: po o le Ensign, Nov. 1976, p. 17).<br />

16


Mau upu sii ma<br />

talanoaga<br />

Talanoaga i le<br />

laupapa<br />

<strong>Lesona</strong> 5<br />

E MAFAI ONA O TATOU TETEEINA FAAOSOOSOGA A SATANI<br />

Faitau ma talanoaina mau ma tautinoga ia, o lo o faailoa mai ai pe faapefea ona puipuia i<br />

tatou mai le malosi o Satani ma e le mafai ona faamalosia i tatou e talia faatosinaga a<br />

Satani. Ao e faitauina ia mau taitasi, ia tusia le tusi o maua ai i luga o le laupapa:<br />

1. Moronae 7:16–17<br />

2. 1 Koronito 10:13<br />

3. Helamana 14:30<br />

4. 3 Nifae 18:15<br />

5. Iakopo 4:7<br />

O le perofeta o Iosefa Samita na ia tuuina mai le faamatalaga lenei i le malosi o Satani:<br />

“O tagata uma e i ai tino e i ai malosi i ai latou i lo e e leai ni tino. O le tevolo e leai se<br />

malosi i ai latou se i vagana ua o tatou faaaogaina o ia. O le taimi lava tatou te faatuiese<br />

ai i soo se mea e mai le Atua, o le taimi lena e pule ai le tevolo.” (Aoaoga a le Perofeta o<br />

Iosefa Samita, sel. Iosefa Filisitia Samita [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1938], p. 181).<br />

O Elder Spencer W. Kimball sa faamalamalamaina mai pe faapefea ona fesoasoani mai le<br />

Tama oi le Lagi i ai tatou e faatoilaloina Satani:<br />

“O Ia e sili lona malosi i lo o Lusifelo, o Ia o lo tatou mapusaga ma le malosiaga, e mafai<br />

ona faatumauina i tatou i taimi o le malosi o faaosoosoga. E ui lava o le Alii na te le<br />

faamalosia le aveeseina o se isi mai lea magaala po o lima o le e taufaaosooso, na te<br />

uunaiina lona agaga e musuia le ua agasala ina ia faia ma se fesoasoani patino. Ma o le<br />

tagata e tali a le suamalie o faatosinaga ma le faatauanau a le Agaga ma faia mea uma i<br />

lona malosi e tumau ai se lagona salamo o le a mautinoa le puipuiga, malosi, saolotoga,<br />

ma le fiafia.” (O le Vavega o le Faamagalo Atu [Salt Lake City: Bookcraft, 1969], p. 176).<br />

Sa saunoa mai Peresitene Harold B. Lee:<br />

“Ia faia se tainafi i se taimi ma vaai i pepe ma iniseti laiti ua omai agai i totonu ona o<br />

faatosinaga a le mumu malosi o le afi. Faataamilo ma faataamilo ma latalata ma latalata<br />

pea i le afi, ua oo ai ina ua avea a latou aga le popole ma se mea sili ona sese ma ua<br />

pauu ai ma o latou apaau ua velasia i lo latou to e le gata i le afi mumu o faaosoosoga.<br />

Ua ou vaai i tagata talavou mananai ae pei o pepe ua taaalo i faaosoosoga o le afi o le<br />

agasala. Ua o latou mananao e vaai i vaega mumu tele o le taulaga agasala a o teoesea<br />

i latou mai i aiga . . . E ala i le laeiina o laei e le talafeagai mai ni teuga ma talanoaga<br />

maualalo, ua o latou tuuina atu foi ni faatosinaga mo auala e le mamalu. Latou te faalogo<br />

ma toe taia tala leaga ma le mataga. Latou te tauina i ai latou lava o le faia o le faitaaga ma<br />

le agasala e aoga lea o se sauniuniga taua mo le puipuia mai ai. Latou te tauina i ai latou<br />

lava o le faia o le faitaaga ma le agasala e aoga lea o se sauniuniga taua mo le puipuia<br />

mai ai. Latou te tuuina se eseesega i le va o agasala o le ‘fasioti, gaoi ma le pepelo’ ma le<br />

‘ituaiga o agasala faafiafia’ o se mea ua o latou manatu e le mamafa. Ua o latou faagalo le<br />

fautuaga a se tagata poto sa faapea mai, ‘o le atamai o le agasala e faaosoosoina ai i lona<br />

iuga,’ ma o le a le mafai ona fesootai ma le agasala i soo se ituaiga e aunoa ma le toesea<br />

o se vaega o le mafaufau mama. E laititi lo latou iloa o le:<br />

“O le faitaaga o se amio sili ona matautia ma leaga,<br />

E pei o le itagia, o manaoga e fia faailoa;<br />

Ae peitai o le vaaia soo, e masani ai i ona foliga,<br />

E muamua le tumau, o le faaavanoa faapea ma le fusi.’<br />

[Alesana Pope, Tala o le Tagata, laina 217–20]<br />

“O le tele o ia pepe tagata matagofie sa felelei mo se malaga agai i le lagi ua pauu ma<br />

apaau ua afaina ma faaleagaina ona o lo tatou fia iloa e uiga i mea faasaina” (Faaiuga mo<br />

le Ola Manuia [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1973], pp. 87–88).<br />

• O le a le mea o lo o faamoemoe Satani e faia ia te oe?<br />

• O le a nisi o faaosoosoga autu a Satani o lo o i ai mo le autalavou?<br />

17


<strong>Tusi</strong>a le aotelega o tali a alii talavou i luga o le laupapa.<br />

Mau ma le talanoaina<br />

Faitau faaatasi le Mose 1:12–22<br />

• E faapefea ona taumafai Satani e faasese Mose? E faapefea ona teena e Mose ia<br />

faaosoosoga?<br />

• E faapefea ona tuua e Satani Mose? E faapefea ona tuua e le faatonuga lona fa a Mose<br />

ia Satani e tuua o ia mai isi faatonuga e tolu muamua?<br />

Faamalosia i alii talavou o Iesu Keriso e sili atu le malosi i lo Satani. Ma lana fesoasoani,<br />

e mafai ai ona o tatou faatoilaloina Satani.<br />

Faaiuga<br />

Molimau Molimau atu o lo o i ai Satani ma e tatau ona o tatou malamalama i ana auala ina ia aua<br />

nei taitai seseina i tatou e ia. E le o ia o se mea ula e pei ona faatusaina e nisi, ae o ia o se<br />

tagata matautia le tetee i le Faaola. O Satani o se faitogafiti. Tatou te malolosi atu i lo ia pe<br />

afai tatou te atamamai ma faaaoga le malosi faaleagaga o lo o maua mai i le mulimuli ia<br />

Keriso, faalogo i musumusuga a le Agaga Paia, ma faamamaluina le perisitua.<br />

Lui Ia tuuina atu le lui i alii talavou ina ia latou saili ma mulimuli i taitaiga a le Agaga Paia ma<br />

tatalo mo le malosi e liliu ese mai ai i faaosoosoga uma e faia le leaga. Luiina alii talavou<br />

e aloese mai i leaga uma, po o le tulaga o le gagana le tatau, uiga, amio, po o tulaga.<br />

18


O le Pau o Atamu<br />

FAAMOEMOEGA O le a masani alii talavou taitoatasi i mau tusitusia o le pau o Atamu ma mea na<br />

tutupu mai ai.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le 2 Nifae 2:15–18, 22–25; 9; Mataupu Faavae ma<br />

Feagaiga 29:39–41; 93:38–39; Mose 2:28; 3:15–17; 4:5–12; 5:10–12; ma le<br />

Aperaamo 3:25.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

i. Ata 2, Atamu ma Eva (62461; Taga Ata o le Talalelei 101).<br />

6<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faatomuaga<br />

Fesili i alii talavou pe faapefea ona latou tali atu i se tagata e faapea mai: “Matou te tuuaia<br />

Atamu ma Eva mo faigata uma ua tatou i ai i lenei olaga. Ana le agasala i laua, ua sili<br />

atu lo tatou fiafia ma le tulaga manuia. Semanu e le maua e i tatou vao, ma vaotalatala.<br />

Semanu e leai se mai ma se oti. Semanu e le tulieseina i tatou mai le afioaga o le Atua.<br />

E foliga mai lava e le fetaui lo tatou tigaina ona o mea na laua faia.”<br />

Tuuina atu ni nai minute mo alii talavou e tali mai ai.<br />

Ata , mau ma le Faaali le ata 2, Atamu ma Eva<br />

talanoaga<br />

• O le a se mea e ono tupu pe ana le aai Atamu ma Eva i le fua faasaina i le Faatoaga<br />

o Etena?<br />

Tofi ni alii talavou e fesoasoani i le faitauina o le 2 Nifae 2:22–25 ma le Mose 5:10–12.<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama ana le aai Atamu ma Eva i le fua faasaina—<br />

1. O le a le mafai e i laua ona maua ni fanau. I lea lava foi tulaga, semanu e le mafai<br />

ona tatou o mai i lenei lalolagi ina ia maua ni tino faitino.<br />

2. Semanu la te leiloa le lelei ma le leaga. I lea lava foi tulaga e le mafai e se tasi ona<br />

faia le lelei po o le leaga, iloa le fiafia po o le faanoanoa, po o le aoao i le usiusitai<br />

i le taimi o feteeaiga.<br />

3. O le a le mafai ona la iloa le fiafia o lo laua togiola po o le faaolataga. Pe ana leai se<br />

pau, semanu e leai se manaomia o le Togiola, ma o le a le mafai ona tatou alualu i luma.<br />

Ona o le pau o Atamu o se vaega moomia o le ata o le faaolataga, o lo o faapea mai le<br />

mau “Aua e pei ona oo le oti i tagata uma lava ina ia faataunuuina le ala alofa o lå na faia<br />

mea uma” (2 Nifae 9:6).<br />

O le Pau o Atamu<br />

Mau ma talanoaga Faamalamalama ina ua uma ona tuuina Atamu ma Eva i le faatoaga o Etena, sa tuuina atu<br />

i ai e le Alii i ai laua ni tulafono se lua. Ao faitauina e alii talavou mau o lo o taua, ia latou<br />

faailogaina upu taua i tulafono taitasi.<br />

Ia faitauina e se alii talavou le Mose 2:28.<br />

• O le a le uiga o lenei tulafono? (Ia maua ni fanau)<br />

19


Ia faitau e se alii talavou le Mose 3:15–17.<br />

• O le a le uiga o lenei tulafono ia Atamu ma Eva? (Afai laua te aai i le fua faasaina,<br />

o le a o laua oti po o le oo atu lea o i laua i le tulaga o le oti faaletino ma le faaleagaga.)<br />

Aoaoga a le fautua Faamalamalama o Satani, o le sa tulieseina mai le afioaga o le Atua ona o le faatuiese, sa<br />

faatagaina e sau i le lalolagi. O lo o ia taumafai e faaseseina ma faatauasoina tagata, ma<br />

taitaiina i latou faapagota i lona lava manao, e pei lava o le toatele o i latou e le faalogo i le<br />

[siufofoga o le Atua]” (Mose 4:44). Ina ua uma ona tuuina tulafono e lua ia Atamu ma Eva,<br />

sa faaosoosoina e Satani ia Atamu ma Eva e ai le fua faasaina.<br />

Mau ma le talanoaga Faitau e alii talavou ma faailoga le 2 Nifae 2:15–18 ma le Mose 4:5–12.<br />

• Mose 4:6 o lo o faapea mai “sa ia saili foi e faasese Eva.” O le a le uiga o le<br />

“faasese”? (Ia taitaiese, faitogafiti, po o le faalata e ala i le pepelo.)<br />

• Na faapefea ona faasese e Satani ia Eva? (Sa fai atu ia te ia, a ia ai i le fua faasaina,<br />

o le a ia iloa le lelei ma le leaga ae o le a le oti o ia.)<br />

• E faapefea ona faaseseina i tatou e Satani i nei aso?<br />

Taunuuga o le Pau<br />

Talanoaga • O a ni taunuuga o le Pau?<br />

Fesoasoani i alii talavou ina ia tuuina mai ona o le Pau—<br />

1. Ua maua e Atamu ma Eva le mana o le foafoaga.<br />

2. Ua maua e Atamu ma Eva le malamalama o le lelei ma le leaga e ala i mea sa laua faia.<br />

3. O o laua tino ua mafai ona aafia i le tino matua, o se ala e tau atu i lo laua oti<br />

faaletino.<br />

4. Sa faasaina ma tulieseina i laua mai le afioaga o le Atua. O lea faasalaga ua taua o<br />

le oti faaleagaga.<br />

O le talanoaga i le lau- Ia tuuina ia mea taitasi mai le siata lenei i luga o le laupapa i le taimi sao o le talanoaga, i le<br />

papa ma le aoaoga a faaaogaina lea o parakalafa o lo o taua e pei ona manaomia e faamalamalama ai mea<br />

le fautua.<br />

taitasi ia:<br />

20<br />

Tulaga a o le i i ai le Pau<br />

1. Leai se mana o le foafoaga.<br />

2. Leai se iloa o le lelei ma le<br />

leaga.<br />

3. Leai se oti faaletino.<br />

4. Leai se oti faaleagaga (sa mau<br />

faatasi i le afioaga o le Atua)<br />

Tulaga ina ua mavae le Pau<br />

1. Ua i ai le mana e foafoa ai<br />

2. Ua iloa le lelei ma le leaga i le<br />

lalolagi o feteenaiga.<br />

3. Oti Faaletino<br />

4. Oti Faaleagaga<br />

Mana o le Foafoaga<br />

Ao le i i ai le pau, e le mafai e Atamu ma Eva ona maua ni fanau. Ma o lea le mafuaaga na<br />

ai ai e Atamu le fua faasaina: “Ua pau Atamu ina ia i ai le tagata” (2 Nifae 2:25). Na aoao<br />

mai le perofeta o Iosefa Samita o “Atamu na faia ina ia tatalaina le ala o le lalolagi”


<strong>Lesona</strong> 6<br />

(Talafaasolopito o le Ekalesia, 1:283). I le tagofia o le fua faasaina, ua tatala ai e Atamu ma<br />

Eva le ala mo i tatou e ulu atu ai i le faaletino.<br />

Ina ua maea le Pau, ua faataunuuina ai e Atamu ma Eva le tulafono a le Atua ina ia<br />

fanafanau ma faatumuina le lalolagi ma “ua fanafanau i laua . . . o le aiga lava o le lalolagi<br />

uma” (2 Nifae 2:20).<br />

O le Iloa o le Lelei ma le Leaga<br />

O se mafuaaga autu o le olaga faalelalolagi e mo le fanau a le Atua e faamaonia “pe latou<br />

te faia soo se mea lava ua poloaiina ai i latou e le Alii lo latou Atua” (Aperaamo 3:25). Ina ia<br />

faamaonia lo latou naunau e faia mea uma ua poloaiina ai i latou e le Atua, ua tatau ai ona<br />

faatagaina Satani e faaosoosoina le tagata po o le saunia o se ala e tetee ai i le Atua ina ia<br />

mafai ai ona i ai le tulaga o le filifiliga. O le iloa o le lelei ma le leaga e maua i le lalolagi e i<br />

ai le faafeagai o mea, o lo o i ai le amioleaga e faafeagai ma le amiotonu; lelei, leaga,<br />

fetuanai, le lå fetuatuanai, fiafia, faanoanoa, oona, suamalie (tagai 2 Nifae 2:11–12).<br />

Faamalamalama talu ai ona ua ai e Atamu ma Eva le fua faasaina, ua matala o laua mata<br />

i se lalolagi o i ai le faafeagai o mea. Na folafola mai e le Alii lava ia “Faauta ua avea nei le<br />

tagata e pei o se tasi o tatou i lona iloa o le lelei ma le leaga” (Mose 4:28).<br />

Faamalamalama o le laau sa aumai ai le fua faasaina sa taua o le laau e iloa ai le lelei ma<br />

le leaga, aua o le aiina o ona fua ua matala ai le ala i le lalolagi e faafeagai ai mea e mafai<br />

ai ona aoao alii ma tamaitai e ala ia latou lava gaoioiga e iloa ai le lelei mai le leaga.<br />

Oti Faaletino<br />

Faamalamalama o le oti faaletino, e taua foi o le oti faaletagata sa tuuina mai i le lalolagi<br />

o se faaiuga o le Pau. Talu ai ona o le iuga o le pau, o tagata uma ma soo se mea e i ai<br />

le ola i luga o le fogaeleele e tatau ona oo i ai le oti faaletino, o le tuueseeseina lea o le<br />

agaga ma le tino.<br />

Oti Faaleagaga<br />

Mau ma le talanoaga Ao i ai i le faatoaga o Etena Atamu ma Eva sa ola i laua i le afioaga a le Atua. Sa laua<br />

savavali ma talanoa ma Ia.<br />

Ia faitau ma makaina e alii talavou le Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:39–41.<br />

• I le taliaina o faaosoosoga a Satani, o le a se mea ua faia e Atamu ma Eva ua saisaitia<br />

ai i laua? (Ua saisaitia i laua ia Satani ma ua tulieseina ai ma le afioaga o le Atua.)<br />

Faamalamalama o le mea lea e taua o le “Oti Faaleagaga” aua e leai se tasi e i le tulaga<br />

agasala e mafai ona mau i le afioaga o le Atua. O Peresitene Joseph F. Smith sa<br />

faamalamalamaina le oti faaleagaga i lona faapea mai:<br />

“Ina ua ai e Atamu, o lo tatou uluai matua le fua faasaina, ua solia le tulafono a le Atua,<br />

ma ua saisaitia ai ia Satani, ma ua tulieseina ai o ia mai le afioaga o le Atua, ma tuliina atu<br />

i isi agaga pogisa. O le oti muamua lea. Ae o lo o ola pea (faaletino), ae ua oti—oti i le<br />

Atua, oti i le malamalama ma le moni, oti faaleagaga; ua tulieseina mai le afioaga o le Atua;<br />

fesootaiga ma le Tama ma le Alo ua faamutaina. Ua matua tulieseina mai i le afioaga o le<br />

Atua e pei o Satani ma ana au sa mulimuli atu ia te ia. O le oti faaleagaga lena.” (Gospel<br />

Doctrine, 5th ed. [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1939], p.432).<br />

O le Pau ma le Salamo<br />

Mau ma le talanoaga Faitau ma makaina e alii talavou le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:38–39.<br />

• O le a le uiga o le mama? (Saoloto mai agasala po o le leaga, o le lå i ai lea i soo<br />

se faasalaga o soo se ituaiga.)<br />

Faamalamalama o Atamu ma Eva sa mama i le Faatoaga o Etena e le i lå usiusitai i laua.<br />

Talu ai ona o lo laua le usiusitai, ua pauu ai mai le tulaga mama i se tulaga le amiotonu.<br />

E manaomia e faaolaina mai i lo laua tulaga pau e ala i le Faaolataga e faalagolago i lo<br />

21


laua salamo. O le ala lava lea e tasi, ua tatou soli le agasala, ma e na o le salamo ma le<br />

togiola o Iesu Keriso e mafai ona faaolaina i tatou.<br />

• I le Mataupu Faavae ma Feagaiga 93:38–39, o a ni auala e ono avea ai i tatou ma<br />

auauna a Satani ma pau mai ai i lo tatou tulaga mama? (E ala i le lå usiusitai ona o tu ma<br />

aga po o aoaoga sese a i latou ua aoaoina i tatou.)<br />

• O le a le faatulagaga e mafai ai e i tatou ona manumalo mai aafiaga o o tatou lava<br />

vaivaiga? (Salamo, ua maua e ala i le Togiola a Iesu Keriso.)<br />

O le Pau o se Faamanuiaga Sili<br />

Talanoaga • E tatau ona tatou fiafia pe faanoanoa i le pau o Atamu? Aisea?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama o le pau o Atamu o se mea moomia i le ata o le<br />

faaolataga e pei lava o le togiola o Iesu Keriso. Ana leai le pau, semanu tatou te le i ai, ma<br />

o le a leai foi se manaomia o se Faaola. Ana leai le pau, semanu tatou te le faitino pe iloa<br />

le atoatoa o le fiafia e maua mai i le i ai o tino faitino ma le filifili o le lelei mai le leaga.<br />

Upu sii ma le<br />

Sa taua mai e Peresitene Polika Iaga uiga tonu e tatau ona ia i i tatou e uiga i le pau:<br />

talanoaga<br />

“O nisi e faanoanoa ona ua agasala o tatou uluai matua. O se mea faigata. Ana tatou i ai,<br />

ae le i agasala i laua, semanu o tatou e agasala. Ou te le tuuaiina Atamu ma Eva. Aisea?<br />

Aua ua alagatatau le agasala e oo mai i totonu o le lalolagi; e leai se tagata e mafai ona<br />

malamalama i le mataupu faavae o le faaeaina e aunoa ma ona faafeagai; e le mafai e<br />

se tasi ona maua le faaeaina e aunoa ma le iloa o ona faafeagai. E faapefea ona agasala<br />

Atamu ma Eva? Pe sa laua tetee sao i le Atua ma lona malo? Leai. Ae ua laua solia se<br />

tulafono a le Faaola, ma e ala i lena solitulafono ua i ai le agasala i le lalolagi. Na silafia<br />

e le Alii o le a o la faia lea mea, ma sa ia fuafuaina ina ia o la faia” (Discourses of Brigham<br />

Young, sel. John A. Widtsoe [Salt Lake City: Deseret Book., 1941], p. 103).<br />

• O le a le eseesega i le va o le solia o le tulafono a le Atua e pei ona faia e Atamu ma<br />

Eva ma le tetee sao lava i le Atua e pei ona faia e Satani? (O le uiga ma le mafuaaga.<br />

O Satani na tetee agai i le Atua ma saili e faaleagaina le faamoemoega o le Atua, ao<br />

Atamu ma Eva na solia se tasi o tulafono a le Atua ina ia faataunuuina le isi.)<br />

• O le tele o tapuaiga e faitio ia Atamu ma Eva o ni tagata agasala ma le leaga. Ona ua<br />

tatou malamalama i le uiga moni o la laua solitulafono, o le a se lagona tatou te lagonaina<br />

mo i laua? (E tatau ona tatou faafetai mo lo laua naunau ua mafai ai ona maua le faaletino.<br />

Tatou te vaai atu ia te i laua o ni tagata sili ma le amiotonu ua iloa e le lalolagi.)<br />

Faaiuga<br />

Mau ma le talanoaga Faailoa atu o Atamu ma Eva o lo o talitonu o lo la pau o se faamanuiaga sili. Ia toe faitau e<br />

se alii talavou le Mose 5:10–12.<br />

O Peresitene Iosefa Filisitia Samita sa ia tuuina mai foi lana molimau e uiga i le<br />

faamanuiaga o le Pau:<br />

“Ina ua tulieseina Atamu mai i le Faatoaga o Etena, sa tuuina atu i ai e le Alii se faasalaga<br />

i ona luga. O nisi tagata ua vaai atu i lea faasalaga o se mea leaga. Ae e leai, o se<br />

faamanuiaga. Ou te leiloa pe mafai moni ona faatusaina o se faasalaga e le i fuafuaina . . .<br />

“O le pau o le tagata ua oo mai o se faamanuiaga e le i fuafuaina, ma o se auala e<br />

faalauteleina ai le faamoemoe o le Alii mo le alualu i luma o tagata, i lo o le faatelegeseina”<br />

(Mataupu Faavae o le Faaolataga, Comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. [Salt Lake City:<br />

Bookcraft, 1954–56], 1:113–14).<br />

Lui Ia tuuina atu le lui i alii talavou e faitau atoa le 2 Nifae 2 ma le 9 o se faamanatuga o le pau<br />

o Atamu ma toe mafaufau, a o latou faitauina le agalelei ma le tonu o le ata o le faaolataga<br />

a le Alii.<br />

22


O le Togiola e Aumaia le<br />

7<br />

Manumalo i le Oti ma Seoli<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitoatasi i le togiola e lå gata a Iesu Keriso<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Luka 22:39–44; 2 Nifae 9:4–10; Mosaea 3:7; 14:3–6;<br />

Alema 12:12–18; 34:8–14; Helamana 14:15–19; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga<br />

19:16–19.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia.)<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

i. Ata 3, Iesu le Keriso (62572); Taga Ata o le Talalelei 240).<br />

3. Sauni e pepese faatasi i se taimi tatau i le lesona: “Maeu Lou Mana Le Atua e”<br />

(Viiga Nu 262).<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA O LE<br />

LESONA O le Taua o le i ai o le Togiola lå Gata.<br />

Upu sii, ata ma le • O le a sou manatu, o le a se aoaoga sili ona taua o le talalelei?<br />

talanoaga<br />

Tau atu i alii talavou, sa fesiligia soo pea le Perofeta o Iosefa Samita po o le a le mataupu<br />

faavae o le tatou Ekalesia. I se tasi taimi sa ia faamalamalama atu ai e faapea, “O mataupu<br />

faavae o la matou Ekalesia o molimau a Aposetolo ma Perofeta e uiga ia Iesu Keriso, sa<br />

maliu o Ia, na tanumia, ma toetu mai i le aso tolu, ma afio atu i le lagi, ma o isi mea uma<br />

o lo o i ai i le Ekalesia e na ona lagolago ai i lea tulaga.” (Teaching of the prophet Joseph<br />

Smith, sel. Joseph Fielding Smith [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1938], p. 121).<br />

Faaalia le Ata 3, Iesu Keriso<br />

• Aisea ua avea ai le maliu, tanumia, ma le toetu o Iesu Keriso ma autu o le tatou<br />

Ekalesia? (A aunoa ma le Togiola ma le Toetu, ua leai sa tatou Ekalesia. Ona o le pau o<br />

Atamu o le a tatou så ai ma pauu ai e faavavau.)<br />

• O le a se tulaga o le tagata pe ana faapea e leai se toetu?<br />

Mau ma talanoaga Pe a uma le talanoaina o nei fesili, ia faitau e alii talavou 2 Nifae 9:4–10.<br />

• O a ituaiga e lua o oti e lua ua mafua mai le pau o Atamu? (O le oti o le tino, po o le oti<br />

faaletino, ma le oti o le agaga, po o le oti faaleagaga [O nisi taimi e taua o seoli], o le<br />

faaeseina lea po o le tulieseina mai le afioaga o le Atua.)<br />

• Ana faapea e leai se Faaolataga, o le a se mea e tupu i ai tatou uma? (O oti e lua o le<br />

a tumau. O o tatou tino o le a “tuuina i lalo e pala ma solia i le eleele, e le toetu mai lava”<br />

[2 Nifae 9:9]. O o tatou agaga o le a auauna atu i le tiapolo, ma o le a pupuni ese i tatou<br />

mai le afioaga o le Atua e faavavau.)<br />

• I le fuaiupu e 7, o le a se auala tatou te manumalo mai ai i nei oti e lua? (E “tatau ona i<br />

ai le togiola e lå gata.”)<br />

• O le a le togiola e le gata? (O le togiola e lå gata e leai se gataaga po o le i ai o mea<br />

uma.)<br />

Ia faitauina e ni alii talavou le Alema 34:8–14.<br />

• O ai lea na folafola mai e Amuleka o le a faaolaina tagata mai i o latou tulaga ua så ma<br />

pauu? (O Iesu Keriso, o le Alo o le Atua.)<br />

• O le a le uiga o le fuaitau “taulaga mulimuli ma le sili”?<br />

23


Fesoasoani i alii talavou ia malamalama o le tulafono o le ositaulaga sa amataina e Atamu<br />

ma faaauau ai lava i lalo o le tulafono a Mose. O manu vaefa ma manu felelei sa osi ai<br />

taulaga i fatafaitaulaga faapitoa e ala i le faamaligiina o o latou toto. Sa tauina atu e se<br />

agelu a le Alii ia Atamu, o ia ma ana fanau e osi atu taulaga i le toto o se “faailoga o le<br />

ositaulaga o le Atalii e toatasi o le Tama” (Mose 5:7). O le tulafono a Mose sa faaauau seia<br />

oo i le taimi o Iesu Keriso, ina ua faataunuuina ma faaiuina. O Iesu Keriso o le taulaga<br />

mulimuli ma le sili, ma faaiu ai osiga taulaga i le faamaligiina o le toto.<br />

Faaaoga fesili ia pe a manaomia e fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le faiã i le va o<br />

le ositaulaga ma le Togiola.<br />

• E mafai e le taulaga e osi i le mamoe po o soo se isi lava manu ona avea ma se togiola<br />

e le uma? (Leai.)<br />

• Pe mafai e se taulaga e osia i se tagata e ese mai ia Iesu ona faataunuuina le togiola e<br />

le uma? (Leai.)<br />

• O le a le ituaiga taulaga e mafai ai ona maua le togiola e le uma? (O le togiola e le gata<br />

ma faavavau” [Alema 34:10]. O le upu e lå gata o lona uiga e leai sona tapulaa, e po o le<br />

leai o se gataaga.)<br />

• O le a le mea e manaomia i se taulaga e lå gata ma faavavau? (O le ositaulaga lea o se<br />

Atua, o Iesu Keriso, le Alo o le Atua o ia “e le gata ma e faavavau” [Alema 34:14].)<br />

Aoaoga a le fautua Faamalamalama o le E le Gata ma le Faavavau o nisi ia o suafa mo Iesu Keriso. O Iesu o<br />

le Tamai Mamoe a le Atua, o lona toto sa faamaligiina o le taulaga mulimuli ma le sili. E na<br />

o le Atua e mafai ona togiola mo agasala a tagata uma ma faamalieina le tulafono o le<br />

amiotonu. E na o le Atua e mafai ona tumau e aunoa ma se agasala ma talia tiga e<br />

manaomia e le amiotonu e totogi ai le tau o agasala a le lalolagi.<br />

O Tiga o le Togiola a Keriso<br />

Aoaoga a le fautua Fesoasoani i alii talavou ia malamalama e ui lava o le Togiola, po o le taulaga mulimuli ma<br />

le sili, sa faataunuuina e le Atua, o le taulaga e le i faigofie pe e leai foi ni tiga. I le isi itu, o<br />

le togiola e lå gata a Keriso e i ai le tigaina tele i le tino ma le agaga i lo se isi lava tulaga e<br />

mafai pe oo i ai se tagata.<br />

O le talaaga o le tigaina o le Alii i le Faatoaga i Ketesemane e fesoasoani tatou te iloa ai<br />

le tele o le alofa o le Faaola o lo o i ai mo lona Tama ma i tatou.<br />

Mau ma le talanoaga Ia faitauina ma le filemu e alii talavou ma makaina le Luka 22:39–44. Ona faitauina lea<br />

leotele e se alii talavou ia fuaiupu.<br />

Faamamafaina o le tigaina o Iesu mo i tatou e pei ona faailoa mai i le fuaitau “o lona afu<br />

foi ua pei o alualu toto” (Luka 22:44). O ona tiga sa matua tetele ua ia tatalo atu ai ina ia<br />

aveeseina le ipu (ona tiga) mai ia te ia pe afai e i ai se isi auala e faataunuuina ai le Togiola.<br />

Ae peitai o lo o ia naunau pea e faia le finagalo o lona Tama.<br />

Ina ia fesoasoani i alii talavou ia malamalama lelei i tiga o Iesu, faitau le Mataupu Faavae<br />

ma Feagaiga 19:16–19.<br />

Fesili atu i alii talavou e mafaufau i se tiga sili na oo ia latou e aofia ai le tino po o le agaga.<br />

Faailoa atu o o latou tiga sili ua na o se mea noa pe a faatusa i tiga na oo i ai le Faaola, na<br />

iu ina tafetoto ai pu ninii o lona tino.<br />

Faitau e se alii talavou le Mosaea 3:7<br />

• E mafai ea e se tagata o le lalolagi ona tigaina e pei o tiga ma puapuaga na oo i le<br />

Faaola? (Leai, o ia tiga ma puapuaga e mafai ona oti ai le tagata o le lalolagi.)<br />

• O le a se mafuaaga ua matua tigaina ai le Faaola ua oo ai ina maligi mai le toto i pu ninii<br />

o lona tino? (“O ona tiga ona o agasala ma le amioleaga a ona tagata” [Mosaea 3:7]; i se<br />

isi faaupuga, o tiga faalemafaufau ma le faaleagaga na ia tigaina ai ona ua ia ave i ona<br />

luga agasala a alii ma tamaitai uma lava.)<br />

24


Na Tigaina le Faaola mo i Tatou<br />

Aoaoga a le fautua Faamalamalama o Iesu Keriso na tigaina i faasalaga faaleagaga mo agasala a tagata ola<br />

uma sa faaautu ia te ia, ma o i latou e salamo ma o mai ia te ia, o le a le manaomia le<br />

tigaina i a latou agasala. O lenei taulaga mulimuli ma le sili a Iesu ua faaalia ai lona alofa<br />

mo i tatou taitoatasi. O le Perofeta o Isaia na faamatalaina mai ma le matagofie e uiga ia<br />

Iesu ma ona tiga e sui ai i tatou uma. O upu a Isaia o lo o faapea ona toe tuuina mai i le<br />

<strong>Tusi</strong> a Mamona. Faitau leotele Mosaea 14:3–6.<br />

• O le a sou lagona i lou iloa o Iesu na tigaina ona o au agasala?<br />

Mau ma le talanoaga Ia faitau e alii talavou ma maka le Helamana 14:15–19<br />

• O le a le mea na faia mo i tatou i le maliu ma le toetu o le Faaola? (Ua tatou manumalo<br />

ai i le oti faaleagaga ina ia tatou toetutu.)<br />

• E faapefea ona faaolaina i tatou e le Togiola? (E mafai ona tatou toe foi i le afioaga o lo<br />

tatou Tama oi le Lagi, i le manumalo lea i le oti faaleagaga. E pei ona aveeseina i tatou mai<br />

le afioaga o le Atua ona o le pau a Atamu, o i latou uma o e salamo ia latou agasala o le a<br />

toe faatuina i le afioaga o le Atua e ala i le togiola a Keriso.)<br />

Ia faitau e se alii talavou le Alema 12:12–18.<br />

• O le a le mea e tupu pe a uma ona tatou toe foi i le afioaga o le Atua? (O le a<br />

faamasinoina i tatou.)<br />

• E faapefea ona faamasinoina i tatou? (E tusa ma o tatou loto, upu, galuega ma mafaufauga.)<br />

• O le a le tulaga o i latou na maliliu ma le loto malo ma le agaga le salamo? (O le a<br />

faasalaina i a latou upu, galuega, ma mafaufauga, ma o le a mananao e lalafi mai i le Atua,<br />

ae o le a le mafai ona latou faia lea tulaga.)<br />

• Pe o le a faitioina ea e le au amioleaga le Alii e le tonu? (Leai, o le a faailoaina uma e<br />

tagata o le faamasinoga a le Atua e tonu ma agalelei.)<br />

• O le a le uiga o le amiotonu?<br />

Faamalamalama i alii talavou o lo o aoao mai e le <strong>Tusi</strong> a Mamona, o le amiotonu o le talia<br />

lea o Iesu Keriso, talitonu ia te Ia, salamo, maua sauniga, tumau e oo i le iuga, ma avea<br />

ma e e mauaina le malo selelsitila (tagai i le Mosaea 4:5–11). O le amioleaga e musu e<br />

taliaina Keriso ma lona amiotonu i le tetee lea e talitonu ia te Ia, salamo, maua sauniga,<br />

ma tumau e oo i le iuga.<br />

• Pe e tumau ea le amioleaga i le afioaga o le Atua? (Leai, o le a tulieseina mai i lona<br />

afioaga—e le ona o le solitulafono a Atamu, ae ona o a latou lava agasala.)<br />

• O le a le tulaga o le amioleaga pe a uma ona tulieseina mai le afioaga o le Atua?<br />

(O i latou o le a faasalaina ma tigaina e pei lava o Iesu. O i latou o le a pei lava e leai<br />

se faaolataga po o se togiola e faia, ma o le a le mafai ona oti.)<br />

Faamalamalama o le amioleaga o le a tigaina se i vagana ua latou totogiina le tau o a latou<br />

agasala.<br />

• O ai o le a fiafia i faamanuiaga atoatoa o le togiola?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama o i latou e fiafia i faamanuiaga atoatoa o le togiola<br />

o i latou ia—<br />

1. E le tetee o latou agaga i le Alii ma le mea moni.<br />

2. E taliaina le togiola o le toto o Iesu Keriso e ala i lo latou faatuatua ma le salamo.<br />

3. Tuuina atu o latou mafaufau, upu, ma galuega e auauna ai i le mamalu o le Alii na<br />

tigaina mo i latou.<br />

Faaiuga<br />

Gaoioiga Ina ia aoaoina lenei lesona taua ia faateleina lona aoga, e mafai ona e faaaogaina se isi<br />

periota o le vasega e “sosoo” ai e alii talavou mau o lenei lesona.<br />

<strong>Lesona</strong> 7<br />

25


O le sosooina o mau e i ai le amata i le mau muamua (2 Nifae 9:4–10) ma tusia le faasino<br />

upu mo le isi mau (Alema 34:8–14) i le faaiuga o le mau muamua ina ia mafai e faasino<br />

upu o mau taitasi ona tauina mai le mea e maua ai le isi mau e sosoo ai. Mo se faataitaiga,<br />

a uma le fuaiupu e 14 o le Alema e 34, ona tusia lea e alii talavou le faasino upu mo le mau<br />

lona tolu e sosoo ai, Luka 22:39–44, ma faapena ai lava i mau uma i le faasologa o lo o<br />

faaalia mai ai i le lesona.<br />

O le sooga o mau e mafai ona i ai e pei ona faaalia:<br />

1. 2 Nifae 9:4–10<br />

2. Alema 34:8–14<br />

3. Luka 22:39-44<br />

4. Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:16–19<br />

5. Mosaea 3:7<br />

6. Mosaea 14:3–6<br />

7. Helamana 14:15–19<br />

8. Alema 12:12–18<br />

Lui Ia tuuina atu le lui i alii talavou ina ia faateleina le faatuatua ia Iesu Keriso ma faaalia i le<br />

Faaola lo latou faafetai mo le togiola e ala i lo latou salamo i a latou agasala.<br />

26


O le Toetu ma le Faamasinoga<br />

8<br />

FAAMOEMOEGA O le a iloa e alii talavou taitoatasi o le a toetutu i tatou uma, ma o le a aumaia i luma o le<br />

nofoa faamasino o Keriso e faamasinoina mo a tatou galuega.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Luka 24; Ioane 11:19–27, 37–46; Faaaliga 21:4; Alema<br />

11:40–44; 34:32; 3 Nifae 11:14–15; 18:39; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:23–24;<br />

45:51–52; 63:49; 88:104; 129:1–8; ma le Mose 1:36–39.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o <strong>Tusi</strong>tusiga Paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Ata 4, o le Toetu o Iesu Keriso (62187; Taga Ata o le Talalelei 239); ma le Ata 5,<br />

O le Faatuina mai o Lasalo e Iesu mai le Oti (62148; Taga Ata o le Talalelei 222).<br />

i. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. I le vaiaso e tasi o lumanai, ia tofia se alii talavou e faamatala mai le tala i le toetu o Iesu<br />

Keriso e pei ona maua i le Luka 24.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA O le Folafolaga o le Toetu e Mo Tagata Uma<br />

Ata, mau ma le Faaali le ata 5, O le Faatuina mai o Lasalo e Iesu mai le Oti.<br />

talanoaga<br />

Faamalamalama atu o Iesu sa i ai lona alofa tele mo Lasalo ma ona tuafafine o Maria ma<br />

Mareta. Ina ua maliu Lasalo, sa silafia e Iesu o le taimi lea e tatau ai ona faailoa atu ai o lo<br />

o ia te ia le pule i le oti ma le ola.<br />

Ia faitau e se alii talavou le Ioane 11:19–27. Faamalamalama atu o le fuaiupu e 25 ma<br />

le 26, o lo o tautino mai ai e Iesu o le a Ia faataunuuina le aumaia o le toetu ma le Ola<br />

e Faavavau.<br />

Ia faitauina e se alii talavou le Ioane 11:37–46<br />

Fesili atu i alii talavou po o le a so latou manatu i le vaai atu i se tagata ua toe faaolaina<br />

mai le oti.<br />

• Pe na toe tu ea Lasalo? (Leai, na toe faaolaina mai o ia i lona lava tino faaletino, ae le<br />

o le tino ola pea. E toe oti lava Lasalo i se taimi.)<br />

• O ai le tagata na uluai toetu mai?<br />

Toe faitau e se alii talavou le Ioane 11:25–26<br />

• O le a le uiga o lenei mau ia i tatou uma?<br />

• O le a sou lagona i lenei mau?<br />

Ata ma le lipoti Faaali le Ata 4, O le Iesu Toetu. Tuuina atu i le alii talavou sa tofia e faamatalaina mai le<br />

talaaga o lo o i le Luka 24, e uiga i le toetu o Iesu Keriso.<br />

Faitautusi ma le • O le a le Toetu?<br />

talanoaga<br />

Ina ia fesoasoani i lenei fesili, ia faitau e se alii talavou mai le Lomifefiloi o le <strong>Tusi</strong> Paia a<br />

le Ekalesia o le faaliliuga a le Tupu o Iakopo i lalo o le ulutala “Toetu.”<br />

• O le a le mea ua mafai ai ona maua le Toetu?<br />

Tuu atu i alii talavou e tali mai; pe a tusa ai, toe iloilo i le talaaga o le pau o Atamu ma Eva<br />

(tagai i le Mose 4). Faamamfa atu ona o Atamu ma Eva sa aumaia le oti faaletino i le<br />

lalolagi, ua tatou manaomia ai foi se Faaola e aumaia le Toetu.<br />

27


Mau ma le talanoaga Ia faitau ma makaina e alii talavou le Mose 1:36–39<br />

• E faapefea ona avea le Toetu o se vaega o le faataunuuina o lenei mau? (O le Toetu ua<br />

aumaia ai le tino ola pea mo tagata uma.)<br />

• O afea e amata ai le toetu? (Na amata i le toetu o Iesu Keriso ma faaauau ai pea seia ia<br />

oo ina toe tutu uma atalii ma afafine o le Atua na fananau mai i lenei lalolagi.)<br />

Gaoioiga ma mau Faamalamalama o lo o i ai nisi mea i tusitusiga paia e uiga i le toetu e toatele tagata e le<br />

malamalama i ai.<br />

Ina ia faateleina le malamalama o alii talavou i le toetu, ia vaevaeina le vasega i ni vaega.<br />

Ia tuuina atu i vaega taitasi mau ia e faitauina. Faatonuina vaega taitasi e maitauina se<br />

mataupu se tasi e uiga i le toetu o lo o aoao mai i nei mau.<br />

1. 3 Nifae 11:14–15; Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:51–52<br />

2. Luka 24:39; Mataupu Faavae ma Feagaiga 129:1–8<br />

3. Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:23–24; 3 Nifae 18:39<br />

4. Faaaliga 21:4; Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:49<br />

5. Luka 24:41–43<br />

Tuu atu se avanoa i alii talavou e faitau ai mau ma maka se mataupu e uiga i le toetu.<br />

Lisiina a latou tali i luga o le laupapa ao faaalia mai e vaega taitasi mea sa latou aoaoina e<br />

uiga i le toetu, e pei o le —<br />

1. O le a toetu mai le tino faitino moni lava ia.<br />

2. O le tino toetu e moni o le tino e ola pea.<br />

3. O le tino toetu e le saisaitia i le eleele<br />

4. O le tino toetu e le oo i ai se tiga po o le oti<br />

5. O le tagata toetu e mafai ona taumafa<br />

Upu sii “O le Tamai Mamoe a le Atua na aumaia le toetu, ina ia toetutu ai tagata uma mai le oti . . .<br />

“Pe a faaolaina uma o tatou tino e le agaga, o le a leai se toto i lenei tino” (Teaching of the<br />

prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1938),<br />

p. 367).<br />

Faaopoopo i luga o le laupapa o tino toe tutu e leai se toto.<br />

Aoaoga a le fautua Faailoa atu e lua toe tutu faapitoa o lo o tauina mai i tusitusiga paia:<br />

(1) O le uluai toetu, po o le toetu o le au amiotonu, ma le (2) toetutu mulimuli, po o le<br />

toetutu mo e amioletonu.<br />

Faamanatu i alii talavou o lo latou lava toetutu o le a oo mai i le lumanai ma o lo latou<br />

tausia o i latou lava ia agavaa o le a avea ai i latou o se vaega o le uluai toetutu.<br />

O le a Faamasinoina i Tatou Uma<br />

Mau ma le talanoaga • O le a se mea tele e mulimuli mai i lo tatou toe tutu? (O le faamasinoga faaiu.)<br />

• Aisea e le tatau ai ona o tatou fefefe i le faamasinoga faaiu? (I le saunia lelei o i tatou<br />

lava, e tatou te tulimatai atu ai i le faamasinoga faaiu.)<br />

Faailoa atu o le Faaola o le a Ia faia le faamasinoga faaiu ma o le a tonu ma sao. Afai o<br />

lo o tatou tausia tulafono ma ola lelei faatasi ma le Agaga, e mafai ona tatou tulimatai atu i<br />

ai ma le toafilemu.<br />

Faitau e se alii talavou le Alema 34:32<br />

Ina ia fesoasoani i alii talavou e faateleina lo latou malamalama i le Faamasinoga ma le<br />

vaega a le Faaola e faia i lea tulaga, ia latou faitau leotele i le Alema 11:40–44. Talanoaina<br />

le uiga o nei fuaiupu ao faitauina.<br />

• O le a le uiga o le fuaitau “e i ai le manatu pupula ia tatou agasala uma”? (O le<br />

manatuaina lelei lea o a tatou mea sese.)<br />

28


<strong>Lesona</strong> 8<br />

Faamamafa atu o le toetu e mo tagata uma, ae o le faaeaina e na o i latou ua agavaa e<br />

ola ai i le afioaga o le Atua ona o lo latou faatuatua ma galuega. Faamalamalama o le a<br />

faamasinoina i tatou i a tatou galuega, pe lelei pe leaga, ma o le faamasinoga e mafai<br />

ona avea o se mea lelei ma le taua pe afai tatou te ola i se olaga e tatau ai.<br />

Mau ma le talanoaga Faamalamalama atu o le mataupu e sefulutasi o le Alema o lo o i ai upu a Amoleka i le<br />

tagata amioleaga o Seseroma. Na fesoasoani upu a Amoleka ia Seseroma e amata ai<br />

ona salamo. Ona faaopoopo lea i ai o le molimau a Alema e uiga i le Ata o le Faaolataga.<br />

Faamalosia alii talavou e suesue le Alema 12 i le taimi o a latou suesuega taitoatasi i<br />

tusitusiga paia.<br />

Faaiuga<br />

Mau ma le talanoaga Ia faailoa atu o tusitusiga paia o lo o aoao mai i ai tatou le tele o mea e uiga i le mataupu<br />

faavae o le toetu ma le faamasinoga. O le faasino tusi i le <strong>Tusi</strong> Paia o Aso E Gata Ai i le<br />

faaliliuga a le Tupu o Iakopo o lo o i ai le tele o taiala i nei mataupu. E tatau ona tatou faitau<br />

ma suesue i le afioga a le Alii ma tatalo i aso uma mo se taiala ina ia saunia ai mo le<br />

Faamasinoga.<br />

I le aotelega, ia faitau ma talanoaina e alii talavou le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:104.<br />

Faamamafa atu o tagata uma o le a i ai i le Faamasinoga.<br />

Lui Ia tuuina atu le lui i alii talavou ina ia latou malamalama, o lo o tatou faamasinoina lava i<br />

tatou i aso taitasi i mea tatou te faia po o le le faia foi. O le faamasinoga mulimuli o le tuu<br />

faatasiga o lo tatou olaga i aso taitasi. Luiina alii talavou e faatuina se sini e galulue i aso<br />

taitasi e faia ni a latou lava faamasinoga e mafai ai ona maua e i latou le malo selesitila.<br />

29


9<br />

Faamasinoga Tonu ma<br />

le Alofamutimutivale<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama lelei alii talavou taitoatasi i le faiã o le faamasinoga tonu ma le Atua ma<br />

le alofamutimutivale<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le 2 Nifae 2:6–8, 26–29, ma le Alema 42.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o <strong>Tusi</strong>tusiga Paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA O le Faataoto e uiga i le Faamasinoga Tonu ma le Alofamutimutivale<br />

Upu sii Faitauina leotele le faataoto lenei sa tuuina mai e Elder Boyd K. Packer:<br />

“Sei ou faamatalaina atu se tala – o se faataoto.<br />

“Sa i ai se tasi tagata sa matua manao lava i se mea. E foliga mai ua sili atu ona taua i lo<br />

se isi lava mea i lona olaga. Ina ia mafai e ia ona faataunuu lona manao, sa ia faia ai se<br />

aitalafu tele.<br />

“Sa lapataiina o ia e tusa ai ma lenei aitalafu tele, aemaise foi o le o lo o faia ai le aitalafu.<br />

Ae e foliga mai e taua tele mo ia le faia o le mea o lo o ia manao e fai ma maua le mea o<br />

lo o ia manao ai i le taimi nei. Sa mautinoa e ia e mafai ona ia totogiina i se taimi o<br />

lumanai.<br />

“O lea sa ia sainia ai se feagaiga. O le a ia totogiina lea aitalafu ise taimi o lumanai. Sa ia<br />

le popole tele i ai, aua o le aso e faagata ai e foliga mai o lo o mamao. Ua maua le mea o<br />

lo o ia manao i ai nei, ma o le mea lena ua sili ona taua ia te ia.<br />

“Sa i ai pea i lona mafaufau i taimi uma lå o lo o ia nofo aitalafu ai, ma sa ia faia ni nai<br />

totogi i lea taimi i lea taimi, ma le mafaufau lava o le aso e faagata ai e le oo mai.<br />

“Ae peitai e pei lava o le tele o mea, ua oo mai le aso, ma ua tatau ona totogiina atoa le<br />

feagaiga. O le aitalafu ua le uma ona totogiina. Ua sau lå o lo o ia nofo aitalafu ai ma<br />

poloaiina ia totogi atoa le aitalafu.<br />

“Ona faatoa ia iloa ai lea o lo o i ai i lå o lo o ia nofo aitalafu ai le pule e toe aveeseina ai<br />

mea uma ua ia te ia, atoa foi ma le pule e tuuina atu ai o ia i le falepuipui.<br />

“E le mafai ona ou totogiina le aitalafu, ona ua leai se malosi e mafai ai ona ou faia’ o lana<br />

faatoesega lea.<br />

“ ‘Ia,’ sa faapea mai le o lo o nofo aitalafu ai, ‘o le a faatinoina nei le ta feagaiga, o le a<br />

aveina mea uma o lo o ia te oe, ma o le a e alu atu i le falepuipui. Ua uma ona e malie i<br />

lea tulaga. O lau lava filifiliga. Na e sainia le feagaiga, ma ua tatau nei ona faamalosia.’<br />

“ ‘Pe le mafai ea ona e toe tuuina mai se isi taimi po o le faamagalo o le aitalafu?’ o le<br />

talosaga lea a lå o lo o nofo aitalafu. ‘Pe le mafai ona faatulagaina se isi auala mo a◊u e<br />

taofia ai au mea ma ou le oo atu ai i le falepuipui? Ou te iloa e te talitonu i le<br />

alofamutimutivale. Pe le mafai ea ona e faaalia mai le alofamutimutivale?’<br />

“Sa tali mai le o lo o nofo aitalafu ai, ‘o le alofamutimutivale e masani ona tasi le itu. O le<br />

a na o oe e aoga i ai. Afai ou te faaali atu le alofamutimutivale ia te oe, o lona uiga o le a<br />

ou nofo ma le aitalafu e le i totogiina. O le faamasinoga tonu le mea o lo o ou manaomia.<br />

Pe e te talitonu ea i le faamasinoga tonu?’<br />

“ ‘Sa ou talitonu i le faamasinoga tonu ina ua ou sainia le feagaiga’ o le tali lea a lå o lo o<br />

nofo aitalafu. ‘Sa i ai i lau itu lea tulaga, ma lou manatu o le a puipuia mai ai au. Ou te le i<br />

30


manaomia le alofamutimutivale, pe sa ou manatu ou te manaomia. O le faamasinoga tonu,<br />

sa ou manatu, o le a aoga tutusa mo i taua.’<br />

“ ‘O le faamasinoga tonu ua poloaiina nei oe e te totogiina le feagaiga po o le faasalaina<br />

o oe,’ o le tali lea a le o lo o nofo aitalafu ai. ‘O le tulafono lena. Ua e malie i ai, ma o le<br />

tulaga lena e tatau ona i ai. E le mafai e le alofamutimutivale ona faoa le faamasinoga<br />

tonu.’<br />

Ia o le tulaga lena ua i ai nei: O le tasi ua tuuina atu le faamasinoga tonu, a o le isi o lo o<br />

talosaga mai mo le alofamutimutivale. E le mafai ona manumalo se isi e aunoa ma le toilalo<br />

o se tasi.<br />

“ ‘Afai e te le faamagaloina le aitalafu o le a leai se alofamutimutivale, ‘o le aioi mai lea a lå<br />

o lo o nofo aitalafu.<br />

“ ‘A ou faia, o le a leai se faamasinoga tonu,’ o le tali mai lea.<br />

“O nei tulafono e lua, e foliga mai ua le mafai ona faatinoina. O nei tulafono e lua e<br />

faavavau i o laua tulaga ma e foliga mai e feteenai. Pe e leai ea se auala mo le<br />

faamasinoga tonu e faataunuuina ai ma le atoatoa, ma faapea foi ma le alofamutimutivale?<br />

“E i ai le auala! O le tulafono o le faamasinoga tonu e mafai ona faamalieina ma le alofa e<br />

mafai ona faalauteleina – ae e manaomia ai se isi tagata. Ma o le tulaga lena ua oo i ai i le<br />

taimi nei.<br />

“O lå o lo o nofo aitalafu e i ai lana uo. Ua ia sau e fesoasoani. Na te silafia lelei lå o lo o<br />

nofo aitalafu. E silafia e ia o lenei alii e le vaai mamao. I lona manatu ua valea lenei alii ina<br />

ua oo o ia i lenei tulaga le manuia. Ae ui i lea, ua ia manao pea e fesoasoani ona o lona<br />

alofa ia te ia. Ua ia tu i lo laua va ma faasaga atu i lå o lo o nofo aitalafu ai lenei alii, ma<br />

tuuina atu lana ofo.<br />

“ ‘O le a ou totogiina le aitalafu pe afai o le a faasaolotoina lenei alii nofo aitalafu mai i lana<br />

feagaiga, ina ia tumau pea ana mea ma lå alu atu i le falepuipui.’<br />

“Ao mafaufau le sa faia ai le aitalafu, sa toe faapea atu le puluvaga, ‘Sa e manaomia le<br />

faamasinoga tonu. E ui ina e le o mafai ona ia totogi atu ia te oe, ae o le a ou faia. O le a<br />

tonu foi ona feagai ai ma oe ma e le tatau ai ona e toe manao i se isi mea e sili atu. Ona o<br />

le a le tonu lea tulaga.<br />

“Ma o lea ua malie ai le na faia ai le aitalafu.<br />

“Sa liliu le puluvaga i lå o lo o nofo aitalafu ma faapea atu. ‘Afai ou te totogiina lau aitalafu,<br />

pe e te talia ea au e avea ma tagata o lo o e nofo aitalafu ai?<br />

“ ‘O Ioe, ioe,’ o le tali lea a le o lo o nofo aitalafu. ‘Ua e faasaoina mai au i le falepuipui ma<br />

faaali le alofa ia te a’u.’<br />

“ ‘O lea la, “sa faapea atu ai le puluvaga, ‘o le a e totogiina mai le aitalafu ia te au ae o le a<br />

ou faia tuutuuga. E le faigofie, ae e gafatia. O le a ou saunia le auala. E le manaomia lou<br />

alu i le falepuipui.’<br />

“Ma ua faapea loa ona totogiina atoa lå o lo o nofo aitalafu ai. Ua talafeagai foi ma tonu<br />

tulaga uma mo ia. Ua leai foi se feagaiga ua solia.<br />

“O le o lo o nofo aitalafu ua faapea foi ona faaalia i ai le alofa. O tulafono foi e lua ua<br />

faapea ona faataunuuina. Ona ua i ai se puluvaga, ua atoatoa ona i ai le faamasinoga<br />

tonu, ma faamalieina atoatoa le alofa” (Lipoti o le Konafesi, Aperila 1977, pp 79–80; po o<br />

le Ensign, Me 1977, pp. 54–55).<br />

Talanoaga • O le a se tulaga sa i ai le va o lå sa nofo aitalafu ma le na aitalafu ai a o le i i ai le<br />

puluvaga? (O le o lo o nofo aitalafu sa tele mea o lo o aitalafu ai i lo o le mea e mafai ona<br />

ia totogiina.)<br />

• Sa faapefea ona suia e le puluvaga le tulaga i le va o lå o lo o nofo aitalafu ma lå na<br />

aitalafu mai ai? (Sa tu i le va le puluvaga ma i lå na faia mai ai le aitalafu, sa ia totogiina<br />

atoa le mea na manaomia mo le faamasinoga tonu. I lå o lo o nofo aitalafu, sa ia faaalia<br />

i ai le alofa.)<br />

31


Talanoaga i le<br />

laupapa<br />

Tuuina le ata lenei i luga o le laupapa ao e talanoa i le tulaga i le va o lå na faia ai le<br />

aitalafu, lå o lo o nofo aitalafu, ma le puluvaga e pei ona i ai i le faataoto:<br />

Aitalafu —<br />

Aofai o le<br />

aitalafu<br />

FAAMASINOGA TONU ALOFA<br />

Tagata na<br />

faia ai le<br />

aitalafu<br />

Tagata o lo o<br />

nofo aitalafu<br />

Totogiina —<br />

100% o le<br />

aofai o le<br />

aitalafu po o<br />

le faasalaina<br />

Aitalafu —<br />

Aofai o le<br />

aitalafu<br />

Tagata na<br />

faia ai le<br />

aitalafu<br />

Puluvaga<br />

Tagata o lo o<br />

nofo aitalafu<br />

Totogiin —<br />

100% o le<br />

aofai o le<br />

aitalafu<br />

Tautinoga<br />

e faia soo<br />

se mea e<br />

finagalo ai le<br />

puluvaga<br />

• I le faataoto, na faamalosia ea e se tasi lå o lo o nofo aitalafu e fai lana aitalafu? (E leai,<br />

o lå lava o lo o nofo aitalafu na filifili e fai le aitalafu ina ia maua mea o lo o ia manao ai ma<br />

taua ia te ia.)<br />

• O le a le faamoemoega o lå na faia mai ai le aitalafu e uiga i le toe totogiina o le<br />

aitalafu? (Sa faamoemoe lå na faia mai ai le aitalafu e totogi atoa le 100 pasene.)<br />

• O le a le tautinoga a lå o lo o nofo aitalafu sa tuuina atu i lå na fai mai ai le aitalafu?<br />

(O le a ia totogiina atoa le aitalafu, le 100% atoa.)<br />

Faamalamalama o le faamasinoga tonu e masani ona faatusaina i se tina ua fusia mata a o<br />

lo o ia uuina se fua. O le fusia o mata o le faailoga lea o lona le faailogaina o se tagata, ina<br />

ia le mafai ona tuuina atu e ia se avanoa i ana uo.<br />

• Pe popole ea le faamasinoga tonu po o ai e le totogiina le aitalafu? (E leai, pau lava<br />

le mea e popole ai le faamasinoga tonu o le totogi.)<br />

• Pe manaomia ea, pe poloaina e le faamasinoga tonu se isi tagata e ese mai i lå o<br />

lo o nofo aitalafu e totogiina le aitalafu? (Leai, aua o le a le tonu ma sao lea mea. O le<br />

faamasinoga tonu e na te taliaina le totogi mai e soo se tasi, ae o le faamasinoga tonu<br />

e le mafai ona ia faamalosia se isi tagata e totogiina le aitalafu a lå o lo o nofo aitalafu.)<br />

• O le a le tele o le aitalafu na totogiina e le puluvaga? (O le aofai atoa.)<br />

• O le a le folafolaga a lå o lo o nofo aitalafu na tuuina atu i le puluvaga? (E faia uma mea<br />

e manaomia e le puluvaga e toe totogi ai le aitalafu.)<br />

• Pe mafai ea e le alofa ona oo atu i lå o lo o nofo aitalafu pe afai ua ia le faataunuuina le<br />

folafolaga na tuuina atu i le puluvaga? (Masalo e leai, o le alofa o le puluvaga na tuuina atu<br />

i luga o tuutuuga o le usitaia lea o le finagalo o le puluvaga.)<br />

O le Faamasinoga Tonu ma le Alofa o le Tama oi le Lagi<br />

Upu sii Faamalamalama atu o le faataoto i lå o lo o nofo aitalafu ma le pule o le faamaninoina<br />

moni o le togiola o Iesu Keriso. Sa faamalamalama mai e Elder Boyd K. Packer:<br />

“O i tatou uma lava taitoatasi o lo o ola aitalafu i le tulaga faaleagaga. O le a i ai se aso<br />

e tapunia ai la tatou aitalafu ma manaomia ai le totogi atoa. E ui lava tatou te le o manatu<br />

mamafa i ai i lenei taimi ae a oo mai le aso ua tatau ai ona totogiina, o le a tatou sailiili solo<br />

ma le popole ma le tiga mo se tasi, soo se tasi e fesoasoani i ai tatou.<br />

32


<strong>Lesona</strong> 9<br />

“Ma e tusa ai ma tulafono e faavavau, e le mafai e le alofa ona toe faaopopo se isi taimi,<br />

sei vagana o se tasi ua naunau ma mafaia ona tauaveina la tatou aitalafu ma totogiina le<br />

tau ma faatulaga tuutuuga mo lo tatou faaolataga.<br />

“Sei vagana ua i ai se puluvaga, vagana ua i ai se tatou uo, o le mamafa atoatoa o le<br />

faamasinoga tonu e aunoa ma le faaletonu, ma le faalealofa, o le a oo mai i o tatou luga.<br />

O le totogi atoa mo agasala taitasi po o le a lava le laititi po o le loloto o le a aveeseina<br />

mai ia i tatou i le mea e gata ai.<br />

“A ia iloa le mea lenei: O le upu moni, le upu moni silisili, o lo o tauina mai o lo o i ai se<br />

puluvaga.<br />

“ ‘Aua e toatasi le Atua, e toatasi foi le puluvaga i le Atua ma tagata o Iesu Keriso lea.’<br />

(1 Timoteo 2:5.)<br />

“E auala mai ia te ia ona faaatoatoa le alofa i ai tatou taitoatasi e aunoa ma le afaina o le<br />

tulafono e faavavau o le faamasinoga tonu.<br />

“O le upu moni lenei o le faavae tonu o aoaoga faa-Kerisiano. E mafai ona e iloa le tele o<br />

mea e uiga i le Talalelei e pogai mai iina, ae afai na ona e iloa le lala, ae o na lala e le oo i<br />

ai le aa, ma afai o le a aveeseina mai i le mea moni, o le a leai se ola, po o se faaolataga i<br />

ai latou.<br />

“O le faalauteleina o le alofa e le tupu fua. E auala mai i se feagaiga ma Ia. O le a faia foi i<br />

ana tuutuuga, o ana tuutuuga alofa e aofia ai le mea e tatau lava ona faia, o le papatisoga i<br />

le faatofu mo le faamagaloina o agasala.<br />

“O tagata ola uma e mafai ona puipuia mai le tulafono o le faamasinoga tonu ma o le a<br />

mafai ona maua e i tatou taitoatasi le mana lautele o le alofa o le faaolaina ma le<br />

faamanuiaga o le faamalologa.<br />

“O le silafia o le mea o lo o ou talanoa atu ai o se tulaga taua tele. E taua tele ma aoga mo<br />

le tagata lava ia; e matala ai le ala mo i tatou taitoatasi e tausia ai a tatou aitalafu<br />

faaleagaga ia totogiina.<br />

“Atonu o oe, o se tasi o nei tagata puapuagatia. Pe a oo mai le taimi e te feagai ai ma<br />

tulaga faapea, i ia taimi o le mafaufau loloto — lea e taumafai le toatele e aloese ai — po o<br />

i ai ea ni mea e le i faaleleia o lo o e faaletonu ai?<br />

“E i ai se mea o mamafa i lou mafaufau? Po o ia te oe pea le lagona mai lea taimi i lea<br />

taimi, o le agasala i se mea itiiti po o le tele?<br />

“E masani ona o tatou taumafai e foia tulaga faaletonu i le faapea atu i le isi e le afaina.<br />

Ae peitai i totonu o o tatou loto, tatou te le talitonu i le tasi i le tasi. Ua tatou le talitonu foi<br />

ua faia lea faamatalaga. Ua tatou iloa lelei lava. E afaina ia mea!<br />

“O a tatou solitulafono e faaopoopoina i se tusi e tasi, ma i se tasi o aso pe afai o le a<br />

faaletonu ona totogiina, o i tatou taitoatasi, o le a pei o Pelesara o Papelonia o le a fuaina<br />

i le fua faatatau ma o le a iloa ai o lo o manaomia.<br />

“O lo o i ai se Faaola, o se Puluvaga, o lo o tu mai ma le naunau ma le mafaia ona<br />

faamalieina manaoga o le faamasinoga tonu ma faaooina atu le alofa ia i latou ua salamo,<br />

aua ua ‘Ia ofoina atu o Ia lava se taulaga mo agasala, e tali atu i le faataunuuga o le<br />

tulafono, mo i latou uma ua i ai le loto momomo ma le agaga salamo; ma e leai se tasi<br />

e mafai ona faataunuuina le taunuuga o le tulafono ua na o Ia lava.’ (2 Nifae 2:7).<br />

“Ua maea ona Ia faataunuuina le faaolataga o tagata uma mai le oti faaletino; o le toetu<br />

ua oo atu i tagata uma e aunoa ma se tuutuuga.<br />

“Ua Ia faia foi le faaolataga mai le oti faalua, o le oti faaleagaga, o le aveeseina mai lea i le<br />

afioaga o le Tama oi le Lagi. O lea faaolataga e oo mai na o i latou ua mama, aua e leai se<br />

mea eleelea e mafai ona i ai i le afioaga o le Atua.<br />

“Afai o le tulaga o le faamasinoga tonu e le mafai ona tatou agavaa ai ona o a tatou<br />

soligatulafono, e mafai e le alofa ona saunia se ala e ala i le salamo e ulufale atu ai”<br />

(Lipoti o le Konafesi, Aperila 1977, pp. 80–81; po o le Ensign, Me 1977, pp. 55–56).<br />

Mau ma le talanoaga Faamalamalama atu o le faataoto na taua e Elder Packer, e fesoasoani i ai tatou e<br />

faateleina lo tatou malamalama i vaega o tusitusiga paia o lo o faamatala mai ai le sootaga<br />

i le va o le faamsinoga tonu ma le alofa.<br />

33


34<br />

Faitau ma talanoaina le Alema 42<br />

• O le a le mea sa popole ai Korianetona? (O le faasalaga o le tagata agasala” [fuaiupu 1].)<br />

Faamalamalama, i le Faatoaga i Etena, sa totoina ai e le Tama oi le Lagi le laau e iloa ai<br />

le lelei ma le leaga ma le laau o le ola. Na Ia faatonuina Atamu ma Eva e mafai ona laua<br />

faaaogaina fua o laau uma vagana ai fua o le laau e iloa ai le lelei ma le leaga. Afai la te<br />

faaaogaina ia fua, o le a oti i laua. Sa tuuina atu e le Tama oi le Lagi le tulafono ma<br />

faamalamalama foi lona faasalaga pe a solia.<br />

• Pe na faamalosia ea e se tasi Atamu ma Eva e aai i le fua faasaina? (Leai aua o le a<br />

solia ai lo laua saolotoga. Sa filifili lava i laua e aai ai.)<br />

• O le a le faasalaga o le aiina o le fua faasaina? (E tusa ma le fuaiupu e 7, ua<br />

“vavaeeseina i laua i le faaletino ma le faaleagaga mai le afioaga o le Alii.”)<br />

• Pe ua talafeagai ea ona mafatia Atamu ma Eva i le oti faaletino ma le faaleagaga? (Ioe.<br />

Sa tuuina mai le tulafono, sa faaavanoaina le saolotoga, ma sa faamalamalama lelei le<br />

faasalaga.)<br />

Faamanatu i alii talavou o le faaaogaina o le fua e iloa ai le lelei ma le leaga, ua mafai ai e<br />

Atamu ma Eva ona maua le avanoa mo i tatou uma e fananau mai ai.<br />

Faamalamalama ua tuuina atu e le Atua kerupi, o ni avefeau faalelagi ma le pelu afi e taofia<br />

mai ai soo se tasi mai le faaaogaina o fua o le laau o le ola.<br />

• Aisea ua faia ai e le Atua lea mea?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama, ana fai e aai Atamu ma Eva i le laau o le ola ina<br />

ua uma ona solitulafono, semanu o le a ola ai e faavavau i a laua agasala. O le a leai se<br />

taimi e salamo ai ma saunia e toe ola faatasi ai ma le Tama oi le Lagi. O lea foi tulaga o le<br />

a faaletonu ai le ata o le Faaolataga ma faaleagaina le ata o le fiafia. O le Tama oi le Lagi<br />

i lona alofa ua tuuina mai i ai tatou le taimi ina ia tatou salamo ma auauna atu ia te Ia a o<br />

le i faasaoina mai le oti faaletino. Sa tuuina mai le taimi tatou te “sauniuni ai e fetaiai ma le<br />

Atua” (Alema 34:32), o se taimi e manumalo mai ai i tulaga toilalo.<br />

• O le a se mea e mafai ona o tatou faia e faasaoina ai i tatou mai i lea tulaga toilalo?<br />

(E leai se mea. Ua tatou aumaia le faasalaga i o tatou luga e ala i lo tatou lava le usiusitai,<br />

ma e leai se mea e faasaoina ai i tatou lava [Alema 42:12, 14].)<br />

• O le a le tulafono o le faamasinoga tonu a le Tama oi le Lagi? (E leai se mea e le mama<br />

e mafai ona oo atu i lona afioaga. Soo se tasi e le usitai i ana tulafono o le a “vavaeeseina<br />

mai i lona afioaga” [Alema 42:14].)<br />

• Pe toafia ni tagata o lo o noatia i le faamasinoga tonu — e toafia o lo o i le tulaga toilalo,<br />

ua vavaeeseina mai le afioaga o le Atua? (O tagata uma [vaai le Alema 42:14].)<br />

• E faapefea ona saunia e le Atua le ala mo i tatou e o ese mai ai i noataga o le<br />

faamasinoga tonu? (E ala i le fuafuaga o le alofa lea o le a totogiina ai e Iesu Keriso<br />

agasala a le lalolagi, ma faamalieina ai manaoga o le faamasinoga tonu. Ae e tatau ai<br />

ona tatou salamo ina ia mafai ona agavaa mo le faamagaloina. [tagai i le Alema 42:15.])<br />

• Aisea ua faapipiiina i ai le faasalaga, ma aisea ua tuuina mai ai le tulafono? (Ina ia<br />

fesoasoani i ai tatou e lagonaina le agaga salamo moni ma taitaiina i tatou i le salamo i lo<br />

o le tigaina i le faasalaga o le agasala [tagai i le Alema 42:18].)<br />

• E faapefea ona faamalieina e le fuafuaga o le alofa le faamasinoga tonu?<br />

Faamalamalama, e ala mai i le fuafuaga o le alofa o manaoga o le faamasinoga tonu ua<br />

faataunuuina atoatoa. O le faamasinoga tonu na te faatinoina le tulafono ma faaooina le<br />

faasalaga mo le tulafono ua solia. Ae o le alofa na te aveina atu le faasalaga i le Faaola<br />

mo i latou e salamo. O i latou e le salamo e le mafai ona latou faaaogaina le alofa ma o<br />

le a tuua e tigaina i le faasalaga. O i latou e salamo e laveaiina i le togiola a Keriso. O le<br />

tulafono o le faamasinoga tonu e le faatagaina le alofa e oo atu i soo se tasi vagana lava<br />

e ua salamo moni.<br />

Faitau e se alii talavou le 2 Nifae 2:6–8, 26–29.<br />

• O a ni a tatou filifiliga i lenei olaga faataitai? (E na o le lua lava a tatou filifiliga. E mafai<br />

ona tatou filifili i le nofo pologa ma le oti, po o le saolotoga ma le ola e faavavau. O le


<strong>Lesona</strong> 9<br />

fuafuaga ma le oti, po o le saolotoga ma le ola e faavavau. O le fuafuaga o le faamasinoga<br />

tonu e tuuina atu ai i tatou i le faanoanoa, nofo pologa, ma le oti. O le fuafuaga o le alofa e<br />

faaolaina i tatou e le togiola mai noataga o le faamasinoga tonu ma aumaia i ai tatou le<br />

fiafia, saolotoga, ma le ola e faavavau.)<br />

Aoaoga a le fautua Faamalamalama atu, ina ia talia le fuafuaga o le alofa, e tatau ona —<br />

1. Lotomaulalo. E tatau ona tatou iloa e le mafai ona o tatou sosola ese mai noataga o le<br />

faamasinoga tonu i o tatou lava lelei.<br />

2. Salamo i a tatou agasala uma e ala i le o mai ia Keriso, talosaga mo le alofa, faatinoina<br />

le faatuatua i le togiola, ma gauai i mataupu faavae o le papatisoga ma le faamauga.<br />

3. Tumau e oo i le iuga o lo tatou olaga faataitai, ma le loto momomo ma le agaga salamo.<br />

Faaiuga<br />

Molimau Tuuina atu le molimau e tatau ona tatou saili mo le alofa, ae le o le faamasinoga tonu, e ala<br />

i le mulimuli i le fuafuaga o le alofa, o le ata lava lea o le faaolataga.<br />

35


10<br />

O se Suiga Tele<br />

FAAMOEMOEGA O le a faateleina le malamalama o alii talavou taitoatasi i le Togiola ma le taua o le<br />

faamagaloina o isi.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Esekielu 18:21–22, 31–32; Mataio 18:32–35; Mareko<br />

14:32–34; 2 Nifae 2:6–9; 9:21–23; Mosaea 4:2–8; Alema 5:11–16; 11:40–42; 34:14–32;<br />

36:5–21; 3 Nifae 9:20–22; Moronae 6:2; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:16–19;<br />

59:8; 76:40–42; 132:23–24. E le tuuina atu uma nei mau i le lesona, ae o le aoao i ai o le<br />

a fesoasoani ia te oe i le aoaoina atu o le lesona.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. Faaali le “O le a Lou Manatu ia Keriso?” Vitio Faaopoopo 2 o Afiafi Faaleaiga (53277)<br />

pe afai e maua.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Aoaoga a le fautua<br />

O alii talavou e masani lava ona faalogo i le faamatalaga e pei o “Iesu Keriso na maliu<br />

ina ia tatou ola”; “Na Ia totogiina le tau o agasala.” “Na Ia tatalaina le faitotoa i le ola e<br />

faavavau”’ ma le “Na Ia togiola a tatou agasala.” Fesili atu i alii talavou po o le a so latou<br />

manatu i le uiga o nei faaupuga . . .<br />

Upu sii Sa faapea mai Iosefa Samita, “O le togiola o le mea pito sili lea ona taua na tupu i le<br />

talaaga atoa o mea ua tutupu, o le maa [mautu] faavae o lo o i ai le talalelei ma mea<br />

uma i luga. O le tulaga lea “o mea uma e uiga i le Ekalesia ua na o ni faaopoopoga o i ai’”<br />

(Teaching of the prophet Joseph Smith, sel. Joseph Fielding Smith [Salt Lake City: Deseret<br />

Book Co., 1976], p. 121; tagai foi i le Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine [Salt Lake City:<br />

Bookcraft, 1966], p. 60).<br />

Mau ma le talanoaga Faitau ma talanoaina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:40–42.<br />

• O le a le uiga o lenei mau ia te oe lava ia?<br />

• O le a se mea tatou te faia mo i tatou lava ina ia maua ai faamanuiaga o le Togiola?<br />

Faitau 2 Nifae 2:7–9<br />

• O le a le uiga o le i ai o le loto momomo ma le agaga salamo?<br />

Faitau ma talanoaina le Mosaea 5:2 ma le Alema 5:14–16.<br />

• O le a le uiga o le mauaina o “suiga tele o le loto’?<br />

Faitau 2 Koronito 7:4–16.<br />

• O le a le eseesega o le tagata ua faaaliali ana agasala ma le tagata ua maua le loto<br />

fuatiaifo e tautau ai ana agasala, ua maua le lagona salamo faaleatua, ma taumafai ma<br />

le faamaoni e salamo?<br />

Toe faitau faatasi 2 Nifae 2:7–9.<br />

• O a elemene taua o le salamo faaleatua?<br />

Faitau faatasi le Esekielu 18:21–22.<br />

• O le a le uiga o le liliu mai nai agasala?<br />

36


• E faapefea ona fasiotia i tatou e le agasala? (E mafai ona fasioti le tino e ala i faamai e<br />

tuuina mai i amioga agasala, ma e mafai ona fasiotia o tatou agaga e ala i le le mama mo<br />

le afioga o le Atua ma Iesu Keriso.)<br />

Mau ma le talanoaga Faamatala i au lava upu le tala ia Alema le itiiti ma atalii o Mosaea (Alema 36:5–21).<br />

Talanoaina fuaiupu e 17–19 ma alii talavou. Faamamafa le lagona na oo ia Alema ina ua ia<br />

iloa le uiga o le maua o le “loto momomo ma le agaga salamo” (tagai foi i le 3 Nifae 20:22;<br />

Moronae 6:2; ma le MFF 59:8).<br />

Mataupu Faavae<br />

o le Faatuatua<br />

O Uluai Mataupu Faavae e Manaomia<br />

Ia taulotoina faatasi e alii talavou le mataupu lona fa o le faatuatua<br />

Talanoaga Talanoaina ma alii talavou nei mataupu ma sauniga, ma faamamafa le faasologa o lo o<br />

tuuina mai ai.<br />

1. O le faatuatua e tatau ona faaautu i le Alii o Iesu Keriso, talitonu o lo o ia te Ia le mana<br />

e faamamaina ai o tatou agaga.<br />

2. O le salamo e tatau ona avea o se liliu moni mai agasala faatasi ma le faanoanoa<br />

faaleatua.<br />

3. O le Papatisoga e tatau ona faatofuina e i latou o lo o umia le pule tatau ma faaalia lo<br />

tatou naunau e avea ma molimau mo Iesu Keriso.<br />

4. O le meaalofa o le Agaga Paia e tatau ona tuuina atu i le faaeeina o lima o i latou o<br />

lo o umia le pule tatau e faia ai faatasi ma le agaga naunau e mauaina le uunaiga a<br />

le Agaga Paia.<br />

Tala Faamatala le tala lenei e uiga ia Sieni Sinaila Risati, sa faaalia lona faatuatua e ala i le<br />

papatisoina.<br />

Sa fanau Sieni i le Iunaite Setete i le 1823. O lona tuagane o Ropati o lå sa latalata i le taimi<br />

e oti ai, na faitau i le Feagaiga Fou e uiga i le papatisoga i le faatofu ma sa tatalo ia iloa po<br />

o ai e mafai ona faataunuuina tatau lenei sauniga. Sa manino lana faalogo i le igoa “John<br />

E. Page” o faamatala i lona mafaufau. E mulimuli ane sa ia iloa o John E. Page o se<br />

faifeautalai mai le Ekalesia. Ina ua maea ona talosagaina le papatisoga ma maua se<br />

faamanuiaga faale-perisitua mai ia Elder Page, sa toe maua le malosi o Ropati ma faapea<br />

ona alu atu ma papatisoina le selau o tagata.<br />

E oo mai i le tausaga e 1839, o tagata uma i le aiga o Sieni ua papatisoina sei vagana ai<br />

lava o ia.<br />

I le sefuluono o tausaga o Sieni sa matua mai ai o ia, ma e leai se fomai e mauaina se<br />

togafitiga. Ua toe foi mai Ropati mai lana galuega talai e asiasi i lona tuafafine laitiiti. I upu<br />

a Sieni na ia taua faapea:<br />

“Ina ua ia — iloa ua ou mai tele, sa ia — anapogi ma tatalo mo au . . . e aunoa ma se<br />

meaai po o se vai mo le tolu pe fa aso . . . Sa ia sau i lou potu ma taoto mai i le aluga i<br />

ou tafatafa, ma faapea mai, ‘Tuafafine, o ou moomooga maimau pe ana ua e papatiso.’<br />

“I le taeao e sosoo ai . . . ua gase atoa lou tino ma ua tulaga mai lava ua oti. Ua le mafai<br />

ona ou tautala pe gaoioi . . . O lou tuagane ua tagi . . . ma . . . fesili mai pe mafai ona<br />

ia faauu ma tatalo mo au . . . Ao ia tatalo sa oo mai se malamalama i lou mafaufau ma ua<br />

mafai ona ou iloa lelei e pei o se tusi ua fofolaina i ou luma o lo o tusia ai lou manaomia o<br />

le papatisoga. Afai o Keriso, e leai sana agasala sa manaomia le papatisoina, o lona uiga<br />

ea ua ou faapea ua sili atu o au ia te Ia?<br />

“I lena taimi, ua alu ese atu uma tiga ma au. O le pe o le tino ua leai. Ua na o lou vaivai.<br />

Ao tulai mai lou tuagane mai ona tulivae, sa . . . ou talosaga mo le papatisoga. Sa ia<br />

[faalotolotolua] ona o le taimi lea o le ogatotonu o le taumalulu. O lona uiga e tatau ona<br />

tatae le aisa ma o le a tele se afaina e oo mai ai. Ae peitai, o le oti sa ou le fefe ai — ae<br />

na o le tatau ona ou papatiso.”<br />

37


I le aso na fuafuaina e papatiso ai e Ropati ia Sieni, sa tumu tagata e tusa ma le toluselau<br />

o le taulaga i autafa o le vai sa taeina ai le avanoa i le aisa e tusa ma le futu le mafiafia.<br />

O nei tagata sa o latou faamata◊u e molia Ropati pe a i ai se faaletonu ona o le tuuina atu<br />

o lona tuafafine mai i le ea ma le vai malulu. Sa ofo tagata ina ua alu ae Sieni mai le vai ma<br />

tau atu i tagata o “nei mea uma o lana lava filifiliga ma e le i faamalosia au ou te faia, . . .<br />

ma e le tatau ona o latou faaoo se tiga i lou tuagane ona o lo o ia faia le finagalo o le Atua,<br />

ma o le a faasalaina i latou e le Atua pe a latou faalavelave.” E le i molia Ropati, ma o Sieni<br />

e le i afaina i le malulu, ua manuia. (Mai ia Jane Snyder Richards, Reminisences of Mrs.<br />

F.D. Richards [unpublished manuscript, 1880], pp. 1–7.)<br />

• Aisea na avea ai le faatuatua mo Sieni ina ia papatisoina?<br />

• E faapefea ona ia faailoa lona naunau e avea o se molimau mo Iesu Keriso?<br />

Aoaoga a le fautua Faamalamalama afai tatou te mulimuli i le auala ua faatulagaina mai i mataupu faavae ma<br />

sauniga muamua o le Talaleleli, o le a i ai se aso tatou te toe foi ai i le afioaga o le Tama oi<br />

le Lagi ma Iesu Keriso.<br />

Faaiuga<br />

Molimau Tuuina atu le molimau e mafai ona tatou maua le faamagaloina e ala i le togiola a Iesu<br />

Keriso pe afai tatou te loto maulalo, talia Iesu Keriso i o tatou olaga, ma manatua o lona<br />

tigaina i Ketesemane ma luga o le satauro ona o a tatou agasala.<br />

Kaseti Vitio Afai e i ai se taimi e totoe, ia faaali le ata “O le a Lou Manatu ia Keriso?” Vitio Faaopoopo 2<br />

o Afiafi Faaleaiga Vaega 2 (53277).<br />

38


O le Faatuatua Ua Lava e<br />

11<br />

Maua ai le Ola e Faavavau<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou o lona faatuatua ia Iesu Keriso o le a taitaiina ai o ia e<br />

faalagolago i le Alii i mea uma lava.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Mataio 11:28–30; Eperu 11:32–40; 1 Nifae 3:31–4:1;<br />

2 Nifae 9:18; 31:19–20; Alema 5:12–14; Moronae 6:4; ma le Mataupu Faavae ma<br />

Feagaiga 75:5; 98:11–13.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA E Tatau Lava Ona Tatou Faalagolago i le Alii:<br />

Talanoaga i le laupapa Ao le i amataina le vasega, ia tusia le siata lea i luga o le laupapa:<br />

Talitonu ➝ Faatuatua ia Keriso ➝ Faalagolago ➝ Mautinoa ➝ Faamoemoe<br />

Fesili i alii talavou e faamatala atu le uiga o le siata. Fesoasoani ia latou ina ia faailoa mai<br />

o le talia o aoaoga a le Alii o se mea moni o le amataga lea o le faatuatua. O le talitonu ia<br />

Keriso e fesoasoani ia tatou e faatupuina le faatuatua ia Keriso o Ia e toatasi e laveaiina i<br />

tatou. Fesoasoani atu i alii talavou ia malamalama o le i ai o le faatuatua ia Keriso o lona<br />

uiga ua tatou faalagolago ia te Ia ma ana folafolaga ia tatou. O lena faatuatua e maua ai<br />

e i tatou le mautinoa e feagai ai ma luitau o le olaga. Afai tatou te faamaoni ia te Ia, e mafai<br />

ona tatou faamoemoe mo se lumanai sili ma le mamalu.<br />

Mau ma le talanoaga Ia tuu atu i alii talavou e faitau, faailoga, ma faatusatusa le 2 Nifae 31:19–20 ma le Moronae<br />

6:4. Ia tusia nei mau i luga o le laupapa. Tuuina atu fesili nei ina ia fesoasoani ia latou e<br />

malamalama i le 2 Nifae 31:19–20.<br />

• O le a le uiga o le maua o le faatuatua e lå maluelue ia Keriso?<br />

Faamalamalama o i tatou taitoatasi e manaomia le faatupuina o le faalagolago mausali ia<br />

Keriso ma ia iloa o i tatou e le lava lo tatou lava malosi.<br />

39


Ina ia maua le ola e faavavau, e tatau ona tatou maua lana fesoasoani, ma e mafai ona<br />

tatou maua pe a tatou salamo, tatalo e le aunoa, ma tausia o tatou mafaufauga i le lelei<br />

ma le mama.<br />

• O le a se mea e tatau ona tatou faia pe a tatou i ai i luga o le ala sao ma le vaapiapi ina<br />

ia maua le ola e faavavau?<br />

Ia faamanino atu o le uunai malosi agai i luma ma le tulimatai atu ia Keriso o lona uiga e<br />

leai se masalosalo po o le fesuisuiai. E tatau lava ona faatumauina o Ia i o tatou manatu.<br />

E mafai ona tatou faia lea mea i le faitauina o tusitusiga paia i aso uma, mafaufau i ai, ma<br />

tatalo e uiga i ai. Ona tatau lea ona tatou galulue e ola ai e pei ona finagalo Iesu Keriso<br />

tatou te ola ai.<br />

Ia tuuina fesili nei ina ia fesoasoani i alii talavou ia malamalama i le Moronae 6:4.<br />

• Ina ua uma ona i ai nei tagata i le Ekalesia, o a ni mea sa faia mo i latou? (Sa manatuaina<br />

i latou ma fafagaina i afioga lelei a le Atua).<br />

• O le a se auala e mafai ai e i latou ua umia le perisitua ona vaaia ma faamalosia uso<br />

o le Ekalesia? (E ala i le faataunuuina o asiasiga faaleaiga [tagai i le MFF 20:46–57].)<br />

• O le a se mea e tatau ona faalagolago i ai i latou ua talitonu ia Iesu Keriso? (Na o le<br />

alofa lava o Keriso.)<br />

Faamalamalama e tatau ona tatou faalagolago i le na o le alofa o Keriso e maua ai le ola<br />

e faavavau, ae le o lo tatou lava alofa, po o le alofa o a tatou uo po o aiga.<br />

Mau ma talanoaga Faamalamalama atu o Alema sa aoao mai o le faatuatua e tupu ai se suiga tele o le loto.<br />

Ia faitau ma makaina e alii talavou le Alema 5:12–14. Faamalamalama o i tatou uma e<br />

manaomia le fesili ifo ia tatou lava le fesili sa fesili ai Alema: “Po ua e mauaina ea<br />

lenei suiga tele i lou loto?” (Alema 5:14). Po o tatou faatuatua moni ia Iesu Keriso ma<br />

faalagolago ia te Ia? Faailoa atu o se suiga tele e maua i le i ai o le mafutaga a le Agaga<br />

Paia pe a tatou ola amiotonu.<br />

O le Faatuatua Moni e Manaomia ai le Talitonuina ma le Mautinoa<br />

Aoaoga a le fautua Faamalamalama, a maua loa le talitonuga moni ia Iesu Keriso, a mafai loa ona faafeagai<br />

ma le olaga ma le mautinoa e tusa lava po o le a ni tulaga e i ai. O le au Kerisiano anamua<br />

sa susunuina i le oti po o le faaumatia e manu feai ma maliliu i le filemu atoatoa aua sa i<br />

ai lo latou talitonuga mautu ia Keriso mo lo latou lumanai. E ui i lea, atonu o le a oo mai ia<br />

tulaga o le faafesagai ma faafitauli, ae e tatau lava ona tatou faalagolago ia Iesu Keriso e<br />

fesoasoani ia tatou tusa lava po o a tulaga e aumaia e le olaga mo i tatou.<br />

Faamatala atu i alii talavou, o se tasi aso sa ma◊i ai Siaosi A. Samita, sa asiasi atu ai le<br />

atalii o le uso o lona tama le Perofeta o Iosefa Samita ia te ia. Sa faamatala mai e Siaosi A.<br />

Samita le tala sa tuuina atu e le Perofeta ia te ia:<br />

“Sa ia tau mai ia te au e le tatau lava ona ou faavaivai, po o le a lava faigata o lo o siomia<br />

ai au. E tusa lava pe ou te goto atu i vanu loloto o Nova Scotia ma tanumia au i faaputuga<br />

o le atu mauga maamaa, e le tatau lava ona ou faavaivai, ae faamalosi pea, faaaoga le<br />

faatuatua, ma faatumauina le loto tele lelei, ma o le a ou tulai mai lava i le tumutumu o le<br />

mauga” (Ancestry, Biography, and Family of George A. Smith, comp, Zora Smith Jarvis<br />

[Provo: Zora Smith Jarvis, 1962], p. 55).<br />

• O fea na maua mai ai le talitonuga mautinoa o Iosefa Samita? (Mai i lona faatuatua ia<br />

Keriso.)<br />

Mau, tala ma Tuuina atu i alii talavou e faitau ma makaina le 1 Nifae 3:31 ma le 4:1.<br />

le talanoaga<br />

• O fea e na maua ai e Nifae le lototele o lo o faaalia mai i nei fuaiupu? (E ala i le<br />

faatuatua i le Alii, e maua ai le faalagolago mausali ia te ia.)<br />

O le tala lenei sa faamatalaina e Mataio Kauli, o lo o faaalia ai le talitonuga mausali e maua<br />

pe a tatou ola i le faatuatua:<br />

40


“Sa talosagaina au ou te faauuina se pepe i Niu Sila. Sa fai mai ou te faamanuia o ia. Sa<br />

malaga mai lenei tama ia te au ma lenei tamaitiiti, e sefulufa masina le matua, ma faapea<br />

mai, “o la ma tamaitiiti e le i faamanuiaina, o lea ou te manao ai ia e tuuina atu ia te ia se<br />

igoa,’ Sa ou tali atu ‘Ua lelei. A o ai le igoa?’ Sa ia tuuina mai ia te au le igoa o le tamaitiiti,<br />

ma ia toe faapea mai i se tulaga le amanaia, ‘Ao e tuuina atu lona igoa, ia e tuuina atu<br />

foi i ai ma lana vaai.’ O lenei tamaitiiti na fanau mai o tauaso. O lana tala mai lea. ‘Sa ma<br />

aveina o ia i se fomai faapitoa i Ueligitone. Sa latou fai mai na fanau mai o ia o tauaso ma<br />

e le mafai ona latou faia i ai se mea. O le mea lea ao e tuuina ia te ia lona igoa, i lena lava<br />

pule ua e faaaogaina e tuuina atu ai lona igoa, ia tuuina atu i ai ma lana vaai.’ Ua pei lava<br />

o se mea faigofie!<br />

“Ia, sa ou fefe. E le i maua e au se faatuatua faapena. Ona oo mai lea o se mea ia<br />

te au faafuasei e pei o se malamalama mai i le pouliuli. Ae sa ou faataunuuina pea le<br />

faamanuiaina o le pepe faatasi ma le faaigoaina. O se faamanuiaga sili lea ona umi, ua<br />

ou manatu, ua ou faia. Sa ou faaaogaina upu uma e mafai ona ou mafaufau i ai pe ou te<br />

le i manatu foi i ai. Sa ou taumafai ina ia lava ni musumusuga — lava le malosi, pe afai e<br />

te manao e taua ai lea tulaga, e faamanuia ai lea tamaitiiti ina ia pupula. Sa faapea lava<br />

ona ou faia.<br />

“I le valu masina mulimuli ane sa ou vaai ai i le tamaitiiti, ma sa vaai mai foi lenei tamaitiiti<br />

ia te au . . . Ia aua nei alu ese atu lenei tulaga faigofie o le faatuatua mai ia te oe. O se<br />

mea pito sili ona taua e te maua i lenei olaga” (quoted by Henry A. Smith, Matthew Cowley:<br />

Man of Faith [Salt Lake City: Bookcraft, 1954], pp. 138–39).<br />

Mau ma le talanoaga Faamalamalama o nisi taimi o lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso e le tauia i ni faamanuiaga i<br />

se taimi vave. Ia faitau e alii talavou le Eperu 11:32–40 e faamanino mai ai mea sa tutupu i<br />

nisi o tagata sa i ai lo latou faatuatua ma le talitonuga ia Iesu Keriso. Faamalamalama o le<br />

fuaiupu e 38 ma le 39 o lo o faailoa mai ai o le lalolagi e le o agavaa mo ia alii ma tamaitai.<br />

Fuaiupu e 39 o lo o taua ai ua latou tigaina ma le naunau e maua ni lipoti lelei e ala i le<br />

faatuatua ae i lenei olaga o le a le maua le folafolaga. O lo latou taui o lo o faatali mo i<br />

latou i isi lalolagi sili.<br />

Ia faitau e alii talavou ma makaina le Mataio 11:28–30.<br />

• O le a le uiga o le saunoaga a le Faaola o lana amo e avegofie ma lana avega e<br />

mama ia?<br />

• E faapefea ona faatatau lenei tulaga i tagata o lo o taua i le Eperu 11?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama o le saunoaga a Iesu i le Mataio 11 e faatatau lava<br />

i le na o le faatuatua. Afai e lava lo tatou faatuatua e talitonu ai ia te Ia e tusa lava pe afaina<br />

ai ma amusia ai i tatou, ona iloa lea ua lava lo tatou faatuatua e maua ai le ola e faavavau<br />

faatasi ma Ia. Tusa lava po o a mea a isi e fai mai ia tatou, o lo tatou talitonu ie te Ia e<br />

faigofie ai la tatou amo ma mama ai a tatou avega. O le tiga ma le oti e le o mea sili ia ona<br />

faigata e mafai ona oo i ai tatou. O le leai o se faatuatua ma le talitonuga i le Alii e sili atu<br />

ona leaga, aua o le a tatou le maua ai le ola e faavavau faatasi ma le Alii.<br />

Mau ma le talanoaga<br />

i le laupapa<br />

<strong>Lesona</strong> 11<br />

O e Faatuatua ua Folafolaina i ai le Ola e Faavavau<br />

Faamalamalama, e ese le ala tatou te amio ai pe a i ai lo tatou faatuatua i le Alii. E i ai lo<br />

tatou faamoemoe i le Alii, ma tatou talitonu i ana folafolaga mo le lumanai.<br />

Ia faitau e alii talavou ma faailogaina le Mataupu Faavae ma Feagaiga 75:5 ma le<br />

98:11–13. Faamanino o le folafolaga i le au faatuatua o le mamalu, faaeaina, ma le ola e<br />

faavavau.<br />

• Aisea e tatau ai ona tatou loto malilie e tuuina atu o tatou ola mo le talalelei a Iesu<br />

Keriso?<br />

O le Alii sa Ia folafolaina mai pea le ola e faavavau i le au faatuatua. Faitau 2 Nifae 9:18.<br />

O lenei fuaiupu o lo o faailoa mai ai mea e tatau ona tatou faia ma le taui tatou te maua.<br />

Lisiina mea taua o le mau i luga o le laupapa:<br />

41


O mea e Tatau ona Tatou Faia<br />

1. Talitonu i lå Paia o Isaraelu<br />

2. Onosai i le tau faifai o le Lalolagi<br />

3. Inoino i le maasiasi o le Lalolagi<br />

O a Faamanuiaga Tatou te Maua<br />

1. Mauaina le malo o le Atua<br />

2. Maua le atoatoa o le fiafia e faavavau<br />

Faaiuga<br />

Lui Ia tuuina atu le lui i alii talavou ina ia faaalia e i ai lo latou faatuatua ia Iesu Keriso ma le<br />

talitonuga ia te Ia. Tuuina atu fautuaga nei ina ia latou taumafai e faaaogaina i lenei vaiaso.<br />

1. Taumafai e faataitai i le Faaola. Taumafai ia agavaa ia maua le Agaga Paia e avea ma au<br />

soa tumau. Faafetaiai lui ma faafitauli i le agaga fiafia, ma le iloa o le alii o le a<br />

fesoasoani ia te oe.<br />

2. Filifili se vaivaiga po o se amio e te manao e faaleleia, ma saili le fesoasoani a le Alii ia<br />

suia, ma le talitonuga o le a Ia fesoasoani ia te oe.<br />

Ia lipoti mai e alii talavou mea na latou oo i ai i le vaiaso a sau.<br />

42


Salamo<br />

12<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitoatasi o le salamo e mafai ai e ia ona aveeseina uiga ma<br />

amio e faatuai ai lona alualu i luma ma le toafilemu.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Isaia 1:18; Galuega 9:1–22; Mosaea 5:2; Alema 22:15–18;<br />

36:6–26; Helamana 3:35; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:42–43.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou tagata lava ia).<br />

e. Lua penitala<br />

i. Peni mo le makaina o mau<br />

3. Ia faia ni kopi se lua o mau o lo o i le gaoioiga o le lesona. Aua le tuuina i ai upu o lo o i<br />

totonu o puipui o lo o mulimuli mai i fesili.<br />

4. Saunia e faaali le “O le Salamo: E le Tuai Lava,” Vitio Faaopoopo 2 o Afiafi Faaleaiga<br />

(53277), po o le “Meaalofa o le Salamo,” Vitio Faaopoopo 2 o Afiafi Faaleaiga (53276),<br />

pe afai o maua.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA O Le a Faamagaloina E le Atua<br />

Mau ma le talanoaga Faitau faatasi ma alii talavou le Isaia 1:18 ma makaina:<br />

• O le a le mea o lo o aoaoina mai e lenei mau e uiga i le faamagaloina o agasala?<br />

(E ui ina tele a tatou agasala, e mafai lava ona faamagaloina.)<br />

Tau atu i alii talavou o nisi taimi pe a uma ona faia e tagata se agasala matuia latou te<br />

manatu e le mafai ona faamagaloina. Faamalamalama e ui lava e faigata le auala, ae e<br />

i ai le ala mo tagata e faamagaloina ai agasala matuia.<br />

Gaoioiga faavaega<br />

i mau<br />

Faamalamalama, o mau o lo o faamatalaina mai ai ni tala matagofie e uiga i le mataupu<br />

faavae o le salamo. Vaevaeina alii talavou i ni vaega se lua, ma tofia se failautusi e tusia<br />

faamatalaga mo vaega taitasi. Tuuina atu i le failautusi a vaega taitasi se penitala ma se<br />

kopi o mau. Tuuina atu i le vaega muamua e faaumaina le vaega muamua ma le tolu, ao<br />

le vaega lua e faaumaina le vaega lua ma le tolu o le gaoioiga. Ia faamauina e le failautusi<br />

tali sao. Fautuaina ia makaina e alii talavou taitasi nei mau ia latou lava tusi.<br />

1. Ia faitauina e le vaega muamua le Alema 36:6–26).<br />

a. O le a le mea sa faia e Alema ao le i sau le agelu? (Sa malosi o ia e tetee atu i le<br />

Ekalesia.)<br />

e. O a lagona sa maua e Alema ina ua ia iloa lona sese? (Tiga, ita, ma le pologa.)<br />

i. O le a le mafuaaga o le suia o lagona o Alema? (Ua ia manatua le togiola o Iesu<br />

Keriso e pei ona aoaoina e lona tama, ma ole atu ia Iesu e alofa mai ia te ia.)<br />

o. O a lagona na ia maua ina ua ia talia le Togiola? (O le fiafia manino e pei lava o<br />

ona tiga.)<br />

u. Ina ia faaleleia ona sese, o le a le mea sa faia e Alema i masina ma tausaga ina ua<br />

uma ona faaali mai i ai le agelu? (Na ia aveina atu le Talalelei i le tele o agaga ma<br />

avea ma se faifeautalai malosi [tagai fuaiupu 24–26]. O le auala sili mo le faaleleia<br />

o o tatou sese o le toaga lea e faia mea lelei.)<br />

43


Gaoioiga ma le<br />

talanoaga<br />

2. Tuuina atu i le vaega lua e faitau le Galuega 9:1–22.<br />

a. O le a le mea sa faia e Saulo (mulimuli ane ua iloa i a Paulo) muamua? (Faasagatau i<br />

le Au Paia.)<br />

e. O a ni uiga faaalia o Paulo (Saulo) ina ua faatoa uma ona fetalai i ai le agelu? (Sa ia<br />

faatoese ma fia iloa po o le a le mea e tatau ona ia faia.)<br />

i. O le a le naunau sa i le Faaola e tuuina atu le faamagaloga ia Paulo?<br />

o. Ina ua uma ona iloa e Paulo lona sese ma salamo, o le a se tulaga na avea ai o ia?<br />

(O se failauga malosi mo Keriso ma ana Aposetolo.)<br />

3. Ia faitauina faatasi e vaega uma e lua le Mataupu Faavae ma Feagaiga 58:42–43.<br />

a. O le a le uiga ia salamo? (O le tautauina o a tatou agasala ma le le toe faia.)<br />

e. O le a le mea e faia e le Alii pe a tatou le toe faia ma salamo ia tatou agasala?<br />

(Na te le toe manatuaina lava.)<br />

Ia tuuina atu le avanoa i vaega taitasi e lipotia mai ai a latou tali. Talanoaina ia mau e tolu,<br />

ma fesoasoani atu i alii talavou ia malamalama i le faamoemoe o le salamo, ma tuuina atu<br />

i ai latou se faapupulaga tele i le tulaga o le salamo.<br />

Mataupu Faavae o le Salamo<br />

Upu sii ma le<br />

Ia faitauina e se alii talavou le saunoaga lenei mai ai Elder Spencer W. Kimball.<br />

talanoaga<br />

“O le misiona a le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le valaau lea i<br />

tagata uma i soo se mea ia salamo. O i latou e talia le valaau, pe o ni tagata o le Ekalesia<br />

pe leai e mafai ona maua e i latou le vavega o le faamagaloina. O le Atua o le a soloiesea<br />

mai o latou fofoga loimata o le tiga, salamo, ma le le mautonu, ma le fefe, ma le agasala.<br />

O fofoga matutu o le a suia i le susu, ma o foliga o le fiafia o le a suia i le popole ma le<br />

vaai fia iloa.<br />

“O se mapusaga! O se faamafanafanaga! O se fiafiaga! O i latou ua afaina i faaosoosoga<br />

ma faanoanoaga, ma agasala e mafai ona faamagaloina ma fufulueseina ma faamamaina<br />

pe afai latou te toe foi mai i lo latou Alii, aoao ia te Ia ma tausia ana tulafono. Ma o i tatou<br />

uma e manaomia le salamo i o tatou sese ma vaivaiga i lea aso ma lea aso e mafai foi ona<br />

mauaina lea lava vavega” (Vavega o le Faamagalo Atu [Salt Lake City: Bookcraft, 1969],<br />

pp. 367–68).<br />

• O le a le uiga o le liliu ese mai agasala ma liliu atu ia Keriso?<br />

Faamanatu atu o le salamo e sili atu i lo le na o le manumalo i se ituaiga o agasala. E aofia<br />

ai le liliuese mai agasala uma. E aofia ai le oo atu i le tulaga e oo mai ai lo tatou le toe<br />

naunau i se agasala. E ala i le salamo, tatou te taofia ai le agasala.<br />

Mau ma le talanoaga Faitau ma talanoaina le Alema 22:15–18. Atonu e mananao alii talavou e makaina ni vaega<br />

o nei fuaiupu.<br />

Faailoa atu o uiga sao e tatau ona faaalia agai i le salamo i agasala sa faaalia lea e le tama<br />

o Lamonae sa faapea mai, “O le a ou tuueseina uma au agasala.” Pe a faatonuina i tatou e<br />

le Alii e salamo, o lo o Ia tauina mai ia tatou e aveeseina uma a tatou agasala.<br />

Faamalamalama o tusitusiga paia ma perofeta o lo o faamalosia mai o le salamo o se<br />

auala. Fesili atu i alii talavou po o a mea e aofia i le salamo. Fesoasoani ia i latou ia iloa o<br />

le auala i le salamo e manaomia ai i tatou e :<br />

1. Faailoa atu le agasala ma le faamaoni<br />

2. Tauina le agasala ma le loto maualalo<br />

3. Toe faia se fuataiga pe a mafai<br />

4. Tiai le agasala<br />

5. Talia le taulaga togiola a Iesu Keriso<br />

44


O le Salamo Moni o le Suiga o le Loto<br />

Mau ma le talanoaga Ia faitau e alii talavou le Mosaea 5:2<br />

<strong>Lesona</strong> 12<br />

Faamalamalama o le i ai o se suiga i le loto ma le leai o se manaoga e faia le leaga e<br />

maua mai o se meaalofa mai le Alii e ala i le mana o lona Agaga. O lea suiga e mafai ona<br />

maua faafuasei, e pei ona maua e tagata o le nuu o le Tupu o Peniamina, po o le mauaina<br />

foi faasolosolo a o tatou tausia tulafono ma le filiga.<br />

• O le a le mea sa mafai ai e le Agaga Paia ona faamamaina loto o tagata o le nuu o le<br />

Tupu o Peniamina?<br />

Faamamafa atu o le naunau o tagata e talitonu ma liliu i le Alii o le ki i le suia o o latou loto.<br />

E tutusa foi lea tulaga ma i tatou.<br />

Faitau e se alii talavou le Helamana 3:35.<br />

Faamalamalama, e ala mai i lo tatou naunau e tuuina atu o tatou loto i le Tama oi le Lagi<br />

o le a mafai ai e Ia ona suia ma faamamaina o tatou loto. Afai o manatu faalelalolagi,<br />

manaoga mo le tagata lava ia, po o soo se isi lava mea e sili atu ona taua i lo le liliu ia<br />

Keriso, o le a le mafai ona Ia faamamaina i tatou. O le salamo moni e i ai le suiga o le loto:<br />

Liliuese mai agasala ma liliu atu i le Alii.<br />

Upu sii O le tala lenei sa faamatalaina e Elder Vugh J. Featherstone e faaalia ai le manaomia o le<br />

suia o o tatou loto ma uiga i le taimi o le salamo moni:<br />

“Ao ou valaauina le alii talavou i lou ofisa, ina ua uma ona faamaonia e lona Epikopo ma le<br />

Peresitene o le Siteki [o se e fia avea ma faifeautalai], sa ou faapea atu ia te ia: “E foliga<br />

mai sa i ai se soligatulafono matuia i lou olaga. O le mafuaaga lena ua ou i ai i lenei<br />

faatalanoaga. Pe mafai ona e saunoa sao mai ma faamatala mai ia te au po o le a lena<br />

solitulafono?”<br />

“Ma lona ao ua faasasao i luga ma ona uiga fia ula sa ia tali mai, ‘E leai lava se mea ou<br />

te le i faia.<br />

“Sa ou faapea atu: ‘Afai o lea, o le a tatau ona patino le ta talanoaga. Pe ua e aafia i le<br />

faitaaga?<br />

“Ma le faafiapoto sa ia faapea mai, ‘Ua uma ona ou fai atu, ua ou faia uma mea uma.’<br />

“Sa ou fesili atu, ‘Pe o se tulaga sa faia i se tamaitai e toatasi, pe sa tupu i le sili atu ma<br />

le toatasi le tamaitai ma pe na faatele foi ona faia?<br />

“Ma sa ia toe fai mai foi ma le faafiapoto, ‘E toatele teine, ma e tele taimi ua le mafai ona<br />

ou manatuaina.’<br />

“Na ou faapea atu, ‘Ou te masalo i le Atua o lau solitulafono e le se mea mamafa.’<br />

“Ioe o le mea lena,’ o lana tali mai lea.<br />

“ ‘Ae faapefea fualaau faasaina?’<br />

“ ‘Ua uma ona ou fai atu, sa ou faia mea uma lava.’<br />

“Sa ou faapea atu loa, ‘O le a le mea ua e manao ai e te alu i se misiona?’<br />

“ ‘Aua ua uma ona ou salamo,’ o lana tali mai lea. ‘Ou te le i toe faia lava se mea o na<br />

mea mo se tausaga. Ou te iloa ou te alu i le misiona aua o lou faamanuiaga faapeteriaka<br />

o lo o tau mai ou te alu i le misiona. Ua uma ona faauuina au o se toeaina. O lo o ou ola<br />

i le auala e tatau ai i lenei tausaga ua tea, ma ou te iloa ou te alu i le misiona.’<br />

“Sa ou tilotilo atu i le alii talavou o lo o nofo mai i le isi itu o le kesi: luasefulutasi tausaga le<br />

matua, o lo o ata, faafiapoto, fia ula, ma uiga e mamao ese mai le salamo faamaoni. Ma sa<br />

ou fai atu ia te ia: ‘Lau uo pele talavou e, ou te faamalie e tau atu ia te oe le mea lenei, ae e<br />

te le alu i se misiona. O lou manatu e mafai ona matou aveina atu oe ma ou uiga faasausili<br />

i lau amio ua tuanai ma le mimita i au mea sa fai? Ua e manatu ea e mafai ona matou<br />

tuuina atu oe faatasi ma alii lelei ma le mama e le i solia lava le tulafono o le ola mama, ma<br />

tausia o latou olaga i le mama atoatoa ma le agavaa ina ia mafai ona latou o i le misiona?<br />

“Sa ou toe fai atu: ‘E te le alu i le misiona. O le mea moni, ‘sa le tatau ona faauuina oe o se<br />

toeaina ma sa tatau lava ona faamasinoina oe ma lou tulaga i totonu o le Ekalesia.’<br />

45


“ ‘O le mea ua e faia o se soligatulafono matuia, ‘sa ou fai atu ai’ ‘E te le i salamo; na o lou<br />

taofi lava le faia o se mea. E i ai se aso pe a uma ona e oo i Ketesemane ma toe foi mai,<br />

ona e malamalama lea i le mea e taua o le salamo moni.’<br />

“I lea taimi ua amata ona tagi le alii talavou. Sa tagi o ia mo le lima minute, ma i lena taimi<br />

ou te le i toe faia se tala . . . Sa na o lou nofo lava ma faatalitali ao tagi lenei alii talavou.<br />

“Ina ua uma sa ia tepa mai i luga ma faapea mai, ‘Ou te masalo ou te le i tagi lava<br />

faapenei talu mai le lima o ou tausaga.’<br />

“Sa ou faapea atu ia te ia: ‘Ana e tagi faapena i le taimi muamua sa faaosoosoina ai oe<br />

e solia le tulafono o le ola mama, semanu e faapenei ua e alu i le misiona i lenei aso.<br />

O le taimi nei, ou te faamalie atu, ou te le fiafia i le avea o au ma se tasi e taofia oe mai<br />

le faataunuuina o lau sini. Ou te iloa o le a faigata le toe foi i au uo ma tau atu ia i latou<br />

e te le alu i le misiona.<br />

“ ‘Pe a uma ona e oo i Ketesemane, ‘sa ou toe faapea atu ai, ‘o le a e malamalama i le<br />

uiga o le mea na ou faia atu ai o tagata uma ua faia se soligatulafono matautia e tatau<br />

lava ona alu i Ketesemane ma toe foi mai ao le i faamagaloina o ia,’<br />

“Sa tuua e le alii talavou le ofisa, ma ou te mautinoa e le i fiafia o ia; ua ou tu i lona auala<br />

ma taofi o ia mai le alu atu i le misiona.<br />

E tusa ma le ono masina ua tuanai ai, sa ou i ai i Arisona e lauga i se faapotopotoga o alii<br />

ma tamaitai talavou i Tempe. Ina ua uma lau lauga sa toatele nisi o lenei faatasiga sa o<br />

mai e faatalofa. Ao ou tilotilo atu i luga sa ou vaaia ai lenei alii talavou — le solitulafono le<br />

salamo — o lo o agai mai ia te au, ma i lena taimi o mea uma sa tutupu i lau faatalanoaga<br />

ma ia ua toe foi mai i lou mafaufau. Ua ou toe manatuaina ona uiga faasausili, faafiapoto,<br />

ma le mitavale.<br />

“Sa ou oo atu e faatalofa ma ia, ma ao tilotilo mai i luga ia te au sa mafai ona ou iloa se<br />

mea lelei ua oo i lona olaga. O loimata ua tafe mai i ona alafau. Ma e pei o se pupula<br />

mamalu ua faaalia mai i ona foliga. Sa ou fai atu ia te ia, ‘Ua e oo i ai a, o le sao lea“ ‘<br />

“Ma i loimata sa ia faapea mai, ‘Ioe Epikopo Featherstone, ua ou oo i Ketesemane ma toe<br />

foi mai.’<br />

“ ‘Ua ou iloa, ‘ o lau tala lea. ‘Ua faaalia mai i ou foliga. Ua ou talitonu nei ua faamagaloina<br />

oe e le Alii.’<br />

“Sa ia tali mai: ‘O le a sili lou faafetai ia te oe mo le le faatagaina o au ou te alu i le misiona.<br />

Semanu o se tulaga sili ona le talafeagai ma au. Faafetai mo le fesoasoani ia te au’ ”<br />

(A Generation of Excellence: A guide for Parents and Youth Leaders [Salt Lake City:<br />

Bookcraft 1975], pp. 156–59).<br />

Talanoaga • E ui o le alii talavou i le tala e le i toe faia se agasala mo se tausaga, o le a le mea<br />

sa le i ai i lona salamo? (E le i suia ona uiga. Na te lagonaina le salamo. E le i lava lona<br />

lotomaulalo moni: e le i liliu o ia ia Keriso ma le agaga salamo ma le loto momomo.)<br />

• O le a le mea e taua tele ai uiga faaalia i le salamo? (O o tatou uiga e faaalia ai o tatou<br />

amio ma o tatou lagona moni. O uiga sao e mafai ai e i tatou ona liliu ia Keriso.)<br />

• O le a le uiga o le saunoaga a Elder Featherstone na faapea mai, “Pe a uma ona e oo<br />

i Ketesemane ma toe foi mai, ona e malamalama lea po o le a tonu le mea e taua o le<br />

salamo moni.”<br />

Upu sii ma<br />

le talanoaga<br />

46<br />

O Peresitene Tavita O . McKay sa faaalia mai le manaomia o le suia o o tatou uiga pe a<br />

tatou salamo.<br />

“E le o se mea fou mo tagata le mauaina o le faanoanoa ona o mea sese ua faia, o leaga<br />

ma agasala ua solia, ae o le lå i ai o se liliuese mai ia faaletonu ma leaga. E mafai lava<br />

ma maua se lagona faamagalo; ae o le faamagalo,’ ua taua mai, ‘e le umi, ma e le aafia<br />

ai le suia o le tagata po o le amio.’ Ae o le Salamo, i le isi itu, ‘o le faanoanoa i agasala e<br />

faaleagaina ai le tagata, ma le liliuese atoatoa mai le agasala.’ O le mea lea e sili atu ai i lo<br />

le faanoanoa; ‘e aafia ai le suiga ole olaga’” (Gospel Ideals [Salt Lake City: Improvement<br />

Era, 1953] p. 13).<br />

• O le a le uiga o se tagata ua salamo moni?


Faaiuga<br />

<strong>Lesona</strong> 12<br />

Lui ma upu sii Ia tuuina atu le lui i alii talavou taitoatasi e amataina nei ona aveese uiga ma amio e taofia<br />

ai le alualu i luma. Faamalosi i alii talavou e tuuese le avega o le agasala, pei ona saunoa<br />

mai Peresitene Harold B. Lee: “Pe a ou fesili atu ia te oe po o le a le avega sili ona mamafa<br />

e aveina e se tasi i lenei olaga, po o le a lau tali? O le avega sili ona mamafa e aveina e<br />

se tasi i lenei olaga o le avega lea o le agasala.” (Lipoti o le konafesi, Ape. 1973, p. 177;<br />

po o le O Le Liahona, Iulai 1973, itulau 122).<br />

47


13<br />

E Maua le Faamagaloga<br />

Pe a Tatou Faamagalo Atu<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitoatasi o le auala i le Salamo e aofia ai le faamagalo atu i<br />

isi ma afai e na te le faamagaloina isi o le a le faamagaloina o ia e le Alii.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Mataio 18:23–35, Ioane 3:16, ma le Mataupu Faavae ma<br />

Feagaiga 64:8–10<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Ata 6, Glenn Kempton ma Tom Powers<br />

i. Pepa ma le penitala mo alii talavou taitasi<br />

o. Peni mo le makaina o mau.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA O LE<br />

LESONA Faatomuaga<br />

Upu sii Faamatala le tala lenei sa faamatalaina e Epikopo H. Burke Peterson:<br />

“O le tele o lo matou olaga sa matou nonofo ai i le ogatotonu o Arisona. I ni nai tausaga<br />

talu ai sa malaga ai se vaega o talavou mai le aoga maualuga i se tafaoga i le aso atoa i<br />

se vaega o le toafa i Phoenix. E pei ona silafia e nisi o outou o le vao i le toafa e valavala<br />

tele lava vao ninii, ma nai laau tutu solo, ma nai laau talatala i lea mea ma lea mea. I le<br />

vevela o le taumafanafana ma le mafiafia o vaovao o lo o ola ai i le toafa, e mafai ona<br />

maua ai gata u ogo o se tulaga e le manaomia. O nei talavou sa tafafao ma taaalo, ma ao<br />

faia ia faafiafiaga, sa u ai le tapuvae o se tasi o tamaitai e se gata u ogo. Ma e pei lava o<br />

tulaga o nei u, e aveina atu ai e le gata se ona i lea lava taimi i ona alatoto.<br />

“O lea lava taimi o se taimi taua mo le faia o faaiuga. E mafai ona latou amataina le<br />

aveesea o le ona mai i lona vae, po o le sueina o le gata ma faaumatia. O la latou faaiuga<br />

ua faia o le sailia lea o le gata. Ua vave ona sosolo i lalo o vaovao ma lafi ai mo le<br />

sefululima i le luasefulu minute. Mulimuli ane, ua maua o ia, ma o papa ma maa ua<br />

faaaogaina e faataunuuina ai le faasalaga.<br />

“Ona latou manatua lea: O le latou uo sa u! Sa latou iloa lona le toafilemu, ona o lea taimi<br />

ua lava ai le oo atu o le ona mai le pau agai i totonu o alatoto o lona vae. I le isi tolusefulu<br />

minute ua latou i ai i le potu faapitoa o le falemai. Ma i lea taimi ua malosi le galuega<br />

faatama◊ia a le ona.<br />

“I ni nai aso mulimuli ane, sa logoina mai ai au i le faalavelave ma sa talosagaina e nisi<br />

talavou o le Ekalesia ou te asiasi atu i la latou uo i le falemai. Ina ua oo atu i lona potu<br />

sa ou vaaia se tulaga faanoanoa. O lona vae o lo o tuu agai i luga—ua fula toeitiiti lava<br />

a leiloa. O se vaega o lona vae ua faaleagaina e le ona, ma i na aso mulimuli ane ua iloa<br />

ai o lona vae o le a tipiina i lalo ifo o le tuli.<br />

“O se osigataulaga maimau, o lenei tau o le taui ma sui. Po o le a se mea lelei e i ai pe ana<br />

faapea na uma loa ona u sa i ai se taumafaiga e aveeseina le ona mai le vae - o se tulaga<br />

ua iloa uma e tagata o le toafa . . .<br />

“E i ai nisi i lenei aso ua uma ona u — po o ua afaina ona o isi. O le a se mea e tatau ona<br />

faia? O le a se mea e te faia pe a afaina i se tasi? O le ala saogalemu, o le ala mautinoa,<br />

o le ala sao o le vaai lea i totonu ma amata lou tulaga o le faamamaina . . . O le umi o<br />

le ona o le tetee ma le le faamagalo e nofo ai i le tino o le tele foi ma umi se tulaga<br />

faaleagaina o le a i ai . . . O le ona o le taui ma sui, po o mafaufauga le fia faamagalo<br />

po o uiga, afai e le aveeseina o le a faaleagaina le agaga o lo o i ai.” (Lipoti o le konafesi,<br />

Oke. 1983, itulau. 83–84; po o le O Le Liahona, Nov 1983, itulau 59).<br />

48


Talanoaga • Pe faapefea ona avea lagona le fia faamagalo e pei o se ona i totonu i ai tatou?<br />

• E faapefea ona faamamaina i tatou mai le ona o le lå fia faamagalo?<br />

O le Faamagalo, o le Meaalofa Sili o le Alofa<br />

Mau ma le talanoaga Ia faitau e se alii talavou le Ioane 3:16<br />

• O le a le mea sa faia e le Tama oi le Lagi ina ia mafai ai ona tatou maua le ola e<br />

faavavau? (I lona alofa ma le agalelei i tagata, o le Tama oi le Lagi na tuuina mai lona<br />

Alo Pele e toatasi ina ia tatou salamo ma maua le faamagaloga o a tatou agasala.)<br />

Upu sii Tuuina atu i se alii talavou e faitauina le faamatalaga lenei mai ia Elder Marion D. Hanks:<br />

“O le afio mai o Iesu Keriso i le atoaga o taimi o se fuafuaga maualuga a le Atua ina ia<br />

faailoa ai lona alofa i lana fanau. O le tama e galue lava o Ia i le alofa, ae o le fuafuaga<br />

o mea e manaomia se Faaola o lona ola o se mea maualuga lea e faaalia ai le alofa o le<br />

Atua ma lana taulaga o le faailoga o lona alofa tele mo lona Tama ma ona uso ma tuafafine<br />

e le mafaatusaina. Sa ia osi le taulaga ma faataunuu lana misiona . . .<br />

“O ona soo sa maua mai ia te Ia e le gata o le tulaga i lona mamalu e faavavau ma le<br />

faaleatua, ae o le tulaga manino i le ala e tatau ai ona ola se atalii o le Atua.” (Failing Never,<br />

“Ensign, Sept. 1975, p. 74).<br />

Faamalamalama o le afio mai o Iesu Keriso o se tulaga o le alofa ma le agalelei ma le<br />

meaalofa o le alofa i tagata uma. O lana taulaga togiola e saunia ai le ala mo i tatou e toe<br />

oo atu ai i le afioaga o le Tama oi le Lagi ma maua le ola e faavavau. O Iesu, e ala i ana<br />

faataitaiga, na faailoa mai ia tatou tulaga e i ai le Tama oi le Lagi: e vave ona faamagalo,<br />

tumu i le alofa ma le agalelei, onosai, loto alofa, ma amiotonu. O Iesu Keriso sa ia faia se<br />

faataitaiga lelei e faatulagaina ai o tatou olaga.<br />

O le Faamagalo, o Uiga ia o le Avea ma Soo.<br />

Mau ma talanoaga Faamalamalama o Iesu na aoao i e na mulimuli ia te Ia e faamagalo tagata uma ma alofa<br />

i o latou fili ma faamanuia i latou o e upu leaga i ai latou. Sa ia faamalamalama foi afai e<br />

le mafai ona faamagalo se tasi, ua ia faia se agasala maualuga i lo o le ua agasala.<br />

Ia faitauina e se alii talavou le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:9–10. Fautuaina alii<br />

talavou e makaina nei fuaiupu.<br />

• O le a se matuia pe a le mafai ona faamagaloina isi?<br />

• O ai e manaomia le tatau ona faamagaloina?<br />

Upu sii Faamalamalama o Iesu sa ia faatulagaina le tulafono maualuga i le faamagaloina o i latou<br />

o e faatiga ia i tatou. O Epikopo Robert L. Simpson sa faapea mai:<br />

“O talaaga o le <strong>Tusi</strong> Paia o lo o tau mai ia te i tatou e leai se tagata ola ua mafai ona oo<br />

i le lotomaualalo, tiga, ma mea uma sa oo i ai le Faaola o le lalolagi i ona toe itula o le<br />

faaletino.<br />

“Ina ua uma ni tuuaiga sese, sa faalataina o Ia e se tasi sa manatu o se tasi o ana uo<br />

vavalalata. Sa faapea ona tuuina atu i se faamasinoga, ma maua ai se iuga sa maua i ni<br />

tulaga faapolokiki ma lagona o tagata ae le o se amiotonu.”<br />

• O le a sou lagona pe a faalataina oe e se uo?<br />

• E faapefea ona e tali atu i se tasi ua tuuaiina sese oe i se agasala?<br />

Faamalamalama o le tigaina o Iesu Keriso e le i maea ina ua tuuaiina sese ma faalataina<br />

e lana uo. Faaauau le faitau:<br />

“I le tiga faaauau pea: sa i ai se taumafaiga umi i Kalevaria ao ia aveina le satauro<br />

mamafa; sa amusia ma tuufeanu i ai le motu o tagata i luga o le ala; sa tuuina atu ia te ia<br />

se vai oona, taualuga i fao tiga; i le faaiuga, sa ia tautau ai, o lona tino ua afaina ma le tafe<br />

totoi, ae o lo o tauemuina pea e ona fili; ma i le ogatotonu o nei mea uma sa ole atu ai Iesu<br />

ma le le leoa, ma le faaaloalo, ‘Tama, faamagalo i latou; ona latou te leiloa le mea ua latou<br />

faia . . . ‘ (Luka 23:34.)” (Lipoti o le Konafesi, Oke. 1966, itulau. 128; po o le Improvement<br />

Era, Dec 1966, p. 1148).<br />

49


Mau faitauina ma<br />

le talanoaga<br />

• Ia faitau e se alii talavou le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:8.<br />

• O le a le soo? (O le e mulimuli ia Keriso, o le e talitonu ia Keriso.)<br />

Faailoa atu o le upu soo e sau mai le upu mulimuli, o lona uiga ia amio ai e pei o se tulaga<br />

faatulagaina. Ia mautinoa e faamanino o le soo o Iesu o se tasi e le gata ua talitonu pe<br />

mulimuli ae amio ai ma ola ai i lona olaga i le filemu: faataitaiga a le Faaola.<br />

• Aisea na afaina ai ma matua otegia ai le au soo e le Alii? (Ona ua i ai le fevaai ai, le ita,<br />

ma le feupuai i lo latou va i lo o le agaga fefaamagaloai ma le agaga e tasi e iloa ai o i<br />

latou o soo o Iesu.)<br />

Tuuina atu i ni alii talavou se toatolu e faitau le faataoto o le auauna le faamagalo i le<br />

Mataio 18:23–25. E mafai ona tuuina atu i alii talavou e faitau vaega a tagata e toatolu<br />

o lo o i ai i le faataoto:<br />

1. O le tupu, na muai faafefe ma na toe faamagalo i lana auauna.<br />

2. O le auauna sa faamagaloina ae ua ia lå faamagaloina lona uso a auauna.<br />

3. O le uso a auauna.<br />

E mafai ona toe faitau ma talanoaina le Savali a Mataio 18:23–35 ma faaaoga fesili ia.<br />

• O ai e faatatau i ai le tupu o lo o i le faataoto? (O lo tatou Tama oi le Lagi.)<br />

• O ai e faatatau i ai le auauna le alofa? (O i tatou e le mafai ona faamagalo atu.)<br />

• O ai e faatatau i ai le isi auauna? (So o se tasi e faaleaga i se tasi.)<br />

• E tusa ai ma le faataoto, o le a le mea e tatau ona tatou faia e maua ai le faamagaloga<br />

mai le Tama oi le Lagi?<br />

• O le a le lesona mo lo tatou olaga e aoao mai i lenei faataoto?<br />

Faamagalo ina ia Faamagaloina<br />

Mau ma le talanoaga • Faitau e se alii talavou le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:9<br />

• Aisea e mamafa ai le agasala a lå e le faamagaloina lona uso?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama ao tatou le mafai ona faamagalo i isi ua tatou<br />

toilalo i le tausia o le tulafono sili, o le alofa i le Atua ma isi. O le mea lea, o le musu e alofa<br />

ma faamagalo, ua tatou taofia le agasala sili.<br />

Upu sii ma le<br />

Sa faapea mai Elder Marion D. Hanks, “Pe le foliga mai ea o se tulaga maualuga o le lå<br />

talanoaga<br />

faaaloalo le tagi atu i le Atua e faamagalo mai ae tatou te le faamagalo? — ma le iloa?<br />

Ma i totonu o o tatou loto?” (Lipoti o le Konafesi, Oke 1973, p 15; po o le O Le Liahona,<br />

Jan. 1974, itulau 20). Faamalamalama o le faamagalo o isi e mafai ai ona faamagaloina<br />

i tatou.<br />

• E faapefea ona tatou faamagaloina se tasi faalauaitele mai totonu o o tatou loto?<br />

• E faapefea ona tatou manumalo mai le tiga, ita, po o le taui ma sui ia latou ua sese mai<br />

ina ia tatou maua le agaga faamagalo moni?<br />

• E faapefea ona fesoasoani le tatalo ia tatou ia faamagalo atu?<br />

• E faapefea ona fesoasoani lo tatou malamalama i faataitaiga a le Faaola ia tatou e<br />

faamagalo i isi?<br />

Mau ma le talanoaga Ia faitau e se alii talavou le Mataupu Faavae ma Feagaiga 64:10.<br />

i le laupapa<br />

• Aisea e tatau ai ona tatou faamagalo i tagata uma e aunoa ma se mafuaaga? (Ina ia<br />

faamagaloina e le Alii, e tatau ona vave ona tatou faamagalo ia latou ua sese ia tatou.)<br />

<strong>Tusi</strong>a le upu Faamagalo i luga o le laupapa.<br />

• Pe sa e manao ea e faamagaloina mo se mea sese sa e faia i se tasi?<br />

Tuuina atu i alii e fetufaai o latou lagona a o le i maua le faamagaloga ma le uma ona<br />

faamagaloina.<br />

50


<strong>Lesona</strong> 13<br />

Suega Tuuina atu i alii talavou taitasi se pepa ma se penitala. Tau atu i alii talavou e faaulutala le<br />

itulau i le “Pe ou te taofia ea ni lagona leaga?” Ia faanumeraina mai le tasi e oo i le valu<br />

agai i lalo. Faamalamalama atu o le a e tuuina atu ia latou se suega puupuu e uiga i le<br />

faamagalo i totonu o o latou loto. O fesili uma e tatau ona taliina ma le faamaoni i le ioe<br />

po o le leai. Aua nei tali leotele mai se tasi: e le tatau ona faailoaina a latou tali i se isi.<br />

Faitauina fesili nei:<br />

1. Pe e te faia ea lenei faaupuga, “Ou te faamagalo, ae le mafai ona ou faagaloina?”<br />

2. Pe e te fiafia nana ea pe a tupu se mea le lelei i se tasi e te le fiafia i ai?<br />

3. Pe e te moomoo ea e taui ma sui atu i se tasi mo se mea sa ia faia ia te oe?<br />

4. E i ai ea se tasi e te le fia vaai i ai po o se tasi e te le manao e te tautala i ai?<br />

5. Pe a e ita i se tasi, e te nofonofo filemu ea mo ni nai aso sei uma lou le fiafia?<br />

6. Pe e te talanoa ea ma le le alofa i isi e uiga i se tasi ua ia faia se mea sese ia te oe?<br />

7. E i ai se tasi o lou aiga e te le fiafia i se mea sa ia faia?<br />

8. Pe a outou feupuai ma ou uso po o ou tuafafine, pe e te aumaia ea nisi mea sa latou<br />

faia muamua e tupu ai lou ita?<br />

Tuuina atu i alii talavou ia mafaufau e uiga i fesili sa latou taliina i le Ioe. Faamalamalama<br />

atu o le faamagalo e le o se mea faigofie. O se tasi lea o o tatou luitau ua sueina ai lo tatou<br />

alofa moni i isi.<br />

Ata ma le tala Tau atu i alii talavou o le filemu e maua mai le faamagalo o isi o lo o faaalia i le tala sa<br />

faamatalaina e Elder Spencer W. Kimball.<br />

Faamalamalama atu i le 1918, e toatolu ni alii leoleo sa fasiotia ao latou taumafai e pueina<br />

ni tagata solitulafono. O le tama o Glen Kempton o se tasi o ia leoleo na fasiotia. I se taimi<br />

mulimuli ane, sa pueina ai nei fasioti tagata, ma faamasinoina, ma tuuina atu i le falepuipui<br />

mo le olaga atoa.<br />

• O le a sou lagona i se tasi na te aveeseina le ola o lou tama?<br />

• Aisea o le a faigata ai ona faamagaloina se tagata faapea?<br />

Sa faamatalaina e le uso o Kempton ona lagona ia Elder Kimball e faapea:<br />

“Ao ou tama talavou i le vaitaimi o ou laitiiti, sa tupu ai i lou loto le le fiafia ma le ita i lå sa<br />

fasiotia lou Tama, mo Tom Powers o lå ua ia tautino na fasiotia lou Tama.<br />

“Ua mavae atu le tele o tausaga, ua ou tupu ae, ae o lo o tumu pea lea lagona mamafa<br />

i totonu ia te a◊u. Ua uma lau aoga maualuga, ma ua ou maua le valaauga ou te alu e<br />

faamisiona i Setete i Matu. O iina na faateleina vave ai lou malamalama ma le molimau i<br />

le talalelei, aua o le tele o lou taimi sa faaaluina i le aoaoina ma le folafolaina o le talalelei.<br />

I se tasi aso ao ou faitau i le Feagaiga Fou, i le Mataio, Mataupu e lima, fuaiupu 43–45 . . .<br />

“O i lava, i upu a le Faaola o lo o faapea mai e tatau ona tatou faamagalo. O lenei<br />

saunoaga e tatau mo a◊u. Sa ou toe faitau i ia fuaiupu ma e tumau lava lona uiga o le<br />

faamagalo. E le i umi atu talu lea taimi, sa ou mauaina ai i le vaega e 64 o le Mataupu<br />

Faavae ma Feagaiga, fuaiupu, 9 ma le 10, isi saunoaga a le Faaola . . .<br />

“Ou te leiloa pe ua salamo Tom Powers ae ua ou iloa o lo o i ai se mea e tatau ona ou<br />

faia pe a ou foi i lou aiga, ma sa ou faia se faaiuga ae e le i uma lau misiona o le a ou faia<br />

lea mea.<br />

“Ina ua ou foi i lou aiga, sa ou feiloai ma faaipoipo i se tamaitai lelei o le Ekalesia, ma sa<br />

faamanuiaina lo ma aiga i ni tamaiti mananaia se toalima. Ua tele tausaga ua vave ona<br />

pasi ma sa agalelei pea le Alii ia matou, ae o lo o i ai pea i totonu ia te au le lagona<br />

agasala i taimi uma ou te mafaufau ai i le folafolaga ou te le i tausia.<br />

“I ni nai tausaga ua tuanai a o le i oo i le Kerisimasi, o se vaitaimi ua fusia ai i tatou i le<br />

alofa o Keriso ma le agaga o le foai atu ma le faamagalo ua oo i totonu i ai tatou ma ma<br />

o ai ma lou toalua i Phoenix i se malaga puupuu. Ina ua maea la ma pisinisi i le ogatotonu<br />

o le aso lona lua, sa ma amata loa mo le foi atu i le aiga. Ao alu le ma malaga, sa ou<br />

faaalia lou naunau e sui le ala ma te foi ai i le ui atu lea i Florence, ona o iina o lo o i ai<br />

le falepuipui o le setete. Sa malie atoatoa i ai lou toalua.<br />

51


“Ma te taunuu ua uma taimi o asiasiga ae sa ou alu atu ma fesili mo le pule o le falepuipui.<br />

Sa faasinoina au i lona ofisa.<br />

“Ina ua uma ona ou faafeiloai atu ma faaalia le naunau e fia feiloai ma talanoa ia Tom Powers,<br />

sa vaaia se tulaga le mautonu i foliga o le alii pule, ma le tau musu laititi, sa ia faapea mai.<br />

‘Ou te talitonu e mafai ona faatulagaina lena tulaga.’ Sa ia auina atu loa se leoleo i le lotoa<br />

ma e le i umi ae o mai ma Tom. Sa maua faafeiloai ma taitaiina i totonu o le potu palola ma<br />

sa faia ai se talanoaga umi lava. Sa maua toe foi i le taeao malulu ma le pogisa ia Fepuari i<br />

le tolusefulu tausaga talu ai, ma toe faamanatu tulaga uma o lenei faalavelave. Sa maua<br />

talanoa masalo po o le itula ma le afa. Sa ou faapea atu loa, ‘Tom ua e faia se mea sese<br />

ua e nofo aitalafu ai i tagata ma ou te manatu e tatau pea ona faaauau le totogiina, e pei<br />

lava ona faaauau ona ou totogiina le tau o le ola ae e aunoa ma se tama.’”<br />

Faaali le ata 6, Glenn Kempton ma Tom Powers. Ma toe faaauau:<br />

“Sa ou tu i luga ma tuuina atu lou lima. Sa ia tu i luga ma tago mai. Sa ou toe faapea atu,<br />

‘Ma lou loto atoa, ua ou faamagaloina oe mo lenei mea tiga sa oo mai i o matou olaga.’<br />

“Sa punou lava lona ulu ma sa tuua loa o ia. Ou te leiloa po o le a se lagona sa oo ia te ia<br />

i lea taimi, ma ou te leiloa foi po o le a se lagona ua ia maua i lenei taimi, ae o lau molimau<br />

ia te oe o se mea mamalu pe a aluese le tiga ma le ita mai i lou loto ae sau i totonu le loto<br />

faamagalo.<br />

“Ou te faafetai i le pule o le falepuipui mo lona agalelei, ma ao ou savali ese atu ma le<br />

faitotoa ma agai atu i lalo i le ala fasitepu umi sa ou iloa o le faamagalo e sili atu i lo o le<br />

taui ma sui, aua ua ou oo i ai.<br />

“Ao maua agai atu i lo ma aiga i le pupula malamalama, o se lagona lelei ma le filemu<br />

ua oo mai ia te a◊u. Ma le agaga mama o le faafetai, sa tuuina atu lou lima ma fusi mai i<br />

lou toalua, o lo o malamalama, ona ua ou iloa ua matou mauaina nei se olaga lautele,<br />

mauoa, ma le sili atu.” (O le Vavega o le Faamagalo Atu [Salt Lake City: Bookcraft, 1969],<br />

pp. 291–93).<br />

Faaiuga<br />

Molimau ma le lui Molimau atu pe a uma ona tatou papatisoina, ua faamagaloina i tatou e le Faaola i a<br />

tatou agasala pe a tatou salamo. I le papatisoga ma taimi uma tatou te tagofia ai le<br />

faamanatuga, ua tatou osi feagaiga e mulimuli i le Faaola ma faia uma mea o lo o ia<br />

finagalo ai ia tatou. O se tasi o mea o lo o ia manao ia tatou faia o le faamagalo i isi.<br />

Pe a tatou faia, ua ia folafola ia tatou le fiafia ma le filemu, ma aoaoina i tatou o le<br />

faamagalo atu ma le faamagaloina mai e taua i lo tatou faaolataga e faavavau.<br />

Ia tuuina atu i alii talavou e liliu a latou pepa ma tusia i lalo se mea se tasi o lo o latou<br />

naunau e faia i le vaiaso a sau e fesoasoani ia latou e faamagalo ma faamalosia lo<br />

latou alofa mo se tasi. Luiina alii talavou e atinae le agaga o le faamagalo i a latou<br />

fegalegaleaiga aemaise lava ma o latou aiga. (Ia e lagonaina manaoga o alii talavou.<br />

O le agaga o le faamagalo e le tatau ona taofia ai i latou mai le talanoaina ma le epikopo<br />

se mea o faaletonu o lo o latou lagonaina.)<br />

Fautua atu ia latou mafaufau i o latou olaga. Pe sa i ai ea se tasi ua na faamanuiaina i<br />

latou, po o le faia o se mea sese ia latou i so o se auala? Pe afai e i ai, luiina i latou e<br />

faamama o latou agaga mai le ita e ala i le faamagaloina atoatoa o lena tagata. Luiina i<br />

latou ia manumalo mai soo se mea le lelei, ma ni lagona le fia faamagalo o lo o latou<br />

maua, e ala i le sailia o le fesoasoani a le Agaga.<br />

52


O le Faamanatuga<br />

14<br />

FAAMOEMOEGA O le a sili atu ona malamalama lelei alii talavou taitoatasi i le uiga o le faamanatuga, ma<br />

lona tiutetauave i le avea ai o ia ma sui o le Alii e faia lena sauniga.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Levitiko 10:8–11; Mataio 26:26–28; 1 Korinito 11:26–29;<br />

Mosaea 18:10; 3 Nifae 18:1–12; ma le MFF 20:46, 77; ma le 27:2.<br />

2. O mea e manaomia<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA O LE<br />

LESONA O le Sauniga e Toe Faamanatu Ai, ma Toe Osi Feagaiga Ai.<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamatala atu i alii talavou e tusa ai ma ou lagona e uiga i le faamanatuga. O le<br />

faamanatuga o se tasi lea o sauniga e sili ona paia o le perisitua. E matua faatuatuaina<br />

malosi e le Tama oi le Lagi i latou e umia le Perisitua Arona. Ua faatagaina e Ia i latou e<br />

faamanuia ia faatusa paia o le faamanatuga. Ia fai atu ia latou mafaufau loloto ifo i o latou<br />

lava loto, pe faamata o le a le tulaga e oo i ai pe afai e auai i latou faatasi ma le Faaola ao<br />

ia faamanuiaina le faamanatuga.<br />

Mau ma talanoaga Ia faitau e alii talavou le 3 Nifae 18:1–12.<br />

• O a mea o lo o mafai ona aoaoina e i tatou mai mau nei e uiga i le faamanatuga ma o<br />

tatou tiute tauave, i le avea ai o i tatou ma e umia le Perisitua Arona?<br />

Atonu e mafai ona fesoasoani i la tatou talanoaga ia faamatalaga o lo o taua i lalo:<br />

1. Ua poloai mai Iesu e tatau ona faapaia, faamanuia ma tufatufaina atu le faamanatuga<br />

i le Ekalesia (fuaiupu 3–4, 6–8, ma le 10–12).<br />

2. E tatau ona faauuina ma faatagaina i le auala e tatau ai ia alii talavou mo le<br />

faamanuiaina o le faamanatuga (fuaiupu 5); o aoao ma tiakono e saunia ma tufatufaina<br />

atu le faamanatuga.<br />

3. O le talia o le faamanatuga o le faailoga lea o le faamanatuina o Iesu (fuaiupu 7 ma le 11).<br />

4. O i latou e manatua pea Iesu ua latou folafola atu o le a latou mafuta pea ma Lona<br />

Agaga (fuaiupu 7 ma le 11).<br />

5. O i latou uma e taumamafa i le faamanatuga o i latou ia ua tausia le poloaiga (fuaiupu 10).<br />

6. I le talia ai o le faamanatuga, ua folafola atu ai e i latou e auai i le Ekalesia o le a latou<br />

tausia poloaiga uma a Iesu (fuaiupu 10).<br />

Faamalamalama atu o le mafai ona maua pea i taimi uma o le mafutaga ma le Agaga o le<br />

Alii, o se tasi lea o mea ua sili ona taua i o tatou olaga aua o lo o manaomia e i tatou ona<br />

taitaiina ma lagolagoina e le Agaga Paia. Pau lava le auala e mafai ai ona maua e i tatou le<br />

faamamaina atoatoa ua na o le Agaga Paia lava.<br />

• O a ki e mafai ona faatumauina ai le maua o le mafutaga ua faaali mai e le Alii i fuaiupu<br />

nei? (Ia manatua pea o Ia)<br />

• O le a le uiga o le manatua pea o ia? (Ia faaauau pea ona mafaufau ia te ia, a o tatou<br />

taumafai e faataitai atu o tatou mafaufau, upu, ma amioga e pei o ia.)<br />

• Afai tatou te malamalama ma faafetaia moni le Togiola a Keriso mo i tatou, pe faamata la<br />

e faigata ona manatua o ia?<br />

53


Ia tagai ia alii talavou i le Mataio 26:26–28 ia latou <strong>Tusi</strong> Paia, ona faitau lea o le Mataio<br />

26:22, 24–25 i le Faaliliuga a Iosefa Samita o le <strong>Tusi</strong> Paia. Ia latou faatusatusa nei fuaiupu.<br />

• O le a le eseesega i nei mau? (Ua taua faapitoa e le Faaliliuga a Iosefa Samita o le tino<br />

ua tuuina mai o se tau mo i tatou, o le faatusa ua tuuina mai ina ia manatua ai lena<br />

taulaga, ma o i latou uma e talitonu ia Keriso o le a faamagaloina a latou agasala.)<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamalamalama i alii talavou o le faamanatuga o se sauniga lea e mafai ona fesoasoani<br />

ia i tatou, tatou te manatua ai le Faaola atoa ma mea na ia faia mo i tatou. Na totogi e<br />

ia le tau ina ia tatou sosola ese ai mai le fili taufaaleaga, po o Satani. O le taulaga a<br />

Iesu ua mafai ai ona faamagaloina a tatou agasala pe afai tatou te talitonu ma salamo.<br />

E fesoasoani le faamanatuga ia i tatou ina ia tatou manatua ai o ia ma faafouina ai<br />

feagaiga sa faia i le papatisoga ina ia tausia ana poloaiga.<br />

Mau ma talanoaga Tofi se alii talavou e faitau le Mosaea 18:10. A o le i faitauina le mau, ia faamalamalama atu<br />

o upu ia a Alema a o aoao atu o ia o e na talitonu i le Vai o Mamona.<br />

• O a upu o lo o taua i le mau e tai foliga tutusa ma le tatalo o le faamanatuga? (Sa taua e<br />

Alema e tatau i tagata ona latou tauaveina le suafa o Iesu Keriso ma molimau atu ua uma<br />

ona osifeagaiga, po ua malie i latou, e tausia ana poloaiga. Ona liligi ifo lea e Iesu Keriso<br />

o lona Agaga i luga ia latou, o lona uiga o le a ia faamanuiaina, taitaiina, ma lagolagoina<br />

i latou.)<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamanatu atu i alii talavou o le taimi lava tatou te talia ai le areto ma le vai, ua tatou<br />

molimau atu o le a tatou naunau e fai mea uma ua faatonuina ai i tatou e Iesu Keriso ma<br />

molimau atu o le a avea i tatou ma faataitaiga mo ia e ala i a tatou amioga. E taua le toe<br />

faafouina o a tatou feagaiga i vaiaso taitasi aua e oo ina galo ia i tatou i nisi o taimi<br />

folafolaga na tatou faia ona o lo tatou faia o mea o lenei lalolagi.<br />

Upu sii I le faapaiaga o le malumalu o Jordan River, sa faamamafaina ai e Elder Mark E. Petersen<br />

le taua o le faamanatuga:<br />

“O le faamanatuga, o le faatusa lea e faamanatu ai le mea e sili ona paia ma taua e le i<br />

tupu muamua– o le Togiola lea a le Alii o Iesu Keriso. E leai se isi mea e sili ona paia nai<br />

lo le Togiola. E leai se isi mea e sili ona taua.<br />

“Tatou te faamanatuina le puapuagatia ma le maliu o Keriso i luga o le satauro i lo tatou<br />

talia lea o le faamanatuga. A o tatou faia lea mea, ua tatou toe osi feagaiga a o tatou talia<br />

le areto ma le vai. O le a la le feagaiga lea, ma o le a foi lona matautia?<br />

“Tatou te malamalama ea e uiga i lona matautia?<br />

“Ua na o se Atua na te mafai ona faataunuu le Togiola. Ma o Keriso e paia, o le Alo o le<br />

Atua, lo tatou Puluvaga, o ia foi na foafoaina mea uma lava.<br />

“A o saunoa o ia e uiga i ona puapuaga i luga o le satauro, na ia faapea mai:<br />

“ ‘Faauta, o Au, o le Atua na puapuagatia i nei mea mo tagata uma, ina ia le puapuagatia i<br />

latou pe afai latou te salamo;<br />

“ ‘Ae afai latou te le salamo, e ao ina tiga i latou faapei o au;<br />

“ ‘O le tiga lea na oo mai ia te au, o le Atua, le silisili ese i mea uma, ua gatete ona o le<br />

tiga, ma na maligi mai ai le toto mai pu laiti uma lava o le tino, ma na tiga le tino atoa ma<br />

le agaga – ma sa ou loto ou te le inu i le ipu oona, ma teena—<br />

“ ‘Ae ui i lea, ia i le Tama le viiga, ma na ou inu ma faaumaina ai au sauniuniga i le fanau a<br />

tagata (MFF 19:16–19).<br />

“O le a le matautia o lona puapuagatia! O i tatou o tagata faaletino e le mafai ona tatou<br />

malamalama tonu i le matautia o ona mafatiaga. A e na maliu o ia mo i tatou, na<br />

puapuagatia o ia mo i tatou, ma ua tatou faamanatuina lona maliu ma ona puapuaga e<br />

ala i le faamanatuga o le Paseka a le Alii.<br />

“A o tatou talia le faamanatuga, e tatau ona tatou iloa ma lagona le taua ma lona paia<br />

moni, aua a o tatou faia, ua tatou tautino atu i le Atua Silisili Ese, lo tatou Tama oi le Lagi,<br />

o le a tatou manatua pea le Keriso. Tatou te molimau atu i lo tatou Tama, tatou te tautino<br />

atu i lo tatou Tama, tatou te osi feagaiga ai ma lo tatou Tama, o le a tatou filiga e ave i o<br />

tatou luga le suafa o Keriso ma manatua pea o ia, ma tausia pea ana poloaiga ua ia tuuina<br />

mai ia te i tatou.<br />

54


<strong>Lesona</strong> 14<br />

“O le fegaiga lena tatou te osia i taimi uma lava tatou te talia ai le faamanatuga. Po o tatou<br />

malamalama ea i le mea o lo o tatou faia? O tatou lagona le moni ma le taua o le feagaiga<br />

o lo o tauaveina i o tatou luga?” (Jordan River Temple Dedication, 16 Novema, 1982).<br />

O Galuega a Ositaulaga e Faia mo le Faapotopotoga<br />

Talanoaga Faamatala atu i ona po anamua o le Feagaiga Tuai sa osi ai e le ositaulaga le taulaga mo<br />

tagata uma e i totonu o le malumalu.<br />

• O le a le perisitua sa umia e ositaulaga o le Feagaiga Tuai? (O le Perisitua Arona.)<br />

Faamamafa atu o ositaulaga o ona po anamua sa mafai ona taitai aua sa ia i latou le<br />

perisitua ma o i latou o sui faapitoa o le Alii.<br />

Faailoa atu o ositaulaga o le Feagaiga Tuai sa fai ma sui o tagata i le fata faitaulaga. Sa<br />

le i faatagaina ia tagata i le fata faitaulaga. Sa le i faatagaina foi tagata ona faia o latou lava<br />

sauniga i le malumalu. E pei foi o tagata taitoatasi o le Ekalesia, e le mafai ona faatagaina<br />

i tatou e faamanuiaina ma faapaiaina le faamanatuga i so o se taimi tatou te mananao i ai.<br />

O lo o i ai le faatulagaga ua faataatia e le Alii, o lo o faatulagaina i totonu o tusitusiga paia.<br />

Mau ma talanoaga Tofi se alii talavou e faitau le MFF 20:46.<br />

Faamalamalama atu o lo o i le ositaulaga le tiute e faamanuia ai le faamanatuga. Na te<br />

faatino ma faia lena sauniga e fai ma sui o tagata o le Au Paia e pei foi ona sa faia e<br />

ositaulaga i ona po anamua.<br />

Ia faitau e se alii talavou le Levitiko 10:8–11<br />

• O ai e faatatau i ai ia fuaiupu? (O faatonuga nei i ositaulaga sa faia taulaga i le fata<br />

faitaulaga.)<br />

• O le a le uiga o le fuaiupu e 10 “ina ia faaeseeseina le paia ma le le paia”? (O Arona sa<br />

tatau ona tulaga ese mai le faapotopotoga, ina ia agavaa na te taitai sauniga i le fata<br />

faitaulaga.)<br />

• E pei ona taua mai e lenei mau, o le a le tiute tauave a le ositaulaga e faatatau i le tulaga<br />

agavaa e taitai ai i le fata o le faamanatuga?<br />

• E faapefea ona saunia i tatou e taitai i le faamanatuga?<br />

O tali e aofia ai talanoaga i le tulaga e ao ona saunia ai e i latou i latou lava mo le faia<br />

o ia sauniga. E tatau ona aofia ai i ia sauniuniga, le tulaga o lo o ola ai ositaulaga i vaiaso<br />

taitasi–o mea e manatunatu i ai i latou i o latou mafaufau, atoa ma mea latou faia pe<br />

faatino. Ia faailoa atu, afai e i ai se tasi o i latou o loo lagona e le agavaa mo le taulimaina<br />

o le faamanatuga i le fata faamanatuga, ona tatau lea ona talanoa atu i latou i le epikopo.<br />

Ia faitau e se alii talavou le 1 Korinito 11:26-29.<br />

• O le a so outou manatu i le uiga o le faamatalaga a Paulo e faatatau i le faamanatuga?<br />

(O se sauniga paia. E le tatau ona tatou fetagofi atu i ai ma le faaletatau, o lona uiga tatou<br />

te le o maua le salamo atoatoa.)<br />

Ia faailoa atu e tusa lava pe tatou te le o maua le tulaga atoatoa lelei, ae o le mea sili lava<br />

o lo tatou taumafai ma le malosi atu e tausia poloaiga.<br />

• O a tiute tauave o loo ia i tatou o loo fai ma sui o le perisitua a le Alii, pe a tatou<br />

faamanuia ma faapaiaina le faamanatuga? (E tatau ona avea i tatou ma faataitaiga lelei,<br />

ma ia taumafai ma le filiga ia maua le tulaga agavaa.)<br />

Aoaoga a le fautua • O a laei e tatau ona faaaogaina e ositaulaga pe a taitai i latou i le faamanatuga i le fata<br />

faamanatuga?<br />

Ia e fesoasoani i alii talavou e malamalama o ositaulaga e tatau ona faaaogaina e i latou<br />

o lavalava sili ona mama lelei,<br />

ia teuteu faamatagofie lelei i o latou ulu, ma itu tino uma ina ia faamamaluina ai e i latou<br />

o latou valaauga.<br />

Ia faamalamalama atu e faapea, i le avea ai o i latou ma e nonofo i le fata faamanatuga,<br />

ua fai ai i latou o ositaulaga ma sui o tagata o le Au Paia o loo taumafai e faafouina o latou<br />

55


feagaiga ma naunau atu e fia maua e i latou le Agaga o le Alii. O lo o faia e ositaulaga<br />

sauniga faapei foi ona faia e le Faaola i le Tausamaaga Mulimuli. O lo o o atu i latou i luma<br />

o le Alii i le ala lava e tasi e pei ona faatino foi e ositaulaga i luma o le Alii i ona po anamua.<br />

O ositaulaga anamua, sa faatonuina auiliili lelei i latou e tusa ma lavalava tatau e ao ona<br />

faaaogaina ina ia ava ma faamamaluina ai e i latou le Alii (tagai i le Esoto 28:2-4). Ua<br />

tuuina mai e le Alii ia i tatou o taiala faalauaitele.<br />

• Faamata o a ituaiga o lavalava e te faaaogaina pe afai o le a e alu atu nei i sau feiloaiga<br />

ma se taitai o se malo, po o se tupu, po o le Peresitene o le Ekalesia?<br />

Tala Ia faamalamalama atu o loo i ai i ositaulaga aoao ma tiakono le mana e taulimaina ai le<br />

faamanatuga ina ia avea ma sauniga sili ona taua ma aoga mo i latou o e o mai i sauniga<br />

e faafou a latou feagaiga ma ia faafouina foi i le faaleagaga. E mafai e ositaulaga ona suia<br />

e i latou olaga o tagata e tusa ma la latou galuega o loo faia.<br />

Ia faamatala pe faitau atu le tala o loo taua ia lalo:<br />

I ni nai tausaga ua mavae, sa ou auai i se sauniga o le faamanatuga a se tasi o uarota. Ina<br />

ua oo i le taimi e fai ai le faamanatuga, sa ou matua ootia lava i le tatalo o le faamanatuga<br />

ao toe faia faalua. O le tatalo lea sa ou faalogo lava i ai i le tele o tausaga ua mavae i aso<br />

lava ia, ae ona o le tulaga migao ma le faamaoni na faia ai lea tatalo, sa avea ai o se<br />

tulaga fou lea tatalo ma sili ona taua ia te au i lea taimi. Sa ia te au le faalogona e peiseai o<br />

loo ou i ai i se nofoaga sili ona paia, ma e sa taua mai e le tatalo o upu sa ou manao foi ou<br />

te taua e au. Ina ua uma le tatalo o le areto, sa ou tilotilo atu i le ositaulaga na faia le tatalo.<br />

Sa foliga matagofie ma mama mai ona foliga atoa ma ni lavalava sili ona talafeagai ai sa<br />

faaaogaina e ia. Sa fesoasoani tele lea tulaga e faamatagofie ai ona foliga. Ae o le mea sa<br />

sili ona avea ai le tatalo na ia faia ma tatalo sili ona taua ma le faapitoa ia te au, o le ituaiga<br />

o faalogona po o le agaga na ia faatino ai lea tatalo. Mai i lea lava aso, sa aoaoina ai au i<br />

le ala e ao ona faia ai le tatalo ma le tulaga e ao ona uunaia ai le faapotopotoga ia tuu atu<br />

o latou manatumanatuga i le Alii. E tusa ma lea tulaga, sa aoaoina ai au e se alii talavou le<br />

ala e tatalo ai ma le auala e faaaafia ai le faapotopotoga e mafaufau i le Alii. Sa aoaoina au<br />

e se alii talavou i lona manatu mamafa atu e fai ma sui o tagata i luma o le Alii.<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamalamalama atu o loo i ositaulaga le tiute tauave e fai ai tatalo o le faamanatuga ma<br />

faalagona moni atoa ma le faatauaina o le auala e fai ai. O lona uiga, ia faaleo tele lelei e i<br />

latou le faiga o tatalo, manino lelei atoa ia matua faia ma le lagona e fesoasoani i le Au<br />

Paia e maua ai e i latou o faalagona musuia ma le faagaeetia. Ao loo matua tuuina atu e i<br />

latou o latou faalogona-filiga i le tatalo, o le a avea foi lena ma faalogona sili ona taua i le<br />

faapotopotoga.<br />

Mau ma le gaoioiga • O le fea i totonu o tusitusiga paia o loo maua ai tatalo o le faamanatuga? (MFF 20:77, 79<br />

ma le Moronae 4-5).<br />

E tatau ona vaseina e alii talavou ma taulotoina le MFF 20:77, 79.<br />

Ia faailoa atu o loo taua mai e nei mau uma le uaina, ae o loo faamanino mai e le MFF 27:2<br />

po o a lava faatusa e faaaogaina i le faamanatuga, e leai se mea e afaina ai pe afai o loo<br />

faia le faamanatuga ma le manatu tasi atu i le mamalu o Keriso.<br />

E mafai foi ona outou iloiloina faatasi le uiga taua o laina taitasi o tatalo o le faamanatuga,<br />

ina ia matua iloa ai e alii talavou le taua tele o ia tatalo.<br />

Ia fai atu i nisi o alii talavou e faitau leotele mai tatalo ia e lua o le faamanatuga. Faalogo<br />

lelei i ai po o sao atoatoa. Ia feasoasoani atu ia i latou ina ia manino lelei ona faamatala<br />

ma taua mai e i latou o upu o tatalo. Ia fesoasoani ia i latou ina ia latou lagona ma<br />

malamalama, e le o le faatopetope ona faia o le tatalo ia vave uma o le faamoemoe lena,<br />

ae o le tulaga sili ona taua o loo manaomia - e le gata ia sao atoatoa upu uma o le tatalo,<br />

ae ia faia ma le agaga moni ma le faamaoni aiai. O le sao lelei atoa ma le lagona o le<br />

agaga faamaoni, e faigofie ona maua pe a aua nei faatopetopeina le faitauina o tatalo.<br />

E oo mai faalogona moni pe a matua manatunatu loloto atu i le taulaga na faia e le Faaola,<br />

atoa ma le uiga moni o le tatalo).<br />

56


Faaiuga<br />

<strong>Lesona</strong> 14<br />

Talanoaga i le laupapa • O a nisi o mea e mafai ona faia e i latou ua umia le Perisitua Arona ina ia mautinoa ai, o le<br />

sauniga o le faamanatuga o le taimi e toe faafouina ai faaleagaga mo tagata o le Au Paia?<br />

Ia lisiina i luga o le laupapa tali a alii talavou, e aofia ai ma fautuaga o loo taua i lalo:<br />

1. Ia vave ona i ai i le fata faamanatuga.<br />

2. Ia mautinoa ua saunia le faamanatuga a e le i oo i le taimi o le sauniga.<br />

3. Ia faaalia le faaaloalo ao faia le sauniga;<br />

4. Ia laei mama lelei.<br />

5. Ia faitauina tatalo o le faamanatuga e ositaulaga ma le lagona faamaoni ma le faaaloalo;<br />

e saunia e aoao ia le faamanatuga i le agaga faaaloalo; ma o tiakono e tufatufaina le<br />

faamanatuga i le agaga faaaloalo lava e tasi.<br />

Lui Ia tuuina atu le lui i alii talavou ina ia latou faia soo se taumafaiga lelei i vaiaso taitasi,<br />

ia saunia lelei ai mo le taliaina o le faamanatuga, saunia ai mo le faamanuiaina o le<br />

faamanatuga i se auala e avea ai le faamanatuga o se sauniga taua e le gata mo i latou<br />

lava, ae faapea foi mo le Au Paia o loo latou tufatufaina atu i ai.<br />

57


15<br />

Tumau E Oo i le Iuga<br />

FAAMOEMOEGA O le a iloa e alii talavou taitasi le uiga o le tumau e oo i le iuga ma malamalama ai o faigata<br />

e oo mai i le olaga o le a fesoasoani e aoaoina ai i tatou.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Mataio 27:46; Luka 23:34, 2 Nifae 2:11; 15-16; 22–24;<br />

28:21; 31:16; Helamana 6:9-17; ma le MFF 121:1-3, 6-8; ma le 122:7-8.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Se pepa ma se peni mo tagata taitoatasi o le vasega.<br />

i. Peni mo le makaina o mau<br />

3. Saunia se pepa e tusia ai le 2 Nifae 31:16.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faatomuaga<br />

Tala O Tavita Melila sa ia savali ese mai i le vaalele i Tokyo, ma ua fiafia e amataina lana<br />

misiona. Sa tino lelei lava lenei alii mo ofu lelei. Sa ola faaleagaga lenei alii faifeau ma e<br />

lelei foi lana amio, ma e tutusa lava o ia ma le tele o isi faifeautalai. Sa taumafai foi o ia e<br />

suia ona uiga ina ia talafeagai ma manaoga o le misiona e pei foi ona faia e le tele o isi<br />

faifeau. Ma sa oo ai lava foi ina maua e ia le fiafia moni ma le manumalo ina ua<br />

faamaualalo o ia i luma o le Alii.<br />

O le tasi aso sa iloa ai e Tavita se fula itiiti sa tupu i lona tauau ua faasolo nei ina matua<br />

lapoa lava. Sa alu atu o ia i se fomai e siaki ai lona tauau. Ma sa maua ai e ia se tala<br />

faanoanoa mai le ofisa o lena alii fomai. Ua maua o ia i le kanesa e taua o le melanoma.<br />

Sa faia e fomai popoto o Iapani se taotoga e aveesea ai le mea lea na fula tele i lona<br />

tauau, peitai sa toe auina atu Tavita i lona aiga mo se isi taotoga, ma sa aveese uma ai<br />

musele i lona tauau ma le ua. Sa faapea foi ona aveesea uaua lapopoa ma alatoto laiti,<br />

ma sa mafatia lava o ia i lea taotoga ona sa toe ui atu le toto i lona faiai.<br />

Sa tiga ma e lei vave ona toe maua e ia lona malosi, peitai o lona loto sa malosi pea. Sa<br />

amata ona iloa e ia le malosi faaleagaga o loo ia te ia. Ma e tasi lava le manatu sa ia te ia<br />

o le toe foi atu vave lea i lana misiona. Sa aau o ia i aso uma ina ia vave ai ona toe maua le<br />

malosi i lona tino. Mulimuli ane ua saunia. Sa lagona e lenei faifeau se lagona o le manumalo<br />

ina ua oso ese o ia mai le vaalele i Oregon, ma o iina sa faaauau ai lana misiona.<br />

Sa faaiuina e Tavita Melila lana misiona i Oregon, ma i le tausaga na sosoo ai na faaiuina ai<br />

foi lana misiona i lenei lalolagi.<br />

Talanoaga i le<br />

laupapa<br />

Ia faamatala atu faapea atonu e i ai le manatu faapea i nisi, afai e alu atu se alii talavou i<br />

se misiona e auauna i le Alii, e tatau lava ona puipuia o ia mai mea faigata uma ma mai.<br />

• O le a se mea tatou te aoaoina mai le faataitaiga a Tavita Melila?<br />

Ia faia se aotelega o manatu o alii talavou i le laupapa.<br />

Gaioiga tusitusi Ia tufa atu peni ma pepa. Ia fai atu i alii talavou taitasi e tusia se faigata po o se faafitauli o<br />

loo feagai nei ma ia. Ia faamatala atu e leai se tasi o le a vaai i lana pepa. Ia fautua atu ina<br />

ia tusia e le vasega ni faamatalaga i ala e mafai ai e i latou ona manumalo i le faafitauli na<br />

latou tusia i lalo.<br />

58


Mau ma le talanoaga<br />

i le laupapa<br />

E I Ai le Faafeagai o Mea Uma<br />

Ia faamatala atu o le a mafai ona maua e i tatou le malamalama e sili atu i le pogai ua<br />

oo ai ia te i tatou le puapuaga ma le oti pe afai tatou te malamalama i le uiga moni ma<br />

le faamoemoega o le olaga i lenei lalolagi. Ia faamatala atu ua faailoa mai ia te i tatou i<br />

tusitusiga paia le pogai ua oo mai ai puapuaga ma faigata ia te i tatou. Toe faamanatu<br />

mea na aoaoina e alii talavou e uiga i le pau o Atamu. Faamatala atu o le Pau ua aumaia<br />

ai i le lalolagi le avanoa e oo mai ai le faafeagai, po o le puapuaga ma le malaia. Ia tuu<br />

atu i alii talavou e faitau mai le 2 Nifae 2:11, 22–24.<br />

• O le a le mafuaaga na taua e Liae le pogai e tatau ai ona i ai le faafeagai o mea uma<br />

i o tatou olaga? (Afai e leai se faafeagai o le a le mafai ona iloa le amiotonu po o le<br />

amioleaga, manuia po o le malaia, lelei po o le leaga.)<br />

Ia talanoaina ma alii talavou le pogai e le mafai ai ona iloa le amiotonu, paia, po o le lelei<br />

e aunoa ma le faafeagai o mea uma.<br />

Ia tuu atu i se alii talavou e faitau mai le 2 Nifae 2;15-16. Ia tusia le upu filifiliga saoloto i<br />

luga o le laupapa, ma fai atu i se tasi o le vasega e toe faitau mai le fuaiupu e 16.<br />

• O le a se aoga o le faafeagai i le mataupu faavae lenei o le faitalia po o le filifiliga<br />

saoloto? (Afai e aunoa ma le faafeagai, e le mafai ona fai se filifiliga; afai e leai se filifiliga,<br />

e leai foi se amiotonu. E manaomia e le amiotonu le faia o le filifiliga i le va o le lelei ma<br />

le leaga.)<br />

O Puapuaga e fai fua e Faatupuina ai le Faaleagaga pe a Tatou Tumau i le<br />

Faatuatua.<br />

Tala Ia fai atu i alii talavou e faalogo lelei i nisi o faigata sa faafeagai ma nisi o taitai o le Ekalesia<br />

i le amataga i tala nei o loo taua i lalo:<br />

“Sa tuuina Iosefa Samita ma ana uo e toalima i le falepuipui i Lipereti, i le itumalo o Keleni,<br />

mo le ono masina. O iinei sa mafatia ai i latou i lena vaitaimi, e tele mea faigata e lei<br />

faamatalaina. I le tele o taimi sa saisai ai i latou i filifili uamea. O a latou mea taumafa o<br />

le tele o taimi o mea e le tatau ona faaaogaina, ma e le o ni mea lelei . . . O le tele o taimi<br />

sa tuuina ai vailaau oona ia latou meaai, ma o lea na mamai ai i latou ma latalata i le oti,<br />

ae vagana ai lava le alofa tunoa o le Alii ma ana faamanuiaga na laveaiina ai i latou. Sa<br />

momoe i latou i luga o le fola o le fale, po o luga foi o ni ogalaau, ma o ala faapenei sa<br />

faapuapuagatia ai i latou. Ma atonu o le ala lea na latou tagi atu ai i le Alii i le tiga o o latou<br />

agaga, mo se laveaiina mai faiga saua ma le inosia” (Joseph Fielding Smith, Essentials in<br />

Church History [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1979], p. 210).<br />

Mau ma talanoaga Ia faamatala atu o le mataupu e 121 ma le 122 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga na<br />

faaalia mai i le Perofeta o Iosefa Samita a o avea ma pagota i le Falepuipui o Lipereti.<br />

Ia faitau ma talanoaina le MFF 121:1-3, 6-8, ma le 122:7-8 faatasi ma le vasega.<br />

• Aisea na faatagina ai e le Alii le Perofeta o Iosefa Samita ma le Au Paia faatuatua e oo<br />

i ai nei puapuaga ma faigata?<br />

Tala I au lava upu, faamatala atu le tala o lo o mulimuli mai i se tamaitai talavou o le na<br />

puapuaga ona o le talalelei. O lo o faamatalaina le tala e Peresetene Gordon B. Hinckley.<br />

Sa masani ona ou faitau i upu a se tamaitai e sefulutolu ona tausaga, o le tina o le tina o<br />

lou toalua. . . . Na liliu mai lona aiga i Brighton, Egelani, i le 1856. Sa faatau a latou mea<br />

totino ae folau mai i Liverpool ma le 900 o isi tagata i le vaa o le Horizon. Ina ua mavae le<br />

ono vaiaso i le sami sa latou tulaueleele i Boston ona malaga ai lea i le nofoaafi e faaaoga<br />

ai le sitima i le Aai o Iowa.<br />

“O iina na latou faatau ai ni manu latou te tosoina ia taavale solofanua, taavale solofanua,<br />

ma le faleie. Sa tofia i latou e malaga faatasi ma fesoasoani i se tasi o taavale toso.<br />

“I le Aai o Iowa sa tupu ai se faalavelave muamua. O la laua tama laitiiti, e i lalo o le lua<br />

tausaga lona matua, ua tigaina ona o le malosi o le ea, ua maliu, ma sa tanumia i se<br />

tuugamau e lei toe asiasi i ai se tasi o le aiga. O le tina o le tina o lou toalua, i le taimi lea<br />

ua sefulutolu ona tausaga, sa ia tusia mea na ia vaai i ai:<br />

59


Upu sii ma le<br />

talanoaga<br />

60<br />

“ ‘Sa matou malaga i le va o le sefululima ma le luasefulu lima maila i le aso . . . seia oo<br />

atu i Platte River. ... Sa matou maua atu le vaega ma le taavale toso i le aso lena. Sa<br />

matou vaai atu o laasia e i latou le vaitafe. Sa tele ni faaputuga aisa o lo o tafefea atu i le<br />

vaitafe. Sa matua malulu lava. I le taeao na sosoo ai e sefulufa i latou ua maliliu. . . . Sa<br />

matou toe taliu atu i le togalauapi ma faia a matou tatalo. . . . ma usuina le pese: “O Mai<br />

O Mai . . . “ Sa ou leiloa le mea na tagi ai lou tina i lena po. . . . I le taeao na sosoo ai na<br />

fanau mai ai lou uso laitiiti. O le aso luasefulu tolu o Setema. Sa matou faaigoa o ia ia<br />

Edith. Na ola o ia mo le ono vaiaso ae maliu. . . . Sa tanumia o ia i le fetaulaiga o ala<br />

mulimuli i Sweetwater.<br />

“ ‘Ina ua matou oo atu i Devil’s Gate, sa matua malulu tele. Sa tuua iina le tele o a matou<br />

mea totino. . . . O lou tuagane o Iakopo sa malosi o ia e pei ona masani ai a e matou te<br />

lei momoe i lena po. I le taeao ua maliu o ia. . . .<br />

“ ‘Sa malo ou vae i le aisa; e faapena foi ou uso ma tuagane. Sa leai se isi mea ua na o<br />

le kiona lava. Sa le mafai ona tutui ia pou o o matou faleie. . . . Sa matou le iloa le mea<br />

o le a tupu ia te i matou. I se tasi po na oo mai ai se alii i lo matou tolauapiga ma tau<br />

mai. . . . ua auina mai e Polika Iaga ana vaega e fesoasoani ia i matou. . . . Sa matou<br />

usuina pese; o nisi na sisiva, a o nisi na fetagisi. . . .<br />

“ ‘Sa le i malosi lava lou tina. . . . Sa maliu i le va o Mauga Laiti ma Mauga Tetele. . . . Ua<br />

fasefulu tolu ona tausaga. . . .<br />

“ ‘Sa matou taunuu i le Aai i Sate Leki i le iva i le po i le aso sefulutasi o Tesema, i le 1856.<br />

O le toatolu o tagata e toafa o e na soifua pea ua malo i le aisa. Na maliu lou tina i le<br />

taavale solofanua. . . .<br />

“ ‘I le taeao po na sosoo ai na sau ai Polika Iaga. . . . Ina ua ia vaai mai i lo matou<br />

mafatiaga, o o matou vae ua malo i le aisa ma lo matou tina ua maliu, sa maligi ifo ona<br />

loifofoga i ona alafau. . . .<br />

“ ‘Sa tipi ese e le fomai ou tamatamai vae. . . . a o saunia e tamaitai lou tina mo lona<br />

falelauasiga. . . . I le aoauli lena sa teu ai o ia.<br />

“ ‘Sa masani ona ou manatua upu a lou tina a o matou te le i tuua Egelani. “Poli, oute<br />

manao ou te alu i Siona a o laiti lau fanau ina ia mafai ona aoaoina i latou i le Talalelei a<br />

Iesu Keriso.” ‘ (Mary Goble Pay, MS in possession of author.)<br />

“Tatou te manaomia tele le malosi o le mumu o lena faatuatua i le Atua soifua ma lona<br />

Alo soifua na toe faatuina, aua o le faatuatua tele lea o i latou na amataina mai le talalelei”<br />

(O Le Faatuatua o Paionia” O Le Liahona, Iulai 1984, i. 5–6).<br />

Faamatala atu o Mary Goble Pay sa ia maua se aiga toatele toe lelei, o nisi o i latou na<br />

avea ma taitai lelei o le Ekalesia.<br />

Ia fesoasoani atu o latou o e na faasaua ma tetee i le au paia sa i ai ia te i latou lava lo<br />

latou saolotoga po o le filifiliga saoloto e pei foi ona i ai lena saolotoga i le au paia o e na<br />

latou talia ma puipuia le tala lelei. Afai tatou te onosaia faigata e oo mai, o le tele o aoaoga<br />

taua o le tala lelei tatou te iloa e ala mai i puapuaga ma faigata tatou te manumalo i ai.<br />

Ia fai atu i alii talavou e faalogo lelei i mafaufauga nei o Elder Spencer W. Kimball:<br />

“O le tulafono faavae o le Tala lelei o le Filifiliga Saoloto. O le faamalosia o i tatou e<br />

faaeteete po o le faia o le amiotonu o le a faaleaogaina ai lena tulafono faavae, ma o le<br />

a le mafai ona faatupuina ai.<br />

“Pe tatau ea ona puipuia i tatou i taimi uma lava mai faigata, tiga, puapuaga, ma galuega<br />

fita o le olaga? Pe tatau ea i le Alii ona puipuia le au amiotonu? Pe o le a ia faasalaina nei<br />

loa o e amioleaga? Afai e maua mai le faatupuina i le fiafia ma le faafilemu ma le le faia o<br />

se mea, aisea ea la tatou te popole ai e galulue, pe aoao pe saili i le manumalo?<br />

“Pe le o le poto silisili ese o le Atua ua tuuina mai ai ia te i tatou o puapuaga ma faigata<br />

ina ia mafai ona tatou manumalo i ai, tiutetauave ina ia mafai ona faataunuuina, galuega<br />

mamafa ina ia faamalosia ai musele o o tatou tino, le faanoanoa ina ia tofotofoina ai o<br />

tatou agaga? (Tragedy or Destiny, Brigham Young University Speeches of the Year [Provo,<br />

6 Dec. 1995], p.2)


Talanoaga i le<br />

laupapa<br />

<strong>Lesona</strong> 15<br />

• E mafai faapefea ona maua le malosi faaleagaga mai puapuaga e oo mai i o tatou olaga?<br />

• E mafai faapefea ona maua e i tatou le alofa ona o mai ma mea tiga e oo mai ia te i tatou?<br />

• E mafai faapefea e puapuaga e oo mai ia te i tatou ona faamalosia ai lo tatou alofa mo le<br />

Faaola? (E fesoasoani ia te i tatou ina ia faatauaina i o tatou loto ona puapuaga mo i tatou.)<br />

O le Onosai E Mafai Ai Ona Manumalo I Le Faanoanoa ma le Ita<br />

Ia faamatala atu sa faia e Elder Ezra Taft Benson lauga i le konafesi aoao o loo faamatala mai<br />

ai ala e sefulu ma le lua e mafai ona tatou faatoilaloina ai le faanoanoa. Ia tusia upu autu<br />

taitasi i luga o le laupapa ma talanoaina, ia faaaogaina foi le upusii pe afai e manaomia. Ia<br />

faamatala atu o le tele o faafitauli e mafai ona foia i le tasi po o le lua o nei tali.<br />

1. Salamo: “O le agasala ua tupu ai le eseese ma le Atua ma ua oo ai foi le vaivai i le<br />

agaga . . . Soo se se tulafono e tausia e i ai foi ma sona faamanuiaga faapitoa e maua<br />

ai. Soo se tulafono foi e solia e faapea foi ona i ai ma sona taunuuga tiga. O latou uma<br />

o e ua mafatia i avega ma le loto vaivai e tatau ona o mai i le Alii, aua o lana amo e<br />

faigofie, e mama foi lana avega (vaai Mataio 11:28-30)”<br />

2. Tatalo: “O le tatalo i le taimi o faigata o se fesoasoani taua. Mai lava i puapuaga faigofie<br />

seia oo atu o tatou puapuaga i Ketesemane o le tatalo lava e mafai ai ona tatou fesootai<br />

ma le Atua, o le puna sili lea e maua mai ai le faamafanafanaga ma le fautuaga.”<br />

3. Auauna atu: “O le tuuina atu o lou ola i le auauna atu i isi i le amiotonu e mafai ona siitia<br />

ai i luga lau vaai ma aveesea mai lou mafaufau i faafitauli tau i lou lava olaga. Fai mai le<br />

saunoaga a Peresitene Snow, “Afai e oo i lou loto sina pogisa itiiti, ia e vaavaai solo ma<br />

saili se tasi o loo i ai le pogisa e sili atu nai lo oe; ia e alu atu i ai ma fesili atu po o le a<br />

le faalavelave, ona e taumafai lea ia aveesea lena puapuaga i le faautauta ua tuuina atu<br />

e le Alii ia te oe; ma o le mea muamua e te iloa, ua aveesea lou pogisa, ua e lagona le<br />

malamalama, ona o le Agaga o le Alii ua ia te oe, ma ua foliga mai ua faamalamalama<br />

mea uma.” (Lipoti o le Konafesi, 6 Ape. 1899, pp.2-3.)<br />

4. Galue: “O le galue o le faamanuiaga, a e le o se malaia . . . E tatau ona tatou galulue<br />

e tusa ai ma o tatou manaoga faaleagaga, faalemafaufau, fegalegaleaiga, atoa ma<br />

manaoga faaletino mo i tatou ma e o i lalo ifo o a tatou tausiga. I le Ekalesia a Iesu<br />

Keriso o loo i ai le tele o galuega e tatau ona faia ina ia alualu i luma le malo o le Atua.<br />

O faifeau talai tagata uma lava o le Ekalesia, galuega tau gafa, ma galuega i le<br />

malumalu, afiafi faaleaiga, tofiga i le Ekalesia ma le faalauteleina o ia tofiga o nisi<br />

ia o mea mai le tele o mea e manaomia ai a tatou galuega.”<br />

5. Soifua maloloina: “O le tulaga faaletino e mafai ona aafia ai le agaga. O le pogai lea<br />

na tuuina mai ai e le Alii ia te i tatou le Upu o le Poto. Sa faatonuina foi i tatou ia vave<br />

momoe ina ia vave foi ona ala mai (tagai i le MFF 88:24). E mafai ona aafia le mafaufau<br />

i mea ai, o le faaitiitia o nisi elemene i le tino e mafai ona oo ai le tiga i le mafaufau.<br />

O le lava o le malolo ma le faia o faamalositino e taua tele mo le soifua maloloina.”<br />

6. Faitautusi: “O le tele o tagata pe a oo mai ni faaosoosoga e liliu atu i le <strong>Tusi</strong> a Mamona<br />

ma faapea ona maua ai le malamalama ma le faamafanafanaga.<br />

“O loo taua mai i le salamo i le Feagaiga Tuai se mea taumafa faapitoa mo le agaga ua<br />

mafatia. O upu ia a perofeta aemaise lava le perofeta soifua o le Ekalesia, o tusitusiga<br />

taua ia e mafai ona maua mai ai le taitaiga ma le faamafanafanaga i le taimi ua lagona<br />

ai le vaivai o le agaga.”<br />

7. Faamanuiaga: “I se taimi faapitoa ua oo mai ai le faanoanoa po o le tiga, ua tatau loa<br />

ona saili atu se faamanuiaga mai lima o le perisitua. O le faamanatuga foi e mafai ona<br />

faamanuiaina ai agaga tagata (MFF 20:77, 79) o i latou uma o e ua agavaa e talia le<br />

faamanatuga.”<br />

8. Anapogi: “O le anapogi i lea taimi ma lea taimi e fesoasoani e manino ai le mafaufau<br />

ma faamalosia ai le tino ma le agaga . . . Ina ia mafai ona aoga le anapogi, e tatau<br />

ona o faatasi le anapogi ma le tatalo ma le mafaufau i mea faaleagaga; . . . ma o se<br />

faamanuiaga pe afai e mafai e se tasi ona mafaufau i tusitusiga paia atoa foi ma le<br />

pogai ua ala ai ona anapogi.”<br />

61


9. Uo: “O le faaaumeaina o uo moni o e mafai ona faalogo mai ia te oe, ma fetufaai atu i<br />

ai lou olioli, e fesoasoani i le tauaveina o lau avega, ma fautuaina oe i le ala sao o se<br />

mea sili ona taua . . . .<br />

“O le mea moni lava, o lou aiga e tatau ona avea ma uo sili ona pele ia te oe. A o le<br />

mea e sili atu ona taua, e tatau ona tatou saili ina ia avea ma uo a lo tatou Tama i le<br />

lagi ma lo tatou uso o Iesu Keriso.”<br />

10. Musika: “O musika lelei faaleagaga e faatumuina ai le loto i mafaufauga faalelagi, ma<br />

uunaia ai le tagata i le faia o mea tonu, po o le tautala atu ma le filemu i le agaga . . .<br />

Sa fautuaina mai e Elder Boyd K. Packer ina ia taulotoina nisi pese a Siona, afai e oo<br />

mai ni faaosoosoga i lou mafaufau, ona e usuina lea o ia pese ma le leotele. . . E mafai<br />

foi ona faia lea mea e aveesea ai mafaufauga o le loto vaivai e oo mai i o tatou loto.”<br />

11. Tumau: “E i ai taimi e te taumafai ai ina ia tetee atu i le tiapolo seia oo lava ina e<br />

manumalo ma tuua e lona agaga oe . . .<br />

“. . . A o faafeagai oe ma na faaosoosoga, ia e mafaufau i mea na e manumalo ai i aso<br />

ua mavae ma faitauina ou manuia ua e maua atoa ma le faamoemoe i faamanuiaga<br />

silisili o lumanai pe afai e te faatuatua ma faamaoni.”<br />

12. Sini: “O fanau uma lava a le Atua e tatau ona fuafuaina ni sini, sini pupuu ma sini uumi.<br />

O le tagata e taumafai e faataunuuina sini o le amiotonu o le a mafai e ia ona tuuese le<br />

loto vaivai, a mafai e ia ona faataunuuina le sini muamua, o le a mafai foi ona faatutuina<br />

isi sini.”<br />

Ia faamatala atu o le faaaogaina o se tasi o nei ala e mafai ona manumalo ai i tatou i le<br />

faanoanoa, loto vaivai, po o le le fiafia foi. E mafai e i tatou ona manumalo i tulaga<br />

faafeagai e oo mai o tatou olaga.<br />

Ua Faaali mai e le Faaola le Ala e Mafai ai Ona Tumau e Oo i le Iuga<br />

Pepa o loo tusia ai Faaali atu le pepa lea o loo tusia ai le mau lenei: “Afai e le tumau pea lava le tagata e oo<br />

le mau<br />

i le iuga, ma mulimuli atu i le faaaoaoga a le Alo o le Atua soifua, e le mafai ona faaolaina<br />

o ia.” (2 Nifae 31:16.)<br />

Talanoaga o le mau i • O a ni tulaga na faigata ai le soifuaga o le Faaola?<br />

le Laupapa<br />

Ia tusia tali a alii talavou i luga o le laupapa, ma ia faaopoopo i ai mea nei o loo taua i lalo:<br />

1. E ui lava o ia o le tupu, a e na fanau mai o ia i le fale maulalo o manu.<br />

2. Na fanau mai o ia i le lalolagi i le taimi e lei i ai le tele o mea lelei e pei ona i ai i ona po nei.<br />

3. Sa teena o ia e ona lava tagata ma tuliesea o ia mai lona aiga.<br />

4. Sa faataunuuina e ia lana misiona e aunoa ma ni tupe na ia aveina.<br />

5. Na tuuina atu o ia e ona lava tagata ina ia fasiotia, peitai na ia faamagalo atu ia te i latou.<br />

Mau ma talanoaga Ia tuu atu i se alii talavou e faitau mai le Mataio 27:46 ma le Luka 23:34<br />

• O le a sou manatu i le ala ua tuua ai e le Tama oi le Lagi le Faaola i lea taimi? (Ina ia<br />

mafai e ia ona faataunuu lana misiona ma ia tumau o ia lava e oo i le iuga, e pei foi ona<br />

tatau ia te i tatou uma ona faia lea lava tulaga.)<br />

O Nisi Taimi O Le Suega O Le Tumau E Ala Mai i le Aoaoga<br />

Mau ma talanoaga Ia fai atu i le vasega e sue le Helamana 6:9-17, ma ia faitauina lemu e i latou ia lava fuaiupu.<br />

• O le a le mea na tupu i lenei nuu sa maua e i latou mea uma na latou mananao ai ma e<br />

foliga mai foi ua matua faamanuiaina tele i latou?<br />

Ia faitau mai e se alii talavou le 2 Nifae 28:21.<br />

Ia faamatala atu sa valoia mai e Nifae le tulaga o le a i ai aso e gata ai. O se tasi o savali<br />

taua o le <strong>Tusi</strong> a Mamona ua faailoa mai ai o le tamaoaiga e masani lava ona taitaiina atu<br />

ai i le amio leaga ma le agasala. O le amio leaga e sili atu ona matautia nai lo le oti, tiga,<br />

puapuaga, po o isi faigata uma o le olaga i la le tino. O le tumau i le loto maualalo ma faia le<br />

amiotonu i le tulaga o le tamaoaiga o se tasi lea o lui sili ona taua i le tumau ai e oo ile iuga.<br />

62


Faaiuga<br />

<strong>Lesona</strong> 15<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamatala atu e ala mai i talosaga ma le ola i le amiotonu e mafai ai ona tatou faalatalata<br />

atu i le Alii ma afai e oo mai faigata o le a mafai e i tatou ona maua le malosi e manumalo<br />

ai. E tatau lava ona tatou mataala i taimi uma lava ina ia le avea le tamaoaiga i o tatou nei<br />

aso ma mea tatou te faagalo ai lo tatou va ma le Alii atoa ma mea e sili ona taua i le olaga.<br />

Lui Ia tuuina atu se lui i alii talavou ina ia faia se sini ia latou ola i le malo selesitila ma ia<br />

faaautu o latou olaga i lena sini maualuga. Ia tuuina atu se lui ia te i latou ina ia filifili mai<br />

se tasi po o le sili atu foi o manatu ua taua i luga lea na tuuina mai e Peresitene Benson i<br />

lana lauga i le Konafesi Aoao e fesoasoani ai ia te i latou i le faatoilaloina o faafitauli ua<br />

latou tusia ia latou pepa.<br />

63


16<br />

O Iesu Keriso o le Ola ma le<br />

Malamalama o le Lalolagi<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitasi o Iesu o le ola ma le malamalama moni o le lalolagi.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Ioane 1:1-16, 3:16, 14:6; 1 Korinito 15:40-42; Mosaea<br />

3:8; Helamana 14:12; Mamona 9:13; Moronae 7:15-19; ma le MFF 11:28; 19:16-19;<br />

76:70-71 81,96-98; 84:44- 47, 88:7-13; 93:6–20, 39.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau<br />

3. Saunia lisi e lua o mau mo le gaoioiga faavaega i le lesona.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA O le Sootaga o le Ola Mama ma le Malamalama<br />

Talanoaga • O le a se mea e tupu i le ola i le lalolagi pe afai o le a aveesea mea uma e maua ai le<br />

malamalama i le lalolagi?<br />

Ia fesoasoani i le vasega ina ia maua mai ai o mea uma lava e i ai le ola o le a mafai ona<br />

faaumatia pe afai e leai se malamalama. A aunoa ma le malamalama o le a mamate laau;<br />

afai e leai ni laau, o le a mamate meaola; afai e leai ni manu ma laau, o le a oti foi tagata.<br />

Afai e aunoa ma le malamalama, o le a liu aisa le lalolagi.<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamatala atu faapea, e pei lava ona i ai le sootaga taua i le va o le malamalama ma<br />

le ola i le olaga faalelalolagi, e faapea foi ona i ai le sootaga taua i le va o le malamalama<br />

ma le ola i mea faaleagaga. Sa faatusatusaina e le Alii tino toetutu ma tikeri o le mamalu<br />

faaleagaga i tulaga eseese o le malamalama.<br />

Ia faitau e alii talavou le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:70-71, 81, 96-98, ma le<br />

1 Korinito 15:40-42. A o talanoaina nei fuaiupu, ia tusia le faamatalaga lenei i luga o<br />

le laupapa:<br />

64<br />

Ituaiga o le Toetu Ituaiga o Malamalama<br />

Selesitila La<br />

Terasitila Masina<br />

Telesitila Fetu<br />

Ia faamatala atu o i latou o e ua toetutu mai i le tino selesitila ua maua e i latou le mamalu<br />

po o le ola e faatusaina i le malamalama o le la, o le atoatoa lea o le malamalama. O latou<br />

ua toe tutu mai i le tino terasitila ua faatusaina i le masina, o le malamalama lea o loo<br />

maua mai i le malamalama o le la. Latou te maua le mamalu o le Atua “peitai e le o<br />

lona atoatoa.” O latou ua toe tutu mai i le tino telesitila ua faatusaina i fetu, o lo latou<br />

malamalama e nenefu i le faatusatusa atu lea i le la ma le masina.


O Iesu o le Ola ma le Malamalama o le Lalolagi<br />

Mau ma talanoaga • O le a le pogai o le malamalama ma le ola i la le tino ma la le agaga?<br />

Afai e faaali mai e se alii talavou o le la o le pogai lea o le malamalama faaletino, ona fesili<br />

atu lea po o fea e maua mai ai e le la lona malamalama.<br />

Ia tuu atu i le vasega e faitau ma faailogaina le MFF 88:7, –13.<br />

O le a se mea ua faamatala mai e nei fuaiupu i le pogai o le malamalama? (O Iesu o le<br />

pogai o le malamalama ma le ola o mea uma).<br />

Ia tuu atu i le vasega e faitau ma maka le MFF 11:28.<br />

O le a le tulaga ua taua ai Keriso o le malamalama ma le ola o le lalolagi?<br />

Gaioioiga faavaega Ia vaeluaina le vasega i vaega e lua, ia tuuina atu i vaega taitasi se lisi o mau o loo taua i<br />

lalo. Ia tuu atu le 10 minute e faitau ai e latou ia mau ma ia saunia e faamatala mai le mea<br />

ua aoao mai e nei mau taitasi e uiga i le avea o Iesu ma malamalama ma ola o le lalolagi.<br />

1. Vaega A 2. Vaega E<br />

Mosaea 3:8 Helamana 14:12<br />

Ioane 1:1-16 MFF 93:6-17<br />

MFF 88:7-10 Moronae 7:15-19<br />

MFF 19:16-19 Ioane 3:16<br />

Mamona 9:13<br />

Ia fai atu i vaega taitasi e tuuina mai se aotelega o mea ua latou aoaoina mai nei mau.<br />

Ia tuuina atu faamatalaga taitasi nei i luga o le laupapa a o tuuina mai le aotelega o ia<br />

manatu, ia faaaogaina foi ni fesili pe afai e tatau ai e taitaia ai le talanoaga:<br />

1. O Iesu o le malamalama o le la, masina, ma fetu.<br />

• O le a le faamatalaga a le MFF 88:7-10 e uiga i le malamalama o le la, masina, ma fetu?<br />

Faamatala atu e ui lava ina tatou le iloa le mafuaaga, ua tatou iloa o Iesu le<br />

faapogai o le la, masina, ma fetu.”<br />

2. O Iesu Keriso o le Tama o le lagi ma le lalolagi.<br />

• O le a se mea ua aoao mai e Ioane 1:3 ma le MFF 93:10 e uiga ia Iesu?<br />

Ia faamatala atu e faapea, ona o Iesu o le na foafoaina mea uma lava, o lea ua taua ai o ia<br />

o le Tama o le lagi ma le lalolagi (vaai Mosaea 3:8 ma le Helamana 14:12). Afai e aunoa<br />

ma nei foafoaga e leai foi se malamalama po o se ola.<br />

3. O Iesu o le pogai o le ola faaletino i tagata ma mea ola uma.<br />

• O le a le aoaoga a Ioane 1:4 e uiga ia Keriso?<br />

4. O Iesu o le malamalama o le pogai o mea, atamai, ma le loto fuatiaifo.<br />

• E tusa ai ma le Moronae 7:15-19, o le a le isi ala ua avea ai Iesu ma malamalama?<br />

5. O Iesu o le pogai o le toetu po o le tino ola pea.<br />

• E tusa ai ma le Mamona 9:13, o le a le mea na faia e Iesu?<br />

6. O Iesu o le pogai o le ola e faavavau.<br />

• O le a le tala a Ioane 3:16 e uiga i le ola e faavavau?<br />

Fesoasoani i alii talavou ina ia malamalama e le gata o Iesu o le Tama o le toetutu mai,<br />

a o ia foi o le Tama, po o le e tuuina mai le ola e faavavau. Na mafatia Keriso mo agasala<br />

a tagata uma lava, ina ia mafai ai ona maua le faamagaloga ma le ola e faavavau e i latou<br />

uma o e salamo (vaai MFF 19:16-19).<br />

65


Tatou te Maua le Ola ma le Malamalama pe a Tatou o mai ia Keriso<br />

Mau ma talanoaga Ia faitau e alii talavou le MFF 93:11-20<br />

• Na faapefea ona maua e Iesu le atoatoa o le ola, malamalama, ma le mamalu?<br />

Ia faitau e alii talavou le Ioane 14:6.<br />

• E mafai faapefea ona tatou maua le atoatoa o le ola, upu moni, malamalama, ma le<br />

mamalu?<br />

Fesoasoani atu i alii talavou ina ia malamalama e tatau ona tatou o atu i le Tama e ala atu<br />

ia Keriso. Sa aoao mai Iesu, “O au nei o le ala ma le upu moni ma le ola: e le alu atu lava<br />

se tasi i le Tama, pe a le ui mai ia te au,” (Ioane 14:6). E ao lava ona tatou o atu ia Keriso<br />

e pei ona alu atu o ia i lona Tama. Ona faamamaluina lea o i tatou ia Keriso e pei ona<br />

faamamaluina Keriso i le Tama.<br />

• O le a le uiga o le o mai ia Keriso? (Ia iloa lona leo i tusitusiga paia, ia tatalo atu i le Tama<br />

i lona suafa, ia salamo ia tatou agasala, ia maua foi sauniga uma o le faaolataga, ma ia<br />

onosai i puapuaga ma faigata uma ona o lona suafa.)<br />

Ia faamatala atu e mafai ona aveesea le malamalama ma le upu moni ua tatou maua.<br />

Ia faitau ma maka e alii talavou le MFF 93:39.<br />

• O a ni ala e mafai ai ona aveesea le malamalama ma le upu moni ua tatou maua?<br />

I le tasi foi itu, e maua e i tatou le malamalama ma le atamai e sili atu pe afai e taliaina le<br />

upu moni o le tala lelei a Keriso ma faaauau pea ona tatou tapuai atu i le Atua. Ia tuu atu i<br />

alii talavou e faitau ma maka le MFF 84:44-47.<br />

Faaiuga<br />

Molimau Ia molimau atu o Keriso lava ua tatou maua ai le ola, upu moni, ma le malamalama.<br />

O loo tatou nofoaitalafu i o tatou ola ma le avanoa mo le ola e faavavau ia Iesu Keriso;<br />

ma e tatau lava ona tatou faalagolago atu ma faatuatua ia te ia, a e aua nei faalagolago<br />

ia te i tatou lava po o isi tagata. Ma o le ala lea tatou te usiusitai ai i ana poloaiga ma tatalo<br />

atu i le Tama Faalelagi i le suafa o Keriso. O lea e tatau ai ona tatou faamaulalo atu ma ole<br />

atu i le Tama ia fesoasoani mai ia te i tatou ina ia avea i tatou faapei o Keriso. O Keriso o lo<br />

tatou ala e tasi lea e mafai ai ona tatou toe foi atu i lo tatou Tama Faalelagi.<br />

66


O le Agaga Paia<br />

17<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou o le Agaga Paia o se peresona agaga e molimau i le Tama<br />

ma le Alo ma taitaia i tatou ia te i laua.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Mareko 1:9–11; Luka 3:22; 1 Nifae 11:27; 2 Nifae<br />

32:4–5; Moronae 10:5; ma le MFF 88:3–4; 130:22.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni ma se pepa mo alii talavou taitasi.<br />

i. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. Afai e maua, faaali le ata “Following the Spirit,” i le Vitio Faaopoopo o Afiafi Faaleaiga<br />

(53276).<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA O LE<br />

LESONA O le Agaga Paia o se Peresona Agaga<br />

Fesili ma talanoaga Tuu atu i alii talavou taitasi se penitala ma se pepa, ma fai atu ia tali mai fesili pe moni pe<br />

sese (o tali o lo o tuuina atu i puipui):<br />

1. O le Agaga Paia o le Mana o lo o faatumuina ai le vateatea. (Sese.)<br />

2. O le Agaga Paia o se tasi o le Aiga Atua. (Moni.)<br />

3. O le Agaga Paia o le “Agaga Paia o Folafolaga.” (Sao.)<br />

4. O le Agaga Paia e mafai ona foliga mai e pei o se lupe. (Sese.)<br />

Faamatala atu i alii talavou o se tagata moni lava. O ia o se peresona agaga ma e ese lava o<br />

ia mai le Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso. Faitau ma talanoa mau ma upu sii o lo o taua i lalo.<br />

Faamatala atu sa aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita mea nei:<br />

“E masani lava ona ou tautino atu o le Atua o se peresona mavaevae ia, o Iesu Keriso o se<br />

peresona e ese mai i le Atua le Tama, ma le Agaga Paia o se isi peresona Agaga: ma o le<br />

toatolu lenei o peresona mavaevae ma o Atua e toatolu” (Talafaasolopito o le Ekalesia, 6:474).<br />

• O le a sa mea ua tatou aoao mai i lenei upu sii e uiga i le Agaga Paia?<br />

• Aisea ua le maua ai e le Agaga Paia se tino o aano ma ivi? (Ina ia mafai e ia ona afio<br />

ia i tatou; vaai le MFF 130:22.)<br />

Faitau e se alii talavou le Mareko 1:9–11 (po o le Luka 3:22 po o le 1 Nifae 11:27).<br />

O le a se mea ua faigata ona malamalama ai e tusa ma nei mau? (O nisi tagata e mafai<br />

ona oo i ai le manatu sese e faapea e mafai e le Agaga Paia ona faitino, faafoliga, po o le<br />

foliga mai o se lupe.)<br />

Ia faailoa atu e faapea sa faamalamalama mai e le Perofeta o Iosefa Samita o le Agaga<br />

Paia o se peresona e foliga i le tagata a o le lupe ua na o se faatusa po o se faailoga o<br />

le Agaga Paia. Sa taua e le Perofeta Iosefa Samita na afio mai le Agaga Paia i luga o Iesu<br />

i le taimi o lona papatisoga “i le foliga o se lupe, po o le sili atu ona faapea i le faailoga<br />

o le lupe, i le molimauina o lena sauniga.” Sa ia faamatala mai e faapea:<br />

O le faailoga o le lupe sa tuuina mai a o le i foafoaina le lalolagi, o se molimau i le Agaga<br />

Paia, ma e le mafai e le tiapolo ona sau i le faailoga o le lupe. O le Agaga Paia o se<br />

Peresona, ma o lo o i ai i foliga o se peresona. E le mafai e le Agaga Paia ona foliga mai<br />

o ia e pei o se lupe; ae peitai o i le faailoga o se lupe. E le mafai e le Agaga Paia ona liua<br />

67


ia pei o se lupe; peitai o le faailoga o le lupe sa tuuina atu ia Ioane e faamaonia ai le moni<br />

o le sauniga ua faia, e pei ona avea le lupe ma faatusa po o le faailoga o le upu moni ma<br />

le mama” (History of the Church, 5:260–61).<br />

O le Mana Po o le Uunaiga o le Agaga Paia<br />

Aoaoga a le fautua Faamatala atu i totonu o tusitusiga paia, ua masani ona faaaogaina fesuisuiai e perofeta ia<br />

upu nei: Agaga Paia, Agaga Sa, Agaga, Agaga o le Upumoni, Agaga o le Alii, ma le Agaga<br />

Paia o le Folafolaga. O nisi taimi o lo o faaaogaina nei upu e faatatau i le Agaga Paia lava<br />

ia; o nisi taimi o lo o faaaogaina nei upu e faatatau i le mana o le Agaga Paia. O le faitau<br />

ma le mafaufau lelei i mau o lo o faaaogaina ai fasifuaitau o le a mafai ona iloa tonu ai le<br />

uiga o lo o faatatau i ai nei upu.<br />

Upu sii, mau ma<br />

aoaoga a le fautua<br />

Sa faailoa mai e Peresitene Iosefa F. Samita le eseesega i le va o le Agaga Paia ma le<br />

Uunaiga a le Agaga Paia:<br />

“O le Agaga Paia i le avea ai ma se peresona Agaga e le mafai e ia ona iai lona tino agaga<br />

i mea uma lava e pei o le Tama po o le Alo, peitai, ona o lona atamai, malamalama, lona<br />

mana ma le uunaiga, e sili atu i le tulafono ma mea uma o le natura, o lea e mafai ai e ia<br />

ona iai i mea uma o le foafoaga ma galuega a le Atua” (Gospel Doctrine, 5th ed. [Salt Lake<br />

City: Deseret Book Co., 1939], p. 61).<br />

Ia faailoa atu o le tino o le Agaga Paia e tasi lava le mea e i ai i le taimi e tasi, peitai o le<br />

mana o le uunaiga e mafai ai ona i ai i mea uma lava i le taimi e tasi.<br />

Ia faitau e se alii talavou le MFF 88:3–4. Ona tusi lea o le ata lenei i luga o le laupapa:<br />

LA<br />

Faamalamalama atu o le eseesega i le va o le Agaga Paia ma le mana ma le uunaiga<br />

a le Agaga Paia e mafai ona faamaninoina i le faatusa atu i le la ma le malamalama o lo<br />

o susulu mai ai. Ua tatou iloa uma lava o le la e tasi lava le mea e i ai i le taimi e tasi.<br />

Peitai, o lona vevela, malamalama ma le malosi lea o lo o susulu mai le la ua mafai ona<br />

faamalamalamaina ma faatumuina ai le atulaulau i le taimi e tasi. E faapena foi le Agaga<br />

Paia i le avea ai ma peresona Agaga e na o le tasi le nofoaga e i ai i le taimi e tasi, a o lona<br />

mana ma lana uunaiga e mafai ona faatumuina ai le atulaulau uma.<br />

O le Aafiaga a le Agaga Paia i Tagata<br />

Mau ma talanoaga Faitau le 2 Nifae 32:4–5 ma le Moronae 10:5.<br />

• O le a se mea ua tatou aoaoina mai nei mau e uiga i le galuega a le Agaga Paia?<br />

(Afai tatou te saili atu le mafutaga ma le Agaga Paia, o le a ia aoao i tatou i le upu moni<br />

i mea uma lava ma faaali mai ia te i tatou mea uma e tatau ona tatou faia e maua ai le ola<br />

e faavavau.)<br />

Upu sii • Faailoa atu e taua le iloa ma maitauina le faatasi mai o le Agaga Paia i o tatou olaga.<br />

Sa faamatala mai e le Perofeta o Iosefa Samita:<br />

“O le Fesoasoani Muamua po o le Agaga Paia e leai se isi lava mea nai lo le malamalama<br />

mama” (Teachings of the Prophet Joseph Smith, sel. Joseph F. Smith [Salt Lake City:<br />

Deseret Book Co., 1938], p. 149).<br />

68


<strong>Lesona</strong> 17<br />

Sa faamatala foi e Elder Pratt le uunaiga a le Agaga Paia:<br />

“[O lona Uunaiga] e faateleaia ai tulaga uma o le mafaufau poto, faatupuina, faateleina,<br />

faalauteleina ma faamamaina ai manaoga ma tuinanau uma faaletino; ma suia, e ala mai<br />

i le meaalofa o le faautauta, e faaaogaina ai e tusa ai ma le tulafono. Na te uunaia, musuia,<br />

faatupuina, ma faafoeina lagona uma e oo mai e pei o le tiga alofa, olioli, tofo i uiga<br />

eseese, lagona faaleaiga, ma le faanatura. O le Agaga Paia na te uunaia uiga lelei,<br />

agalelei, agaalofa, agamalu, lotomaulalo ma le alofa.O le Agaga Paia e faatupuina ai<br />

le matagofie i le tagata, foliga ma uiga vaaia. O le Agaga Paia e faatupuina ai le tino<br />

maloloina, mataala, ma lagona lelei i le olaga. O le Agaga Paia e faatupuina ai le ola i<br />

vaega uma tau le mafaufau ma le tino o le tagata. O le Agaga Paia e tuuina mai ai le<br />

malosi, ma tuuina atu ai le ola i neura uma ole tino. I lona faapuupuuga la, o le Agaga<br />

Paia e pei ona i ai, e pei ona sa i ai, e tuuina atu le gao i ivi, olioli i le loto, malamalama<br />

i mata, viiga malie i taliga, ma le ola i le tino atoa o le tagata.” (Key to the Science of<br />

Theology, 9th ed. (Salt Lake City: Deseret Book Co., 1965), p. 101).<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamatala atu e tatau ona tatou saili ina ia maua le taitaiga a le Agaga Paia e pei<br />

ona faamatalaina e Elder Pratt. O le tele o taimi e galue ai le Agaga Paia o se fesoasoani,<br />

e tautala filemu i o tatou mafaufau ma o tatou loto. O nisi taimi ona o le uunaiga<br />

a le Agaga Paia o le a tuuina mai ai ia te i tatou ni mafaufauga ma ni manatu fou, e pei<br />

o se malamalama fou ua oo mai i o tatou mafaufau ma loto, ma i lea lava tulaga o le a<br />

iloa ai e tatou se malamalama po o se upu moni fou ua oo mai i o tatou olaga. O le<br />

malamalama mama lena na taua e Iosefa Samita. O le leo itiiti lea e musumusu mai<br />

“i lou mafaufau ma lou loto” (MFF 8:2), e mu i totonu o lou loto (tagai i le MFF 9:8).<br />

Faaiuga<br />

Aotelegea • O le a se mea e tatau ona tatou faia ina ia tatou maua le mafutaga e le aunoa ma le<br />

Agaga Paia, o le tagata lona tolu o le Aiga Atua? (Ia faatuatua ia Keriso, salamo, tatalo,<br />

suesue i tusitusiga paia, ma usiusitai i le leo itiiti ma le filemu.)<br />

Ia faailoa atu o le avea o tatou ma uso i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e<br />

Gata ai, ua uma ona papatisoina i tatou ma tuuina mai ia te i tatou le meaalofa o le<br />

Agaga Paia. Ua tatalaina le faitotoa mo i tatou e maua ai le Agaga Paia e avea o se<br />

aumea tumau ia te i tatou e faalagolago lea i lo tatou ola agavaa. E tatau lava ona tatou<br />

mulimuli i musumusuga a le Agaga Paia ina ia mafai ai ona tatou toe foi atu i luma o lo<br />

tatou Tama Faalelagi ma lona Alo. O le Agaga Paia e aoaoina i tatou i mea moni uma lava<br />

ma taitaiina atu i tatou i le ola e faavavau.<br />

69


18<br />

Tatalo<br />

FAAMOEMOEGA O le a iloa e alii talavou taitasi o le tatalo e le aunoa ma le faamaoni tatou te maua ai tali i<br />

faafitauli, e maua ai le taitaiga ma le malosi, ma ola ai i le filemu i le lalolagi o faigata.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le 2 Nifae 23:8; Enosa; Alema 34:17-27, 37:35-37;<br />

Eteru 3:1-15; ma le MFF 8:2, 9:8-9.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Ata 7, Vaa o le Vateatea.<br />

i. Peni mo alii talavou taitasi.<br />

o. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. Saunia se kopi mo tagata taitoatasi o le vasega o le pepa e tufatufaina atu “Lisi o Le<br />

Iloiloga O Le Tagata Lava Ia” o lo o maua i le faaiuga o le tusi lesona.<br />

4. Ia tofia ni ositaulaga se toalua e faitauina ma lipoti mai mea na tutupu i le Eteru 3:1-15<br />

ma le Enosa 1:1-27. Ia fautuaina i laua ia e talanoaina nei mau ma o laua matua, faiaoga<br />

asiasi o aiga, po o isi taitai o le Ekalesia a o saunia i laua e tuuina mai a laua lipoti i le<br />

korama.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faatomuaga<br />

Ata ma le talanoaga Faaali atu le ata 7, O le Vaa o le Vateatea. Ia faamatala atu o se tasi o mea ofoofogia<br />

o aoaoga faasaienisi i ona po nei ua mafai nei ona auina atu ni tagata i le vateatea i se<br />

saoasaoa e afe ma afe maila i le itula ma ua mafai foi ona auina atu o faatonuga ma<br />

taitaiga ia te i latou i se mea mamao e faitau afe ma afe maila le mamao.<br />

• Afai ua mafai e tagata ona faia nei fesootaiga, pe faigata ea ona talitonu e mafai e le<br />

Atua ona auina mai ia te i tatou ni savali na te finagalo ai e ala mai i le mana o le Agaga<br />

a o tatou tatalo atu ia te ia?<br />

Faamatala atu ua auina mai i tatou e le Tama Faalelagi i lenei lalolagi e faataunuu ai la<br />

tatou misiona o le olaga. O loo saunia le Tama Faalelagi i taimi uma lava, e tusa lava<br />

po o le a le taimi ma le mamao o lo tatou va, e fesoasoani mai ia te i tatou ina ia tatou<br />

manumalo. E mafai ona tatou maua le taitaiga ma faatonuga e toe foi atu ai ia te ia pe<br />

afai tatou te o atu ia te ia i le tatalo.<br />

O le Loto Faamaoni ma le Manatu Tonu I Ai<br />

Talanoaga • O le a le umi talu ona e talanoa i sau uo vavalalata ma oe? O le a le umi na lua talanoa ai?<br />

O le a le mea na oulua talanoa ai?<br />

Fesili atu fesili nei, ae le manaomia alii talavou e tali leotele mai.<br />

• O le a le taimi mulimuli na fai ai sau tatalo? O le a le umi na e tatalo ai? O le a le uiga o<br />

lau tatalo?<br />

Upu sii Ia faitau atu le faamatalaga lenei:<br />

“Atonu o le a oo ia te i tatou uma lava taitoatasi le le fiafia pe a fai mai e se uso ni upu<br />

masani ia te i tatou i aso uma lava, ua manatu i le talanoaga e pei o se galuega, ua le<br />

mafai e ia ona nofo e faauma a e ua tu atu i luga e ki le Televise ma faagalo ia te i tatou”<br />

(Ezra Taft Benson, “Improving Communication with Our Heavenly Father,” in Prayer (Salt<br />

Lake City: Deseret Book Co., 1977), p.111).<br />

70


Mau ma talanoaga Ia faitau lemu e alii talavou le Alema 37:35-37.<br />

• O le a se uiga e tatau ona faaalia e le tagata e pei ona taua mai i le fuaiupu e 36? Aisea?<br />

• O le a le uiga o le fuaitau lea “ia lua filifili ma le Atua”?<br />

Ia faamatala atu o le upu filifili e faatatau i le fefaaaliaiga o manatu ma le maliliega i le va o<br />

ni itu se lua. O le mea lea, ia tatou tatalo, e tatau foi ona tatou faalogo lelei, ma tautala a o<br />

tatou talanoaina ma faaali atu o tatou faamoemoega, sini, ma atugaluga i lo tatou Tama<br />

Faalelagi.<br />

Ia faamatala atu o le ala e masani ona tatou maua ai tali pe a tatou faalogo atu i lo tatou<br />

Tama Faalelagi e ala mai lea i manatu e oo mai i o tatou mafaufau ma lagona e oo mai i<br />

o tatou loto.<br />

• O le a le uiga o le fuaitau lea “i mea uma e te faia?”<br />

Tofi se alii talavou e faitau le Alema 34:17-27. Ia faamatala atu o le finagalo o le Alii ia tatou<br />

faaali atu ia te ia mea uma ma ia saili atu i lana taitaiga i mea uma, e pei ona faia i le va o<br />

se uo lelei.<br />

• E tusa ai ma nei mau, o le a se aoga o le tatalo i o tatou olaga?<br />

Ia faamatala atu faapea, afai e finagalo le Alii ina ia tatou filifili ma ia i mea uma tatou te<br />

faia, o lona uiga e leai se mea e le taua ia te ia.<br />

Upu sii Ia faitau atu le upu sii lenei:<br />

“E le o se mea faigata le aoao i le ala e tatalo ai . . . O le tatalo foi e le na o upu e aofia ai.<br />

O le tatalo moni ma le faamaoni e aofia ai foi lagona mai le loto ma faanaunauga o o tatou<br />

agaga e talosaga atu i le Alii i le loto maualalo ma le faatuatua” (Joseph F. Smith, Gospel<br />

Doctrine, 5th ed. [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1030], p.219).<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamatala atu o le tatalo moni o le talanoa atu lea ma le loto faamaoni i le Tama<br />

Faalelagi. O le ki o le amio tatau o le manatua lea ma saili atu i le Alii i taimi uma lava ina<br />

ia mafai ona tatou savavali ai i le ala sao ma le va apiapi. O lo tatou fesootai pea ma le Alii,<br />

e mafai ai ona faasaoina ma suiina o mea uma lava e manaomia ina ia mafai ai ona tatou<br />

savavali sao atu i le ala e tau atu i lo tatou taunuuga. E tatau lava ona tatou maua le<br />

fesootaiga e le aunoa ma lo tatou Tama Faalelagi. O le a ia taitaiina atu i tatou ia te ia pe<br />

afai tatou te mulimuli i ana musumusuga.<br />

Lipoti ma le talanoaga Ia tuu atu le avanoa i alii talavou e toalua na tofia e tuuina mai a laua lipoti i le Eteru 3:1-15<br />

ma le Enosa 1:1–27.<br />

• O a ni tulaga e tutusa ai nei tala e lua? (O mea o loo faamatalaina mai i nei tala taitasi o<br />

loo mulimuli atu i le faamaoni, tatalo ma le naunautai i le fesootaiga ma le Alii.)<br />

Ia talanoaina le tulaga o le faamaoni sa tatalo atu ai Enosa ma le uso o Iareto i le Alii.<br />

Gaoioiga ma le Ia fai atu i alii talavou ia mafaufau ia latou lava tatalo sa faia i se taimi lata mai nei. Ia tuuina<br />

talanoaga i le laupapa atu i alii talavou taitasi le kopi o le pepa lenei “Lisi O Le Iloiloga O Le Tagata Lava Ia”, ma<br />

fai atu ia iloiloina le tulaga o ana lava tatalo. E le tatau ona ia makaina ia tali a e faaaogaina<br />

ia fesili o se auala e suesue ai le taua o a latou tatalo.<br />

• O le a se eseesega o tatalo e masani ona e faia mai tatalo ia na faia e Enosa ma le Uso<br />

o Iareto?<br />

A o e tuuina atu lenei fesili, ia e tusia se ata i luga o le laupapa e taua o “Au”, ona tusia ai<br />

lea o le “Tatalo” i luga atu o lena ata. (Tagai i le faataitaiga.)<br />

Ia fautuaina alii talavou e talanoaina ma le faamaoni ni ala faapitoa ua ala ai ona eseese a<br />

latou tatalo ma tatalo a Enosa ma le uso o Iareto.<br />

• O le a se mea e aafia ai lo tatou tomai e tatalo ma le atoatoa?<br />

Ia tusia a latou tali i luga o le laupapa i lalo o le ulutala lenei “Faafitauli”:<br />

71


Faafitauli<br />

1. Fai soo o upu lava<br />

e tasi<br />

2. O le faalauaitele<br />

3. Tautulemoe<br />

4. Mafaufauga le tonu<br />

5. Le amioutonu<br />

6. Le talitonu<br />

7. Le iloa le manaomia<br />

o le Agaga o le Atua<br />

ma lana taitaiga i o<br />

tatou olaga<br />

Tatalo<br />

O Ki mo Faamanuiaga o le Lagi<br />

Talanoaga i le Ia faamatala atu e masani lava ona oo ia te i tatou le musu gofie pe afai tatou te tatalo atu<br />

laupapa<br />

mo sina vaitaimi a e le maua mai se tali, ona oo loa lea ia te i tatou le loto vaivai ma ua le<br />

toe tatalo ai e uiga i le faafitauli faapitoa o loo tatou manaomia ai se tali. Pe iu foi ina le toe<br />

tatalo ai lava. Ia faamatala atu o le taimi tonu lava lea e sili atu ona manaomia ai e i tatou le<br />

tatalo atili.<br />

Ia tusia le “Tatalo Pea” i lalo ifo o le upu “Tali” i luga o le laupapa.<br />

Mau ma talanoaga Ia tuu atu i se tasi o le vasega e faitau mai le 2 Nifae 32:8 ma le vaega muamua o le<br />

fuaiupu e 9.<br />

• Aisea e taumafai ai Satani i taimi uma lava e faavaivai ia te i tatou e aua nei tatalo?<br />

(O lona faamoemoe ia faaumatia lo tatou fiafia ma ia malaia e pei o ia lava.)<br />

Ia faamalosiau atu i alii talavou ina ia aua nei faatagaina Satani po o isi tagata po o mea<br />

foi e tutupu mai e faavaivai ai i latou mai le tatalo.<br />

Upu sii Sa faamatala mai e Peresitene Tavita O Makei le taua tele o le faamaoni i le tatalo ina ua<br />

faapea mai o ia:<br />

“Ou te faamoemoe o le a i ai se aso o le a fetaiai ai outou ma se pa e le mafai ona aea;<br />

peitai afai o i ai le tiute i tala atu o lena pa, ia aua e te tu ma e faapea, ‘Ou te le mafaia.’<br />

Atonu e te taumafai e aea le pa, peitai ua le lava lea. Ia faia e pei ona fai mai Iakopo: la ole<br />

atu i le Atua mo le mana, ma ia faaopoopo i ai le faatuatua, le tuuina atu o lou malosi atoa<br />

e faia le mea e mafai ona e faia.<br />

“E mafai ona e savali atu mai le mea ua e tu ai, agai atu i le pa. Pe a e taunuu atu i ai, ma<br />

ua gata le mea e mafai ona e faia, o le a e maua le tali i lau tatalo o loo i ai se apefai o loo<br />

natia o le a mafai ai ona e aea lena pa, po o loo i ai foi se faitotoa e le mafai ona e iloa mai<br />

le mea na e tu ai muamua. E faaalia e le aao o le Atua” (Treasures of Life, comp, Clare<br />

Middlemiss (Salt Lake City: Deseret Book Co., 1962). pp. 303-4).<br />

Tala Ia faitau pe faamatala atu i au lava upu le tala lenei:<br />

O Ioane ua sefulu iva tausaga lona matua. A o savali lemu atu o ia i le tulaga, ao patipati<br />

tagata, e aumai lona taui i le taaloga o le tenisi i le laulau, sa mafaufau o ia i le tele o tausaga<br />

ua mavae i le ulagia o ia e tagata ma ana uo i le aoga. Sa maua o ia i le mai supa i le taimi<br />

o lona fanau mai, ma sa tauaso ai le isi ona mata, sa le mafai foi e ia ona lagona se mea e<br />

aunoa ma le fesoasoani a mea faalogo, ma sa le mafai foi ona gaoioi lona lima tauagavale.<br />

E ui lava i nei tulaga uma, sa mafai lava e Ioane ona manumalo i nei faigata uma.<br />

Ina ua faauu mai lana aoga, sa alu atu Ioane e fai sana misiona. I le taimi nei o loo avea o<br />

ia ma ta okeni a le uarota, ma o lea tulaga e manaomia ai le aoaoga lelei i le tele o tausaga<br />

ma faapea foi ona faaaogaina ai ona lima uma e lua.<br />

Sa mafai e ia ona manumalo i nei lui aua na tonu i lona loto a o talavou lava o ia, afai e<br />

le alolofa mai isi tagata ia te ia ma talia o ia, atonu e mafai e le Atua ona alofa mai ma<br />

fesoasoani mai ia te ia. O lenei talitonuga ma faanaunauga o lona agaga na mafai ai e ia<br />

ona tootuli ma le faamaualalo i luma o le Alii i le tatalo. I le tali mai i ana talosaga, na iloa ai<br />

72<br />

O Au<br />

Tali


Talanoaga i le<br />

laupapa<br />

<strong>Lesona</strong> 18<br />

e Ioane le alofa e le mafaatusalia o le Alii, ma lona malamalama, ma le filemu na oo mai<br />

i lona agaga e na o le Atua e mafai ona tuuina mai. Ma o le ala lenei na maua ai e ia le<br />

malosi ma le lototele na mafai ai e ia ona manumalo i toatuga na feagai ma lona olaga<br />

ma ua avea ai o ia ma se tagata moomia ma le tausaafia.<br />

Ia faamatala atu o le toatele o i tatou e le oo i ai ni tulaga faitaga faapena i o tatou tino,<br />

peitai o loo feagai i tatou ma le tele o lui eseese o le olaga e manaomia ai le faatuatua ma<br />

le faalagolago atu i le Alii. O le saili atu i le Alii ma faia la tatou vaega i le mea e mafai ona<br />

tatou faia, o le a mafai ai e i tatou ona faafetaiaia lui uma e feagai ma i tatou.<br />

Ia tusia “Tatalo mo manaoga faapitoa” i lalo ifo o “Tali” i luga o le laupapa.<br />

• Mata o le a se mea e tupu mai ia Ioane pe ana fai e le liliu atu o ia i le Alii mo se<br />

faamafanafanaga ma le taitaiga? (Semanu e oo ia te ia le loto vaivai ma le mafai ai e ia<br />

ona atinae ana taleni ma le maua ai le filemu ma le fiafia lea e maua i le saili atu ma le<br />

faalagolago i le Alii.)<br />

• O a ni faafitauli e tupu mai ai le loto vaivai i le autalavou?<br />

Ia faaaoga se tasi o faafitauli na taua mai e se tasi o le vasega, ma ia talanoaina le ala e<br />

mafai ai e se tasi ona maua le fesoasoani e faatoilalo ai lena faafitauli e ala mai i le tatalo.<br />

Ia faia se aotelega o tali a le vasega i luga o le laupapa. E mafai ona aofia ai mea nei i<br />

lena tali—<br />

1. Ia mafaufau loloto i le faafitauli.<br />

2. Ia tatalo ma anapogi.<br />

3. Ia salamo ma ole atu mo le faamagaloga pe afai ua tatou faia se mea sese.<br />

4. Ia tatalo atu mo le taitaiga ina ia maua le fautuaga mai matua, le epikopo, ma isi taitai.<br />

5. Ia suesue ma le filiga i tusitusiga paia.<br />

6. Talosaga atu mo le fesoasoani i le faatoilaloina o vaivaiga.<br />

Ia taitaiina atu le talanoaga e fesoasoani atu ai i le autalavou ina ia faapatino a latou tatalo.<br />

Mo se faataitaiga, afai o le a faafitauli e uiga i se vasega faapitoa po o se mataupu faapitoa<br />

i le aoga, e mafai e le tagata lava ia ona fesili ifo ia te ia: “O le a se aoga ia te au o le<br />

aoga? O le a se aoga o lenei vasega ua avea ma faafitauli ia te au? O a ni amioga ma ni<br />

vaivaiga o ia te au ua taofia ai au mai le malamalama i lenei mataupu? O le a se tulaga i le<br />

va o au ma le faiaoga? Pe a maea ona mafaufau loloto i nei fesili, o le a mafai loa ona<br />

saunia lelei o ia e ole atu mo le fesoasoani a le Alii i ni auala patino.<br />

• O le a la se ala faapitoa e ole atu ai mo le fesoasoani a le Alii mo lenei faafitauli? (Ia ole<br />

ina ia maua le malosi e vave ala ai i luga i le aso a taeao ma toe tusia lau pepa po o le<br />

faitauina o se tusi na faatonuina e faitau; ole atu ina ia maua e oe le onosai e toe tusia ai<br />

lau pepa pe afai ua tatau ai; po o le ole atu foi mo le fesoasoani ina ia mafai e oe ona<br />

manatua faamatalaga taua i le taimi e te suesue ai.)<br />

Faailoa atu o le tatalo e tatau ona aofia ai le faailoa atu o le manaoga ina ia mafaufau loloto<br />

i nei mea uma e avea ma laasaga e foia ai le faafitauli, ma le mea mulimuli, ia faamautuina<br />

lau tautinoga i le Alii o le a faia lau vaega.<br />

Iloaina o Tali i Talosaga<br />

Mau ma talanoaga • E mafai faapefea ona tatou iloa se tali i se tatalo?<br />

Faamalosiau atu i alii talavou e faamatala mai ni faataitaiga o ni mea na oo ia te i latou.<br />

Faitau mai e se alii talavou ia le mau MFF 8:2 ma le isi mau o le MFF 9:8–9. Faailoga nei<br />

mau ma talanoaina tulaga o lo o aofia ai i nei faaaliga e lua. Afai e tatau ai, ia faamanatu<br />

ia te i latou o lenei faaaliga o lo o fetalai atu ai le Alii ia Oliva Kaotui. I le mau muamua,<br />

o lo o tau atu ai ia Oliva e mafai ona fesoasoani o ia i le faaliliuga o papatusi; ma lona lua,<br />

o lo o tau mai ai le pogai ua le mafai ai e ia ona faia lea mea.<br />

Fai se aotelega i le faamatalaina atu e fesoasoani mai le Alii ia te i tatou ia iloa le mea moni<br />

o se mataupu i le oo mai lea o se lagona mafanafana ma le filemu i o tatou loto. Afai e<br />

sese lea manatu, o le a le maua lena lagona filemu i o tatou loto.<br />

73


Faaiuga<br />

Upu sii ma aoaoga Ia faitau le faamatalaga lenei:<br />

a le fautua<br />

“O tali mai le Alii e oo mai i se tulaga filemu – e matua filemu lava. E moni, e toaitiiti e<br />

lagonaina i o latou taliga ana tali. E ao ina matua tatou faalogo lelei, a leai, e le mafai ona<br />

tatou lagonaina ia tali. O le tele o tali mai le Alii e lagona i o tatou loto e pei o se lagona<br />

mafana po o ni manatu e oo mai i o tatou mafaufau. E oo mai nei tali ia i latou ua saunia<br />

ma maua le loto onosai” (H. Burke Peterson, in Conference Report, Oct. 1973, p. 13);<br />

Tuu atu ni faataitaiga ua oo mai ia te oe e tusa ai ma musumusuga a le Agaga, ma ia fai<br />

atu foi i alii talavou e tuuina mai nisi faataitaiga ua latou iloa.<br />

Faamamafa atu e ao ina tatou onosai ma tutumau pe afai o le a le oo vave mai se tali.<br />

I nisi o taimi, e ao ona toe iloiloina o tatou lava olaga. Faamlamalama atu le eseesega o<br />

le taliaina o se musumusuga ua tatou naunau i ai ma tatalo seia maua se faamaoniga o<br />

le sao o lea manatu.<br />

Faamamafa atu o molimau faapena e le tatau ona manatu faatauvaa i ai ma e le tatau<br />

foi ona faatamala atu i tagata e le talitonu. Faamatala atu e tatau i alii talavou ona tausisi<br />

i aoaoga o le talalelei ina ia mafai ona agavaa i latou e maua musumusuga e ala mai i le<br />

tatalo.<br />

Molimau ma le lui Tuuina atu lau molimau e uiga i le mana o le tatalo. Tuu atu se lui i alii talavou ina ia<br />

taumafai e faaavanoaina le laina o fesootaiga ma le Tama oi le Lagi e ala i le tatalo e le<br />

aunoa.<br />

74


Lisi O Le Iloiloga O le Tagata Lava Ia<br />

Ia iloiloina le tulaga o au lava tatalo e ala i le mafaufau i manatu o lo o taua i lalo ma isi foi ua e mafaufau i ai.<br />

1. Ou te tatalo —<br />

a. Faalua po o le sili atu i le aso.<br />

e. Faatasi i le aso.<br />

i. Misi aso taitasi.<br />

o. Faalua i le vaiaso po o le sili atu.<br />

u. Faatasi i le vaiaso po o le laitiiti ifo.<br />

2. E masani ona ou faia —<br />

a. Tatalo e ◊anoa<br />

e. O upu lava e tasi ou te faaaogaina.<br />

i. E fesuisuiai au tatalo.<br />

3. Oute tatalo mo —<br />

a. Taitaiga a le Agaga Paia.<br />

e. Lou aiga.<br />

i. O au uo.<br />

o. Aiga oute asiasi i ai.<br />

u. O ou faiaoga asiasi o aiga.<br />

f. Ia manuia lau aoga.<br />

g. Malosi ma le taitaiga mo mea faapitoa.<br />

l. Faamagalo atu.<br />

m.Meaalofa a le Agaga.<br />

n. Fesoasoani e faia Filifiliga Sao.<br />

4. I le taimi o au tatalo, ou te —<br />

a. Maua le taitaiga ma le lagona mai le Alii.<br />

e. Latalata atu i le Tama oi le Lagi.<br />

i. Ou te amio lelei.<br />

o. Ou te mataala lelei.<br />

u. E alu solo lou mafaufau i nisi taimi.<br />

f. E alu solo lou mafaufau.<br />

g. E masani ona ou tulemoe.<br />

5. Pe a ou tatalo, ou te —<br />

a. Tau atu i le Alii le ala e faaleleia ai au.<br />

e. Fesili atu mo se fesoasoani e faaleleia ai au i ni ala faapitoa.<br />

i. Fesili atu mo faamanuiaga i se tulaga aoao.<br />

o. Faia se tatalo ua uma ona tauloto.<br />

6. I au tatalo, ou te—<br />

a. Faafetai i le Alii mo lana fesoasoani i ou manaoga faapitoa ma faafitauli.<br />

e. Ta ◊uina mea ou te faafetai ai, e pei o meaai, o lo ◊u aiga, ma le Ekalesia.<br />

i. Fa afetai i le Alii mo o◊u faamanuiaga i se tulaga aoao.<br />

o. E masani lava ona galo ona faaali atu la◊u faafetai.<br />

7. Ou te tatalo i lo◊u loto ma mafaufau i le Tama Faalelagi ma talanoa ma ia—<br />

a. Faatele i le aso.<br />

e. I nisi taimi o le aso.<br />

i. E seãseã lava.<br />

o. Toetoe lava leai.<br />

75


19<br />

Anapogi<br />

FAAMOEMOEGA O le a iloa e alii talavou taitasi o le anapogi, a malamalama lelei ma ola ai, o le a avea ma<br />

ala e faatupuina ai le faaleagaga ma le faatuatua.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Eseta 4:3; Isaia 58:3–11; Ioelu 2:12; Mataio 4:1–4;<br />

6:16–18; 9:14–15; Mosaea 27:22-24; Alema 5:44–46; 17:1–3; 34:28; 3 Nifae 27:1–3;<br />

ma le MFF 59:13–14.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. Afai e maua, faaali le ata “O le Tulafono o le Anapogi,” i le Vitio Faaopoopo o Afiafi<br />

Faaleaiga (53276).<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA O LE<br />

LESONA Faatomuaga<br />

Toe Faamanatu Toe faamanatu ia mataupu autu nei ma alii talavou. Afai ua masani alii talavou i lau vasega<br />

i nei mataupu, e mafai ona e fesili atu ina ia mafai ona latou tuuina mai ai tali. E mafai foi<br />

ona e tofia ni alii talavou se tasi pe sili atu e saunia se lipoti puupuu e faamatala ai le<br />

anapogi i le vasega.<br />

I le avea ai ma tagata o le Ekalesia, ua tatou anapogi faatasi i le masina. O lona uiga tatou<br />

te maua se meaai ma le vai mo aiga e lua. O le anapogi ua sili atu lona aoaoga i le na o<br />

le le maua o se meaai ma se vai. A o tatou anapogi, e ao ona tatou tepataulai i mea<br />

faaleagaga.<br />

E fesoasoani le anapogi e maua ai le malosiaga tele faaleagaga. O se tasi nei o auala e<br />

tapuai atu ai i le Alii ma faaali atu ai lo tatou usiusitai ma le naunautai. O se auala foi e<br />

sailia ai se fesoasoani faapitoa, malamalama, ma isi faamanuiaga. E ao ona tuu faatasia<br />

le anapogi ma le tatalo.<br />

Mau ma talanoaga • O a ni lagona po o ni tulaga e ◊au faatasi ma le anapogi?<br />

Faatonu alii talavou e vaai lelei i upu o lo o faamatalaina ai le anapogi a o faitauina e i latou<br />

le MFF 59:13–14, Eseta 4:3, ma le Ioelu 2:12.<br />

• O a ni upu i nei mau o lo o faamatala mai ai le anapogi? (olioli, fiafia, fetagisi, tagitui,<br />

ma le faanoanoa.)<br />

• E te manatu aisea ua faatusatusa ai e tusitusiga paia le anapogi i le faanoanoa ma le fiafia?<br />

• O le a se mea ua e aoao mai i le anapogi?<br />

Faamatala atu o lenei lesona o le a faamalamalamaina ai le mafuaaga o lo tatou anapogi,<br />

le uiga o le anapogi e tatau ai, ma le faamanuiaga e ala mai i le anapogi.<br />

• O se anapogi e faia ma le tatau ai e suia ai le faanoanoa i le olioli.<br />

Mau ma talanoaga Faamatala atu o le lauga i luga o le Mauga, sa aoaoina e Iesu ona soo le auala sao e<br />

anapogi ai. Faitau e se alii talavou ia le Mataio 6:16–18.<br />

• E tusa ai ma lenei mau, e faapefea la tatou amio pe afai tatou te anapogi?<br />

Faamatala atu o Iesu e masani ona anapogi ma tatalo. Faitau e se alii talavou le Mataio<br />

17:18–21.<br />

• Aisea na le mafai ai ona faateaina ese e le au soo ia le tiapolo mai le tamaitiiti?<br />

• Aisea i lou manatu ua anapogi ma tatalo soo ai Iesu?<br />

76


Faamanuiaga mai le Anapogi<br />

Aoaoga a le fautua E fesoasoani le anapogi e maua ai le malosiaga tele faaleagaga. O se tasi nei o auala e<br />

tapuai atu ai i le Alii ma faaali atu ai lo tatou usiusitai ma le naunautai. O se auala foi e<br />

sailia ai se fesoasoani faapitoa, malamalama, ma isi faamanuiaga. E ao ona tuu faatasia<br />

le anapogi ma le tatalo.<br />

Mau ma talanoaga Faitau e se alii talavou le 3 Nifae 27:1–3<br />

• Aisea na tuufaatasia ai le au soo i le anapogi ma le tatalo?<br />

• O le a le tali atu a le Alii i le tatalo ma le anapogi a ona soo?<br />

O le anapogi ma le tatalo o auala o le fiaai ma le fiainu i le Atua, o le faalatalata atu ia te ia<br />

ma fesiligia lana fesoasoani. Afai tatou te anapogi e aunoa ma le tatalo, o le taunuuga o la<br />

tatou anapogi o le fiaai faaletino. Afai tatou te anapogi ma le tatalo, o le a faamanatu mai e<br />

le fiaai faaletino le tatau ona tatou fiaai ma fiainu faaleagaga mo le Atua ma lana amiotonu.<br />

E fesoasoani le anapogi e faamaulalo ai i tatou lava ma faalatalata atu ai ia te ia.<br />

Talanoaga • O a ni mea e talafeagai ona anapogi ai?<br />

• O a ni mea ua e aoaoina mai e uiga i le anapogi ma le tatalo?<br />

• O a ni manaoga i le taimi nei e ao ai ona e anapogi ma tatalo?<br />

Mau ma talanoaga Faamatala atu o tusitusiga paia o lo o tatou maua mai ai le tele o faataitaiga o tagata ua<br />

maua faamanuiaga ona o le anapogi ma le tatalo.<br />

Ia faitau e se alii talavou ia le Mosaea 27:22–24. Fai i se alii talavou e toe faamanatu mai<br />

mea na tutupu na mafua ai ona tupu lenei tulaga.<br />

• O le a se mea ua outou aoaoina mai i lenei mau e uiga i le sailia o le fesoasoani a le Alii?<br />

Faamatala atu e ui lava ina i ai tulaga e pei o lenei sa anapogi ai tagata i se taimi umi lava,<br />

ae e ao ona tatou anapogi mo le na o le luasefulu fa itula.<br />

Faitau e se alii talavou le Alema 5:44–46. Faamatala atu o Alema le Uii o lo o talanoa mai e<br />

tusa ai ma le sefulu tausaga ina ua maea le mea ofoofogia o lo o faamatalaina i le Mosaea 27.<br />

• E faapefea ona maua le molimau a Alema le Uii i le talalelei?<br />

Faitau e se alii talavou le Alema 17:1–3.<br />

• O a ni faamanuiaga na maua e atalii o Mosaea ona o a latou tatalo ma anapogi?<br />

• O le a le aafiaga o famanuiaga mai le anapogi ma le tatalo i a latou galuega faafaifeau talai?<br />

Tala Faitau pe faamatala atu le tala lenei e pei ona faamatalaina mai e Elder Mataio Kauli, o lo<br />

o faailoa mai ai le auala sao e ao ona tatou anapogi ai e fesoasoani ai i lo tatou mauaina<br />

o le Agaga o le Alii:<br />

“O lo o iai sa matou uo lelei lava i Honolulu, . . . ma o ia o se epikopo talavou lava i lena<br />

nuu, o se alii mauoloa, a o se alii foi ua faatumulia i le lotomaualalo. Sa telefoni mai se<br />

tasi ia te ia mai le falemai o Queen’s Hospital e sau e faamanuia se alii ua maua i le mai<br />

o le pipili. O se tuafafine lava i Honolulu na telefoni mai ia te ia. O ia o le epikopo o lenei<br />

tamaitai, ma sa ia faapea mai, “Epikopo, susu mai iinei, ua maua lau tama i le mai o le<br />

pipili, ma e oute manao lava e te susu mai iinei e faauu ma faamanuia o ia.’ Sa faatali lenei<br />

tina i le aso atoa, a e le i alu atu le epikopo. I le po atoa e le i alu atu lava o ia, ae o le<br />

taeao na sosoo ai e le i alu ane lava, peitai i le taimi o le aoauli o le aso lava lena na alu<br />

ane ai o ia. Na matua ita lava le tina ia te ia. Na ia lafo atu i le epikopo ni upu mamafa<br />

uma lava na manatu i ai. “Lau susuga a le epikopo, na ou telefoni atu ia te oe ma tau<br />

atu atu lau tama ua tigaina lava i lona mai o le pipili. O oe e te pule ia te oe lava, e tele<br />

au taavale; e i ai foi ou vaa matagofie; ua ia te oe mea uma e te manao i ai; e te pule i lou<br />

lava taimi; a o lenei e te le i susu mai. O lea ua e sau ua uma le aso atoa.’ Ina ua maea<br />

le faamatalaga a le tina ma ua leai se isi mea o mafaufau i ai e lafo atu ia te ia, sa faaali<br />

atu e le epikopo ona fofoga fiafia ma faapea mai, ‘Ua lelei, ina ua ou tuu i lalo le telefoni<br />

ananafi, sa amataina loa lau anapogi, ma e sa ou anapogi ma tatalo mo le luasefulu fa<br />

itula. Ua ou saunia nei e faamanuia lau tama.’ I le ta o le lima i le afiafi lena, sa tea mai ai<br />

le tama mai le falemai ua faamamaina atoa mai le mai o le polio” (Mathew Cowley Speaks<br />

[Salt Lake City: Deseret Book Co., 1954], pp. 149–150).<br />

77


Molimau Tau atu i alii talavou e uiga i le taimi na e anapogi ma tatalo ai ma sa faamanuiaina ai.<br />

Molimau atu i le tulafono o le anapogi.<br />

Taumafa i le Afioga a Keriso<br />

Aoaoga a le fautua Faamatala atu ua faamatala mai i le Alema 17:1–3 faamanuiaga faaleagaga na maua e atalii<br />

o Mosaea e le gata ina ua latou anapogi ma tatalo, peitai sa latou “suesue ma le filifiliga i<br />

tusitusiga paia, ina ia latou iloa le afioga a le Atua” (Alema 17:2). I le taimi o le anapogi,<br />

e mafai ona tatou taumamafa i le afioga a le Atua nai lo le taumamafa i meaai ma vai.<br />

Mau ma talanoaga Faitau e se alii talavou le Mataio 4:1–4.<br />

• O le a le auala muamua sa taumafai Satani e faaosoosoina ai le Faaola?<br />

• O le a se mea ua taua mai e lenei mau e uiga i le manaomia e i tatou o le tausiga<br />

faaleagaga?<br />

Faamatala atu, e faapei o o tatou tino, e manaomia le fafagaina o o tatou agaga ina ia<br />

mafai ona faatupuina ma maua le malosi. O le suesue i tusitusiga paia o se auala lea e<br />

fafagaina ai o tatou agaga.<br />

Aoaoga a le fautua Faamatala atu na faamamafaina mai e le Alii le manaomia o le fafagaina o o tatou agaga.<br />

I lana faamatalaga o le tautoga ma le feagaiga o le perisitua, sa faapea mai le Alii ia i latou<br />

o lo o umia le perisitua “ia faaeteete ia te outou lava, ma gauai ma le filiga i upu o le ola e<br />

faavavau. Aua tou te ola i upu uma e oo atu mai le fofoga o le Atua” (MFF 84:43–44).<br />

Sa faapea foi ona aoao mai le perofeta o Nifae e tatau ona tatou “taumamafa i afioga a<br />

Keriso” (2 Nifae 31:20), ma na lipoti mai e Moronae o tagata o le Ekalesia a Keriso i ona<br />

po sa “tausia i le afioga lelei a le Atua” (Moronae 6:4). A o tatou anapogi, e tatau ona tatou<br />

saili atu ina ia fafagaina o tatou agaga e ala i le tatalo ma le taumafa i le afioga a Keriso.<br />

O mea ia e mafai ona faamalieina ai le agaga o lo o fiaai ma fiainu i le amiotonu.<br />

Mau ma talanoaga i<br />

le laupapa<br />

78<br />

O le Taulaga Anapogi e Faapaiaina Ai le Anapogi ma le Tatalo<br />

Faamatala atu o le anapogi ua mafai ai ona tatou fesoasoani atu ia i latou o lo o manaomia<br />

le fesoasoani. Ua poloaiina i tatou e le Alii e totogi taulaga anapogi e fesoasoani i e<br />

matitiva. O lenei taulaga e tatau ona le itiiti ifo i le tau faatusatusa o aiga e lua ua tatou<br />

misi ona o le anapogi.<br />

Faitau e se alii talavou le Alema 34:28.<br />

• O le a le uiga o le upu fai fua? (O lona uiga o le leai o se mea o i ai, leai se uiga, leai<br />

se aoga.)<br />

• O le a se mea tatou te faia ina ia le fai fua a tatou tatalo?<br />

Faitau e se alii talavou le Isaia 58:3–11.<br />

• O le a le mafuaaga na le talia ai e le Alii le anapogi a le nuu? (vaai le Isaia 58:3–7.)<br />

• O le a le folafolaga a le Alii ia i latou e anapogi i le ala e tatau ai ma totogi se taulaga<br />

anapogi ma le agaga foai? (vaai le Isaia 58:8–11.)<br />

A o tali mai alii talavou, ia tusia fasi fuaitau nei i luga o le laupapa:<br />

1. “Ona gafoa mai lea o lou malamalama e pei o le tafa o ata” (f.8).<br />

2. “E faataalise ona faatupuina le tino maloloina” (f.8).<br />

3. “E alu atu foi le amiotonu i ou luma” (f.8).<br />

4. “E muliau mai le pupula a Ieova ia te oe” (f.8).<br />

5. “Ona e valaau lea, a e tali mai Ieova” (f.9).<br />

6. “E taitaiina foi oe e le aunoa e Ieova” (f.11).<br />

7. “E faamalieina foi lou agaga e Ieova pe a oge vai” (f.11).<br />

8. “Ia avea oe e pei o se togalaau ua faasusuina, e pei o le punavai, e le mafai ona uma”<br />

(f.11).


I lona faapuupuuga, pe a tatou manaomia o ia, o le a faapea mai le Alii, “O Au Lenei”<br />

(Isaia 58:9).<br />

<strong>Lesona</strong> 19<br />

Faaiuga<br />

Talanoaga • E avea faapefea le anapogi ma faapogai o le olioli?<br />

Fesoasoani i alii talavou e ui lava ina amata mai le anapogi i le lagona o le faanoanoa ma le<br />

agaga naunautai, e mafai ona faaiuina i le olioli ma le fiafia. Afai tatou te tulimatai atu i le Alii<br />

pe a tatou anapogi, ma saili i lona Agaga e ala i le tatalo, suesue i tusitusiga paia, totogi<br />

taulaga anapogi, o le a ia faamanuiaina i tatou i lona Agaga ma faamafanafanaina i tatou.<br />

Aotelega ma le lui A o outou talanoaina mea nei, ia tusia i luga o le laupapa, ma ia tuuina atu se lui i alii<br />

i le laupapa<br />

talavou ina ia faaaogaina e i latou nei aoaoga pe a anapogi i latou:<br />

1. Amata le anapogi i le tatalo. E ao ina amata le anapogi i le tatalo, e tau atu ai i le Tama<br />

oi le Lagi le faamoemoega o le anapogi, ma ole atu ia te ia ina ia faapaiaina le anapogi<br />

mo le manuia o o tatou agaga.<br />

2. Ia aua nei ai pe inu mo le 24 itula. Ua fautuaina i tatou e le tatau ona faaogea mai meaai<br />

ma vai i se taimi umi nai lo le taimi lea. E ao ina tatou manatua le faamoemoega o le<br />

anapogi ma ia faatumauina le tatalo i o tatou loto. E tatau ona tatou fesili ifo e le aunoa<br />

“O ou fiaai ma fiainu ina ia faia le finagalo o le Atua pe tutusa lea ma lou fia ai meaai ma<br />

fia inu vai? Pe a tatou fia ai pe fia inu, e ao ona tatou taumamafa i le afioga a Keriso ma<br />

tatalo atu mo lona Agaga e fafagaina i tatou.<br />

3. Totogi le taulaga anapogi e tatau ai i le Ekalesia. Ia le itiiti ifo le taulaga anapogi i le tau<br />

faatusatusa o aiga e lua. Na saunoa faalua ia Peresetene Spencer W. Kimball e valaauina<br />

ai i tatou ina ia totogi le taulaga anapogi e sili atu pe afai tatou te mafai ona fai:<br />

“E tatau i tagata uma o le Ekalesia ona totogi se taulaga anapogi ma le agaga o le foai<br />

atu mo le tausia o e matitiva ma e le tagolima. O lenei taulaga e ao ina le itiiti ifo i le tau<br />

faatustusa o aiga e lua e le i taumafaina a o anapogi” (Lipoti o le Konafesi, Oke. 1977,<br />

i. 126; or Ensign, Nov. 1977, p. 78).<br />

“O nisi o taimi ua tatou manumanu ma ua tatou fuafuaina ai le tau o le aiga o le taeao<br />

e tasi le fuamoa, e tusa lea o ni nai sene le tau ona tatou tuuina atu lena i le Alii. Oute<br />

manatu afai ua faamanuiaina i tatou, e pei ona i ai le toatele o i tatou, e ao ona tatou<br />

maua le agaga alofa e foai atu.<br />

“ . . . Oute manatu e ao ina tatou maua le agaga alofa e foai atu ai, ia le faatapulaaina i<br />

le tau o aiga e lua lea ua tatou anapogi ai, a ia sili atu, ia sefulu taimi e sili atu ai pe afai<br />

e tusa ai ma le tupe ua tatou maua” (Lipoti o le Konafesi, Ape. 1974, i. 184).<br />

4. Ia faaiuina le anapogi i le tatalo. E pei ona amataina le anapogi i le tatalo ma faaauau<br />

ai i le tatalo i o tatou loto, e tatau foi ona tatalaina le anapogi i le tatalo, e faaali atu ai<br />

le faafetai mo le tulafono o le anapogi ma isi faamanuiaga.<br />

5. Tuuina atu le molimau. Afai e lava le taimi, e ao ina tuuina atu a tatou molimau ina ia<br />

mafai ona talitonu ma fiafia ai foi isi. Pe afai tatou te anapogi i le auala tatau, o le a tatou<br />

maua se vaega tele o le Agaga o le Alii.<br />

79


20<br />

Sefuluai O Se Suega Faaleagaga<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitasi o le sefuluai o le pogai lea o faamanuiaga silisili, o se<br />

suega o le faatuatua, ma o se sauniuniga lea mo le ola i le tulafono maualuga o le foai atu.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Malaki 3:10, Mareko 12:41-44, Mosaea 2:18-25,<br />

Moronae 7:6-9; ma le MFF 11:7; 97:8–12; 119:4<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Ata 8, Tupe a le Fafine Ua Oti Lana Tane (OQ486).<br />

i. Se tupe pepa e fai ai le faataitaiga.<br />

o. Se pepa ma se peni mo tagata taitasi uma o le vasega.<br />

u. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. Ia tusia upu o lo o maua i le Malaki 3:10 i se pepa lapoa.<br />

4. Afai e maua, e mafai ona faaali le ata o le “Windows of Heaven,” i le vitio Moments from<br />

the Church History (53145).<br />

IA MANATUA Afai sa e aoaoina le lesona 19 i le vaiaso ua tea, ia toe sosoo atu le lui sa e tuuina atu i alii<br />

talavou. E manaia pe a e tofia nisi o i latou e faaali mai ni mea na latou oo i ai a o latou faia<br />

la latou tautinoga e uiga i le anapogi.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faatomuaga<br />

<strong>Lesona</strong> Faatino Ia tuuina atu i se alii talavou se tupe pepa. Ona fai atu lea ia te ia e toe faafoi mai. A o<br />

tuuina mai e ia lenei tupe, ia fesili atu:<br />

• Na ou tuuina atu ia te oe le tupe. Aisea ua e toe faafoi maia ai?<br />

Atonu e mafai ona tali mai o ia, “Na e fai mai e toe avatu,” po o le “O lau tupe.”<br />

Ia faamatala atu o lenei lesona e faatatau i le tulafono o le sefuluai.<br />

• E faapefea ona faatusaina lenei lesona faitino i le tulafono o le sefuluai?<br />

O lo o nofo aitalafu i tatou i mea uma lava i le Alii<br />

Mau ma talanoaga Ia tuu atu i se alii talavou e faitau mai le Mosaea 2:18-25,<br />

• O le a le uiga o le saunoaga a le Tupu o Peniamina ina ua faapea mai o la tatou manava<br />

na tuuina mai lea e le Alii?<br />

• O le a le uiga o le “auauna le aoga” i le Mosaea 2:21?<br />

• O le a se mea ua tatou nofoaitalafu ai i le Alii e tusa ma mea uma ua ia tuuina mai ia<br />

te i tatou?<br />

• Aisea tatou te faailoa atu ai lo tatou faalagolago ia te ia?<br />

Talanoaga i le • E faapefea ona faamanuiaina e le Tama oi le Lagi outou i aso nei?<br />

laupapa<br />

A o faamatala mai e alii talavou o latou faamanuiaga, ia tusia i luga o le laupapa.<br />

Faamamafa atu le taua o le iloa o le Tama oi le Lagi e ala mai ai faamanuiaga uma.<br />

Tala Sa faamatala mai e Peresitene Spencer W. Kimball le tala lenei:<br />

80


“Sa ou faamatalaina muamua lenei tala i se uo na ia aveina au i lana faatoaga. Sa ia tatalaina<br />

le faitotoa o se taavale fou lapoa, ma ua oso atu o ia ma nofo i le foeuli, ma faapea mai ma le<br />

mitamita lava, “E te fiafia i lau taavale fou lenei?’ Sa ma malaga atu i lenei taavale fou agai<br />

atu i se mea mamao lava i uta i le mea o loo i ai se fale fou faatoa uma ona fausia ma ua<br />

faamatagofieina le lumafale, ma sa faapea mai o ia ma le mitamita lava, ‘O lou fale fou lenei.’<br />

“Sa ma malaga atu i le tasi itu o loo vaaia ai le mutia. O le la ua amata ona goto ifo i tua<br />

atu o mauga i se mea mamao. Sa ia maitauina le tele o le laueleele ua ia pule ai. Sa tusi<br />

atu lona lima i matu, ma faapea mai, “E te silasila atu i laau la e tutu mamao mai i o?’ Sa<br />

mafai ona ou iloa lelei atu ia laau i le ata o le tauafiafi.<br />

“Sa tusi atu lona lima i sasae. ‘E te iloa atu le vaituloto lea o lo o lafoia mai ai le susulu o<br />

le la?’ Sa mafai foi ona ou vaai atu i ai i lea mea.<br />

“ ‘Ua e tagai atu i le mauga la e tu mai Saute.’ Sa ma liliu atu i le isi itu ma vaavaai atu i ai i le<br />

mamao o le mea. Sa ia faamatala mai fale ma lotoa i totonu i le itu i sisifo. Ma sa faapea mai<br />

lana faamatalaga mitamita lava, ‘E amata mai i le mea e i ai laau seia oo atu i le vaituloto, ma<br />

alu atu ai i le mauga, ma faasolo atu ai i fale i totonu o le lotoa ma mea uma o loo i ai i le va<br />

lea- o mea uma lava na a au. O mea uma i totonu o le lotoa ma povi o au mea uma ia.’<br />

“Ona ou fesili atu lea po o ai na ia maua mai ai nei mea. E umi lava le tala o le faasologa o<br />

le tuuina mai o lenei fanua e tau atu lava i le pule na tuuina mai e le malo ia te ia. Sa fai atu<br />

lana loia e mafai ona maua e ia se tasi o ia fanua mo ia.<br />

“Ona ou fesili atu lea, ‘O fea na maua mai ai e le malo nei fanua ma mea uma?’ ‘E fia se<br />

tau na faatau ai?’ Sa oo mai i lou mafaufau le tala a Tavita, lea na toe taua e Paulo: ‘O le<br />

lalolagi ma mea o tumu ai e a Ieova ia’ “(1 Kor. 10:26).<br />

“Ona ou fesili atu lea, “Pe le o le aia tatau e pulea ai fanua e mai le Atua, o Le na faia le<br />

lalolagi ma mea uma o i ai? Pe sa totogi atu ia te ia se mea?’. . .<br />

“Ona ou toe fesili atu lea, ‘O le a le tau o lenei fanua? Ofea na maua ai le tupe na e<br />

faatauina ai lenei faatoaga?’<br />

“ ‘I tupe’.<br />

“ “O fea na e maua mai ai na tupe?’<br />

“ ‘Mai lau galuega, ma lou afu, ma lou malosi.’<br />

“Ona ou toe fesili atu lea, ‘O fea na maua mai ai lou malosi na e galue malosi ai ma e afu ai?’<br />

“Sa ia taua mea ai.’<br />

“ ‘O fea e maua mai ai mea ai?’<br />

“ ‘Mai le la ma le eleele ma vai.’<br />

“O ai na aumaia na elemene i lenei lalolagi?’<br />

“Ona ou taua ai lea o upu a Tavita: “Le Atua e, na e faatotoina ifo le ua tele, o lou tofi sa<br />

leiloa, o oe lava na e faamalosia’ (Salamo 68:9). . . .<br />

“Ona ou fai atu lea . . . : ‘Ou te lei maua lava se tala mai le <strong>Tusi</strong> Paia i se mea ua faapea<br />

mai ai le Atua, ‘Ou te tuuina atu lenei pule ia te oe i lenei fanua e faavavau.’”<br />

“E foliga mai o lenei fanua ua tuuina mai o se lisi ina ia nofo lisi ai nai lo le tuuina mai o<br />

le pule i le fanua . . . .’<br />

“A e sa tumau pea le manatu o lau uo, ‘o lou fanua, o lou fanua o au lava e pule ai.<br />

E faailoa mai ai lona talitonuga e tetee atu i le malamalama ua faaalia mai o ia ua na<br />

o se tagata nofo lisi pe mau totogi.<br />

“O lenei talanoaga na faia i le tele o tausaga ua mavae. Mulimuli ane sa ou vaai ia te ia<br />

i le taimi o lona maliu ma sa taoto i luga o mea taugata i lona fale. Sa i ai ia te ia se fanau<br />

toatele. Sa ou faapipii ona lima i luga o lona fatafata, ma ou susue i ona laumata. Sa ou<br />

lauga i le taimi o lona falelauasiga, ma sa ou mulimuli atu ai i le solo e tau atu i le fasi<br />

laueleele o le a avea ma ona tuugamau, o sina fanua itiiti lava, i lona umi ma lona lautele<br />

e faatauvaa lava ia.<br />

81


“I se taimi mulimuli ane sa ou toe vaai i lea lava fanua, ua sinasina i le saito, ua lanu lauava<br />

i laau matagofie, ua paepae foi i le vavae ua matala mai, e foliga mai e le o i ai se manatu<br />

lava e tasi i le na ia taua le fanua o lona fanua’ (President Kimball Speaks Out on Tithing.”<br />

New Era, Apr. 1981, pp.6-8).<br />

Faamatala atu o le totogiina o le sefuluai e fesoasoani tatou te manatua ai na foaiina mai e<br />

le Tama oi le Lagi mea uma lava ua tatou maua. O le totogiina o le sefuluai ma le faamaoni<br />

o le auala lea tatou te faailoa atu ai o o tatou faamanuiaga uma e mai ia te ia.<br />

O le Totogi o le Sefuluai Ua Tatou Fesoasoani ai i le Atinae o le Malo o le Atua.<br />

Suega Tufa pepa ma peni i alii talavou, ma ia tusia le tasi e oo i le sefulu mo le suega o le moni<br />

po o le sese ina ia fesoasoani e iloa ai lo latou malamalamaaga i le tulafono o le sefuluai.<br />

Faitau ia fuaiupu ona tusi lea e alii talavou ia le M po o le S i tafatafa o le tali i luga o a latou<br />

pepa. O tali sao o lo o tuuina atu i puipui.<br />

1. Afai ua e tuuina atu le tasi o vae sefulu o lou totogi i e matitiva ma tau atu i le epikopo<br />

le mea ua e faia, o le mea lena e taua o le sefuluai (Sese.)<br />

2. E maua e i latou e totogi le sefuluai ia faamanuiaga faaleagaga. (Sao.)<br />

3. Afai e le lava mea e ola ai le aiga i aso taitasi (meaai, lavalava, fale), e le tatau ona<br />

totogiina se sefuluai. (Sese.)<br />

4. E faaaoga e le Ekalesia le sefuluai e saunia ai tusi lesona ma fausia ai falelotu ma<br />

malumalu. (Sao.)<br />

5. E le faaaoga e le Ekalesia le sefuluai e fesoasoani ai i le galuega faafaifeau talai.<br />

(Sese.)<br />

6. O tagata amiotonu i le taimi o le Feagaiga Tuai sa totogi a latou sefuluai. (Sao.)<br />

7. O le totogiina o le sefuluai e le manaomia mo le mauaina o se pepa faataga i le<br />

malumalu. (Sese.)<br />

8. I le taimi o le faatalanoaga o le sefuluai, e te lua iloiloina ai lau sefuluai o le tausaga<br />

atoa ma lou epikopo, peresetene o le paranesi, po o le peresetene o le misiona. (Sao.)<br />

9. O le sefuluai e fesoasoani e saunia ai oe e ola i le tulafono maualuga o le foai atu. (Sao.)<br />

10. O se tasi tulaga e sili ona taua o le totogiina o le sefuluai o le tulaga o i ai o tatou loto a<br />

o tatou totogiina le sefuluai. (Sao.)<br />

A o e tuuina atu tali, talanoaina ia fuaitau taitasi ma tuu atu le avanoa i alii talavou e fai ni<br />

fesili. Tuu atu i alii talavou e faasao a latou lava tali i le suega, a e aua nei fesiligia pe fia ni<br />

mea na sao.<br />

Mau, talanoaga ma Ia faitau leotele e se alii talavou ia le MFF 119:4<br />

upu sii<br />

• O le a le tupe maua? (Totogi.)<br />

• E tusa ai ma le mau, o le a le totogi atoa ma le faamaoni o le sefuluai?<br />

Faamatala atu sa tuuina mai e Peresitene Kimball se faamalamalamaga o le uiga o le<br />

sefuluai:<br />

“O lo o maua pea i le ofisa o le Au Peresetene Sili le fesili mai lea taimi i lea taimi mai taitai<br />

ma tagata o le Ekalesia o lo o fesili mai ai po o le a le mea e taua o le sefuluai e tatau ona<br />

totogi.<br />

“Matou te tuuina atu le tali e tasi o le faamatalaga faigofie matou te iloa o le Alii lava ia, lea<br />

na ia faapea mai ai, e ao i tagata uma o le Ekalesia ona totogi atu le tasi o vae sefulu o a<br />

latou mea uma e maua i tausaga taitasi, o lona uiga o mea uma lava tatou te maua (vaai<br />

le MFF 119:4)” (Lipoti o le Konafesi, Oke. 1980, i. 113; or Ensign, Nov. 1980, p.77).<br />

Faamamafa atu le manatu lea o le sefuluai o le tasi o vae sefulu ma afai ua le tuuina e se<br />

tasi le tasi o vae sefulu, ua le totogiina e ia le sefuluai a e ua na o se foai i le sefuluai.<br />

Aoaoga a le fautua Faamatala atu ua mafai ona faatupeina le malo o le Tama oi le Lagi i le lalolagi ona o le<br />

sefuluai. Ana le totogiina e le Au Paia le sefuluai, o le a le mafai ona faia le tele o lana<br />

galuega.<br />

82


Mau ma talanoaga Faitau leotele e se alii talavou le MFF 97:8–12.<br />

• O le a le uiga o le “malilie e tausia a latou feagaiga i le taulaga”?<br />

Faailoa atu i nei fuaiupu sa poloaiina ai e Iesu ia le Au Paia e fausia se malumalu e<br />

faaaogaina ai le sefuluai. Faamatala atu e manaomia le sefuluai e fesoasoani e atinae ai<br />

le malo o le Atua. E sili atu ona taua, tatou te totogi le sefuluai e faailoa ai le alofa mo lo<br />

tatou Tama oi le Lagi. Afai e le lava lo tatou alofa e mafua ai le totogi o le sefuluai, o le a<br />

le mafai foi ona tatou maua nisi o faamanuiaga ua saunia mo i latou e alolofa ia te ia.<br />

• Aisea e tatau ai ona totogi atoa e le tagata le sefuluai ina ia siitia lona perisitua, alu i<br />

le misiona, faaipoipo i le malumalu, po o le maua o se pepa faataga i le malumalu?<br />

Fesootaiga o le Tulafono o le Taulaga, Sefuluai ma le Foai atu<br />

Talanoaga Faamatala atu ina ia malamalama i le tulafono o le sefuluai, e tatau ona malamalama i le<br />

pogai na fai ai taulaga. Na poloaiina i tatou e le Tama oi le Lagi ina ia fai le taulaga. Ina ia<br />

foi atu ia te ia, e ao ona tatou naunautai e tuuina atu mea uma lava na te manaomia tatou<br />

te tuuina atu.<br />

• O anafea na tuuina atu ai lou taimi, tupe, po o nisi mea ina ia mulimuli ai ia Iesu ma<br />

lagolago ai i lana Ekalesia?<br />

• O le a sou lagona a o e faia lena taulaga? E faapefea ona faamanuiaina oe ona o lena<br />

mea?<br />

Fesoasoani i alii talavou ina ia maua mai lagona nei:<br />

1. O le fesoasoani atu i isi tagata e fesoasoani e faatupuina ai le alofa faa Keriso: “E le<br />

sili lava le alofa o se tasi i lenei alofa, ia tuuina atu e se tasi lona ola e sui ai ana uo”<br />

(Ioane 15:13).<br />

2. O le tuuina atu e fai ma taulaga mo isi e fesoasoani tatou te maua ai le loto maualalo<br />

ma le le alofa faapito.<br />

3. O le tuuina atu o i tatou lava mo le Tama oi le Lagi e faailoa ai lo tatou naunautai e<br />

usiusitai i so o se tulaga.<br />

4. Soo se mea tatou te tuuina atu ma le agaga atoa mo le Tama oi le Lagi ua paia, ma e<br />

faateleina ai foi lo tatou paia.<br />

5. O le tuuina atu o i tatou lava e fesoasoani e faateleina ai lo tatou alofa i le Tama oi le<br />

Lagi ma Iesu ma faapei ai o i laua.<br />

6. O le tuuina atu o i tatou lava mo se tulaga tatau e taitaiina atu ai i tatou i le olioli moni<br />

ma le fiafia.<br />

Aoaoga a le fautua O le totogi o le sefuluai e fesoasoani e saunia ai i tatou e ola i le tulafono o le foai atu o<br />

mea. I le tulafono o le foai atu o mea, e tuuina atu ai mea uma lava i le Tama oi le Lagi<br />

ma toe maua mai mea tatou te manaomia. Faamatala atu ina ua maea le asiasiga a Iesu<br />

i Sa Nifae, sa latou ola ai i le tulafono o le foai atu ma sa faamanuiaina ona o le ola ai i lea<br />

tulafono maualuga.<br />

Mau ma talanoaga Faitau e se alii talavou le 4 Nifae 1:3<br />

• O le a sou lagona pe afai ua manaomia e te tuuina atu au mea uma lava i le Ekalesia?<br />

• O a ituaiga tagata e tatau ona tatou faataitai i ai ina ia saunia ai mo le tulafono o le foai<br />

atu o mea?<br />

Ata, mau ma<br />

talanoaga<br />

<strong>Lesona</strong> 20<br />

O le Faamoemoega o le Loto<br />

Faaali atu le ata 8, O le Tupe a le Fafine ua Oti Lana Tane. Faamatala atu o le fafine, o le sa<br />

mativa lava, sa ia tuuina atu se tupe itiiti e taua o le “totane” i le pusa e lafo i ai meaalofa.<br />

Faitau e se alii talavou le Mareko 12:41–44.<br />

Faamatala le eseesega o le taulaga a le fafine mativa ma taulaga a tagata mauoa.<br />

83


Faitau e se alii talavou le Moronae 7:6–9.<br />

• Aisea e taua ai le totogi o le sefuluai ma le agaga sao?<br />

Fesoasoani i alii talavou ina ia malamalama i manatu nei:<br />

1. O le totogi o le sefuluai ona o le fefe i se faasalaga po o ina ia maua se taui, po o<br />

le pepa faataga i le malumalu, po o se faailoa atu e le fiafia ai le Tama oi le Lagi nai lo<br />

le totogi atu ona o le alofa mo ia.<br />

2. O le amiotonu o le faia o mea lelei aua e te alofa i le lelei. O le tagata e faia le lelei ina ia<br />

faafiafiaina ai nisi tagata e le o le amiotonu lea.<br />

O le Suega o le Amiotonu a le Tagata lava Ia<br />

Upu sii Faamatala atu sa saunoa mai Iosefa F. Samita o le sefuluai o se tofotofoina lea o la tatou<br />

amiotonu. Faitau e se alii talavou ia manatu nei:<br />

“O lenei mataupu (o le sefuluai) o le a tofotofoina ai le faatuatua o tagata o le Ekalesia. O<br />

lenei mataupu o le a iloa ai i latou e au i le malo o le Atua ma i latou e tetee i ai” (Joseph F.<br />

Smith, Gospel Doctrine, 5th ed. [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1939], pp. 225–26).<br />

Talanoaina o le pepa Faaali atu le pepa o lo o tusia ai le poloaiga mai le Malaki 3:10.<br />

lapoa na saunia<br />

• O a faamanuiaga o lo o folafolaina mai i ai latou e tausia lenei poloaiga?<br />

Faamanino atu ona o lenei folafolaga, ua mafaufau ai nisi tagata o le Ekalesia afai latou<br />

te totogi le sefuluai atoa o le a mauoloa i latou ma o le a leai ni faafitauli. E taua le<br />

malamalama o lenei manatu ua le sao, ma e le o se manatu lelei foi mo i tatou. O<br />

faamanuniaga mai lo tatou Tama oi le Lagi o nisi o taimi e le vaaia ma e faaleagaga<br />

lona uiga ae le faalelalolagi.<br />

Faitau e se alii talavou le MFF 11:7.<br />

Faamatala atu i alii talavou e uiga i lou aiga po o se isi foi e te iloa o le ua faamanuiaina<br />

ona o le usiusitai i le tulafono o le sefuluai. Tofi i latou e faaali mai foi mea na oo i ai i latou<br />

e faapei ona talanoaina.<br />

Faaiuga<br />

Upu sii ma aoaoga Faitau le manatu lenei:<br />

a le fautua<br />

“Ua faamanino mai e le Alii o le sefuluai o lana tulafono ma e ao ona tausia e ona soo uma<br />

lava. O lo tatou mamalu ma le faamanuiaga, o lo tatou saogalemu ma le folafolaga, o lo<br />

tatou faamanuiaga tele le ola ai i lenei tulafono a le Atua” (Spenser W. Kimball, “President<br />

Kimball Speaks Out on /tithing,” New Era, Apr. 1981, p. 6).<br />

Faamatala atu e ao ona tatou usiusitai i lenei tulafono i le olioli ma le agaga faafetai ona o<br />

lo tatou auai i le Ekalesia a Keriso ma le avanoa e fesoasoani e lagolago ai i le galuega<br />

silisili ua faataunuuina i le fogaeleele.<br />

Molimau Tuuina atu molimau i le taua o le tulafono o le sefuluai ma faamanuiaga e oo mai ona o<br />

le totogiina o le sefuluai.<br />

Lui Fesoasoani i alii talavou ina ia malamalama afai latou te totogiina a latou sefuluai<br />

muamua— muamua i mea uma lava — o le a latou aoaoina lesona tele e lua:<br />

1. “Aua nei fai mo oe ni atua ese i ou luma” (Esoto 20:3).<br />

2. E sili ona faigofie ona totogi le tasi o vae sefulu a o i ai le iva o vae sefulu ia te oe nai<br />

lo le totogi o le tasi o vae sefulu ae ua na o le pau lena o le tupe o lo o totoe.<br />

Uunai alii talavou taitasi e faaalia le alofa i le Tama oi le Lagi e ala i le totogi atoa o le<br />

sefuluai e tusa lava po o le a le faalavelave o lo o faafeagai ma ia. Ia luiina alii talavou<br />

taitasi ina ia tausia lenei poloaiga ma le agaga faafetai.<br />

84


O le Taua o le Korama<br />

21<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama ai alii talavou taitasi o le matafaioi faapitoa a le korama o le perisitua o<br />

le faamalosia lea o le olaga faaleuso i le korama e ala i le alofa ma le auauna atu.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Ioane 13:34-35, Mosaea 18:8-9, ma le MFF 29:34-35.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA O LE<br />

LESONA E Fesoasoani Le Korama I Ona Tagata E Faataunuuina Tiutetauave O Le Olaga<br />

Talanoaga i le Aisea e auai tagata i kalapu, keni, sosaiete, ma isi faalapotopotoga?<br />

laupapa<br />

Ia tusia tali a le vasega i luga o le laupapa ma atonu e aofia ai ma mea o loo taua i lalo:<br />

1. E fetufaai mea latou te fiafia i ai.<br />

2. Faamalieina o manaoga ina ia auai i se vaega po o se faalapotopotoga.<br />

3. E auauna atu ai i isi tagata.<br />

4. Mo le puipuiga.<br />

Ia faamatala atu o manaoga uma nei e mafai ona faamalieina i le avea ai ma se tasi<br />

o le korama a le perisitua. Ua faaaoga e le Alii i latou ua umia le perisitua e faia lana<br />

galuega (vaai i le Mose 1:39), e manaomia ai lo tatou alofa ma le fiafia o le tasi i le isi.<br />

O faamanuiaga e maua mai i le avea ma se uso i le korama e sili atu lea nai lo<br />

faamanuiaga e maua mai i le avea ma se uso i isi faalapotopotoga.<br />

• O a faamanuiaga e maua mai i le avea ai ma se tasi o le korama a le perisitua? (E mafai<br />

foi ona e tusiina tali i luga o le laupapa e faamamafa atu ai e mafai e korama ona maua<br />

mai le tele o faamanuiaga sili atu nai lo isi faapotopotoga.)<br />

Tala O le tala lenei o loo taua i lalo na faamatala mai e Elder Vaughn J. Featherstone e uiga ia<br />

Les Goates e faatatau i lona tama, o George Goates, o ia lea sa fesoasoani i ai lana<br />

korama o le perisitua. I le taimi o le faamai pipisi tele i le 1918, na maliliu ai tagata e toafa<br />

o le aiga o George Goates i aso e ono. O le taimi tonu lea sa auauna atu ai Les ma lona<br />

uso o Floyd i le ami (vaegaau) i le Taua Tele Muamua a le lalolagi.<br />

“Ina ua uma le meaai o le taeao ona fai atu lea o lou tama (George Goates) i lou uso, o<br />

Francis, ‘Lou atalii e, e sili ona ta o atu i le faatoaga e vaai pe mafai ona aumai se isi a ta<br />

uta meaai a o lei malo uma i le kiona.’ Sauni mai loa ta o.’<br />

“Sa aumaia e Francis le taavale solofanua i le auala ma ua oso atu loa i luga lou tama. A o<br />

malaga atu laua i le ala lea o Saratoga Road i le [itu i sisifo o le nuu o Liae, Utah], sa fetaui<br />

lava ma le tele o taavale solofanua ma uta tutumu e avatu i le fale e faatau atu i ai, ma o lo<br />

o aveina atu nei taavale e tagata faifaatoaga o o latou tuaoi. Ma o so o se taavale lava latou<br />

te fetaui e sii mai lava le lima o le avetaavale ma faapea mai i upu nei: “Talofa lava Uncle<br />

George,” “Faamalo lava onosai George”. “George o lo o i ai ia te oe ni uo se toatele.’<br />

“O le taavale solofanua mulimuli na latou fetaui na malaga mai ai le tagata faimeamalie o le<br />

nuu, e tele ila i ona mata, o le alii o Jasper Rolfe. Sa sii mai lona lima ma valaau mai ma le<br />

fiafia: ‘O mea uma lava nei, Uncle George.’<br />

“Sa liliu atu lou tama ia Francis ma faapea atu. ‘Talosia ia pe afai o a tatou meaai uma ia ua<br />

avatu e i latou.’<br />

85


“Ina ua taunuu atu laua i le faitotoa o le faatoaga, sa oso i lalo Francis mai le taavale<br />

solofanua mumu lapoa ma tatala le faitotoa a e matou malaga atu i totonu o le faatoaga.<br />

Sa ia faatuina le taavale solofanua, ma malolo mo sina taimi, ma o atu loa e vaavaai solo i<br />

le fanua, ma le itu tauagavale i le itu taumatau ma luma ma tua, ma ua iloa ai e i laua ua<br />

leai lava se mea e tasi o totoe i le faatoaga atoa. Ma ua manatua ai e ia le valaau mai a<br />

Jasper Wolfe: ‘O mea uma lava nei, Uncle George!’<br />

“Ona oso ai lea o tama mai le taavale solofanua, ma ia tago atu ma luluu ae ni palapala i<br />

lona lima, ma sa ia tago atu foi i se tumutumu o le laau na ia totoina, ma ia pulatoa i ai i ia<br />

mea mo sina taimi aua o ia lava mea ua avea ma faatusa o le fua o ana galuega, e peiseai<br />

ua le talitonu o ia i le mea ua ia vaaia.<br />

“Ona nofo ane ai lea o tama i luga o uluulu o laau, o lenei alii na aumaia tagata e toafa o<br />

lona aiga ua maliliu ma tanuina i aso e ono; na ia faia pusa maliu, ma eliina tuugamau, ma<br />

sa fesoasoani foi i le faatauina o lavalava e tanumia ai i latou – o lenei alii uiga ese e lei<br />

faatafa pe faavaivai i le taimi atoa na feagai ai ma lenei puapuaga – ua nofo ifo nei o ia i<br />

luga o lenei faupuega o uluulu o laau ma ua tagi e pei o se tamaitiiti.<br />

“Ona tu ae lea o ia i luga, ma solo ona mata i lona solosolo lapoa mumu, ma ua tepa ae i<br />

le lagi, ma faapea ane: ‘Faafetai le Tama, mo toeaina o la matou uarota.” (Lipoti o le<br />

Konafesi, Ape. 1973, itulau. 47-48).<br />

Talanoaga Tuu atu le avanoa i alii talavou e tali mai ai i le tala. Ia faamamafa atu o lenei tala o le tala<br />

moni lava ma o lo o i ai foi le tele o isi tala faapena. Ona tuuina atu lea o fesili e pei o nei:<br />

• O a nisi ala e mafai ona tatou fesoasoani atu ai i nisi ua tatou iloa o lo o i ai ni faafitauli<br />

faapenei?<br />

• O galuega fesoasoani faapei o lea na faia mo le uso o Goates e le o se mea na tei lava<br />

ua tupu mai. E faapefea ona tupu?<br />

• O a ni galuega fesoasoani na e faataunuuina i le taimi ua mavae? O le a le mea na<br />

manuia ai lona faataunuuga mo i latou na e auauna i ai faapea foi ma oe?<br />

Upu sii Faamatala atu o le aoaoina o manaoga, o mea e fiafia i ai, ma mea e le fiafia i ai o tatou<br />

uso e faaono oo mai ai lui tele a o tatou taumafai e faamalosia ia tagata taitasi. Ia faitau atu<br />

le faamatalaga lenei mai ia Elder Rudger Clawson:<br />

“O le perisitua o le usoga sili lea, o lo o fusia faatasi i tulafono faavavau o le o lo o avea ma<br />

faavae o le Talalelei. O le lagona o le alofa faauso e tatau ona faatumulia ai uso uma o le<br />

korama. E tatau lava ona avea ma mea muamua e popole i ai le korama o le fesoasoani atu<br />

lea i uso uma o le korama ua manaomia le fesoasoani i manaoga faaletino, faalemafaufau,<br />

po o le faaleagaga, O le agaga o le alofa faauso e tatau ona avea ma malosi autu i fuafuaga<br />

ma gaoioiga uma e faia e le korama. Afai o le a maua lenei agaga, i le atamai ma le tulaga<br />

faifaipea, o le a leai se isi faalapotopotoga e sili atu ona fiafia i ai tagata ua umia le Perisitua”<br />

(A Guide for Quorums of the Melchizedek Priesthood, 3rd ed. [Melchizedek Priesthood<br />

course of study, 1930, p.3).<br />

Talanoaga i le<br />

laupapa<br />

86<br />

O le Taua o le Korama.<br />

• I le tala ia Brother Goates, na iloa gofie le manaomia o le fesoasoani. O le tele o taimi<br />

e seasea ona iloa gofie manaoga o tagata. Pe faapefea ona tatou iloa ona matauina ia<br />

manaoga ma mea e fiafia i ai tagata o lo o tatou fegalegaleai aemaise i latou o lo o i la<br />

tatou korama?<br />

Ia tusia tali e tuuina mai e le vasega i luga i le laupapa. Ia aua le popole pe afai e le tele ni<br />

tali e tuuina mai i lenei taimi. Ia tuuina atu isi fesili patino nei o lo o taua i lalo.<br />

• Afai e tauaso, tutuli, pipili le tagata, po o se isi lava foi tulaga, mata o a ni manaoga o i ai<br />

i lenei tagata?<br />

• O a nisi o mea faaletino o lo o tatou maua e mafai ona fetufaai ma isi tagata ina ia<br />

faaleleia ai olaga o tagata taitoatasi?<br />

• Ia faaaoga le faautauta i le tuuina atu o fesili nei o loo taua i lalo ina ia le faamanuaina ai<br />

se finagalo o se tasi:


<strong>Lesona</strong> 21<br />

Pe faapefea ona tatou fesoasoani i se alii talavou o lo o le maua se fegalegaleaiga lelei ma<br />

isi? i le aoga? i le aiga (Faaeteete ina ia aua nei faamaasiasiina se alii talavou. Faamamafa<br />

atu le malosiaga o lo o i alii talavou latou te tuuina atu a e le o vaivaiga o i latou o lo o auai<br />

o lo o manaomia le fesoasoani a e le manao e faaali faalauaitele atu.)<br />

Mau ma talanoaga Faitau e alii talavou ia le Mosaea 18:8-9.<br />

• E faapefea ona fesoasoani le faanoanoa faatasi ma e ua faanoanoa i le<br />

faamafanafanaina o i latou?<br />

• O le a se ala sili ona lelei e mafai ona tatou tuuina atu ai le faamafanafanaga i e o lo o<br />

manaomia le faamafanafanaga?<br />

• E mafai faapefea ona faatauaina ia te i tatou le manatu atu i mafatiaga o isi nai lo le<br />

manatu i mea tatou te fiafia i ai?<br />

• E mafai faapefea ona tatou fesoasoani atu ia te i latou o lo o i ai faafitauli ma lui<br />

faaleagaga? (Faamamafa atu o la tatou galuega auauna atu e ao ina mulimuli i le<br />

faataitaiga ua faia e Iesu Keriso ma maua mai lo tatou alofa moni mo isi.)<br />

• O a nisi ala ua faamafatia ai e tagata talavou isi tagata i nisi taimi?<br />

Aoaoga a le fautua Ia faaiuina lenei talanoaga i le faailoa atu e faapea, e le mafai e tagata uma o lo o<br />

manaomia le fesoasoani faaleagaga ona faailoa mai o latou manaoga, latou te le saili<br />

atu foi mo se fesoasoani. O lenei fesoasoani e mafai ona aofia ai le faaali atu o le agaga<br />

faauo. E mafai foi ona aofia ai le faamatala atu ia te i latou ua tatou iloa o lo o i ai ni<br />

faigata o lo o feagai ma i latou ma ua fiafia foi tatou e tuuina atu se fesoasoani. O nisi<br />

taimi, e taua tele le filifilia o le tagata sao e mafai ona fesili atu i le uso lea o lo o manaomia<br />

le fesoasoani. I le faaopoopo atu la i le iloa o manaoga o isi tagata ma taumafai e faia se<br />

fesoasoani, ia tatou taumafai foi e aua le faia ni mea e mafatia ai isi tagata.<br />

Faaiuga<br />

Mau ma talanoaga Ia toe faamanatu atu le faamatalaga a Elder Clawson. Ia faailoa atu lana faamatalaga sa<br />

taua e ui lava ina o lo o manaomia e le korama le tuuina atu o le fesoasoani i le mafaufau,<br />

faaleagaga, atoa ma manaoga faaletino, o fesoasoani uma tatou te tuuina atu e<br />

faaleagaga ia.<br />

Faitau e se alii talavou le MFF 29:34-35.<br />

• Pe mata o le fesoasoani lea sa faia e le korama a George Goates mo ia e faaletino pe<br />

faaleagaga?<br />

• E faapefea ona avea le seleseleina o fua o le faatoaga, ma galuega faaleagaga?<br />

• O le a se aoga i le uso o Goates?<br />

Faitauina o le mau Faitau e se alii talavou le Ioane 13:34-35. Faamatala atu o le auai i le korama e aumaia ai le<br />

ma le molimau avanoa e faataunuuina ai le finagalo o le Alii ina ia alofa le tasi i le isi pei ona ia alofa mai.<br />

Ia tuuina atu le molimau e uiga i le alofa e tatau ona faailoa atu e le tasi i le tasi. Fai atu i<br />

alii talavou ina ia vave ona lagolago, faamagalo atu, ma fesoasoani atu le tasi i le isi. O le<br />

korama e tatau ona pito atu lona taua i le olaga o le alii talavou i lona aiga. O le manuia o<br />

ona uso a perisitua i le korama e tatau ona faatauaina i lona lava olaga. O le korama ua<br />

maua ai se avanoa sili ona taua e auauna atu ai i o tatou uso a tagata. I le faia o ia<br />

galuega, o le a faataunuuina ai e le alii talavou lona tiute taua i le perisitua.<br />

Gaoioiga fautuaina Filifiliga 1<br />

I le fonotaga faaleautaitai po o le korama atoa, ia iloiloina ai manaoga o uso uma o alii<br />

talavou. Ia manatu mamafa ma le agaga tatalo i uso e le o toaaga mai o le korama po o<br />

nisi foi o lo o i ai ni manaoga faapitoa ma ia fuafuaina ni ala e fesoasoani atu ai ia te i latou.<br />

Ia fuafuaina e faia se mea faapitoa e fesoasoani atu ai ia te i latou uma taitoatasi.<br />

Filifiliga 2<br />

Ia fuafuaina se gaoioiga e fesoasoani ai i alii talavou ina ia iloa lelei e le tasi le tasi. Ia<br />

faaaluina le tele o le taimi e faamatalaina mai ai e alii talavou taitasi mea e uiga ia i latou<br />

lava ina ia mafai ai e isi uso o le korama ona iloa lelei, alofa, ma malamalama lelei ia te ia.<br />

87


22<br />

Tiute o Ositaulaga<br />

FAAMOEMOEGA O le a sili atu ona malamalama alii talavou taitasi i le tofiga o se ositaulaga ma tiute ma<br />

avanoa i lena tofiga.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le MFF 20:46–60; 107:6, 14–15, 20.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA O LE<br />

LESONA O le Taua o le Tofiga o le Ositaulaga<br />

Talanoaga • O le a le taua o se ositaulaga i le Ekalesia?<br />

• O le a se eseesega e oo i ai pe ana fai e leai ni ositaulaga i le Ekalesia?<br />

Faamalamalama atu o le tofiga o le ositaulaga i le Perisitua Arona e taua tele i le Tama<br />

oi le Lagi.<br />

• O ai le peresetene o le korama a ositaulaga? (O le epikopo.)<br />

• O a nisi o tiute o le epikopo?<br />

<strong>Tusi</strong> tali a alii talavou i luga o le laupapa. Ia mautinoa o lo o taua ai e faaopooo i isi uma<br />

tiute o le epikopo, o ia o le peresetene o le korama a ositaulaga ma le Perisitua Arona.<br />

E fesoasoani le epikopo e saunia alii talavou e avea ma faifeautalai ma taitai o le Ekalesia.<br />

Mau ma talanoaga Faitau e se alii talavou le MFF 107:6, 14–15, 20. Ia fautua atu ina ia makaina le fuaiupu e 20.<br />

• O le a le uiga o le maua o le “mana e taitai ai i sauniga faaletino”?<br />

E tusa ai ma lenei mau, o le mana o le aia tatau ma le pule e galue ai. E faatatau foi lea<br />

i le tulaga o le a fesoasoani e faamalosia lena aia tatau ma le pule i lona mana. O i latou<br />

o lo o umia le perisitua o sui i latou o le Alii a o latou galulue ai i le Perisitua Arona. A o faia<br />

e ositaulaga le papatisoga ma le faamanatuga, o lo o fesoasoani i tagata o le Ekalesia e<br />

faaali atu ai e i latou faailoga e faamaonia ai tautinoga i totonu o o latou loto e ola ai i le<br />

tala lelei.<br />

• O le a le uiga o le “umia o ki o asiasiga a agelu”?<br />

Talanoa i le uiga o lenei mea mo ni nai minute. Fesoasoani atu i alii talavou e iloa e moni<br />

lenei folafolaga ma e atonu e i ai nisi tulaga e asiasia ai i latou po o isi foi o lo o latou<br />

auauna i ai e ui lava ina le o iloa e i latou, po o le mafai foi ona vaai i ai i agelu.<br />

Tala Sa asiasi ane agelu i le Peresetene o Wilford Woodruff a o ia faia le galuega faafaifeautalai<br />

a o ositaulaga o ia ma e sa musuia ai o ia e lapataia se tasi o uso o le Ekalesia sa malosi<br />

a ua le toaga mai i le lotu, o Father Hakeman e salamo ma toe toaga mai i le lotu.<br />

“Sa musuia malosi au e le agaga ina ia ou alu atu e lapatai ia le tama matua o Father<br />

Hakeman. . . . Sa i ai o ia i Jackson County i le taimi o le sauaina o le Ekalesia. . . . Sa<br />

tele le taimi sa matou faaluina e asiasi atu ai ia Father Hakeman. Sa oo mai ia te au se<br />

faaaliga i le po ua mavae, ma iloa ai tulaga faigata o le a faafeagai ma i matou, a e o le a<br />

faasaoina i matou e le Alii. Sa matou taunuu i lona aiga i le taeao o le Aso Sa. Sa fai lana<br />

taumafataga o le taeao. Sa fai la matou taumafataga o le taeao i le mea sa matou momoe<br />

ai i le po ua mavae. Sa ou vaaaia se <strong>Tusi</strong> a Mamona i luga o lana fata. Sa foliga mai e le i<br />

ano mai o ia ia te i matou, po o le faaalia o se fiafia mai ia te i matou. Sa ou tago ma uu<br />

mai le <strong>Tusi</strong> a Mamona, ma fai atu, ‘O lo o ia te oe se tusi lelei tele iinei.’<br />

88


“ ‘Ioe,’ o lana tali lea, ‘ a e o le tusi e sau mai le tiapolo.’<br />

“O iina na pupula lelei ai lau vaai. Sa avea o ia ma se toeaina; sa i ai o ia i Siona; sa<br />

sauaina ai iina ma tuliesea; ma e sa ou iloa ai ua pau ese mai o ia, ma o ia o so matou fili.<br />

Sa ou iloa o le a ia fai mea uma lava i lona malosi e tetee mai ai ia te i matou.<br />

“Sa matou tuua o ia ma malaga atu ia Brother Hubbard ma matou nonofo ai mo le tolu<br />

vaiaso, i lea lava taimi sa matou tatuu ai i lalo ni laau i toi ma faamamaina le fanua mo ia.<br />

Sa uunaia malosi faatolu au ou te alu atu ma lapatai atu ia Father Hakeman. Mulimuli ane,<br />

sa mafai ona ou alu, e tusa ai ma le poloaiga a le Atua ia te au. O le taimi lona tolu sa ma<br />

feiloai ai ma ia, e foliga mai ua faatumulia lona fale i agaga leaga, ma e sa ou lagona ai<br />

le faaletonu o lou agaga i lenei faaaliga. Ina ua maea lau lapataiga, sa ou tuua loa o ia.<br />

Sa ia mulimuli mai ia te au ma lona faamoemoe na te fasioti ia te au. Sa leai sou faaletonu<br />

i lona faamoemoe, aua sa faaalia mai ia te au i se faaaliga. Ina ua taunuu mai i le mea sa<br />

ou i ai, sa ia pau o ia i ou vae ua oti, e peiseai ua taia o ia e se faititili mai le lagi. Sa avea<br />

au ma ositaulaga i le taimi lea, ae sa puipuia au e le Atua ma faasaoina lou ola. Ua ou taua<br />

lenei mea ona o se aoaoga faavae ua uma ona faailoa mai i le Ekalesia a le Atua i lenei<br />

augatupulaga e atoa ai foi ma isi ua mavae. Sa ou maua le asiasiga a agelu a o ou i ai i le<br />

tofiga o le ositaulaga. Sa ou maua ia miti ma faaaliga. Sa ou malaga i le afe o maila. Sa ou<br />

papatisoina le toatele o tagata, e ui lava ina sa le mafai ona ou faamauina ona sa le ia te<br />

au le pule e faia ai.<br />

“Ua ou taua nei mea ina ia faailoa atu ai e le tatau i se alii ona ma i so o se vaega o<br />

le perisitua. O a tatou alii talavou, pe afai o i latou o ni tiakono, e ao ina galulue ina ia<br />

faataunuuina o latou tofiga. Afai latou te faia nei mea, o le a valaauina i latou i le tofi o le<br />

aoao, o lana tiute o le aoao atu o tagata, asiasi i le Au Paia ma vaaia e leai se uiga leaga<br />

po o se agasala o faia e i latou. E le taua le tagata i le perisitua sei vagana ua naunau e<br />

faalauteleina lo latou valaauga ma faia o latou tiute” (Discourses of Wilford Woodruff, sel.<br />

G. Homer Durham [Salt Lake City: Bookcraft, 1946], pp. 297–98).<br />

Talanoaga Faailoa atu o nisi o taimi e taua ai le Perisitua Arona o le Perisitua Maualalo<br />

• Aisea ua taua ai o le Perisitua Maualalo? (E maualalo le pule ma e laititi ki nai lo le<br />

Perisitua Mekisateko.)<br />

Fesoasoani i alii talavou ina ia malamalama, i le avea ai ma peresitene o le Perisitua<br />

Arona i le uarota, ua i ai i le epikopo le tiute mo le vaaia o mea faaletino i totonu o le<br />

uarota. E fesoasoani ia te ia ositaulaga, aoao, ma tiakono i le vaaia lelei o manaoga<br />

faaletino o tagata o le uarota.<br />

Faamamafa atu i le avea ai ma e umia le Perisitua Arona, ua le na o latou o ni “tama i<br />

le laulau faamanatuga” a o i latou ua faauuina ma tuuina atu i ai le pule o le perisitua<br />

e faapaiaina ai le faamanatuga, ma afai o ni ositaulaga, e faataunuuina le papatisoga.<br />

E ao foi ona latou faia ni faataitaiga lelei mo isi alii talavou i le ala e ao i se tasi o lo o umia<br />

le perisitua ona ola ai.<br />

Molimau Molimau atu i alii talavou o lo o ia te i latou le mana sili ona taua ua tuuina atu ia te i<br />

latou. O lo o i ai le mana sili atu o lo o i le tofiga o le ositaulaga i le Perisitua Arona nai lo<br />

soo se tofiga lava faalelalolagi i fafo atu o le Ekalesia, aua o le mana o le perisitua o le<br />

mana o le Atua.<br />

Mau ma talanoaga Faitau e se alii talavou le MFF 20:46–52. Faailoa atu e ao i alii talavou ona makaina nei mau.<br />

• E i ai se tiute o ositaulaga e sili lona taua? Aisea?<br />

Fesoasoani i alii talavou ina ia malamalama e leai se tiute e sili atu lona taua i lo se isi tiute,<br />

a e ua taua uma lava i latou.<br />

• Faitau e se alii talavou ia le MFF 20:53–60 ina ia aoaoina tiute o aoao ma tiakono.<br />

• E fia tiute o aoao o lo o faataunuuina e le ositaulaga? A e fia tiute o le tiakono o lo o faia<br />

e ositaulaga?<br />

Talanoaga ma le • O fea e gata mai ai le malosi o lou faatuatua i le perisitua?<br />

aoaoga a le fautua<br />

Faamatala atu o le a umia e alii talavou le perisitua e tusa ai ma lo latou agavaa e umia ai.<br />

O le a aveesea mai ia te i latou pe afai o le a tape o latou igoa mai le Ekalesia. Afai o le<br />

a agavaa pea i latou, o le a mafai ona galulue pea i latou i lalo o le taitaiga a le pule e<br />

89


tatau ai. Faailoa atu o le Perisitua Arona i le tele o auala o le perisitua e aoao ai. A o latou<br />

maua le malamalamaaga mai lea ofisa ma faasolo ina matua, o le a faauuina i latou i se<br />

ofisa maualuga ma maua ai se malamalamaaga sili. E le mafai ona aveesea le pule e<br />

galulue ai i valaauga i le Perisitua Arona. Faamanatu atu o aoao, ositaulaga, ma toeaiina<br />

foi e valaauina ina ia latou tufaina le faamanatuga po o le aoina o taulaga anapogi. E tatau<br />

lenei mea, aua foi o tiakono lava i latou e ui lava ona ua faauuina i tofiga maualuluga.<br />

Tala Faamatala atu sa aoaoina lelei ia Wilford Woodruff i le pule ma avanoa o le ositaulaga i<br />

sona malamalamaaga na maua mai a o avea o ia ma ositaulaga:<br />

“A o ou i ai i lena nofoaga e taua o [Clay County, Misuri] sa oo mai ia te au le naunau<br />

malosi i lou loto ou te alu e talai atu le talalelei. Sa ou malaga atu i le po o se tasi Aso Sa<br />

ua na o au lava i se togavao, e sili atu i le selau iata le mamao ese mai le fale, ma sa ou<br />

valaau atu i le Alii e tatala mai le faitotoa mo au ina ia mafai ona ou alu atu e talai atu le<br />

talalelei. . . . Sa tali mai le Alii i lena tatalo, ma faapea o le a talia lou manao. Sa ou tulai<br />

ma lou fiafia tele. Sa ou savali e tusa ma le luaselau iata i le ala laulelei; ma e ina ua<br />

ou oo atu i le auala o lo o tu mai ai ia le Faamasino o Higbee. Sa ia faapea mai, ‘Brother<br />

Woodruff, ua faaali mai le Alii ia te au o lou tiute le faauuina ma alu atu e talai le telelelei.’<br />

“Sa ou fai atu, sa fai mai ai o Ia?’<br />

“ ‘Ioe.’<br />

“ ‘Ua lelei,’ o lau tala lea, ‘afai e finagalo le Alii ou te talai atu le talalelei, ua ou matua naunau<br />

lava ou te alu atu e faia lena.’ Ou te te le i tauina atu ia te ia sa ou tatalo mo lenei mea.<br />

“O le mea na tupu sa ou faatasi atu i se fonotaga i Lyman Wight’s, ma e sa valaauina ma<br />

faauuina ai au i le tofi o le ositaulaga i le Perisitua Arona, a o faauuina isi uso e avea ma<br />

toeaina. Sa valaaulia au e Epikopo Partridge ou te alu i le atunuu i saute i se misiona. . . .<br />

Sa matua faigata ona alu atu se tasi e ui atu i Jackson County. Sa manao ia [Epikopo<br />

Partridge] ou te alu atu i Arkansas, ma o le auala e tau atu i ai e sopoia ai Jackson County.<br />

Sa ou fesili atu ia te ia pe matou te oso atu iina.<br />

“Sa ia fai mai, ‘afai e i ai lo oulua faatuatua e fai ai, e ao ina o oulua faia loa. . . . ‘<br />

“ ‘Ua lelei,’ sa ou fai atu ai, ‘ sa fetalai mai le Alii e le tatau ona tatou malaga e aunoa ma<br />

ni ato; ma ni tupe; e mafai ona tatou faia lena mea?’<br />

“Sa ia faapea mai, ‘O le tulafono lena a le Atua; afai e i ai lou faatuatua e fai ai, e mafai ona<br />

e faia.’ . . .<br />

“Ae sa ou le manao ou te tausisi pea i nei tulaga. Pau lava le mea o lo o ou manao ai e<br />

tauina atu ou te alu o au o se ositaulaga, ma o lau soa o se toeaina, ma ua maua malaga i<br />

le afe o maila, ma e sa tele foi mea na faaali mai ia te i maua. Ou te manao e fia faailoa atu<br />

le mea moni e faapea, e leai se eseesega po o le alii o se ositaulaga po o se aposetolo, pe<br />

afai na te faalauteleina lona valaauga. O le ositaulaga na te umia ki o asiasiga a agelu. Sa<br />

le i tupu muamua i lou olaga, i le avea ma se aposetolo, o se fitugafulu, po o se toeaina,<br />

ona oo mai le puipuiga a le Alii nai lo le taimi o avea au ma ositaulaga. Sa faaali mai le Alii<br />

ia te au e ala i miti, faaaliga, ma le Agaga Paia, le tele o mea o lo o faafeagai ma au”<br />

(Dicourses of Wilford Woodruff, pp. 299–300).<br />

Faaiuga<br />

Molimau ma lui Molimau atu o le a tuuina mai e le Tama oi le Lagi i alii talavou agavaa taitasi<br />

le avanoa e umia ai le tofi o le ositaulaga i le Perisitua Arona. Ua ia aumaia lenei avanoa<br />

ina ia mafai e alii talavou ona avea ma malosiaga mamana i le Ekalesia. Ua ia tuuina atu i<br />

ositaulaga le epikopo o se peresitene o le korama ina ia faatasi ma i latou ma fesoasoani i<br />

latou matua ina ia aoao i latou i o latou tiute latou te faataunuuina i o latou olaga i le<br />

Ekalesia.<br />

Faaali atu o le a tuuina atu e le Alii ia te i latou le avanoa e faia ai sauniga paia ma galulue<br />

ai i le faataunuuina o tiute ua silisili ona taua. Latou te faataunuuina galuega taua i le<br />

Ekalesia. E ao i Perisitua Arona ona malamalama afai e faia o latou tiute i le atoatoa,<br />

o le a aafia ai olaga ma faamoemoega o le toatele o isi tagata.<br />

90


<strong>Lesona</strong> 22<br />

Tuuina atu se lui i alii talavou ina ia faatino lo latou faauuga i le perisitua ma le faamaoni i<br />

le faia lea o a latou galuega taitasi ua tuuina atu ia te i latou ma ia avea ma faataitaiga lelei<br />

i taimi uma lava.<br />

Gaioiga a le korama Ia faatulaga se polokalama ina ia mafai ai e tagata uma o le korama, i le malosi e mafai ai,<br />

ona faia mea uma ua poloaiina ai i latou e fai. Ia galulue faatasi ma le epikopo i lenei<br />

gaioiga. Ia mautinoa ua maua e tagata taitoatasi o le korama se avanoa e faia ai asiasiga<br />

faaleaiga (pe afai o se aoao po o se ositaulaga), ia faia ni tautalaga, ma faia tiute uma<br />

lava o e umia le Perisitua Arona. Mo se faataitaiga, e mafai ona e tuuina i tagata o le<br />

korama le avanoa e talai, aoao, folafola, apoapoai atu” i lo latou fesoasoani lea i se vaega<br />

o le lesona. O le auai i nei gaioiga o le a fesoasoani ai ia i latou e maua le lagona<br />

saogalemu ma saunia ai i latou mo a latou misiona ma isi galuega o le Ekalesia.<br />

91


23<br />

Saunia mo le<br />

Perisitua Mekisateko<br />

FAAMOEMOEGA A o aoao alii talavou taitoatasi i tautoga ma feagaiga o le perisitua, o le a mafai e ia ona<br />

manao e saunia ia lava e na te mauaina le Perisitua Mekisateko.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Mataio 25:1–13 ma le MFF 62:6; 76:1–10; 82:10;<br />

84:33–42; 107:1–8, 18–20, 99–100; 121:34–46; 137:1–4.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o tusitusiga paia.<br />

3. Fuafua ina ia susu mai le epikopo po o le peresitene o le paranesi i lau vasega mo se<br />

lima i le sefulu minute ma talanoa i alii talavou i mea o le lesona e uiga i le faalauteleina<br />

o le valaauga o le perisitua. E mafai ona tuufaatasi uma ia vasega a le Perisitua Arona<br />

mo lenei lesona.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faatomuaga<br />

Mau ma talanoaga Faitau ma talanoa ma alii talavou le MFF 107:1–8, 18–20. Tuu atu le avanoa e fai ai ni a<br />

latou fesili. Faamatala atu faapuupuu ia igoa o Perisitua Mekisateko ma le Arona, le laua<br />

faia, o tofiga, ma le eseesega i pule ma galuega. Afai e iloa e alii talavou o lau vasega lenei<br />

mataupu, e mafai ona e tuuina atu ni fesili e maua ai e i latou le avanoa e aumai ai nei<br />

faamatalaga. Afai o le toatele o lau vasega e le iloa lenei mataupu, e mafai ona faaopoopo<br />

atu i lau talanoaga nisi o aoaoga mai le Mataupu Faavae po o Uluai Mataupu o le Talalelei<br />

po o le Gospel Fundamentals.<br />

• O le a sou lagona i lou umia o le Perisitua Arona?<br />

• O le a sou lagona i lou saunia e maua le Perisitua Mekisateko?<br />

E Maua le Perisitua i Tautoga ma Feagaiga<br />

Tulaga ma talanoaga Ia tuuina atu le tulaga lenei i alii talavou:<br />

Ua saunia nei Toma e alu i lana misiona. Sa ia tulimatai atu i lenei avanoa e auauna atu<br />

ai i le Tama oi le Lagi. Ua maea ona faatalanoaina o ia e le epikopo ma o lo i ai nei o ia i<br />

le ofisa o le peresetene o le siteki.<br />

Sa fesili atu le peresitene o le siteki ia Toma ia ni nai fesili e uiga i lona aiga. Ona ia nofo<br />

sao atu lea i lona nofoa, vaai sao atu i mata o Toma, ma faapea atu, “Toma, ua lata mai le<br />

taimi o le a tuuina atu ai ia te oe le Perisitua Mekisateko ma faauuina o se toeaina. O se<br />

laasaga taua lenei o lou olaga – e ao ona e manatu i ai ma le agaga atoa ma le faamaoni.<br />

“Toma, o le Perisitua Mekisateko o le a e maua faatasi ma le tautoga ma le feagaiga mai<br />

le Tama oi le Lagi. Tau mai lou malamalamaaga e uiga i le tautoga ma feagaiga o le<br />

perisitua.”<br />

Sa matua tei lava Toma. Sa ia faalogo muamua i le tautoga ma feagaiga o le perisitua,<br />

a e sa le i iloa e ia lea mea po o le a foi sona sootaga ma ia.<br />

• O le a le uiga o le tautoga ma feagaiga o le perisitua ia te oe?<br />

Faamanatu i alii talavou i ni nai tausaga e le o toe mamao, o le a latou i ai i le tulaga o lo<br />

o i ai nei Toma. O le a saunia foi i latou e tuuina atu i ai le Perisitua Mekisateko.<br />

92


Mau ma talanoaga i<br />

le laupapa<br />

Faamatala atu i alii talavou e ao ona latou saunia nei. O le mea muamua e ao ina latou faia<br />

ina ia malamalama ai i le tautoga ma feagaiga a le Perisitua o le faitau lea i ai i totonu o<br />

tusitusiga paia.<br />

Faitau ma talanoaina ma alii talavou le MFF84:33–40. Fai se aotelega o le talanoaga i luga<br />

o le laupapa:<br />

Faamatala atu o faamanuiaga i lenei feagaiga o le a faalagolago i le faatuatua o le tagata o<br />

le a tuuina atu i ai le perisitua. E tausisi le Tama oi le Lagi i ana tautinoga.<br />

Aoaoga a le fautua Faitau e se alii talavou le MFF 84:43–44. Faamamafa atu o le maua o le perisitua o se<br />

laasaga paia ma le taua.<br />

Faamanatu i alii talavou e le mafai ona solia e le Tama oi le Lagi lana tautoga ma feagaiga.<br />

E mafai foi ona faatepa alii talavou i le MFF 82:10 ma le 62:6.<br />

Talanoaga a le<br />

Epikopo po o le peresitene<br />

o le paranesi.<br />

Tautoga ma Feagaiga o le Perisitua<br />

Afai tatou te — Ona osi feagaiga ai lea ma le Tama oi le Lagi e —<br />

1. Faatuatua 1. Tuuina mai le perisitua ia te i tatou<br />

2. Agavaa e maua le Perisitua 2. Faapaiaina i tatou e le Agaga<br />

3. Faalauteleina o tatou valaauga 3. Faafouina o tatou tino<br />

4. Talia auauna a le Tama 4. Avea i tatou ma ana au filifilia<br />

oi le Lagi — o perofeta<br />

5. Tufatufaina mai o mea uma o lo<br />

o ia te ia ma i tatou.<br />

O La Tatou Matafaioi i le Faalauteleina o le Vaalauga i le Perisitua<br />

E mafai ona aoao atu e le epikopo po o le peresetene o le paranesi ia le vaega lenei o le<br />

lesona i le lima po o le sefulu minute. E ao ona ia faamalamalama atu le galuega a i latou<br />

ua umia le perisitua. E mafai ona ia tau atu o le ua umia le perisitua —<br />

1. E le tatau ona faia se mea e faanoanoa ai le Tama oi le Lagi po o le Agaga. E ao ona<br />

tuuese agasala uma.<br />

2. E ao ona aoao i le tulafono ma tausisi e ola ai.<br />

3. E ao ona faataunuuina ia tiute uma o le perisitua.<br />

4. E ao ona galue ma le malosi ma le agaga fiafia e atinae le malo o le Atua.<br />

E mafai ona faamatala atu e le epikopo se tala e faatatau i se tasi na te iloa o lo o tausia<br />

ana feagaiga o le perisitua. E mafai foi ona ia molimau atu e uiga i faamanuiaga o le<br />

perisitua ma le taua o le saunia e tuuina atu le auaunaga a le perisitua.<br />

Saunia e Maua le Perisitua Mekisateko<br />

Talanoaga Faamatala atu e mafai e alii talavou ona sauni nei e maua ma faalauteleina lo latou<br />

valaauga o le Perisitua Mekisateko pe a oo mai lena taimi.<br />

• O le a le mea e fai ina ia saunia ai mo le Perisitua Mekisateko?<br />

Tala Faamatala atu le tala i le ala na saunia ai e le Tama oi le Lagi ia Elder George A. Smith mo le<br />

taitaiga faaperisitua. Faamamafa atu i alii talavou o nisi o taimi o tagata sili ona lotomaualalo,<br />

pe a latou malamalama i le mana o le perisitua, o le a avea ma taitai sili ona tautaua.<br />

93


94<br />

I le 1834 sa taitaia ai e Iosefa Samita ia le vaegaau e 200 tamaloloa i se savaliga e afe<br />

maila mai Kirtland, Ohio, i le itu i Sisifo o Misuri. Faatasi ai ma le lagolago a Kovana Dunklin<br />

o Misuri, sa latou fuafuaina e fesoasoani i le Au Paia ua sauaina e toe foi atu i o latou aiga i<br />

Jackson County.<br />

O George A. Smith e uso o la tama ma Iosefa, ma o ia o se tagata sili ona laitiiti o le<br />

vaegaau, sa faaigoaina o le Tolauapiga a Siona. O ia o se alii lapoa e sefuluono ona<br />

tausaga, ma e laitiiti lona faatuatuaga ia te ia lava. Sa ia faatusatusa ana taleni ia Iosefa<br />

ma na ia iloa ai lona vaivai tele.<br />

O ai se tasi e vaai ia George A. Smith o le a ia malamalama i ona lagona. Sa suiina e le<br />

tina o George se ofuvae mo ia e faaaoga ai ieie tusitusi o le faamalu ma ieie mai fasiie e<br />

sui ai solo lima. Sa tuuina atu i ai e lona tama ia se pea seevae fou. Ina ua mavae ni nai<br />

aso o le savaliga, sa matua masaesae seevae o George ma ua manua uma ona vae; sa<br />

matua masaesae lona ofuvae; ma sa ia nofo foi i luga o lona pulou laufala, ma ua foliga<br />

mai o se faamoega manu. [Sa le i foliga mai o ia] o se tagata tau.<br />

Ona savalia ai lea e le vaegaau le luasefulu i le fasefulu maila i le aso ma e sa faigata ona<br />

maua se moe i le vevela o le po. Sa faasoesa ia lago ma namu ma na faigata ai le olaga,<br />

ma e sa laitiiti foi meaai. Na fai mai George A. Smith o vai i luga o le laufanua sa faatumulia<br />

i “anufe” sa ia iloa e faamama ese e ona nifo pe a inu o ia.<br />

Ina ua oo atu le vaegaau i Misuri, na iloa ai e Iosefa Samita ua toe foi le fesoasoani a<br />

Kovana Dunklin. O le taumafaiga ina ia faatau mai ia Jackson County sa le faamanuiaina.<br />

Sa le taunuu le taua a e o le faamoemoega o le savaliga sa matua itagia. Sa matua le fiafia<br />

ia tagata o le Tolauapiga a Siona. Sa fulitua nisi i le perofeta, a e le i mafai e George A. ona<br />

faia lena mea.<br />

Sa matua le fiafia foi ia Iosefa ia, a e sa ia tau atu i tagata afai o le a latou tumau pea le<br />

tetee o le a oo mai se mea leaga ia te i latou. I ni nai aso na sosoo ai sa amata ona maua<br />

tamaloloa i le mai o le kolera. E onosefulu valu i latou na tigaina, a e sefulu fa na maliliu.<br />

O Jesse Smith e uso tama ma Iosefa ma Geroge o se tasi o e na maliliu.<br />

Sa tiga faanoanoa ia Iosefa, ma e sa le malamalama ia Geroge A. Sa ia talitonu e le mafai<br />

ona avea o ia ma le tagata e pei o Jesse. O le a le mafai ona ia auauna atu i le Ekalesia e<br />

tusa ma le afa e lelei ai. O le mea e sili ona leaga, ua foliga mai ua le manuia le Tolauapiga<br />

a Siona.<br />

E ui i lea, o le taua o le savaliga ua amata ona manino mai. O i latou uma sa tumau i le<br />

faamaoni, sa aoaoina i le ala o le taitaiga, ma sa faamalosia i latou ma avea ai ma taitai<br />

o le Ekalesia. Ae faapefea le tama leaga sa manatu o ia sa tatau ona oti ae ola si ona tei?<br />

I le itiiti ifo i le lima tausaga ua mavae, ina ua luasefulu tasi ona tausaga, sa faauuina ai<br />

o ia o se Aposetolo. Mulimuli ane sa laua galulue faatasi ma Polika Iaga o se tasi o le Au<br />

Peresetene Sili. O lana aoaoga i le Tolauapiga a Siona ua saunia ai o ia e avea ma se taitai<br />

i lona olaga atoa.<br />

Faamamafa atu i alii talavou afai latou te faatuatua, o le aoaoga o lo o latou maua nei e<br />

mafai ona saunia ai i latou mo le auaunaga i aso o i luma i le Ekalesia. I le faamamaluina o<br />

le Perisitua Arona, i le mulimuli ai i taitai o le Perisitua Arona, ma le faataunuuina o o latou<br />

tiute o le Perisitua Arona i le atoatoa, o le a saunia ai alii talavou e umia ma faalauteleina lo<br />

latou valaauga i le taimi o i luma i le Perisitua Mekisateko.<br />

Faitau e se alii talavou le MFF 107:99–100<br />

• O a ou tiute i le perisitua?<br />

Ia tali lemu mai e alii talavou ia i latou lava ia fesili nei.<br />

• O le a le atoatoa sa e faataunuuina ai ou tiute o le perisitua i le taimi ua mavae?<br />

E faapefea ona faaleleia atili?<br />

Faamanatu atu i alii talavou o le tiute sili ona taua i le perisitua e maua e se alii o le avea<br />

ai ma se tane ma se tama. O i latou taitoatasi uma ua umia le Perisitua Mekisateko ua<br />

i ai le matafaioi o le aoao ma faamanuia lona lava aiga. Fesoasoani i alii talavou ina ia<br />

malamalama o le ava i o latou matua ma auauna atu i tagata o le aiga, ua saunia ai i latou<br />

mo lenei tofiga taua.


O le Faaaogaina Lelei o le Perisitua<br />

<strong>Lesona</strong> 23<br />

Mau ma talanoaga Faamatala atu ua tuuina mai e le Tama oi le Lagi ia faatonuga i le ala e ao ona faaaogaina<br />

ai le perisitua.<br />

Faitau ma talanoaina ma alii talavou le MFF 121:34–45.<br />

• O le a le uiga o le valaaulia ma le filifilia?<br />

• E tusa ai ma lenei fuaitau, o a amioga ma uiga e aveesea ai lo tatou tausia ma le<br />

mamalu o le perisitua? E faapefea ona tatou tuua ia uiga?<br />

• E tusa ai ma fuaiupu 41–45, o a nisi uiga o le tagata amiotonu ua umia le perisitua?<br />

• O a faamanuiaga ua folafolaina mo i latou e faaaogaina ma le tatau le perisitua?<br />

Faamalosiau atu i alii talavou ina ia tuuina atu lo latou ola mo le Tama oi le Lagi ma ia ola<br />

mama ina ia mafai ona ulu atu i feagaiga o le perisitua ma isi faamanuiaga i o latou loto e<br />

pei ona folafolaina mai i le MFF 121:45–46.<br />

O le Mauaina o Mea Uma O lo o i le Tama<br />

Mau ma talanoaga Faamatala atu i le MFF 84:35–38 ua fetalai mai Iesu o alii uma ua faamamaluina le tautoga<br />

ma feagaiga o le perisitua o le a maua uma mea uma o lo o i le Tama. Fai atu i alii talavou<br />

ina ia mafaufau mo ni nai sekone i le uiga o lenei mea. Ona latou faitau auauai ai lea o le<br />

MFF 76:1–10 ma le 137:1–4.<br />

Faaaoga fesili o lo o mulimuli mai ma nisi o au lava fesili e faaosofia ai mafaufauga ma<br />

talanoaga:<br />

• O le a le mea e ao ona tatou tuuina atu ina ia maua ai nei faamanuiaga?<br />

• O le a se faatusatusaga o nei faamanuiaga ua folafolaina mai ma manuia faalelalolagi?<br />

• O a fea e faagata ai?<br />

Faamatala atu ina ia mafai ona maua nei faamanuiaga, e ao ona tatou naunau e tuuina<br />

atu i le Tama oi le Lagi lo tatou faatuatua uma, alofa, taimi, taleni, faamaoni, ava, ma le<br />

tamaoaiga. Afai tatou te tuuina atu a tatou mea uma i le Tama oi le Lagi, o le a ia tuuina<br />

mai foi mea uma o lo o ia te ia mo i tatou. O le a maua e i tatou le faamanuiaga o le<br />

mauaina o fanau e faavavau. E le mafai ona tatou tau mafaufauina le mamalu ua saunia<br />

e le Tama oi le Lagi mo i tatou pe afai tatou te faatuatua. (E mafai ona faitau e alii talavou<br />

le 1 Korinito 2:9.) E leai se oa po o se malosiaga faalelalolagi e mafai ona ofi atu i le<br />

faavavau pe afai tatou te tutumau ma le faamaoni ia tatou feagaiga.<br />

E Leai se Oa o le Lalolagi e Faatusaina i le Perisitua<br />

Aoaoga a le fautua Ia toe faatepa i le tala ia Toma ma lana faatalanoaga ma le peresitene o le siteki.<br />

Faamalosia ia alii talavou e saunia ina ia latou maua le Perisitua Mekisateko ma ia suesue<br />

ma tatalo ina ia malamalama ai i ana tautoga ma feagaiga. Ma ina ua faatalanoaina i latou<br />

a o le i maua le Perisitua Mekisateko, o le a mafai ona latou faamausaliina ua sauni i latou<br />

e talia le tautoga ma feagaiga.<br />

Faaiuga Tau atu i alii talavou ou lagona e uiga i le perisitua. E mafai foi ona e tau atu e uiga i se alii<br />

talavou e te iloa o le sa saunia ma le faamaoni e na te maua le Perisitua Mekisateko.<br />

Molimau Tuuina atu lau molimau e leai se oa po o se mamalu faalelalolagi e faatusaina lona taua i<br />

le Perisitua Mekisateko ma faamanuiaga tatou te maua pe afai e tausia a tatou feagaiga<br />

ma le Tama oi le Lagi. Tau atu i alii talavou le auala ua faamanuiaina ai e le perisitua lou<br />

olaga. E mafai ona e tau atu i ai le ala ua faamanuiaina ai oe e tusa ma lou faamamaluina<br />

o au feagaiga o le perisitua po o faamanuiaga ua e maua e ala atu i nisi ua faalauteleina<br />

le Perisitua Mekisateko.<br />

Lui Tuuina atu se lui i alii talavou ina ia saunia e maua le Perisitua Mekisateko e ala lea i le<br />

suesue i tusitusiga paia e faatatau i le perisitua. Ia faamalosi atu ia te i latou ina ia tuuina<br />

atu ma le atoatoa i latou lava ina ia faataunuuina o latou tofiga i le Perisitua Arona ma le<br />

faamaoni ma ia atinaeina uiga o se ua maua le Perisitua Mekisateko i le amiotonu.<br />

95


24<br />

Mulimuli i le Perofeta<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitasi i le taua o le mulimuli i le alii perofeta soifua.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Esekielu 3:17 ma le MFF 1:14, 38; 21:4–6; 28:2; 101:54;<br />

107:65–67, 91–92; 112:20; 124:61.<br />

2. O mea e manaomia<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le tagata lava ia).<br />

e. O se ata o le alii perofeta soifua.<br />

i. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. E mafai ona fai ni kopi o upu sii e faitauina i le taimi o le vasega po o le faasolo foi ona<br />

faitauina mai i le tusi lesona.<br />

4. Tofi ni alii talavou se toalua e aoao le talanoaga mo le faatinoga o le tala. Atonu o le a e<br />

manaomia ni kopi o le talanoaga mo i laua.<br />

5. Afai e maua, ia aumai ni kopi o tautalaga o le konafesi talu ai nei po o kopi foi o konafesi<br />

i mekasini a le Ekalesia.<br />

IA MANATUA Atonu e te manao e vaevae lenei lesona i ni aoaoga se lua po o le filifili foi mai le lesona ni<br />

vaega e te lagona o le a matua aoga tele i alii talavou.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faatomuaga<br />

Talanoaina o le Ata Faaali atu le ata o le alii perofeta soifua, ma fesili atu i alii talavou ina ia latou faamatala mai<br />

ni mea latou te iloa e uiga i le alii perofeta ma le tulaga o lo o ia tauaveina.<br />

• O le a sou lagona e uiga i le perofeta soifua?<br />

• O a galuega a le perofeta?<br />

• Aisea e taua ai lo tatou faatuatuaina ma faamamaluina o le perofeta?<br />

O se Perofeta, Tagata Vaai, ma le Tali Faaaliga<br />

Talanoaga i le <strong>Tusi</strong> le suafa o le Peresitene o le Ekalesia i luga o le laupapa. Faamatala atu tatou te<br />

laupapa<br />

lagolagoina o ia o se perofeta, tagata vaai, ma se tali faaaliga. <strong>Tusi</strong> upu nei o le perofeta,<br />

tagata vaai, tali faaaliga i luga o le laupapa i lalo ifo o le suafa o le Peresitene o le Ekalesia.<br />

Talanoaga • O le a le uiga o upu nei o le perofeta, tagata vaai, ma le tali faaaliga?<br />

Ia faitau mai e ni alii talavou se toatolu ia uiga o upu nei e tolu mai le <strong>Tusi</strong> Paia : perofeta,<br />

tali faaaliga, tagata vaai.<br />

• O le a le uiga o le lagolagoina o se taitai?<br />

Ia otooto ma faamatala atu tatou te lagolagoina le Peresitene o le Ekalesia o se perofeta,<br />

tagata vaai, ma se tali faaaliga. O lona uiga tatou te lagolagoina o ia o se fofoga fetalai a<br />

le Alii ma ua tatou loto malilie tatou te talia ma mulimuli i ana lapataiga.<br />

Upu sii Faamatala atu le saunoaga a Gordon B. Hinckley e uiga i le lagolagoina o le perofeta:<br />

“Ou te tautala atu i le au perisitua o le Ekalesia, po o fea lava o lo o outou faapotopoto ai i<br />

le lalolagi aoao, i le agaga faafetai mo se perofeta na te taitaiina i tatou i nei aso e gata ai.<br />

Ou te talosaga atu ina ia tatou faamaoni ia te ia o le ua valaauina ma faauuina e le Alii.<br />

Ou te tatalo mo le malosi e tumau ai i le tuuina atu o la tatou lagolago i ana aoaoga.<br />

96


Sa ou tuuina atu foi i se tasi taimi i lenei pulelaa afai ua iai so tatou alii perofeta, ua i ai ia te<br />

i tatou mea uma. Afai e leai so tatou alii perofeta, ua leai se mea o ia te i tatou. O lo o i ai lo<br />

tatou alii perofeta. Sa i ai perofeta mai lava i le faavaeina o lenei Ekalesia. O le a le mafai<br />

lava ona tatou ola e aunoa ma se perofeta pe afai tatou te ola agavaa ai mo se perofeta.<br />

“O lo o silasila mai le Alii i lenei galuega. O lona malo lenei. Ua le o ni mamoe i tatou e<br />

aunoa ma se leoleo mamoe. Ua le o i tatou o se vaegaau e aunoa ma se taitai. . . . Ia<br />

fesoasoani mai le Atua ina ia tatou faatuatua, ina ia lagona i o tatou taliga lana apoapoaiga<br />

ua aumaia ia te ia o lo o tatou Tama ma lo tatou Atua, ma ia te ia o lo tatou Faaola ma le<br />

Togiola ua saunoa mai ia te i tatou e ala mai ia i latou ua tatou lagolagoina o ni perofeta”<br />

(Lipoti o le Konafesi, Ape. 1992, pp. 77–78; po o le O Le Liahona Iulai 1992, i. 53).<br />

Ua Na o le Peresitene Lava Na Te Maua Faaaliga mo le Ekalesia Aoao.<br />

Makaina o mau Faitau e alii talavou le MFF 107:65–67, 91–92. Fautua atu ina ia makaina ia mau nei ma<br />

tusia ia le Peresitene o le Ekalesia i le autafa o le mau.<br />

Faamatala atu o le Peresitene o le Perisitua Maualuga o le perofeta soifua ma o lo o ia<br />

te ia le tiute e pule faamalumalu ai i le Ekalesia. O le Au Aposetolo ma Fesoasoani i le Au<br />

Peresetene Sili ua lagolagoina foi o ni perofeta, tagata vaai, ma tali faaaliga. A e ua filifilia<br />

e le Alii ia le Peresitene o le Ekalesia ua na o ia lava e iai le faatulagaga na te maua ai<br />

faaaliga ma faatonuga mo le Ekalesia aoao.<br />

Faitau e se alii talavou ia le MFF 28:2<br />

Upu sii ma le laupapa Faitau e se alii talavou ia le faamatalaga o lo o i lalo:<br />

“O lea e tatau ai ona tatou manatua i le mafaufau – ia iloa— ua na o le Peresetene o le<br />

Ekalesia, o le Faitaulaga Sili Pulefaamalumalu, ua lagolagoina o le Perofeta, Tagata Vaai, ma<br />

le Tali Faaaliga mo le Ekalesia, ma e ua na o ia lava ua iai le aia tatau na te maua ai faaaliga<br />

mo le Ekalesia, pe fou po o ni suiga foi, po o le tuuina atu o le pule e faaliliuina ai tusitusiga<br />

paia e avea ma mataupu faavae o le Ekalesia, po o le suia foi o aoaoga faavae a le Ekalesia.<br />

Ua na o ia lava o le fofoga fetalai o le Alii i luga o le fogaeleele mo le Ekalesia a Iesu Keriso<br />

o le Au Paia o Aso e Gata Ai, le Ekalesia moni e tasi. Ua na o ia lava e mafai ona ia tautino<br />

moni atu le mafaufau ma le finagalo o le Alii i ona tagata. E leai se faifeau o se isi lotu i le<br />

lalolagi o lo o ia te ia lenei aia tatau sili ona taua” (J. Reuben Clark Jr., “When Are Church<br />

Leader’s Words Entilted to Claim of Scripture?” Church News, 31 July 1954, p. 10).<br />

Ia tusi i luga o le laupapa mea o lo o taua i lalo. (E i ai isi faamatalaga e toe faaopoopo<br />

mulimuli.)<br />

Peresitene o le Ekalesia<br />

1. Ua na o ia le tagata e talia faaliga mo le<br />

Ekalesia atoa.<br />

O le a le faatagaina e le Atua le perofeta e taitai seseina lana Ekalesia i le malaia.<br />

Upu sii Tuuina atu ia faamatalaga o lo o i lalo, po o le faataamilo foi o le tusi lesona ina ia faitauina<br />

e alii talavou. Tau atu ia le perofeta ma lana faamatalaga na fai.<br />

1. Sa saunoa mai ia Peresitene Uilifoti Uitilafi:<br />

“Ua ou fai atu ia Isaraelu, e le mafai ona faatagaina mai au e le Alii po o se isi tagata<br />

o lo o tulai mai o se Peresitene o lenei Ekalesia e taitai seseina outou. E le o i ai i le<br />

97


polokalama. E le o i ai i le manatu o le Atua. Afai o le a ou taumafai e faia lena mea,<br />

o le a aveeseina au e le Alii mai lou tofiga, ma e faapena foi i se isi lava tagata o lo o<br />

taumafai e taitaiseseina ia le fanauga a tagata mai i le tulafono a le Atua ma o latou<br />

tiute” (Official Declaration — 1).<br />

2. Sa toe taua e Elder Marion G. Romney se mea na tupu a o faatasi i laua ma Peresitene<br />

Heber J. Grant:<br />

“Na ou manatua i le tele o tausaga ua mavae a o avea au ma epikopo sa lauga ai<br />

Peresitene Grant i la matou uarota. Ina ua maea le sauniga, sa ou momoli atu o ia i<br />

lona fale i lau taavale. . . . Ina ua ma taunuu i lona fale sa ou alu i fafo mai le taavale<br />

ma savavali atu i luga o le faapaologa ma ia. A o tu o ia i ou tafatafa, sa ia tuu lona<br />

lima i luga o lou tauau ma faapea mai: ‘ Lou atalii e, e te tulimatai atu lava lau vaai i le<br />

Peresitene o le Ekalesia, ma e so o se mea na te fai atu e te faia, tusa lava pe sese,<br />

ma e faia o le a faamanuiaina oe e le Alii.’ Ona faaivi mai lea o lona mata ia te au ma<br />

faapea mai, ‘ E le tatau ona e popole. E le faatagaina e le Alii lana fofoga fetalai e taitai<br />

seseina ona tagata’” (Lipoti o le Konafesit, Oke. 1960, i. 78).<br />

3. Sa faamatalaina e Peresetene Harold B. Lee e uiga ia Peresitene Tavita O. Makei e faapea:<br />

“Tatou te talitonu i se perofeta soifua, tagata vaai, ma tali faaaliga, ma e ou te tautino<br />

atu ia te outou i lau molimau o lo o i ai lo tatou alii perofeta, tagata vaai , ma tali faaaliga.<br />

Ua tatou le faalagolago tasi atu i faaaliga na tuuina mai i le vaitaimi ua tuanai e pei ona<br />

tuuina mai i tusi faavae – e ui lava ina matagofie – a e. . . . o lo o i ai ia i tatou se fofoga<br />

fetalai o lo o faaali i ai le Alii i lona manatu ma lona finagalo. Ua le tuulafoaiina e le Atua<br />

ia te ia na te taitai seseina i tatou. E pei ona taua, e aveesea e le Atua i tatou mai o tatou<br />

tofiga pe afai tatou te taumafai e faia lea tulaga. O le a le pona oe. Tuu ia le taitaiga ma<br />

le malo o le Atua i le Alii. Aua le taumafai e saili pona o le taitaiga ma aiaiga e a le Alii<br />

ma e na o ia lava ma e auala mai i faaaliga i ana perofeta — le perofeta soifua, o lana<br />

tagata vaai, ma lana tali faaaliga” (The Place of the Living Prophet, Seer, and Relevator<br />

[Address delivered to seminary and institute faculty, Brigham Young University, 8 July,<br />

1968], p.13).<br />

4. Sa faamatala mai e Peresitene Iosefa F. Samita e faapea:<br />

“Ou te manatu e tasi le mea e ao ona malamalama lelei ai o tatou mafaufau. Ua le mafai<br />

e le Peresitene o le Ekalesia, po o le Au Peresitene Sili, po o le leo autasi o le Peresitene<br />

Sili ma le Toasefululua ona taitai seseina le au paia po o le auina atu foi o se aoaoga i<br />

le lalolagi e le talafeagai ma le manatu ma le finagalo o le Alii” (Lipoti o le Konafesi Ape.<br />

1972, i. 99; po o le O Le Liahona, Iulai 1972, i. 88).<br />

Laupapa Faaopoopo le fuaiupu e lua i le laupapa:<br />

Peresitene o le Ekalesia<br />

1. Ua na o ia lava le tagata na te talia faaaliga<br />

mo le Ekalesia atoa.<br />

2. Na te le taitai seseina le Ekalesia.<br />

O le Perofeta o le Tagata Vaai<br />

Upu sii Faitau le faamatalaga o lo o mulimuli mai a Peresitene Gordon B. Hinckley:<br />

“Manatua le e ona le Ekalesia lenei. Ua na tauave le suafa o le Alii o Iesu Keriso, o lo o tu<br />

mai o ia i le ulu o le Ekalesia. O lo o ia te ia le mana e aveesea ai e ua le fautaunuuina o<br />

latou tiute po o e o lo o aoaoina mataupu e le tusa ai ma lona finagalo.<br />

98


“Oute tautala atu mo i latou taitasi e leai sa tatou fuafuaga faaletagata. Ua na o le fuafuaga<br />

a le Alii. E i ai i latou ua le fiafia pe a tuuina atu se mataupu e aoao ai pe faamanatu ai.<br />

Faamolemole e ao ona outou iloa o a tatou naunautaiga ua le ona o ni o tatou manaoga<br />

faaletagta. Ia iloa o o tatou timaiga ua faapea ua le alagatatau. Faamolemole ina ia iloa o<br />

le fuafuaga e tautala atu ai e uiga i nisi mataupu ua le faia e aunoa ma se talatalanoaga<br />

ma le tatalo. Ia iloa o lo tatou naunautaiga o le fesoasoasoani lea ia te outou taitasi i o<br />

outou faafitauli, faigata, o outou aiga, o outou olaga. . . .<br />

“O la tatou matafaioi ua faatulagaina mai e Esekielu: ‘Atalii o tagata, ua ou faia oe ma<br />

tagata vaai i le aiga o Isaraelu: o lea faalogo maia i upu a lou gutu, ma ia maua le timaiga<br />

mai ia te au’ (Esekielu 3:17).<br />

“E leai so tatou naunautaiga faaletagata i lenei mea, e ese mai ai i lo tatou manaoga ina<br />

ia fiafia o tatou uso ma tuafafine, ina ia maua le filemu ma le alofa i o latou aiga, o le a<br />

faamanuiaina i latou i le mana o le Silisiliese i mea eseese ua latou faia ma le amiotonu”<br />

(Lipoti o le Konafesi, Oke. 1992, i. 79–80; po o le O Le Liahona Ianu. 1992, i. 59–60).<br />

Faitau ma talanoa ma alii talavou le Esekielu 3:17 ma le MFF 101:54 ma le 124:61.<br />

• E faapefea ona avea lo tatou alii perofeta ma tagata vaai. O a ni faafitauli ma mea faigata<br />

ua ia timai mai ai ia i tatou?<br />

• E faapefea ona avea le apoapoaiga a le perofeta ma puipuiga o i tatou mai faalavelave?<br />

Laupapa Faaopoopo le fuaiupu e tolu i le laupapa<br />

Peresitene o le Ekalesia<br />

1. Ua na o ia lava le tagata na te talia faaaliga<br />

mo le Ekalesia atoa.<br />

2. Na te le taitai seseina le Ekalesia.<br />

3. O le tagata vaai na te fautuaina i tatou mai<br />

faalavelave faaleagaga ma le faaletino.<br />

<strong>Lesona</strong> 24<br />

O le Perofeta o le Faiaoga<br />

Upu sii Ua aoao mai Peresitene Gordon B. Hinckley:<br />

“E tele ni mea laiti ua suesueina ai lo tatou naunautaiga e talia aoaoga a perofeta. Ua<br />

fetalai mai Iesu, “E faafia ona ou faapotopoto faatasi lau fanau, e faapei ona faapotopoto<br />

e le matuamoa lana fanau i lalo o ona apaau, ae e te le faia lava!” (Mataio 23:37).<br />

“E pei ona sa sau ai i le tala faasolopito o le tagata, e faapei foi ona po nei. . . .<br />

“O lea foi, e pei ona masani ai, ua tatou feagai ma tulaga o le ola mama, o le taimi lenei ua<br />

faatatau i taaloga matematega, petipetiga, ma isi tulaga faapena. Ua saunoa malamalama<br />

mai ia Peresitene o le Ekalesia e uiga i nei mea.<br />

“O mea laiti nei, ae o ni mea taua. Ua faamanatu mai ai i le mafaufau le feeseeseaiga tele i<br />

le va o le perofeta o Elia ma ositaulaga o Paala. Sa faapea mai Elia i lena lava mea: ‘O le a<br />

le umi e tatau ai ona taofia le feeseeseaiga i manatu e lua? afai o le Alii le Atua, mulimuli ia<br />

te ia: a e afai o Paala, ona mulimuli lea ia te ia.’ ( 1 Tupu 18:21)” (Lipoti o le Konafesi, Apr,<br />

1992, i. 77; po o le O Le Liahona Iulai 1992, i. 53).<br />

Mau ma talanoaga Faitau e se alii talavou le Esoto 18:20.<br />

• O le a le faaaliga na maua e Mose e faatatau i le mea e ao ona aoaoina ai tagata?<br />

• Aisea e taua ai mo i tatou ona tatou faalogo i aoaoga a le perofeta e uiga i sauniga,<br />

tulafono, ma mea e ao ina tatou faia i o tatou olaga i aso faipea?<br />

99


Laupapa Faaopoopo le fuaiupu lona fa i le laupapa<br />

Peresitene o le Ekalesia<br />

1. Ua na o ia lava le tagata na te talia faaaliga<br />

mo le Ekalesia atoa.<br />

2. Na te le taitai seseina le Ekalesia.<br />

3. O le tagata vaai na te fautuaina i tatou mai<br />

faalavelave faaleagaga ma le faaletino.<br />

4. E aoaoina sauniga ma tulafono a le Atua.<br />

E ao i Tagata o le Ekalesia ona Mulimuli i Perofeta Soifua<br />

Upu sii ma talanoaga Faamatala atu o se tasi o suega silisili mo i tatou o le mulimuli lea i perofeta soifua.<br />

Faitau le saunoaga o lo o mulimuli mai a Elder Harold B. Lee:<br />

“I le talutalufou o le Ekalesia sa tatou folau mai ai i se vaitaimi o le le malamalama, a e sa<br />

tatou mafai ona sao mai ai. Sa tatou vavalalata ma faatasitasi ona o fili mai fafo. Ma e sa<br />

tatou sao mai ai. Sa tatou ui mai i se vaitaimi o le feitagai ma le femisaai, na maliliu ma<br />

masaa ai le toto, ae ui i lea o le nofoaga o le maturo ua aumaia le malosi. Sa tatou ui mai<br />

i le mativa, ma e sa tatou maua ai le malosi mai lena suega. Sa tatou ui mai foi i le vaitaimi<br />

ua taua o le liliuese, po o le faalataina mai i totonu — o se tasi o se suega sili sa tatou ui<br />

mai ai. O lea foi ua tatou savalia foi se tasi o suega– o se vaitaimi ua taua o le tele o le<br />

poto. O le taimi lenei ua toatele ia tagata popoto ua le fia faalogo i latou i le lotomaualalo<br />

o perofeta a le Alii. Ma ua tatou pagatia ai mai lena mea. O se suega sili ona faigata”<br />

(“Sweet Are the Uses of Adversity,” Instructor, June 1965, p. 217).<br />

Sa faamatala mai e Peresetene Gordon B. Hinckley ia le tala lenei e faatatau ia Iosefa F.<br />

Samita:<br />

“Sa sosoo ma le avea o Iosefa F. Samita ma Peresitene o le Ekalesia ma perofeta a le Alii.<br />

O nisi na manatu sa tautala o ia ma le malosi e faapei o fofoga o perofeta o le Feagaiga<br />

Tuai. Sa ia tautala sao lava e aunoa ma se faapiopio. O le misiona lea a se perofeta. A o<br />

lau iloa o ia o se alii e tumu i le agalelei o le sa faanoanoa ona o le le naunau o le toatele<br />

e mulimuli i poloaiga a le Alii.<br />

“Sa ia faaaogaina ni upu sili ona taua e tolu e le mafai ona galo ia te au—’faamaoni ma<br />

faatuatua.’ I ana saunoaga faalauaitele, i ana talanoaga ua na o ia lava, i ana tatalo i le<br />

alii sa ia tatalo atu ina ia mafai ona tatou faamaoni ma le faatuatua. O i latou na mulimuli i<br />

ana fautuaga ua latou tofo i le fua suamalie o le usiusitai. O i latou na faatauemu ua latou<br />

tofoina le oona e ala mai i le latou teena o le upumoni” (Lipoti o le Konafesi, Ape. 1992,<br />

pp. 75–76; po o le O Le Liahona Iulai 1992, i. 52).<br />

• O a aoaoga a le perofeta o taimi nei ua faigata i nisi o tagata ona talia ma usiusitai i ai?<br />

Mau ma talanoaga • O le a le mea e tupu ia i latou ua le mulimuli i le perofeta?<br />

Faitau e se alii talavou ia le MFF 1:14, 38<br />

• E faapefea ona tatou maua aoaoga a le perofeta? Aisea?<br />

Faitau e se alii talavou ia le MFF 21:4–6 ma le 112:20.<br />

• O a faamanuiaga ua folafolaina atu mo i latou ua talia ma mulimuli i aoaoga a le perofeta?<br />

Upu sii “O le a faaalia mai e le Alii ia te i tatou le ala, pe afai tatou te mulimuli i ana perofeta ma<br />

Aposetolo.<br />

“Aua nei fesiligia la latou taitaiga! O se mea faigofie lena. Leai, ou te le o fai atu ina ia<br />

tauaso le faatuatua po o le usiusitai.<br />

100


<strong>Lesona</strong> 24<br />

“O nisi taimi tou te mananao ai i se faamaoniga o lenei mataupu faavae po o lena aoaoga<br />

a le perofeta. Tausi i poloaiga! Tatalo, savali i le amiotonu, ma e ala mai i le Agaga Paia e<br />

te iloa ai i lena lagona suamalie, toafilemu, e faamaoni lava lea” (Waldo P. Call, Lipoti o le<br />

Konafesi, Oke. 1990, i. 106; Po o le O Le Liahona, Ianu. 1990, i. 83).<br />

Po o ou mulimuli i le Au Taitai?<br />

Tala Faatino Tuu atu i alii talavou e toalua lea na tofia muamua e faitau mai ia le talanoaga o lo o<br />

mulimuli mai:<br />

Sitivi (uso le lotu): E te talitonu lava o la outou Ekalesia e i ai se perofeta soifua?<br />

Sikoti (uso lotu): Ioe, oute talitonu o le Peresitene o la matou Ekalesia o se perofeta. Na te<br />

talia faaaliga mai le Tama oi le Lagi.<br />

Sitivi: E faafia ona maua e la outou perofeta ia faaaliga mai le Atua?<br />

Sikoti: I taimi uma lava, o lau mate lea. I so o se taimi lava e manaomia ai e le Ekalesia ia<br />

se taitaiga.<br />

Sitivi: E faapefea ona outou iloa nei faaaliga?<br />

Sikoti: O le tele lava o taimi e mai i a matou konafesi aoao.<br />

Sitivi: E mafai e tagata uma lava o la outou Ekalesia ona auai i na sauniga?<br />

Sikoti: Leai. Ua tele naua le Ekalesia. A e mafai ona faasalalau ia faasologa o konafesi i le<br />

televise e auala i le satelite. E mafai ona faitau tagata uma i aoaoga a le perofeta i<br />

tusitusiga i totonu o lipoti o le konafesi po o mekasini foi a le Ekalesia.<br />

Sitivi: E te manatu e faitau e le toatele o tagata o le Ekalesia ia tusitusiga?<br />

Sikoti: Masalo e le o tagata uma.<br />

Sitivi: E te faitau i ai?<br />

Sikoti: E seasea, ou te pisi tele.<br />

Sitivi: O le a le saunoaga a le perofeta i le konafesi na sei mavae atu nei?<br />

Sikoti: A, ou te le iloa. Sa ou suesue mo se suega tele lava, ma e sa ou pisi tele ou te<br />

faalogologo i le faasalalauga. O lo o ia te au le kopi o le Liahona, a e le i maua se avanoa<br />

ou te faitau i ai.<br />

Sitivi: E te matua talitonu ea i le perofeta?<br />

Sikoti: Ioe<br />

Sitivi: Ia, e faapefea ona e fai mai e te mulimuli ai a e te le iloa le mea o lo o fai mai ai.<br />

Talanoaga i le • O a ni timaiga ua tuuina mai e le perofeta soifua?<br />

laupapa<br />

Afai o lo o ia te oe, tufatufa atu ia kopi o lipoti o konafesi lata mai po o mekasini a le<br />

Ekalesia. Ia tepa ia alii talavou i lauga o lo o tuuina mai e perofeta soifua. Fai i alii talavou<br />

ina ia maitauina ni aoaoga patino ma ia iloa ia mea o lo o faamamafaina mai e le perofeta.<br />

I luga o le laupapa, fai se lisi o poloaiga ua tuuina mai e le perofeta. Valaau atu i alii talavou<br />

ina ia tagai totoa i fesili o lo o mulimuli mai ona tali lemu ifo lea ia i latou lava.<br />

• O le a le malosi o lou mulimuli i aoaoga a le perofeta? O le a le mea e ao ona fai ina ia<br />

mafai ai ona e mulimuli i ana poloaiga ma le atoatoa?<br />

Valaau atu i alii talavou ina ia tuuina atu ma le maelega i latou lava emulimuli i aoaoga a le<br />

perofeta soifua i o latou olaga.<br />

Faaiuga<br />

Upu sii ma talanoaga Faitau le tautinoga o lo o mulimuli mai na tuuina mai e Peresetene Gordon B. Hinckley:<br />

“Ou te faaopoopo atu au upu o lau molimau o se tasi sa iloa ma galue vavalalata ma<br />

Peresitene e fitu o le Ekalesia, e tusa ma le sili atu i le afa o le seneturi. Ou te iloa o nei alii<br />

taitasi o tagata o le Atua, na faatuina e Ia, aoaoina ma faafaileleina, aoao ma faataitai ai i le<br />

amio pulea mo le valaauga tele ma le ese ua valaauina i ai i latou. Ua faamanuiaina o tatou<br />

101


Aoaoga a le fautua<br />

ma molimau<br />

tagata a o latou mulimuli i ana aoaoga. O le a tumau pea ona faamanuiaina i tatou pe afai<br />

tatou te savavali i ala ua latou faasino mai ma o le a faaauau ona latou faasino mai ia te i<br />

tatou” (Lipoti o le Konafesi, Ape. 1991, i. 122; po o le O Le Liaona, Iulai 1991, i. 92).<br />

• E faapefea ona faamanuiaina oe i aoaoga a le perofeta soifua?<br />

Tau atu i alii talavou le ala na maua ai lau molimau o le perofeta soifua ua valaauina e le<br />

Atua. Atonu e te manao e tau atu ia faamanuiaga ua maua e oe ma lou aiga ona o le<br />

mulimuli i aoaoga a le perofeta soifua. Molimau atu i faamanuiaga e maua e i latou e<br />

faalagolago i aoaoga a le perofeta soifua. Faamatala atu o le olaga ua tumu i faigata ae<br />

afai tatou te faitau, suesue, tatalo, ma mulimuli i le perofeta soifua ma taitai o le Ekalesia<br />

o lo o pule faamalumalu ia te i tatou, o le a mafai ona tatou taunuu i o tatou taunuuga,<br />

o le malo o selesitila.<br />

Lui Tuuina atu se lui i alii talavou ina ia faitau i lauga ma tusitusiga a le perofeta ma ola ai i<br />

mataupu faavae o lo o ia aoaoina.<br />

102


E Ao i Alii Talavou Ona<br />

25<br />

Faia se Misiona<br />

FAAMOEMOEGA O le a iloa e alii talavou taitasi o le faia o se misiona o se faamanuiaga ma se tiute.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Iakopo 5:20; Mosaea 28:1–5; Alema 17:2–5; 28:13–14;<br />

29:1–2, 9–10, 13–15; ma le MFF 1:4–5, 17–20; 4; 6:3; 18:10–16; 42:6–8; 50:13–14, 22.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. Afai e maua, ia faaali le “The Joy of Missionary Work,” i le Vitio Faaopoopo o Afiafi<br />

Faaleaiga (53276).<br />

4. Filifili pe fai pe leai: Tofi ni alii talavou se toalua pe toatolu e sauni e faamatala i le vasega<br />

le auala na fesoasoani ai faifeautalai e aumaia i latou (po o o latou aiga) i le Ekalesia.<br />

5. Filifili pe fai pe leai: E mafai foi ona aumai se faifeautalai e lei leva ona foi mai lana<br />

misiona e asiasi mai i lau vasega mo se lima i le sefulu minute ma talanoa i alii talavou i<br />

le auala e saunia ai e faia se misiona.<br />

IA MANATUA Atonu e te manao e vaevaeina le lesona i ni vaega se lua po o le filifili mai le lesona o mea<br />

e te lagona e tele se aoga i alii talavou i lau vasega.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA O le Mafuaaga e Ala ai ona Taua le Galuega Faafaifeautalai<br />

Mau ma talanoaga Tau atu i alii talavou o le a e faitauina atu se vaega o tusitusiga paia. Fai atu ia te i latou e<br />

tau mai po o ai o lo o faatatau i ai, pe faapefea ona oo i lenei tulaga, ma po o le a le mea<br />

na tupu mulimuli ane. Faitau le Mosaea 28:1–5, amata i le ogatotonu o le fuaiupu muamua<br />

i le “Ua latou ave nisi e toaitiiti.”<br />

Fesoasoani i alii talavou ina ia maua mai manatu nei:<br />

1. O lenei fuaitau e faatatau i atalii e toafa o Mosaea (vaai i le Mosaea 27:34).<br />

2. Sa matua amioleaga i latou ma taumafai e faaleaga le Ekalesia (vaai i le Mosaea 27:10).<br />

3. Na faaali mai le agelu ma tau atu i ai latou ina ia latou salamo (vaai i le Mosaea 27:11–17).<br />

4. Sa latou salamo ma amata loa ona latou aoao atu le talalelei i le au Sa Nifae. Sa mananao<br />

i latou e o atu e fai se misiona i Sa Lamana (vaai i le Mosaea 27:34–37; 28:1–4).<br />

5. Ona o la latou talaiga, na liliu mai ai le afe o Sa Lamana (vaai i le Alema 17:2–5;<br />

19:35–36; 22:22–23; 23:4–5).<br />

• Aisea na naunautai ai le fanau a Mosaea e faia ni misiona?<br />

• O le a le aafiaga a le galuega faafaifeautalai i lou olaga?<br />

O nisi o alii talavou o nisi o e liliu mai. O nisi e i ai ni o o latou tuaa na liliu mai i ni tausaga<br />

e tele ua mavae. Uunai nisi o i latou ina ia faamatala mai ia galuega faafaifeautalai na<br />

fesoasoani e aumaia i latou po o latou aiga i le Ekalesia. Afai sa e tofia nisi o le vasega<br />

e saunia mo lenei mea, fai atu ina ia latou faamatala mai a latou tala i le taimi nei.<br />

Tala I au lava upu, faamatala atu le tala lenei e uiga i le auala sa faalogo ai se soa o ni faifeau<br />

talavou i le Agaga ma aoaoina le talalelei i se aiga atoa:<br />

Ina ua sefulufitu ona tausaga, sa fai se miti matagofie a Sara Pea Riki ma se aoaoga<br />

malosi mai i le <strong>Tusi</strong> a Mamona na fesoasoani e faaliliu mai ai o ia ma lona aiga i le<br />

103


Talanoaga ai le<br />

laupapa<br />

104<br />

Ekalesia. I le 1835 na tauina atu e ni alii faifeautalai ia Sara ma lona aiga, ma le tele o o<br />

latou tuaoi e uiga ia Iosefa Samita ma lana faaliliuga o papatusi auro. Ina ua maea ona<br />

faalogologo i nei alii “uiga ese,” e pei ona taua e Sara, ona ia faia loa lea o le mea lenei:<br />

“Ona o le lagona naunautai e fia vaai i le <strong>Tusi</strong> a Mamona . . . , sa ou manao loa i ai ona ou<br />

malolo atu lea i lou potu ma faaaluina le tele o se vaega o lena afiafi ma le tele o se vaega<br />

o le po e faitau i ai. Sa ou matua maofa i mataupu o lo o i ai. Sa tuua e le tusi se faailoga i<br />

lou mafaufau ua le mafai ona faagaloina. E foliga mai ua tatala mai i luma o ou mata i nai<br />

vaiaso ina ua tea lea mea.”<br />

I le aso na sosoo ai na malaga atu ai faifeau mo se aai e lima selau maila le mamao. Sa<br />

latou aveina la latou <strong>Tusi</strong> a Mamona, ma e sa manatu le aiga o Sara o le a le toe vaai i le<br />

tusi po o faifeau. I le po o le Aso Faraile ina ua tuanai le ono vaiaso, sa miti ai Sara o le<br />

goto o le la i le aso o le a sosoo ai o le a toe oo ane ai faifeau, tutu i luma o le faapaologa<br />

ma faia se talanoaga ma ia. Ina ua ala o ia, sa matua talitonu lava Sara i lana miti ma sa<br />

avea ma mea na fai atu ai o ia i lona tama ina ia vave sau i le fale mai le taulaga ina ia<br />

mafai on i ai o ia i le taimi e taunuu ane ai faifeautalai.<br />

“Sa faapea mai tama ua ou faavalevalea, aua o nei alii e tusa e selau ma selau maila le<br />

mamao ese mai. A e sa ou faatauanau pea: ‘Tama vave mai i le afiafi, aua ou te iloa o le a<br />

o mai i laua.’ Ua na ona ata o ia, ma e sa o loa ia laua ma tina i le taulaga. Ona ou faiatu<br />

lea i lou uso, ‘Tatou sauni, aua o nei alii o le a o mai i laua.’”<br />

A o goto ifo le la, sa taunuu mai faifeautalai i le aiga o Sara ma tutu mai i le faapaologa o le<br />

fale. Ona talanoa lea o Sara ma faifeautalai, le talanoaga sa ia miti i ai, ma sa faapea ane<br />

ia faifeautalai, “Sa fai la maua miti o le a ma toe foi mai iinei ma papatisoina oe ma faatuina<br />

se lotu i lenei vaega o le Risone.” Sa fai atu Sara i alii faifeau e nonofo mai i totonu o le fale<br />

a e sei faatali o ia i le faapaologa o le fale mo ona matua. Sa ia faamatala mai le taimi na<br />

taunuu ane ai i laua:<br />

“Sa faapea mai lou tama ia te au, ‘Ia Sara, o fea o i ai au faifeau Mamona?’ Sa ou faiatu i ai<br />

o lo o i totonu o le fale, ma o le taimi foi lea ua savavali ane i le faapaologa, ma faafeiloai ia<br />

te ia. Sa matua faateia lou tama.”<br />

Sa nonofo faatasi faifeautalai ma le aiga i lena po ma sa toe talanoaina ai le oo mai o<br />

le <strong>Tusi</strong> a Mamona. Sa nonofo i laua i le eria lea ma ua papatisoina tagata e sili atu i le<br />

fitusefulu, faatasi ai ma Sara, o lona tama, tina, ma le uso. (Vaai le Susan Eaton Black,<br />

Stories from the early Saints Converted by the Book of Mormon [Salt Lake City: Bookcraft,<br />

1992], pp. 12–14.)<br />

• Aisea e auina atu ai e le Ekalesia ia faifeautalai e talaiina le talalelei?<br />

<strong>Tusi</strong> tali a alii talavou i luga o le laupapa. O mea nei e ao ona aafia mai i a latou tali:<br />

1. Aua ua faatonuina i tatou e le Tama oi le Lagi tatou te fai.<br />

2. E fesoasoani ai i tagata e o mai ia Keriso ma lana Ekalesia.<br />

3. E fesoasoani i tagata latou te maua le sauniga o le faaolataga,<br />

e pei o le papatisoga.<br />

4. Ina ia salamo tagata mai a latou agasala ma ia faamagaloina.<br />

5. Ina ia lapataia ai tagata e uiga i le taui o le agasala.<br />

6. Ina ia faapotopoto ese mai ai le au faatuatua mai le lalolagi.<br />

7. Ina ia maua e i tatou le avanoa e auauna ai ma alualu i luma.<br />

8. Ina ia faatuina le malo o le Atua ma ia saunia ai mo le Toe Afio<br />

Faalua Mai.


E Tatau i Alii Talavou Uma ona Faia se Misiona<br />

Upu sii Sa saunoa mai ia Peresitene Spencer W. Kimball:<br />

<strong>Lesona</strong> 25<br />

“O le fesili lava e masani ona fesili ai: E tatau ea i alii talavou taitasi ona faataunuuina se<br />

misiona? Ma o le tali na tuuina mai e le Alii. O le ‘Ioe.’ E tatau i alii talavou taitasi ona faia<br />

se misiona. . . .<br />

“. . . . E ao foi i alii talavou taitasi ona totogi lana sefuluai. E ao i alii uma ona tausia le<br />

sapati. E tatau i alii taitasi ona auai i ana fonotaga. E ao i alii taitasi ona faaipoipo i le<br />

malumalu” (“When the World Will Be Converted,” Ensign, Oct. 1974, p. 8).<br />

Aoaoga a le fautua Faamamafa atu e faapea e ala mai i perofeta ua poloaiina e le Alii i tatou e faia ni a tatou<br />

misiona. E le mafai ona tatou sosola ese mai ai i lena faatonuga e pei foi o le totogiina o<br />

le sefuluai po o le usitaia o isi tulafono a le Alii.<br />

• O a nisi sisio e masani ai ona le faia se misiona?<br />

Upu sii Faamatala atu sa tuuina mai e Elder William R. Bradford o le Au Fitugafulu lenei mataupu:<br />

“O nisi o outou ua faapea ane i o outou mafaufau, ‘Ia, tou te le malamalama i le mea o lo<br />

o ou fai atu ai. O le mea e uiga ia te au e ese. Ua ou fuafuaina e avea ma se loia tautaua,<br />

po o le fomai, po o le tagata taalo, po o seisi tagata tautaua. O le mea moni lava e le mafai<br />

e oe po o le Alii ona faapea ane ua tatau ona tuu au suesuega i le taimi ua sili ona<br />

manaomia ai. O le a faalavelave le misiona i au fuafuaga mo le lumanai.’<br />

“O isi ua manatu, ‘Ioe, ou te iloa ia mea tau misiona, ae afai e i ai sau uo teine e faapei o<br />

au, e le mafai ona e tuua o ia. O le a le mea o le a tupu ia te ia a o ou toesea?’<br />

“A o nisi foi o outou o lo o manatu, ‘O misiona e taugata tele. O lea faatoa maua lau<br />

galuega. O lea faatoa faatau lau taavale ma le laau faalogologo. O le taimi lava lenei o le<br />

soifuaga ua amata ona ou tuufaatasi ni mea mo au lava. E le mafai ona ou tuua mea uma<br />

na i le taimi nei. E le gafatia e au lena mea.’<br />

“Ae i ai foi lava i latou ua manatu, ‘O le tulaga o lo o ou i ai ua le agavaa ai au. Ua ou<br />

pau atu i le solitulafono ma ua le auai i le Ekalesia. Sa ou fuafuaina lava e avea ai ma se<br />

faifeautalai, a e ua ou see ese ma o le taimi nei ua ou le tausia ia le ola agavaa tatau ai e<br />

manaomia e se faifeautalai’” (Lipoti o le Konafesi, Oke. 1981, i. 71; po o le O Le Liahona,<br />

Ianu. 1981, i. 50).<br />

Talanoaga • O ai e faataga faapitoa e le faia se misiona?<br />

• O a ni auala alagatatau e ao ai ona tolo le faataunuuina o se misiona?<br />

E ao ona malamalama mai le saunoaga a Peresitene Kimball ma Elder Bradford e seasea<br />

ona le aveina se misiona a alii talavou i le Ekalesia. Faamatala atu e i ai nisi tulaga e mafai<br />

ai ona faatagaina le lå faia o se misiona a se alii talavou ona o ni faafitauli matuia tau i le<br />

soifua maloloina.<br />

Upu sii Faamatala atu le faamatalaga lenei mai ia Elder Bradford:<br />

“Afai ou te tautala taitoatasi atu i alii talavou uma,. . . . oute tautala atu ma le mana atoatoa<br />

o le tautalaga oute mafaia, ‘O le a sou manatu o ai oe? O le a le aia o lo o ia te oe e<br />

faafetaui ai lou atamai ma le poto o le Atua, o le e ala atu i ana perofeta ua tuuina mai le<br />

faavae, o le talalelei toefuataina e ao ona talai atu i le lalolagi aoao e ala i le fofoga o ona<br />

soo? O lona uiga o outou!’” (Lipoti o le Konafesi, Oke. 1981, i. 72; po o le O Le Liahona<br />

Ian. 1981, i. 50).<br />

Talanoaga • O le a le mea e ao i se alii talavou e malosi lona tino ona fai a e ua le fia alu e ave<br />

se misiona?<br />

Atonu o se avanoa lelei lenei mo alii talavou e aoao ai e le tasi le isi. O a latou tali e ono<br />

aofia ai—-<br />

1. Vaai le epikopo ma talanoaina le mataupu.<br />

2. Salamo. Ia mautinoa ua agavaa o ia e faia se misiona.<br />

3. Tatalo faatauanau ma suesue i tusitusiga paia. Galue ina ia faamalosia lana molimau ma<br />

saunia mo le auauna atu i le misiona.<br />

105


4. Ofo atu lau fesoasoani mo faifeautalai i lo tatou lava atunuu. Tagai po o a latou galuega<br />

ma talanoa ia i latou e uiga i mea sa latou soifua ma aoao i ai.<br />

5. Maitau ma le faamaoni ana mafuaaga ua le manao ai e auauna i se misiona. Tatalo mo<br />

se fesoasoani ina ia aveesea ai le fefe ma toatuga.<br />

E Mafai ona Tatou Auauna Atu i Isi ma Faapaiaina i Tatou Lava<br />

Mau ma talanoaga Faamatala atu sa maua e Alema se faaaliga i le manaomia o faifeautalai. Faitau e se alii<br />

talavou ia le Alema 29:1–2.<br />

• E tusa ai ma le tala a Alema, o le a se mea sili e foia ai faafitauli a le lalolagi?<br />

• Ana faapea o oe o Alema ma ua i ai ia te oe lona manao, o le a le mea e te faia?<br />

Faitau ma maka e alii talavou ia le Alema 29:9 ma le 13.<br />

• O le a se lagona na oo ia Alema i lona avanoa e talai ai le talalelei?<br />

• E mafai faapefea ona talai atu le talalelei i le lalolagi?<br />

Faitau ma maka e alii talavou ia le MFF 1:4–5 ma le 17–18.<br />

Talanoa ma alii talavou ia poloaiga ma tautinoga ua tuuina atu i faifeautalai. Fesoasoani i<br />

alii talavou ina ia latou malamalama ua taitaiina i tatou e le Alii ina ia tatou lapatai atu i<br />

“tagata uma.”<br />

Molimau Tuu atu lau molimau e uiga i faamanuiaga ma tiutetauave o le ola ai i lenei vaitaimi, ina ua<br />

toefuataiina le talalelei i lona atoatoa. Faamanatu atu i alii talavou na ola mai i latou ina ia<br />

fesoasoani i le galuega. Faamanino atu o le auauna atu i le misiona o le a fesoasoani e<br />

faataunuuina ai valoaga e uiga i le faatoateleina o le talalelei i aso e gata ai.<br />

Mau ma talanoaga • O a tiute o faifeautalai?<br />

Faamanino atu e i ai le fuafuaga faapitoa a le Alii mo le galuega faafaifeautalai ma<br />

faifeautalai taitasi. Faitau e alii talavou ma makaina le MFF 42:6–8.<br />

Fesoasoani i alii talavou ina ia malamalama afai e tuuina atu a latou molimau, o faifeutalai,<br />

i se isi itu, “e tautala ma le siufofoga o le Atua.”** O televise, leitio, ma isi mea faaonaponei<br />

ua fausia mo fesootaiga ua faaaogaina e faasalalau ai le talalelei, ae peitai, o faifeautalai o<br />

le auala sili lea ona taua mo le talaiina o le talalelei.<br />

Faitau e se alii talavou le MFF 18:10–16. Atonu e mananao alii talavou e makaina ni<br />

vaega o lenei fuaitau, aemaise le fuaiupu 10, 15, ma le 16. Fesoasoani i alii talavou ina<br />

ia malamalama e masani lava i tagata taitoatasi po o aiga, a e le o faalapotopotoga tetele<br />

o ni tagata, latou te talia le Ekalesia.<br />

• O a ni lagona po o ni mea sa outou aoaoina ua fesoasoani tou te iloaina ai e taua lou<br />

agaga i le Tama oi le Lagi?<br />

• O le a sou lagona pe afai ua salamo se tasi e te alofa i ai?<br />

• O le a sou lagona i se tagata sa fesoasoani i sau uo po o se tasi o lou aiga e aoao i le<br />

tatalelei?<br />

Molimau ma le tala Molimau atu o taumafaiga uma lava e aoao atu ai le talalelei e taua tele, tusa lava pe na o<br />

le tasi le tagata e liliu mai i le Ekalesia. Sa sii mai e Elder Gordon B. Hinckley ia le<br />

saunoaga a Elder Charles A. Callis e faatatau i lenei mataupu:<br />

“A o avea au ma Peresitene o le Misiona i le Setete i Saute, sa ou aumaia faifeau taitasi<br />

uma i le ofisa a o le i tuua e i latou le misiona. I se tasi aso sa oo mai ai se alii talavou ma<br />

sa ou fesili atu i ai, ‘O le a se mea ua e mauaina?’<br />

“Sa ia faapea mai, ‘E leai se mea, ma o le a ou alu i lou aiga.’<br />

“ ‘O le a le uiga e te le i mauaina se mea?’<br />

“ ‘E a foi,’ sa ia faapea mai, ‘Sa ou papatisoina se tama e tasi i le nofoaga mamao i tua<br />

o Tenesi. . . . E le i lava lona iloa pe sa lava foi lana maitau na te faaaogaina ai ni seevae.<br />

Na o le pau lava lena o le mea sa ou faia. Sa ou faamaumauina lou taimi ma tupe a lou<br />

tama. . . . ‘<br />

106


<strong>Lesona</strong> 25<br />

“. . . . Sa ou asia lena eria ina ua mavae le ono masina e saili i lena tama. O le lagona o<br />

le toilalo sa alu ma lena alii talavou i lona aiga sa ou le mautonu ai, ma o lea sa ou manatu<br />

ai ou te asia le tama lea sa ia papatisoina. Sa ou mauaina ma iloa ai ua uma ona faauuina<br />

e avea o se tiakono ma ua iai foi ona tiute laiti i totonu o le paranesi sa auai o ia. Mulimuli<br />

ane sa faauuina o ia o se toeaina ma sa ia tuuina atu i ai nisi tiute faaopoopo. Sa ia tuua<br />

le faatoaga sa ia nofo ai ma sa faatauina se fasi fanua mo ia lava. Mulimuli ane sa avea o<br />

ia ma peresitene o se paranesi. Sa ia faatau atu mulimuli ane lana faatoaga, malaga atu i<br />

Idaho ma faatauina mai ai se faatoaga mai iina. Sa ia tausia se aiga; sa o atu ona atalii<br />

ma afafine e fai ni misiona. Sa faapena foi fanau a ana fanau sa latou faia foi ni misiona.<br />

E le i mamao atu sa ou faia ai se suesuega e faailoa mai ai, e tusa ai ma ni faamaumauga<br />

sili ona lelei sa ou maua, e sili atu i le 1100 tagata na liliu mai i le Ekalesia talu mai le<br />

papatisoga o lena lava tama e toatasi e se faifeautalai o le sa manatu ua toilalo o ia:<br />

(The Consequences of Conversion, Brigham Young University Speeches of the Year<br />

[Provo, 28 Jan. 1959], pp. 4–5).<br />

O le Faamanuiaga o le Auauna Atu Faafaifeautalai<br />

Aoaoga a le fautua Faamatala atu o le galuega faafaifeautalai o se faamanuiaga sili ma se avanoa. Atonu<br />

ma upu sii<br />

e te manao a tau atu i alii talavou faamanuiaga na e maua ona o lau misiona, po o<br />

faamanuiaga na maua e se faifeautalai ua e iloa. Sa faailoa mai e Elder Bradford nisi<br />

o faamanuiaga e auala mai i le galuega faafaifeautalai.<br />

Sa ia faamatala mai o le auauna atu faafaifeautalai “o se meaalofa matagofie o taimi,<br />

o le taimi ua tuuina atu ina ua e iloa le malamalama o le olaga faalelagi i lenei lalolagi.<br />

O le taimi o le faamamaina ma le faafouina. O se taimi faapitoa ina ua faamauina e le<br />

Agaga Paia i luga ia te oe le malamalama o le ata matautia mo lou faaeaga. O se tasi<br />

o ou avanoa silisili e avea ai oe o se tasi e oo atu i le malo o selesitila.<br />

“O le galuega auauna atu sili ona maualuga mo isi tagata o le aoao atu le ia i latou o le<br />

upumoni ma aumaia i latou i le malo o le Atua” (Lipoti o le Konafesi, Oke. 1981, i. 73;<br />

po o le O Le Liahona, Ian. 1981, i. 81).<br />

Ia faitau, makaina ma talanoaina e alii talavou le Iakopo 5:20.<br />

Aoaoga a le fautua Faamatala atu o le galuega faafaifeautalai e faamanuiaina ai le faifeautalai ma i latou o lo<br />

o faalogo i le talalelei. E maua e tagata le fiafiaga sili pe a latou talia le talalelei a Keriso ma<br />

usiusitai i ana poloaiga. A o latou faia nei mea, ua faatumulia i latou i le Agaga o le Alii ma<br />

lagona le filemu sa le i maua muamua e i latou.<br />

Faitau ma maka e alii talavou le MFF 50:13–14, 22 ma le 6:3<br />

I nei mau, o a ni faamanuiaga ua folafolaina atu i faifeautalai faamaoni?<br />

Upu sii Sa saunoa mai ia Peresitene Ezra Taft Benson:<br />

“O alii ma tamaitai ua liliu atu o latou olaga i le Atua o le a latou iloa o le a ia faia ni mea<br />

sili mo o latou olaga e le mafai ona faia e i latou lava. O le a ia faalolotoina lo latou olioli,<br />

faalauteleina lo latou iloa loloto, faavaveina o latou mafaufau, faamalosia o latou musele<br />

tetele, siitiaina o latou agaga, faateleina o latou faamanuiaga, faatupulaia o latou avanoa,<br />

faamafanafanaina o latou loto, faatulaia a latou uo, ma liligi atu le filemu. O ai se ua na<br />

tuuina atu lona ola i le Atua o le a maua e ia le ola e faavavau” (Jesus Shrist—Gifts and<br />

Expectations,” New Era, May 1975, p. 20).<br />

Tala Ina ia faamalamalamaina faamanuiaga e oo mai ona o le galuega faafaifeautalai, faitau pe<br />

faamatala atu le tala lenei:<br />

O Doug o se alii taalo lelei tele. O ia foi o se alii aoga talenia tele. I lona tausaga mulimuli<br />

i le aoga maualuga, sa tele faiaoga o au taalo mai kolisi ma iunivesite sa mananao e<br />

faatosina atu le alii lenei. O ona matua, e le i toaaga tele i le Ekalesia sa mitamita ia<br />

Doug ma sa uunaia o ia ina ia faaauau pea lana aoga ma lana taaloga.<br />

Sa faafeiloai atu e le epikopo a Doug i lenei alii ma faamanatu i ai toeitiiti atoa lona<br />

sefuluiva tausaga. Sa faapea atu le epikopo ua ao loa ona amata ona saunia pepa ina ia<br />

tuuina atu Doug mo se misiona. E ui lava ina sa le i matua fiafia le alii i lenei mea, sa ave<br />

e Doug pepa i le fale ma tau atu i ona matua le mea sa tau ane e le epikopo. Sa maofa i<br />

laua i le talia e Doug o se misiona a o maua e ia le avanoa lelei pe afai e alu loa i le kolisi.<br />

107


Sa mafaufau Doug i lenei avanoa ma fuafua agai i le tautinoga sa ia lagona mo le Tama oi<br />

le Lagi ma le Ekalesia. Sa ia manao e alu sao loa i le kolisi, ae sa na iloa atonu e le sao lea<br />

mea. I lana tatalo i aso uma, sa ia tatalo atu i le Tama oi le Lagi ina ia fesoasoani mai e faia<br />

se faaiuga sao ma ia fesoasoani mai ina ia maua ai e ia le fiafia. Sa ia alu atu loa i ona<br />

matua ma tau atu i ai ua ia fuafuaina o le alu i lana misiona. Sa lagona e i laua o le misiona<br />

o se filifiliga sese a e sa laua fai atu o le a laua lagolagoina lana fuafuaga.<br />

Ina ua faamanuia e le peresitene o le siteki ia Doug e avea ai o se faifeautalai, sa<br />

folafolaina atu ia te ia o le a ia le teena lana faaiuga e auauna ai i le Alii. Sa folafolaina atu<br />

foi ia te ia o le a faamanuiaina o ia i auala e le mafai ona iloa e ia. I masina muamua o lana<br />

misiona, sa galue malosi Doug, a e o nisi o taimi e mafaufau ai po o le a le mea e tupu pe<br />

ana faapea sa alu o ia i le kolisi.<br />

A o faasolo pea le taimi, sa iloa ai e Doug ua suia tusi a ona matua. Sa tau mai e lona<br />

tama se lesona o le perisitua sa ia auai, ma sa faapea mai le tina sa o atu i laua ma le<br />

tama i sauniga faamanatuga i ni nai taimi. I se tasi tusi, sa faapea mai ai ona matua sa<br />

fesiligia i laua e le epikopo e auai atu i le vasega e saunia ai mo le malumalu. Sa laua tau<br />

atu ia Doug ua manatu o le faia e i laua lena mea aua o lo o foliga mai o lo o galue malosi<br />

o ia i lana misiona ma o lo o maua foi le fiafia. Na maea ona ave le vasega e ona matua,<br />

malaga atu i le malumalu, ma faamauina le tasi i le isi.<br />

I le vaiaso na foi mai ai Doug mai lana misiona, sa faamauina ai loa o ia ma ona matua o<br />

se aiga. I le taimi atoa a o i ai i le malumalu sa mafaufau Doug, “Faapefea pe ana ou le alu<br />

nei i le misiona?”<br />

Tau atu i alii talavou o le aiga o se faifeautalai o le a le maua vavega ma suiga matautia<br />

faapenei, a e latou te maua faamanuiaga e tele. Atonu e te manao e tau atu se mea faapea<br />

po o le tuuina atu foi o se molimau e uiga i faamanuiaga ua oo mai i lou aiga po o se aiga i<br />

le uarota ona o se faifeautalai ma lana galuega auauna atu.<br />

E Ao Ona Tatou Saunia Mo Le Galuega Faafaifeautalai<br />

Mau ma talanoaga Faitau ma maka e alii talavou ia le Alema 17:2–3.<br />

• O a faamanuiaga ma malosiaga faaleagaga na maua e atalii o Mosaea?<br />

• O le a le mea na latou faia ua agavaa ai i latou mo nei faamanuiaga?<br />

Mau ma talanoaga i Faitau ma talanoaina e alii talavou ia le MFF 4.<br />

le laupapa<br />

• O a ni uiga talafeagai e ao ona i ai i se faifeautalai?<br />

<strong>Tusi</strong> ia tali a alii talavou i luga o le laupapa.<br />

• E faapefea ona faalauteleina ia uiga talafeagai?<br />

Faamamafa atu i alii talavou ina ia mafai ona lelei atoatoa, e ao i le faifeautalai ona<br />

saunia lelei.<br />

Upu sii Na saunoa mai Peresitene Ezra Taft Benson:<br />

“E finagalo le Alii i alii talavou taitasi e faia se misiona. . . . E le gata o le avea o se misiona<br />

o se tiute o le perisitua, a e ao i alii talavou taitasi ona tepa taulai atu i lenei avanoa i le<br />

olioli atoatoa ma le manatu lelei. O se faamanuiaga– o se faamanuiaga paia– e auauna atu<br />

i le Alii mo ni tausaga se lua i le agaga atoa, malosi, ma le mafaufau. E leai se mea sili atu<br />

lona taua e te faia nai lo lena. . . .<br />

“Saunia lelei mo se misiona i lou olaga atoa, a e le na o le ono masina po o le tausaga a<br />

o lumanai ai lona faataunuuina.<br />

“Matou te alolofa i a matou faifeautalai uma o lo o auauna i le Alii i le misiona. A e i ai le<br />

eseesega i faifeautalai. O nisi ua atoatoa le saunia lelei e auauna atu i le Alii i le masina<br />

muamua i le misiona nai lo nisi ua foi mai i le aiga ina ua maea le luasefulufa masina.<br />

“Matou te mananao i alii talavou ua ulufale atu i le misiona e ulufale atu ma le ‘tamoe,’ o e<br />

o lo o i ai le faatuatua ua fananau mai ma le amiotonu ma le ola mama ina ia latou faia se<br />

misiona lelei ma le tele ni fua lelei. . . .<br />

108


<strong>Lesona</strong> 25<br />

“Aumai ia te au se alii talavou sa tumau o ia i le ola mama ma sa faamaoni e auai i sauniga<br />

a le Ekalesia. Aumai ia te au se alii talavou o le sa faalauteleina lona perisitua ma ua<br />

agavaa i lona mauaina o le Tiute i le Atua ma o ia foi o le Eagle Scout. Aumai ia te au<br />

se alii talavou ua faauu mai i le seminare ma o lo ia te ia le molimau mumu o le <strong>Tusi</strong> a<br />

Mamona. Aumai ia te au se alii talavou faapena, ona ou tuuina atu lea o se alii talavou na<br />

te faia vavega mo le Alii i le misiona ma i lona olaga atoa” (Ensign, May 1986, pp. 44–45).<br />

Aoaoga a le<br />

Afai sa e valaauina se faifeautalai ua maea mai lana galuega e asia lau vasega, tuuina atu<br />

Faifeautalai ua Maea ia te ia ni nai minute e talanoa mai ai i alii talavou e uiga i le saunia mo se misiona. E mafai<br />

Lana Misiona<br />

foi ona e tuuina atu le avanoa i le faifeau e tali mai i ni fesili a alii talavou.<br />

Talanoaga E faapefea ona e saunia mo le auauna atu e ala i le misiona?<br />

• O le a se mea e ao ona e faia i le taimi nei e fetufaai ai le talalelei?<br />

Uunai ia alii talavou ina ia faatuina ni sini patino ina ia fesoasoani ia i latou e saunia ai i le<br />

misiona. Faamalosi atu ia i latou ina ia latou fetufaai atu le talalelei i a latou uo ma auauna<br />

atu ia i latou e le auai i le Ekalesia.<br />

Faaiuga<br />

Talanoaga ma le vasega Fai atu i alii talavou ina ia faaali mai o latou lagona e uiga i le faataunuuina o se misiona.<br />

Molimau ma lui Molimau atu e tatau i alii talavou taitasi ona auauna atu i le Alii e ala i le faia o se misiona<br />

ma o faamanuiaga o le a oo mai ia i latou e auauna atu i le misiona ma le faamaoni lava.<br />

Atonu e te manao e faaali atu ou lagona e faatatau i faamanuiaga ua oo mai ia te oe ona<br />

o lau galuega i le talaiga.<br />

Ia tuuina se lui i alii talavou taitasi ina ia anapogi ma tatalo ma tuuina atu i le Alii ina ia<br />

faamalosia lana molimau ma lona naunautai e auauna atu i le misiona.<br />

109


26<br />

O Faamanuiaga o le Ola Mama<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitoatasi e tatau ona ia tausia le paia o le mana o le<br />

foafoaina o fanau ae aua nei soona faaaogaina ma le lå tatau.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Esoto 20:14; Mataio 5:27–28; 26:41; 1 Koronito 10:13;<br />

1 Nifae 3:7; 2 Nifae 4:17–20, 31–32; Alema 39:3–5; 3 Nifae 18:15; MFF 42:22–24.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. <strong>Tusi</strong>tusiga Paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. Ia vaai ua tofu tama uma ma le tamai tusi Mo le Malosi o le Talavou (34285).<br />

4. Faaali pe afai e maua le ata o le “Ola Mama: O le Mea E te Lulu” i le Vitio Faaopoopo 2<br />

o Afiafi Faaleaiga (53277).<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA O LE<br />

LESONA Faatomuaga<br />

Talanoaga Faamalamalama atu o nisi mea o ni faamanuiaga tetele pe a faaaogaina tatau, ae a le<br />

faaaogaina tatau o le a avea ma mea leaga matautia e maua ai le faafanoga.<br />

• O a mea a faaaoga tatau e maua ai faamanuiaga, ae matautia pe a le faaaogaina tatau?<br />

O tali e ono aafia ai mea nei. E mafai ona faamatala atu faataitaiga nei ina ia malamalama<br />

ai tama talavou.<br />

1. Eletise. A faaaogaina tatau ma le saogalemu e manuia ai le tagata. Ae a faaaogaina ma<br />

le lå faautauta e faafuasei ona oo mai ai le oti.<br />

2. Taavale Afi. O se taavale e aoga tele e feoai ai ae a ave ma le lå faautauta, ona avea lea<br />

o se auupega matautia.<br />

3. Vai. O le vai e lagolagoina le soifua, ae o se mea matautia pe a lå pulea lelei.<br />

4. Vailaau ma fualaau. A faaaogaina e pei ona fautuaina, e faasaoina ai soifua ma toe<br />

fuatai le malosi o le tino. A tuufau lona faaaogaina, e oo mai ai le oti, pipili ma le pologa.<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamalamalama o le mana o le fananau mai o mea ia ua talanoaina. A faaaogaina ma le<br />

tatau, o le a fesoasoani lenei mana paia e avea ai tatou e pei o le Atua. Afai e faaaoga<br />

sese pe le pulea lelei foi, o le a le maua lo tatou faaeaga.<br />

O le malamalama i le faaaoga tatau o le mana e fananau ai e oo mai ai le faaeaga atoa ma<br />

le malaia pe a faaaoga sese, ua poloaiina tatou e le Atua ina ia puipuia lenei mana. Ua iloa<br />

e Satani a faaaogaina sese lenei mana e fano ai tatou, o le mea lea ua ia taumafai ai e<br />

faatalitonuina tatou o se mea faa-anamua le ola mama ma o le faia o mea leaga ma<br />

feusuaiga faalilolilo e aumai ai le fiafia ma le tulaga lauiloa.<br />

Mau ma talanoaga Ia faitau e se alii talavou le Esoto 20:14. Fautua atu ina ia maka le fuaiupu lea.<br />

• O le a le uiga o lenei tulafono?<br />

Ia faitau e alii talavou le Mataio 5:27–28 ma le MFF 42:22–24. Fautua atu ina ia maka upu<br />

taua o lo o i ai i nei mau.<br />

• Sa faapefea ona faalautele e le Atua ana faatonuga i nei fuaiupu?<br />

• O afea e amata ai ona tatou agasala i le mulilua?<br />

110


• E tusa ai ma le MFF 42:23, o le a le mea e tupu pe a tatou vaai atu ma le manao ma le<br />

tuinanau ae tatou te le salamo?<br />

Faamalamalama atu o le “lafo i fafo” o lona uiga o le titina o le igoa.<br />

Ia faitau e se alii talavou le Alema 39:3–5.<br />

• O le a le agasala a Korianetuma?<br />

• O le a le matuia o lenei agasala?<br />

Faamalamalama atu ona o le matuia tele o agasala o le feusuai, e tatau ona tatou puipuia<br />

le mana o le fananau mai ma le faaeteete.<br />

E Osofaia e Satani le Ola Mama.<br />

Upu sii Ua tusia e Peresitene Harold B. Lee, “A uunaiina outou ina ia oofu i ofu faatosina ma tautala<br />

i upu leaga ma amio leaga ia outou faauo ma feoaiga, o lo o taaalo outou i le taaloga a<br />

Satani ma o lo o avea ai outou o pologa i lona laulaufaiva pepelo” (Harld B. Lee, Stand Ye<br />

in Holy Places [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1974], p. 332).<br />

Talanoaga i le<br />

Laupapa<br />

• O a mea faigaluega po o auala e faaaogaina e Satani e faatosina ai tagata e solia le<br />

tulafono o le ola mama.<br />

Ia tusia tali a alii talavou i luga o le laupapa. Atonu e aofia ai tali nei:<br />

Mea faigaluega a Satani<br />

Ata tifaga ma ata televise faatosina leaga<br />

O mafaufauga e “tuusaoloto feusuaiga”<br />

Faatosinaga mai au uo<br />

Ava malosi ma fualaau faasaina<br />

Musika ma fatuga leaga<br />

Amioga ma lavalava faatosina<br />

<strong>Tusi</strong> ma mekasini leaga<br />

O mea nei e faamatalaina ai le matautia o nisi o mea e faavaivai ai ma faaumatia le Ola<br />

Mama. Faaaoga mea nei pe afai e tatau ai i le talanoaina o tali a alii talavou.<br />

1. Ata tifaga leaga ma le lå mama: “O tifaga faatosina leaga ua taitaia le afe o tupulaga<br />

talavou i mailei o feusuaiga. O vaaiga faamu lagona i feusuaiga i le ata ua avea o se<br />

auala ma faataitaiga i tagata talavou pe a o e tafafao.” (Mark E. Petersen, Live It Up!<br />

[Salt Lake City: Deseret Book Co., 1971], p.24).<br />

2. Feusuaiga “Tuusaoloto”: “O nisi tagata ua latou tauamiotonuina lo latou ola lå mama i<br />

le fai mai o tulafono e faasaina ai le ola mama ua na o ni tulafono faa-lelotu ua le o toe<br />

i ai ni ona uiga aua ua leai se Atua . . .<br />

“ . . . O nei tagata . . . ua matua mausali i o latou lagona faaletagata, tuinanau, manaoga,<br />

ma mea leaga ua matua leai lava se avanoa o mea paia ia i latou” (Mark E. Petersen,<br />

Lipoti o le Konafesi, Ape. 1969, i. 65; po o le Improvement Era, June 1969, p. 79).<br />

3. Ava Malosi: “O pãt∏ inu ava malosi ma tagotago itu-tino sa ua fausia ai se siosiomaga e<br />

tineia ai lagona lelei ma o le a mauaa loa lagona o le tino e aunoa ma se faagutu. O le<br />

a faigofie loa ona uia le laasaga mulimuli o le laa atu lea i lalo i le maasiasi. (David O.<br />

Mckay, Gospel Ideals [Salt Lake City: Improvement Era, 1953], p.410).<br />

4. Musika ma fatuga leaga: “Ua e faalogo ea i pese o lo o faalogologo i ai tupulaga talavou<br />

o aso nei? O le tele o ia pese ua faia e faatupu ai le vevesi po o suiga i le lalolagi,<br />

[fualaau faasaina], lå gavia, ma fesootaiga motusia i le va o matua ma fanau”. (Ezra Taft<br />

Benson, in Conference Report, Apr, 1969, p.14; or Improvement Era, June 1969, p. 46).<br />

111


Ua Faatosina Ea A◊u?<br />

O fesili e mafaufau i ai. Fai atu i alii talavou ina ia mafaufau i fesili nei:<br />

1. Pe ou te faalogologo ea i pese ma musika lelei poo musika ma upu leaga e toilalo ai au?<br />

2. Ou te faitau ea i tusi mekasini e aumai ai uunaiga leaga po o mafaufauga le mama i lo◊u<br />

mafaufau?<br />

3. Ou te faifai mea faatasi ea pe maitauina teine ma fafine ua oofu faatosina ma amio le pulea?<br />

4. Ou te tautala ea ma faalogo atu i ulaga ma tala leaga?<br />

5. Ou te faia ea, po o au uo foi tala leaga i teine ma lafo upu masoa i ai latou?<br />

6. Ou te alu ea i tifaga e le ono faaalia i fale o le Ekalesia po o se gaoioiga foi faa-le-Talalelei?<br />

7. Ou te matamata ea i polokalama leaga ma faatoilalo tagata e sau i le televise?<br />

8. Ou te faaaluina ea se taimi umi lava na o au ma la◊u uo teine?<br />

Faailoa atu o se tali “ioe” i so o se fesili e faaalia ai o lo o i ai se faafitauli. Fautua atu i alii<br />

talavou ina ia alo ese mai nei gaoioiga matautia ae faatuina ni sini faapitoa e suia ai a latou<br />

amioga.<br />

Upu sii Faamanatu atu i alii talavou ua fautua mai le au perofeta ina ia alo ese mai nei mea leaga<br />

uma. Ua saunoa mai Peresitene Ezra Taft Benson faapenei:<br />

“Alii talavou o le Perisitua Arona, ia manatua le mau lenei; Ia mama outou o e tauave ipu<br />

a le Atua (3 Nifae 20:41; MFF 38:42; tagai foi i le Isaia 52:11). Manatua le tala ia Iosefa i<br />

Aikupito, e le i uai atu o ia i le ava a Potifara ma sa tumau ai lona mama ma le amiotonu<br />

(Kenese 39:6-20).<br />

“Maitau ma le faaeteete upu a le Perofeta o Alema i lona atalii agasala o Korianetona,<br />

“lafoai au agasala, aua nei toe usiusitai i tuinanau o ou mata” (Alema 39:9).<br />

‘O le tuinanau o ou mata.’ I o tatou nei taimi, o le a le uiga o lea faaupuga?<br />

“O tifaga, polokalama televise, o ata vitio e i ai uunaiga ma mea leaga.<br />

“O Mekasini ma tusi o upu palauvale ma tusi ata o lo o faaalia ai faatosinaga, ma<br />

faafeusuaiga mataga (faaponokarafi).<br />

“Matou te fautua atu ia te outou alii talavou, aua nei faaleagaina o outou mafaufau i ia mea<br />

e faatoilalo ai, aua a ulufale nei mea leaga i le mafaufau e le toe tutusa lava ma le tulaga sa<br />

i ai muamua. Aua nei matamata i ata leaga ua faailoga i le “R” po o ata palauvale pe auai<br />

atu i ni faafiafiaga e le mama, ma i ai uunaiga leaga, po o tusiata leaga faaponokarafi. Aua<br />

tou te faalogo i musika e faatoilalo ai. (Lipoti o le Konafesi, Ape. 1986, i. 58; po o le O Le<br />

Liahona, Iul 1986, i. 45).<br />

Ia faamamafa atu e lå tatau ona olegia alii talavou i aoaoga faavae o le ola mama e lå<br />

taualoa o lo o ua salalau solo i ona po nei, o nei aoaoga faavae e lå o ni mea fou. “Ola<br />

mama fou” o se tasi igoa mo le ola lå mama ua leva ona aoaoina e Satani mo le afe ma<br />

afe o tausaga.<br />

Molimau atu ua mautinoa lelei e perofeta le uiga o le avea ma tagata talavou. Ua latou<br />

silafia lui poo faafitauli ma faaosoosoga ua fetaiai ma tagata talavou i ona po nei.<br />

Faamalamalama atu ua faailoa mai e le Alii aoaoga faavae e fesoasoani e puipuia i<br />

tatou mai agasala ma le leaga.<br />

Talanoaga ma le O Le Tufa atu kopi mo le malosi o le Au Talavou, faatasi ma alii talavou, faitau ma talanoa le<br />

Malosi O Au Talavou vaega ua taua “Aoaoga Faavae,” “Tafaoga Faamasani,” “Ofu ma Teuga”, “Faasalalauga<br />

Lautele”, “Musika ma Siva,” “Mama mai le Feuiai”.<br />

Mo le Faiaoga E matua taua lava i alii talavou o lau vasega ona malamalama i upu ma lapataiga i le<br />

Malosi o le Au Talavou. A talafeagai ai atonu o le taimi lenei e tali ai ni a latou fesili i ia<br />

aoaoga faavae. Faamanatu i alii talavou afai ua latou solia ia aoaoga faavae, e tatau ona<br />

latou salamo nei. Folafola atu ia i latou e faamagalo e le Alii soo lava se tagata ua salamo<br />

faamaoni.<br />

112


Aoaoga a le fautua<br />

ma upu sii<br />

<strong>Lesona</strong> 26<br />

Faamamafa atu faamanuiaga e maua e i latou o e ola mama ma le agavaa. O<br />

faamanuiaga tu pito e i ai le ulufale atu i le malumalu ma le avanoa e faataunuuina ai se<br />

misiona.<br />

Faitau ma faamalamalama saunoaga nei mai le Au Peresitene Sili.<br />

“O le auauna atu i se misiona talai e le o se aia tatau, ae o se faamanuiaga faapitoa ua<br />

maua e i latou o e ua valaaulia e ala i musumusuga e le Au Peresitene Sili . . .<br />

“Ina ia mautinoa le toe faatulai mai i le agavaa, o se tasi ua faia se soliga tulafono matuia e<br />

tatau ona maua le salamo atoatoa e pei ona faatulagaina e le Faaola. O lea tagata e matua<br />

moomia le agavaa atoatoa e ulufale ai i le Malumalu Sa a o le i fautuaina mo se misiona. E<br />

tatau i lea tagata ona aunoa ma ni soliga tulafono i se vaitaimi umi e faailoa ai lona salamo<br />

faamaoni ma lana tapenaga faaleagaga mo se valaau paia e faia se misiona. O le vaitaimi<br />

e pei ona taua e mafai ona tolu tausaga pe afai o ni soligatulafono matuia ua faatolu ona<br />

fai, ma e le tatau ona itiiti nai le tausaga mai le soligatulafono talu ai” (vaai tusi Au<br />

Peresitene Sili 4 Mati ma le 21 Oketopa 1993).<br />

Manumalo mai Faaosoosoga<br />

Molimau Molimau atu a tatou tausia poloaiga ma saili le faaaumea a le Agaga Paia, o le a tatou ola i<br />

ni olaga mama. Ua folafola mai e le Tama Faalelagi o le a ia tuuina mai ia i tatou le mana e<br />

tetee ai faaosoosoga ma tausi ana poloaiga.<br />

Mau ma talanoaga Ia faitau e se alii talavou ma maka le 1 Nifae 3:7 ma le 1 Koronito 10:13.<br />

• O le a le uiga o nei fuaiupu?<br />

• O a ni ou lagona e uiga i upu a Nifae ma Paulo?<br />

Ia tali e alii talavou fesili ia i o latou mafaufau.<br />

• O a poloaiga o lo o faigata nei ia te oe ona tausi? O a tofotofoga o lo o e manaomia ai le<br />

fesoasoani e te manumalo mai ai ?<br />

Faitau e se alii talavou le 2 Nifae 4:17–20, 31–32. Valaaulia alii talavou e talanoa mai i o<br />

latou lagona e uiga i upu a Nifae. Fesoasoani ia i latou ina ia malamalama o tagata uma<br />

lava — e oo lava i se tagata faatuatua e pei o Nifae — e manaomia le fesoasoani a le<br />

Tama Faalelagi ina ia manumalo mai faaosoosoga.<br />

Faitau e alii talavou le Mataio 26:41 ma le 3 Nifae 18:15. Faamalamalama atu o saunoaga<br />

nei a Iesu Keriso.<br />

• E tusa ai ma nei fuaiupu, e faapefea ona tatou maua le fesoasoani e aloese mai agasala<br />

ma manumalo mai faaosoosoga?<br />

Faamalosiau atu i alii talavou e tatalo mo se fesoasoani e manumalo ai i faaosoosoga<br />

faapitoa o lo o feagai nei ma i latou.<br />

O Sitepu i le Agasala po o le Faaatoatoaina.<br />

Talanoaga i le laupapa Faamalamalama atu o le Tama Faalelagi na te taitaia i tatou ina ia atoatoa ona lelei i le<br />

tuuina mai lea o “fuaiupu ma fuaiupu, mataupu ma le mataupu; sina mea itiiti iinei, ma sina<br />

mea itiiti iina;” (MFF 128:21). E faaaogaina e Satani nei foi auala e faasese ai i tatou, ma<br />

taitaiina ai i tatou i lalo o faasitepu ma le faasitepu e agai atu i le agasala.<br />

Upu sii Ua fautuaina i tatou e Peresitene Spencer W. Kimball e uiga i le taumafai o Satani e lepetia<br />

le ola mama.<br />

“Ua toatele i latou ua o ese atu i le agasala e ala lea i le faitotoa o le taufusifusi ma le<br />

tautagotago. E iloa lelei e le tiapolo le ala e faaumatia ai o tatou tamaitai ma alii talavou.<br />

Atonu na te le mafai ona faaosooso se tagata e fasioti pe mulilua faavavevave, ae na te<br />

iloa afai e mafai ona ia faanonofo se tama ma se teine i totonu o se taavale i le tuneva o<br />

le po pe a uma se siva, pe na ona nofonofo foi i se taimi puupuu i totonu o le taavale i se<br />

mea pogisa e le o atu ai nisi taavale, o se tama amio lelei ma se teine amio lelei e iu lava<br />

ina gauai atu i faaosoosoga ma pauu ai. Na te iloa lelei e i ai le tapulaa i le tetee o tagata i<br />

faaosoosoga. (Vavega o le Faamagalo atu itu. 66)<br />

113


Tape le laupapa ma tusi faataitaiga nei:<br />

O le Ai Uamea<br />

Tuu atu le avanoa e saili ai e alii talavou tulaga uma o faataitaiga i le laupapa e pei ona<br />

tusia i luga fesoasoani ina ia maua i a latou sailiga mea nei —<br />

1. O sitepu alu agai i luga o le ala lea a le Alii e fausia ai le malosiaga o le ola mama.<br />

2. O sitepu alu agai i lalo o le auala lea a Satani e faaumatia ai le malosiaga o le ola mama.<br />

3. E finagalo le Alii tatou te pipii i le ai uamea, po o le upu a le Atua ma saili lona Agaga ma<br />

fua o lona Agaga e aafia ai le faamaoni, onosai, agamalu, alofa ma le alofa mama.<br />

4. O le auala a Satani e leai ni uamea e pipii ai. O le alualu maualalo o ona sitepu e te alu<br />

ai, o le faateleina lea o le matautia o le auala seia oo ina le mautonu ou vae ma e see ai<br />

loa ma le le taofiofi i le le gavia.<br />

Fesili atu i alii talavou e tau mai ni laasaga e fausia ai le malosiaga o le ola mama ma ni<br />

laasaga e faaumatia ai le malosiaga o le ola mama. Lisi tali i luga o le laupapa. O nisi nei o<br />

faataitaiga:<br />

Ola le gavia<br />

Faaaloalo i le va o alii ma tamaitai<br />

Amioga talafeagai i tafaoga faamasani<br />

Gaoioiga mo le faaatoatoaga<br />

Mafaufauga Mama<br />

Saili atu i le Agaga o le Atua<br />

O le Ai Uamea<br />

O le vaai atu i se mea ua tulimata◊i atu i feusuaiga<br />

Mafaufau loloto i amioga le mama<br />

<strong>Tusi</strong>ata leaga faaponokarafi<br />

Taufusifusi po o le tautagotago<br />

Mulilua, faitaaga, po o isi<br />

amioga le mama<br />

Faaiuga<br />

Molimau Faamalamalama atu, ua faamanuiaina tane ma fafine i se mana e avea ai i latou o ni<br />

fesoasoani i le Atua i le fausiaina o tagata. Molimau atu o le mana o le fananau mai e paia<br />

ma e tatau ona puipuia. Ona o lona paia tele, o feusuaiga e le tatau ona faamamasania.<br />

O se aia tatau paia lenei ua tuuina atu i tane ma fafine ua faaipoipoina. O alii talavou i le<br />

Perisitua Arona e le tatau ona tausua i tulaga o feusuaiga pe tautala ma le le faaeteete i<br />

lona uiga, e tusa lava po o a mea e faia e i si tama. O le mana o le fananau mai e tatau<br />

ona faaaogaina tau lava i le faaipoipoga.<br />

Lui Ia tuuina atu le lui i alii talavou ina ia uu mau i lo latou malosi atoa le afioga a Le Atua, o lo<br />

o aoao mai ai le le gavia. Tuu atu se lui ia latou ia saili i le Agaga o le Alii. E saili le Agaga<br />

o le Alii ina ia latou feofoai ma tamaitai i le faaaloalo. Faamalamalama atu o lo o i ai latou<br />

se avega tauave i le perisitua e puipuia le mama o tamaitai uma. Ua finagalo foi le Tama<br />

Faalelagi e puipuia ma faamamalu e alii talavou lo latou lava mamalu. Toe molimau atu i le<br />

taua o aoaoga faavae ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i tatou, atoa ma faamanuiaga e<br />

oo mai ia i latou o e mama. Faamalosiau atu i alii talavou ia latou tautino atu nei i latou<br />

lava, e ola mama i o latou olaga atoa.<br />

114


O Le Tino O Se Malumalu<br />

27<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitoatasi o le usiusitai atu i le Upu o le Poto o le a<br />

fesoasoani e puipuia ma faatumau lona malosi faaletino atoa ma le malosi faaleagaga.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le 1 Koronito 3:16–17 ma le MFF 89.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Ata o se taavale e fia maua e alii talavou<br />

i. Ata 9, o se alii talavou ola maloloina, ma le ata 10 Malumalu Sa i Manila Filipaina<br />

(62591), po o le ata o le Malumalu o lo o latalata atu i le mea tou te nonofo ai.<br />

o. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. <strong>Tusi</strong> o le, Mo le Malosi o le Au Talavou (e tatau ona aumai le tusi a le alii talavou ia).<br />

4. Ia saunia mo alii talavou taitoatasi se fasipepa ua tusia ai saunoaga a Elder L. Tom Perry<br />

o lo o maua i lenei lesona.<br />

5. Afai e maua, ona faaali lea o le “Addiction versus Freedom” i le Vitio Faaopoopo 2 o<br />

Afiafi Faaleaiga (53277)<br />

FAULAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faatomuaga<br />

Ata ma talanoaga Faaali le ata o le taavale. Faamatala le taavale ma le mea e manaomia ai. Ia mautinoa ua<br />

iloa e alii talavou le lelei o le taavale. Fai atu i alii talavou e mafaufau faapea ua tuuina atu<br />

ia te i latou lenei taavale.<br />

• E faapefea ona e tausia lenei taavale pe afai o lau lava taavale.<br />

• O le a sou lagona pe a sau se tagata faaleaga mea ma tuu ni oneone i totonu o le afi?<br />

• O le a le mea e fai e le oneone i le afi pe afai e te faaolaina le taavale?<br />

Faaali le ata 9, O se Alii Talavou Ola Maloloina. Ta◊u atu i alii talavou ua tuuina mai e le Tama<br />

Faalelagi ia te i latou taitoatasi se meaalofa e sili atu nai lo le taavale i le ata— o se tino<br />

faaletino. A aunoa ma o tatou tino e le mafai ona tatou mauaina avanoa ma lesona o le olaga<br />

i le fogaeleele. A aunoa ma o tatou tino e le mafai ona tatou alualu i luma i le aiga Atua ma<br />

avea e faapei o lo tatou Tama oi le Lagi. Faailoa atu ona o faaletonu i le fanau mai, faama◊i,<br />

po o faalavelave tutupu faafuase◊i, atonu ua le atoatoa ai o tatou tino. Ae ui i lea, o le Tama<br />

Faalelagi ua finagalo o ia ina ia tatou tausia o tatou tino i auala sili ona lelei, tatou te mafaia.<br />

Ona o lona alofa ia i tatou, ua ia ta◊u mai ai ia i tatou le ala e tausia ai o tatou tino.<br />

O Mea e le Tatau Ona Maua i le Tino<br />

Mau ma talanoaga Faamamafa atu o le aveina atu o mea matautia i totonu o o tatou tino e tutusa ma le tuuina<br />

o oneone i totonu o le afi o le taavale.<br />

Ia faitau e alii talavou le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:7–9.<br />

Upu sii • O a ni isi o mea e le tatau ona tatou tuu i totonu o o tatou tino?<br />

Faamalamalama atu ua aoao mai le au perofeta “o mea inu vevela” o le kofe lea ma le<br />

lauti. Ua faamanino mai e perofeta ua poloaiina tatou ina ia aua nei tuufauina le faaaogaina<br />

o vailaau.<br />

• O le a se mea e tupu pe afai tatou te tuu i totonu o o tatou tino mea e le tatau ona tatou<br />

faaaoga?<br />

115


• Ua faapefea ona pagatia se tagata e te masani ai, ona ua le usiusitai i le Upu o le Poto?<br />

E faapefea? Fai atu i alii talavou e faamanino le uiga o a latou tali e aunoa ma le faailoa<br />

mai o igoa o i latou o lo o aafia ai.<br />

O Faasalaga Faaletino o le Le Usiusitai<br />

Upu sii Faamalamalama atu o le gauai atu o le loto o se tasi lea o taunuuga sili ona matautia o le<br />

lå tausia o le Upu o le Poto. Faitau le saunoaga lenei mai ia Elder Russell M. Nelson:<br />

“Ua faagaeetia au ou te tautala atu i se faafitauli e loloto ma ogaoga — o le gauai atu o<br />

le loto i fualaau faasaina o se faama◊i ua salalau i le lalolagi atoa . . . e sii ae lo◊u leo faatasi<br />

ma isi i le lalolagi atoa e tetee atu i le tuufau o le faaaogaina o vailaau faasaina e sili atu nai<br />

lona faaaoga tatauina, atoa ma le faaaogaina o vailaau faasaina e sili atu nai lona faaaoga<br />

tatauina, atoa ma le faaaogaina o vailaau matautia i tafaoga lautele po o le soifuaga foi o<br />

tagata e masani ona afua mai i le lå malamalama i ia vailaau.<br />

“Mai se amataga faatauvaa o se faataitaiga, e mulimuli mai ai se tulaga matuia e tupu pea<br />

ma tupu pea. O le faataitai e maua ai se amioga. Mai le amioga e maua ai le faalagolago.<br />

Mai le faalagolago e maua ai le gaua◊i atu o le loto . . . E moni lava o fualaau faasaina i<br />

ona po nei ua avea ma “meaai o le tofi” ona o lea ua faatauina ai i agaga o tagata. E leai<br />

ni aiga ua saoloto mai lenei tulaga le mautinoa.<br />

“Ae o lenei faafitauli e sili atu lona lautele nai lo fualaau faasaina. O le faaaoga soo o nei<br />

mea na amatalia i le ulaina o se sikaleti. O le tapaa ma ava malosi ua i ai i totonu vailaau<br />

e gauai ai le loto. Ua taimua nei mea, i le lisi o tupe e faaalu ma faalavelave e tutupu i le<br />

lalolagi.” (Lipoti o le Konafesi, Oke. 1988, i. 5–6: po o le O Le Liahona, Ian 1988, i.6)<br />

• Aisea e matua matautia ai le gauai atu o le loto?<br />

Ina ia fesoasoani i alii talavou e malamalama i le matautia o le lå tausia o le Upu o le Poto,<br />

e mafai ona e faitauina le saunoaga lenei a Elder Boyd Packer:<br />

“O le gauai atu o le loto i fualaau faasaina o se auaunaga lea i mataupu a le perenise o le<br />

pogisa, aua e faalavelave i ala o fesootaiga i le Agaga Sa o le upu moni. I le taimi nei ua le<br />

tala tutusa avanoa o le tiapolo. O le gauai atu o le loto i fualaau faasaina e mafai ona<br />

aveesea loto o tagata ma faaumatia filifiliga saoloto o le ola mama.<br />

E mafai ona ave faagaoi mai se tasi o mana e filifili ai. O le filifiliga saoloto o se mataupu<br />

faavae sili ona faigofie e le tatau ona tuulafoai i se aafiaga malosi faapea . . .<br />

“Ou te augani atu faatasi ma outou uma ina ia tatalo faatauanau po o fea, pe faapefea foi,<br />

o le a maua le ala e aveesea ai le gauai atu o le loto i mea faasaina mai le tino.”<br />

“E le na o mafatiaga faaletagata, e oo lava i le ola o le tagata, o lo o aafia i lenei tulaga le<br />

mautinoa; o mea uma faaletagata lava ia ma le va fealoai, ma le faapolokiki ma le saolotoga<br />

faaleagaga sa gapatia ai tagata ola mo tausaga e tele. O mea uma lava sa faatauina i le<br />

loto o le au maturo ua i ai i le tulaga le mautinoa o filifiliga o le ola mama lava ia ua lamatia!<br />

A tatou tatalo uma faatauanau, o le a mautinoa le fesoasoani mai o le Alii ia tatou. Faatasi<br />

ma na tatalo, aoao a outou fanau e tausia ma usiusitai i le Upu o le Poto. O lo latou lea talitã<br />

ma o le a puipuia i latou mai amioga e faalavelave i fesootaiga o faaaliga e maua e le tagata<br />

lava ia (Lipoti o le Konafesi Oke. 1989, i. 16, 17; po o le O Le Liahona, Ian. 1989 i. 14).<br />

Talanoaga • E faapefea ona avea le usitai atu i le Upu o le Poto e puipuia ai i tatou mai mea matautia<br />

faaletino?<br />

• E faapefea ona avea le usiusitai atu i le Upu o le Poto e puipuia ai i tatou mai mea<br />

matautia faaleagaga?<br />

Ata ma le aoaoga<br />

a le fautua<br />

116<br />

O Mea e Ao Ona Tuu i Totonu o o Tatou Tino.<br />

Toe faaali le ata o le taavale. Faamalamalama atu ina ia tausia le taavale e ola lelei e tatau<br />

ona tuu i ai i totonu le penisini ma le suau◊u. E tatau ona sa◊o le fua o le ea i pa◊u ma lelei<br />

ona tausia le maa. I se tulaga talatutusa, e manaomia e o tatou tino mea e fafaga ai, a leai<br />

o le a le atoatoa le faataunuuina o lona faagaoioiga ma avea ai o se malumalu e talafeagai<br />

mo le Agaga o le Alii e afio ai i totonu.


Mau ma le talanoaga Ia faitau e alii talavou le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:10–17<br />

<strong>Lesona</strong> 27<br />

• O a mea ua ta◊ua mai e le Tama Faalelagi e tatau ona tatou aai ai?<br />

• O le a le mea e oo i ai tatou pe a tatou tausia le Upu o le Poto?<br />

Ina ia fesoasoani e tali nei fesili, ia faitau e alii talavou le Mataupu Faavae ma Feagaiga<br />

89:18–21. Fautua atu e maka e alii talavou lenei mau.<br />

• O le a le folafolaga ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ia latou o e usiusitai i le Upu o le Poto?<br />

O Faamanuiaga Faaletino<br />

Upu sii Tautino atu e lå taumateina o uso o le Ekalesia ua sili atu ona faamanuiaina i le soifua<br />

maloloina faaletino nai lo uso lå lolotu. Ua saunoa mai Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama<br />

a le Toasefululua e uiga i le Upu o le Poto e faapenei:<br />

“O uso o le Ekalesia anamua sa usiusitai i latou i fautuaga mai le Alii e aunoa ma le atamai<br />

o vailaau ua manuia ai ona po nei, ua tauaogaina ai faamanuiaga faaletino o lo latou<br />

usiusitai. Ua tatou iloa nei ia mea mai suesuega faasaienitisi, o mea ua leva ona silafia<br />

e le au paia e auala mai i faaaliga mo le 158 nei o tausaga.<br />

“Tatou manatu nei i le iuga e oo i ai pe afai e ola tagata uma i lenei tulafono o le soifua<br />

maloloina ma aua lava nei tuufauina pe faaleaga o latou tino i ava malolosi, tapaa, ma isi<br />

mea e ono afaina ai. O le a se tulaga ese e oo ia i le latou vaai i le faaitiitia o faalavelave<br />

tau taavale ma◊i ma pepe maliliu e fanau le au, aafiaga o pepe i le taimi o le afuafua,<br />

soligatulafono, tupe maua i se auala leaga, aiga malepelepe ma soifuaga maumau ona<br />

o le ava malosi ma isi fualaau faasaina ua tosina i ai le loto? O le a se tele o le faaitiitia o<br />

kanesa o le mama, mai fatu, ma isi mai ona o aafiaga o le ula tapaa? O fua o lenei<br />

poloaiga e aumaia ai faamanuiaga e le mafaitaulia.<br />

“O uso o le Ekalesia ua mautinoa le faamanuiaina i le soifua maloloina o le tino ma le<br />

agaga i le usiusitai atu i lenei poloaiga.” (Lipoti o le Konafesi, Oke. 1991, itu. 19–20: po<br />

o le Liahona o Ian, 1991, i. 16).<br />

Aoaoga a le fautua Faamalamalama atu o le usiusitai i le Upu o le Poto e le tuuaunoaina ai le soifuaga e aunoa<br />

ma gasegase; ae ui i lea, tatou te mautinoa e tausia e le Tama Faalelagi ana folafolaga.<br />

Afai tatou te taumafai ma le faamaoni e usitai i le Upu o le Poto, o le a tatou maua<br />

faamanuiaga ua folafola mai.<br />

Tala Faamatala atu le tala lenei o Paul C. Kimball, e faaalia ai o le usiusitai i le Upu o le Poto e<br />

mafai ona aumaia ai le malamalama faaleagaga ma le faaletino:<br />

“A o i ai Paul C. Kimball, o se alii o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Iunivesite i Oxford i<br />

Egelani, sa fesiligia o ia e avea ma faatonu o se au alo vaa e le agavaa, sa fai mai o ia sa<br />

lagona le vaivai i lona tino. Ou te le i faia lava lenei galuega o le aoaoina o se au.<br />

“Ae ui i lea, sa ia talia le valaau i se maliega e tasi: Afai e avea au ma outou fautua, o lana<br />

tala lea i le au alo vaa, o le a ou koleniina outou i ala o au lava tulafono. O ana tulafono o le<br />

matua lå tago atu lea i le tapaa, ava malosi, lauti ma le kofe. E vaiaso atoa o mafaufau le<br />

au vaa faatoa latou talia ai lenei maliega.<br />

“Ona ua mautinoa le malilie o le au vaa sa ave loa e Kimball i latou i ona lima ma galulue<br />

ma latou i aoauli o aso uma mo le tolu itula seia oo ia Fepuari. O le masina lea sa faaalu ai<br />

le latou au i tauvaga aloga vaa a Kolisi uma lava i Oxford. Sa tauva au tama ma au vaa o i<br />

ai tamaloloa na alo vaa mai lava i latou ao laiti, o le tala lea a Kimball. O lenei au vaa na ia<br />

te au ua na o ni tama e lå agavaa. Ae peitai na koleni malosi i latou, e aunoa ma se tasi e<br />

tusa ai ma lo◊u iloa sa faaaogaina se sikaleti i lea vaitaimi, pe inu i se ipu lauti po o le kofe,<br />

pe sa inu foi se ava malosi.<br />

“E ui lava i lea, ina ua oo mai le aso o le tuuga, na leai se tasi na manatu e i ai se avanoa<br />

laititi lava o lau au alo vaa lå agavaa e sõsõ ai i le manumalo. Ina ua pa le fana fanua, e<br />

amata ai le tuuga e maila ma le afa o lona mamao i le vaitafe o Thames, sa manatu uma<br />

tagata o la◊u au vaa talavou o le a vave ona pau i tua. Ae peitai ina ua taunuu atu vaa uma i<br />

le afa o le tuuga sa vaai atu Kimball, a o ia tamoe i augutu o le vaitafe i mea o lo o alu ai le<br />

tuuga ma valaau atu ana faatonuga i lana mea faaleotele leo i lana au vaa, o lo o tutusa<br />

lava lana au vaa ma isi au vaa tauva.<br />

117


Aoaoga a le fautua<br />

ma upu sii<br />

Sa alaga atu upu fautua mulimuli a Kimball: “Faataalise!’ Sa matua lelei ona faataalise lana<br />

au vaa sa le pine i se minute sa motu ai i luma e selau futu mai isi au vaa na latalata atu.<br />

Sa manumalo i latou i le tuuga ma le faigofie.<br />

“O aso uma lava o aso e ono o le tauvaga alo vaa, sa i ai lava le manatu o le a faiaina le au<br />

a Kimball. Ae o aso taitasi sa mulimuli le au vaa i faiga lava nei e tasi, ma sa manumalo lava<br />

i latou. A fesili mai tagata ia te a◊u pe faapefea ona ou taulimaina lenei manuia maualuga, o<br />

la◊u tali, “na ou faia nei taulelea ia ola sa◊o,” o lana tala lea. Ina ua oo mai le faataalise, sa<br />

mama o latou mãmã; o o latou totoga sa mama: o o latou loto sa mãmã, ma o latou neura<br />

sa malolosi”. (Joseph Walker, “Victory on the Thames,” Church News, 20 Feb. 1983, p. 20).<br />

O Faamanuiaga Faaleagaga<br />

Faamalamalama atu o mea uma e aafia ai le tino e aafia ai foi le agaga. O faamanuiaga<br />

faaleagaga e maua mai i le usiusitai i le Upu o le Poto e sili atu nai lo faamanuiaga<br />

faaletino. Faitau ma talanoa upu nei mai ia Elder Boyd K. Packer.<br />

“O o tatou tino faaletino o se mea faigaluega lea a o tatou agaga. I le faaaliga ofoofogia,<br />

o le Upu o le Poto, ua tau mai ia i tatou le ala e tausia ai o tatou tino ina ia mama mai i<br />

mea leaga e ono faaleaga, ma lepetia ai faalogona faaletino sili ona taua e aumaia<br />

fesootaiga faaleagaga.<br />

“O le Upu o le Poto o se ki lea o faaaliga mo tagata taitoatasi. Ua tuuina mai o se mataupu<br />

autu faatasi ma le folafolaga, ua faia se faatatau i e vaivai ma e sili atu ona vaivai o le au<br />

paia uma (MFF 89:3).<br />

“O le folafolaga o i latou o e usitai, o le a maua oa sili o le malamalama e oo lava i oa<br />

natia (MFF 89:19). A tuufau o tatou tino i mea e faatosina ai loto pe faaaoga sese<br />

vailaau faatulagaina, ua tatou toso pupuni e pupuni ese ai le malamalama o fesootaiga<br />

faaleagaga” (Conference Report, Oketopa 1989, p.16; po o Ensign, Novema 1989, i. 14).<br />

Pepa e tufatufaina atu Tuu atu i alii talavou taitoatasi se fasipepa ua tusia ai upu sii nei, ma tau atu i alii talavou ia<br />

tuu lenei fasipepa i se mea e mafai ona latou vaai i ai i taimi uma:<br />

“O fuataga tetele o le lelei e maua mai i le mulimuli atu i le tulafono faavae o le soifua<br />

maloloina, e pei ona aumaia e le Alii o le faatupuina lea o le faatuatua, o le atinae ia<br />

faateleina le mana faaleagaga ma le atamai”. (L. Tom Perry, “‘In the World,’ “in Brigham<br />

Young University 1981 Fireside and Devotional Speeches [Provo: Brigham Young University<br />

Press, 1981], p.3).<br />

Aoaoga a le fautua Fesoasoani atu i alii talavou e malamalama o le mea sili ona taua i le Upu a le Poto e le<br />

o fautuaga e uiga i mea matautia po o folafolaga fiafia mo i latou o e usiusitai. O le mea<br />

sili ona taua ua poloaiina i tatou e le Tama Faalelagi ina ia usiusitai i lenei tulafono. O le<br />

usiusitai e fausia ai malosiaga faaleagaga ma aumaia ai le agaga paia. O le lå usiusitai<br />

e sili atu ona aafiaga matautia i le agaga nai lo kanesa i le tino faaletino.<br />

Toe faamamafa atu le taua o le usiusitai i le Upu o le Poto ina ia aua nei o tatou se ese mai<br />

taitaiga a le Agaga Paia. Ua folafola mai e le Tama Faalelagi faamanuiaga faaletino ma le<br />

faaleagaga ia latou o e usitai, ae lå tatau ona tatou usitai seia na ona tatou maua ai o<br />

faamanuiaga. E tatau ona tatou usitai ona o lo tatou alofa i le Tama Faalelagi ma ona o lo<br />

tatou faaaloalo i o tatou tino o malumalu na ia fausia.<br />

Ua i ai le faamoemoega tatou te tausia o tatou tino.<br />

Upu sii Faitau upu nei:<br />

“O le maua o se tino o se faamanuiaga sili lea. O tatou o fanau a le Atua ua oofu i tino<br />

faaletino. Ua le tuuina mai ma le atoa ia tatou o tatou tino e tatou te faia i ai soo se mea<br />

lava tatou te malilie i ai. Ua ia i tatou se tiute tauave i o tatou tino faaletino.” (Oscar W.<br />

McConkie Jr., The Priest in the Aaronic Priesthood [Salt Lake City: Corporation of the<br />

Presiding Bishop, 1964], p.285).<br />

Mau ma le talanoaga Faitau e se alii talavou le 1Koronito 3:16–17.<br />

• Aisea ua naunautai ai Paulo ina ia aua nei tatou faaleagaina o tatou tino?<br />

118


<strong>Lesona</strong> 27<br />

Aoaoga a le fautua Faaali se ata o se malumalu. Faamatala le matagofie ma le mama o totonu, faamanatu i alii<br />

talavou o latou o e ulufale i le Malumalu e tatau ona usiusitai ma mama.<br />

Faamanatu i alii talavou ua fai mai Paulo o o tatou tino o malumalu. Faamalamalama atu ua<br />

ia i tatou le aia ma le tiutetauave e pulea ai mea e ulufale i o tatou tino ma tausia o tatou<br />

tino i tulaga lelei. Afai tatou te le ava i o tatou tino, o le a lå fiafia le Tama Faalelagi. Afai<br />

tatou te faaleaga o tatou tino i mea e lå lelei, o le taunuuga o le a pala le faaleagaga<br />

faapea foi le faaletino.<br />

Faaiuga<br />

Toe iloilo ma alii talavou le vaega o le “Soifua Maloloina o le Mafaufau ma le Faaletino” mai<br />

le O le Malosi o le Au Talavou. Faamalosiau atu ia i latou ia faitau soo i lenei tusi.<br />

Molimau Molimau atu ua tuuina mai e le Tama Faalelagi le Upu o le Poto mo lo tatou manuia. O le<br />

usiusitai i lenei tulafono e malolosi ai o tatou tino, o tatou mafaufau, ma o tatou agaga. I le<br />

usiusitai atu o le a maua ai e o tatou tino le paia ma le filemu e oo mai i le faaaumea o le<br />

agaga o le Atua. E mafai ona e tau atu i alii talavou faamanuiaga ua e maua ma lou aiga i<br />

le usiusitai atu i le Upu o le Poto.<br />

Lui Ia tuuina atu le lui i alii talavou ina ia latou faia se tautinoga e usitai ma tausia le Upu o le<br />

Poto i aso uma o lo latou ola. Tuu atu ia i latou se lui ina ia aua lava nei laasia e i latou le<br />

laasaga muamua o le lå usiusitai i le tausiga o le Upu o le Poto pe afai ua latou solia, ia<br />

salamo nei loa. Faamalosiau atu ia i latou ia tatalo i aso uma mo le fesoasoani e tetee atu<br />

i faaosoosoga.<br />

119


28<br />

Manumalo i Faaosoosoga<br />

FAAMOEMOEGA O le a i ai se naunautaiga tele i alii talavou e manumalo i faigata o le olaga ma tetee atu i<br />

faaosoosoga.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Iosua 24:15; Faataoto 3:5–6; Mataio 16:26; Efeso<br />

6:10–18; 1Nifae 8:24–34; 2Nifae 9:28–29; 28:20–26; Alema 34:32; 37:35 ma le MFF<br />

20:32–33, 62:1.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau<br />

3. Saunia se afifi manaia lava ua i ai i totonu palapala po o ni otaota.<br />

4. Afai e maua, ona faaali lea o le. “Honesty leads to Integrity,” i le Vitio Faaopoopo o Afiafi<br />

Faaleaiga (53276).<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Aua Nei Faaseseina Outou<br />

<strong>Lesona</strong> Faatino Faaali le afifi ua matagofie lona afifiina. Ia mate mai e alii talavou mea o lo o i totonu.<br />

• O le a se mea o faamoemoe e maua i se afifi faapea?<br />

Valaaulia se alii talavou na te tatala le afifi. A o ia maitauina ma iloa o lapisi po o palapala<br />

mea o i ai, faamalamalama atu e tele taimi e faasese ai tatou e le lalolagi i ala faapenei.<br />

O le tele o mea ua taua e le lalolagi o mea lelei po o le matagofie o mea ia e le aoga.<br />

Upu sii ma le<br />

talanoaga<br />

120<br />

O le Iloa o Faaosoosoga ma Mea Taufaasese.<br />

Faitau ma talanoaina saunoaga nei.<br />

Ua saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball:<br />

“O outou uma . . . ua outou iloa Satani, o le tama o pepelo. Ua outou iloa ala na te suia ai<br />

se mea moni i se mea pepelo. Na te faamatagofie mea leaga e avea ma mea mananaia,<br />

faafiafia loto, faigofie, ma lelei foi”. (“O Faamanuiaga ma Tiute Tauave a Tamaitai,” Ensign,<br />

Mati 1976, p.70).<br />

• O a mea leaga po o mea e lamatia ai ua “faamatagofie” e Satani ina ia manatu tagata i<br />

aso nei o mea lelei ma le taugata?<br />

Ina ia faamalamalamaina lenei manatu, faitau ma talanoa le Saunoaga a Elder W. Eugene<br />

Hansen o le Au Fitugafulu.<br />

“O se tasi o lu◊i to◊atuga o lo o feagai ma tagata i ona po nei o le iloa lea o le eseesega o<br />

le va o le oliolisaga ma le malie o le loto. O Satani ma ana ◊au ua matautia le lelei o a latou<br />

taumafaiga e faatalitonu tagata o le malie o le loto e tatau ona avea ma faamoemoega<br />

tupito e saili atu i ai. Ua folafola o ia ma le faaoleole soo se mea lava e maua ai, o le malie<br />

o le loto o le a maua ai le oliolisaga.<br />

“O a tatou televise ma ata tifaga ua matua tumu i savali e leai ni faavae mautu ua<br />

faamalosiau ma faatosina i tagata talavou ma å matutua ina ia le taitaia o latou lagona<br />

ma o le a latou iloa le fiafia. O taunuuga o lenei auala faalafua e tatau ona matua faaalia<br />

a o tatou matamata i le faatupulaia o lona tau i va fealoai ma mea o le mafaufau. O le<br />

faatupulaia o le tulaga o tamaitai talavou ua maua i ma◊itaga, faapa◊u pepe, faiaiga


faamalosi, ta◊usalaga, tosina o le loto i fualaau faasaina, faama◊i, ava malosi ma aiga<br />

malepelepe ua aafia uma lava i lenei faatosina. Ma o lo o faaauau pea ona faatupulaia<br />

molimau o le tutupu mai o nei mea, pe itiiti pe leai foi sona aoga. (Lipoti o le Konafesi,<br />

Oke 1993, i .110–11, O Le Liahona, Ian 1993, i. 82).<br />

• E faapefea ona tatou alo ese mai le faaseseina i manatu ma filosifia o le lalolagi?<br />

• Faamata o a mea o le a fai atu e au uo e te faia e solia ai le tulafono?<br />

• O a faaosoosoga e fetaiai ma se tama talavou e pei o outou i taimi uma?<br />

• O a manatu po o filosofia sese ua aoao mai e tagata o le lalolagi i tagata talavou?<br />

• Faamata e faapefea ona faatosina oe e au uo ina ia solia le tulafono?<br />

Mau ma talanoaga Faamanatu i alii talavou o tagata o le lalolagi ua taumafai pea e faaosooso ma faatoilalo i<br />

latou o e amotonu. Faitau pe toe faamatala le tala o le miti a Liae ma tagata i le fale tele<br />

ma le vateatea (tagai i le 1Nifae 8:24-34).<br />

• E faapefea ona taumafai le lalolagi e faaosooso oe ia fai agasala?<br />

Afai e le ta◊umaia e alii talavou mea nei e pei ona taua i lalo e mafai ona e taua nei mea e<br />

masani ona fai ma alofaga:<br />

1. “O lou lava ola. Fai le mea e te loto i ai. E le i ai se isi na te tau atu ia te oe mea e te faia”.<br />

2. “O lo o faia e tagata uma. O se mea e masani ai. E sili ona e iloaina pe e te gafatia ae e<br />

te le i faaipoipo.”<br />

3. “O lau lu◊i ia te oe tago e fai. E leai se isi na te iloa.”<br />

4. “O se mea malie. Na o sina tasi e te le afaina ai.”<br />

Talanoa pe faapefea ona tali se alii talavou i manatu faatupulagona le mautu taitasi pei ona<br />

taua i luga.<br />

Aoaoga a le fautua Faamatala atu o se tasi o ala e sili ona lelei e aloese ai mai le agasala o le filifili nei e tausi<br />

i poloaiga. Afai ua mautu le manatu o se alii talavou e tausi poloaiga, o le a ia taumafai i<br />

lona lelei atoatoa e alo ese mai i tulaga e le mama. Afai na te lagona faaosoosoga a ana<br />

uo pe feagai foi ma faaosoosoga, o le a i ai le vaivai aua ua uma ona ia faia le faaiuga e<br />

faia mea sao.<br />

Mau ma talanoaga Faitau e alii talavou ma maka le Iosua 24:15 ma le Alema 37:35.<br />

• Aisea e avea ai o se mea atamai le tausia o tulafono?<br />

O le Talalelei e puipuia i tatou mai mea leaga ma mea matautia.<br />

Mau ma talanoaga Faitau ma talanoaina le saunoaga a Elder Hansen:<br />

“O le fiafiaga moni ma le oliolisaga e maua mai i le ola i se olaga e fiafia mai i ai le Tama<br />

Faalelagi ia tatou. I le vaega e 52 o le MFF, ua tau mai e le Alii o le a ia tuuina mai ia tatou<br />

se faatusa i mea uma, ina ia le faaseseina outou; aua o lo o i ai Satani i le atulaulau ma o<br />

lo o fealuai na te faaseseina atunuu (f.14).<br />

“O lena faatusa i mea uma o le talalelei a Iesu Keriso i lona atoatoa, o le talalelei ua matua<br />

faamanuiaina ai i tatou ona ua tatou maua” (Lipoti o le Konafesi, Oke. 1993, i.11; po o le O<br />

Le Liahona, Ian. 1993, i. 82–83).<br />

• Pe faapefea ona puipuia i tatou e le talalelei mai mea faasese a Satani?<br />

Faamanatu atu i alii talavou ua silafia e le Tama Faalelagi auala a Satani ma ua tuuina mai<br />

perofeta ma tusitusiga paia e fesoasoani ia tatou e iloa ma tetee atu i ia mea.<br />

Faitau e alii talavou le 2Nifae 9:28–29 ma le 2Nifae 28:20–26.<br />

• E tusa ai ma nei fuaiupu, o a auala o le a faaaoga e Satani e faaosooso ai tagata i aso e<br />

gata ai?<br />

• E faapefea ona tatou mautinoa o lo o tatou usiusitai i “faatonuga mai le Atua” a e le o<br />

“mataupu a tagata?”<br />

121


Upu sii Faamamafa atu ua uma ona faaalia mai le finagalo o le Tama Faalelagi e uiga i agasala<br />

uma po o filosifia ua maea ona talanoaina. O uso o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia<br />

o Aso e Gata Ai, ua faamanuiaina i tatou ona o perofeta soifua ua lapataia i tatou e uiga i<br />

mataupu sese ma mea leaga o lo o uunaiina e Satani i aso nei.<br />

Faitau e alii talavou ma talanoa nisi o nei saunoaga mai le Au Pulega Aoao. Filifili na o<br />

manatu e talafeagai ma alii talavou i lau vasega.<br />

122<br />

Manatu faapito<br />

Ua saunoa mai Elder Marvin J. Ashton o le Korama a le Toasefulu lua:<br />

“O se tasi o faataunuuga maoa◊e a Satani i nei aso e gata ai o lona manumalo lea i le faaliliu<br />

o le alofa o tagata i le faafanoga, o le femoumoua◊i, po o mea faa-lelalolagi. Nai lo le fuafuaina<br />

o mea lelei mo tagata uma, ua agai atu le lalolagi i le faatupulaia “o au-mea uma.” I mea uma<br />

lava ua tele taitai ua latou faimai, “ua i a◊i matou le aia tatau.” “Matou te matua mana◊o.” E tele<br />

tagata talavou ua talitonu e i ai aia tatau o le alofa e manaomia faapoloaiga mai så ua alofagia.<br />

Mo se faataitaiga, e masani ona faapea upu a se alii talavou, “afai e te alofa ia te a◊u, o le a e<br />

tuu mai a◊u . . . “ O lea ia ave mea na te lagona o lana aia tatau nai lo le faia o mataupu faavae<br />

maualuga o le ola mama. O se manaoga faapea e lå o se gagana o le alofa.<br />

“O galuega o le auauna atu e faia mai i lea aso i lea aso, pe mo le lelei po o le leaga,<br />

atonu ua le taua lea, peitai o filifili ia o le alofa e avea ma malosiaga e seasea motusia.<br />

O la tatou auaunaga o le tuu lea o o tatou alofa i tulaga ma vaaiga talafeagai. O le alofa<br />

e i ai sona uiga e galueaiina ai lo tatou alu i luma e faavavau ae le o le faasagatau i ai.”<br />

(Lipoti o le Konafesi Ape. 1981, i .30; po o le O Le Liahona , Iul 1981, i. 23).<br />

Ola lå mama<br />

Ua saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball:<br />

“Ma le isi, o se tasi o galuega tupito a Satani e aumaia ai le faafanoga, matou te fautua atu<br />

ma le malosi i tagata uma mai le laiti seia oo i le matutua e faaeteete i filifili o le pologa,<br />

mafatiaga, ma faafanoga e oo mai ona o le faaaogaina o le tino ma le faaletatau.<br />

“O le tino o se nofoaga paia lea o fanau i le agaga o le Atua, ma o le taulimaina ma le lå tatau<br />

po o le faaleagaina o lenei malumalu paia na ona aumaia ai o le faanoanoa ma le tu◊itino.<br />

Matou te faamalosi atu: ola mama, aua nei aafia i mea leaga, aua nei faaleagaina outou . . .<br />

“ . . . alo ese mai aafiaga le mama po o mekasini leaga ma isi faatosinaga e faaleaga ai le<br />

mafaufau ma le agaga. Alo ese mai le tautagotago o itu tino, o oe lava po o isi foi, alo ese<br />

mai feusuaiga vagana ua faaipoipoina. Ua matua faasaina lava e lo tatou Atua nei tulaga i<br />

soo se nofoaga i taimi uma ma e matou te toe tautino atu ai.” (Lipoti o le Konafesi, Ape.<br />

1974, i. 8–9; po o le O Le Liahona, Iul 1974, i. 7).<br />

Matamata i Ata Leaga<br />

Ua saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball:<br />

“O le tulaga i le fai upu masoa ma le laulauvavale e oo atu ma faatiga ai le lagi. Soo se<br />

mea e oo i ai e pala ma faaleaogaina.<br />

“E tatau i tagata taitoatasi ona mama ma tuusaoloto mai tuinanau e tatau ona ia faatuana◊i<br />

mafaufauga leaga ma ola e pei o se fili o nei mea. O tusi ma ata leaga ma tala faatosina<br />

lagona e sili atu ona leaga nai lo meaai ua faaleagaina. Ia lafoai nei mea. O i ai se mana i le<br />

tino na te ave ese ai meaai leaga e maua ai le mai. O se tagata e fiafia i tala leaga po o tusi<br />

ata leaga ma tala tusia, ua pueina e ia nei mea i lana masini komepiuta faaletagata, o le<br />

mafaufau, e le mafai ona ia faagaloina nei mea leaga. A uma loa ona pu◊e, o le a i ai pea i<br />

totonu, e mafai ona faamanatuina pea—nei foliga ma vaaiga leaga.” (O Aoaoga a Spencer<br />

W. Kimball, lomiga Edward L. Kimball [Salt Lake City: Bookcraft, 1982], pp.282—83).


<strong>Lesona</strong> 28<br />

Faaulugalii o alii po o tamaitai lava latou.<br />

Ua saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball<br />

“O le mea lea ia matua ta◊u atu ma le malamalama lelei o le matuiã o le agasala o le<br />

faaulugalii o alii po o tamaitai lava latou. . . . e tutusa pe sili atu foi nai lo le faitaaga po o le<br />

mulilua; ma o le Ekalesia a le Alii o le a saunia e faatea pe tape le igoa o se tasi e lå<br />

salamo ua ia faataunuuina le faasotoma e faapea foi i se tagata ua le salamo, ua faitaaga<br />

pe mulilua” (Vaega o le Faamagalo Atu [Salt Lake City: Bookcraft, 1969], pp.81–82;<br />

Faaipoipoga ma le avea ma Matua<br />

Ua saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball:<br />

“E toatele i latou ua tautatala ma tusitusia faamatalaga e faasaga atu i le faaipoipoga.<br />

E oo lava i nisi o tatou ua faatuatuanai le faaipoipoga ma finau e faasagatau i ai. I a i latou<br />

ua faaseseina i nei mataupu a le tiapolo, matou te fautua atu foi i tulaga e masani ai.<br />

Matou te valaau atu i tagata uma e talia le faaipoipoga e pei ona masani ai o se faavae<br />

o le oliolisaga moni e le i tuuina mai e le Atua feusuaiga i tagata o se mea taalo. O le mea<br />

moni lava o le faaipoipoga o se muai laasaga i se aiga . . .<br />

“O le mea moni so o se tagata lava na te faafitia ma le iloa le avea o ia ma matua<br />

faamamaluina ia ave valeina, aua o le fiafiaga sili o le avea ma matua o se faavae masani o se<br />

olaga ua atoatoa” (Lipoti o le Konafesi, Ape. 1974, i. 7; po o le O Le Liahona, Iul 1974, i. 6).<br />

Tuulafoai o le Aiga<br />

Ua saunoa mai Peresitene O. Mckay:<br />

“So o se tagata na te faamuamua lana pisinisi o o faafiafiaga po o le sueina o tupe, nai<br />

lona aiga, i lena lava taimi ua amata e ia ona agai atu i lalo i le vaivai o le agaga. A oo ina<br />

sili atu ona matagofie le fale kalapu i soo se tagata nai lona fale, ua tatau lona tautau atu<br />

i le maasiasi atoatoa ua toilalo ia mai le faataunuuina o avanoa silisili i lona olaga, ma ua<br />

pau o ia mai le suega faaiu o le avea ma tagata moni.<br />

“O se fale taualoa ae i ai le alofa i se aiga maopoopo e sili atu lona taua i le Atua ma le<br />

lumanai o tagata nai lo isi oloa. I se aiga faapea e mafai e le Atua ona galueaiina ai vavega,<br />

ma o le a galue ai vavega. O le loto mama i se aiga mama ua na o se taumusumusu lo<br />

latou va ma le lagi” (Church News, 7 Sept. 1968, p.4; citing J. E. McCulloch, Home: The<br />

Savior of Civilization [Washington D.C: The Southern Co-operative League, 1924], p.42).<br />

E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Mckay, ua faapea mai le Peresitene o Ezra Taft<br />

Benson, Peresitene lona sefulumaletolu o le Ekalesia: O lou avanoa silisili i lou olaga silisilli<br />

i le lalolagi o le avea ma Tama! O nei upu ua saunoa atu ai Peresitene Mckay i tama, e<br />

tatau ona faavaaina e tama uma lava” (Lipoti o le Konafesi, Ape. 1981, i. 47; po o le O Le<br />

Liahona, Iul 1981, i.35).<br />

Faaaloalo mo Tamaitai<br />

Ua saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball:<br />

“Ua faamanuiaina uma i tatou i tamaitai faapitoa i o tatou olaga—o tamaitai o e ua i ai<br />

faataitaiga loloto mo i tatou. O a latou mea lelei ua faia ua matua taua tele i ai tatou ma<br />

ua avea ma mataupu taua e faavavau mo i tatou.<br />

“O a tatou ava, tina, afafine, tuafafine, ma uo o fanau uma i latou faaleagaga a lo tatou<br />

Tama Faalelagi. Ou te faamoemoe o le a tatou mafaufau pea, ou uso e, i ala e tausia ai<br />

tamaitai. O tuafafine i lenei tisipenisione ua i ai le toatele o afafine filifilia a lo tatou Tama<br />

Faalelagi. Ia manatua pea e i tatou e lå faailogaina tagata e le Atua, ae peitai e alofa o ia<br />

i ai tatou uma, tane ma fafine, tama ma teine, ma le alofa atoatoa” (Lipoti o le Konafesi,<br />

Oke. 1979, i. 71; po o le O Le Liahona, Nov. 1979, i. 48–49).<br />

123


Gaoi<br />

Ua saunoa mai Peresitene Spencer W. Kimball<br />

“Sa tau atu e le Atua i augatupulaga a Atamu ma vaneina i papa maa aua e te gaoi.<br />

(Esoto 20:15). E tatau i matua uma ona aoaoina a latou fanau e aloese mai i lenei mea<br />

matautia e lepetia ai o latou tagata lelei. O le faamaoni o se tulaga aloaia i le va fealoai ma<br />

le faaleaganuu. O tagata talapepelo ma gaoi o i latou ua le faamaoni ma o ni tagata ese<br />

mai ia tatou aganuu. O le lå faamaoni i soo se tulaga e matua tausalaina. . . .<br />

“Matou te valaau atu . . . i uso uma o le Ekalesia ina ia faamaoni, tumu i le mamalu, totogi<br />

mo mea latou te maua, ma ave tau lava o mea ua uma ona faatauina. E tatau ona aoao a<br />

tatou fanau i le ava ma le mamalu” (Lipoti o le Konafesi, Ape. 1975, i. 6; po o le O Le<br />

Liahona, Me 1975, i. 6).<br />

O le Vitio Afai e maua le ata lenei i lo outou nofoaga ona faaali lea, “Honesty Leads to Integrity” i le<br />

taimi nei.<br />

Aoaoga a le fautua Fai se aotelega o talanoaga i mataupu ia i le faamanatu atu lea i alii talavou o le Tama<br />

Faalelagi ua ia tuuina mai lenei fautuaga e fesoasoani i ai tatou e aloese mai i faanoanoaga<br />

ma mafatiaga e oo mai ia i latou o e mulimuli atu i le lalolagi ma lå tausia poloaiga.<br />

Mau ma talanoaga Ia faitau e alii talavou le Mataio 16:26<br />

• O le a le uiga o lea fuaiupu?<br />

• E faapefea ona maua e se alii talavou le lalolagi ae maumau ai lona ola?<br />

O Mau ma le<br />

talanoaga<br />

Talanoaga i le<br />

laupapa<br />

O Le A Fesoasoani Mai le Tama Faalelagi i ai Tatou e Tetee i Faaosoosoga<br />

Ia faitau e alii talavou ma faailoga le Faataoto 3:5–6<br />

• Aisea e lå tatau ai ona faalagolago se alii talavou i lona lava atamai?<br />

• E faapefea ona tatou iloa le mea e finagalo le Tama Faalelagi tatou te faia?<br />

Ia faitau e alii talavou MFF 20:32–33<br />

• O le a le fua faatatau a le Alii e tetee ai faaosoosoga ma uunaiga faalelalolagi?<br />

Ia faitau e alii talavou ma maka le MFF 62:1<br />

Faamalamalama atu o le uiga o le upu fesoasoani o le aveese. Ua tatou iloa i lenei mau<br />

e malamalama Iesu Keriso i o tatou vaivaiga ma silafia le ala e fesoasoani mai ai ia tatou<br />

foia ia mea. O le a faamanuiaina i tatou e le Tama Faalelagi i le mana e tetee ai le tiapolo<br />

ma le lalolagi pe a tatou tatalo atu mo se fesoasoani ina ua faaosoosoina i tatou (tagai i le<br />

3 Nifae 18:18–20).<br />

• O le a se mea e mafai ona e faia e faamalosia ai lou manao e tausi i poloaiga?<br />

<strong>Tusi</strong>a tali i luga o le laupapa. Faamalosi atu i alii talavou e faia se folafolaga o le a latou faia<br />

nei mea.<br />

O Le Ofu Tau o le Atua<br />

Aoaoga a le fautua Faamamafa atu e lå mafai ona tatou ola amiotonu i le faalagolago i lo tatou lava malosi,<br />

peitai mai le fesoasoani a le agaga paia tatou te mafai ona faia soo se mea lava e<br />

manaomia ina ia tausia tulafono. E mafai ona tatou tetee pea faaosoosoga pe a tatou usitai<br />

i le alii ma tatalo mo le mana o le Agaga e fesoasoani ia i tatou (tagai i le 1Koronito 10:13).<br />

Pe afai tatou te usitai i le Alii ma tatalo mo le mana o lona agaga e fesoasoani ia te i tatou.<br />

Mau ma talanoaga Faitau ma talanoaina le Efeso 6:10–18<br />

• O le a le uiga o le “Ia oofu i ofutau atoatoa mai i le Atua?<br />

• E tusa ai ma nei fuaiupu, o a mea faigaluega ua tuuina mai e le Tama Faalelagi e puipuia<br />

ai tatou mai le leaga ma fesoasoani ia i tatou e tetee faaosoosoga.<br />

124


Upu sii Faitau le Saunoaga lenei a Peresitene N. Eldon Tanner<br />

<strong>Lesona</strong> 28<br />

Faamalamalama atu o le faia o nei fesili, ua tusia e Peresitene N. Eldon Tanner gaoioiga<br />

faapitoa tatou te maua ai le fesoasoani ma le faaaumea a le Agaga Paia ma le mana e<br />

tetee ai faaosoosoga ma manatu faalelalolagi.<br />

“O tatou aoao ea i tusitusiga paia ina ia faatupulaia lo tatou poto ma le faatuatua ma le<br />

molimau e uiga i le talalelei? Tatou te tausia ea poloaiga? O tatou faamaoni ma tonu i a<br />

tatou mea o fai? O tatou tausia le Aso Sapati ia paia? O tatou tausia le Upu o le Poto?<br />

O tatou totogi ma le faamaoni le sefuluai? O tatou auai i sauniga ma tali atu i valaauga<br />

mai o tatou taitai? O tatou amio lelei ma mama ma loto mama i o tatou mafaufauga ma<br />

mea e fai?<br />

“O tatou tau faasaga atu i mea leaga ua siomia ai tatou — tusi ata leaga, faapa◊u pepe,<br />

tapaa, ava malosi, fualaau faasaina? O ia i tatou ea le loto toa e lagolagoina o tatou<br />

talitonuga? E mafai ea ona moni a tatou upu, e faapea mai “matou te le mamã ona o<br />

le talalelei a Keriso? O tatou ola ea ma le filemu ma o tatou tuaoi ma aloese i le faitala<br />

ma le faatuaupua ma le faasalalauina o tala pepelo? O tatou alolofa moni i o tatou tuaoi<br />

e pei o i tatou lava?<br />

“Afai o tatou tali atu ioe i nei fesili, ona tatou oofu ai lea i le ofu tau atoatoa o le Atua, o le a<br />

puipuia i tatou mai mea leaga ma faasaoina tatou mai o tatou fili . . .<br />

“Iloilo ou ofu tau. O i ai se vaega e le o malu puipuia po o faaletonu? Filifili nei e faaopoopo<br />

vaega o lo o misi. E tusa lava pe foliga faaanamua pe i ai foi vaega o lou ofu tau e lå<br />

atoatoa, ia manatua pea ua ia te oe le mana e faia ai suiga ina ia atoatoa lou ofu tau”<br />

(Lipoti o le Konafesi, Ape. 1979, i. 65; po o le O Le Liahona, Iul 1979, i. 46).<br />

Faaiuga<br />

Molimau Molimau atu e lå tuuaunoaina i tatou e le Tama Faalelagi. E ui ina tumu le lalolagi i<br />

faaosoosoga ma mea tau faasese, afai tatou te tausia poloaiga, mulimuli i perofeta, ma<br />

tatalo mo le faaaumea a le Agaga Paia e fesoasoani ia i tatou e faia faaiuga sao, o le a<br />

mafai ona tatou tutu e faasagatau atu i mea leaga a le tiapolo.<br />

Lui Ia tuuina atu le lui i alii talavou ina ia latou tutu e faasagatau atu i manatu ma uunaiga<br />

faalelalolagi. Faamalosiau atu ia i latou e faatuina ni sini faapitoa e fesoasoani ia i latou<br />

e faatupulaia amioga lelei ina ia mafai ona latou tali ioe i fesili a Elder Tanner. Tuu atu se<br />

lui ia i latou “ia oofu i le ofu tau atoa o le Atua” ma fai i latou ma soo totoa o Iesu Keriso,<br />

saunia e tutu mo le mea moni ma le amiotonu i taimi uma.<br />

125


29<br />

Faamamaluina o le Sapati<br />

FAAMOEMOEGA O le a aoaoina e alii talavou taitoatasi faamanuiaga e oo mai i le tausia lelei ma le<br />

faamamaluina o le Sapati ma pe faapefea ona iloa gaoioiga e talafeagai ma le aso sapati.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Esoto 16:22–30; 20:8–11; Isaia 58:13–14; Mareko 2:27,<br />

3:1–5, ma le MFF 59:9–13; 68:29.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. <strong>Tusi</strong>a tulaga aoaoina taitasi i lalo o le ulutala “O Le Sapati Mo Le Tagata”, i se isi aupepa.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Na Faia Le Sapati Mo Le Tagata<br />

Mau ma talanoaga Faamalamalama atu e le i faia le Sapati, e taofia ai i tatou ae ina ia faamanuiaina ai i tatou.<br />

Ia faitau e se alii talavou le Mareko 3:1–5<br />

• Aisea na “matua faanoanoa ai Iesu i le maaa o o latou loto?”<br />

Faitau e se alii talavou le Mareko 2:27<br />

• O le a le uiga o lenei fuaitau?<br />

Tuu le avanoa i alii talavou e ta◊u mai ai o latou manatu e uiga i le saunoaga a Iesu.<br />

Talanoaga • O le a le autu o le Sapati? (O se aso e malolo ai mai galuega masani o le vaiaso, auai i<br />

sauniga lotu, ma latalata atu ai i le Atua).<br />

Ia sue tusi a alii talavou i le Esoto 20:8–11, ma faitau tulafono na tuuina ia Mose ma le<br />

fanauga a Isaraelu.<br />

• O le a le uiga o le “aua e te faia ai se galuega e tasi”?<br />

Fesoasoani atu i alii talavou, ina ia iloa, e le tatau ona galulue pea tagata, i a latou galuega<br />

e masani ai i aso uma. Faamalosiau atu i alii talavou e tau mai ni faataitaiga o tagata e ono<br />

galulue pea, pei o le soifua maloloina, saogalemu, tagata o faalavelave tupu faafuasei po o<br />

tagata e pei o le malosi faale-eletise. Fesoasoani i alii talavou o la tatou filifiliga e galulue i<br />

le Sapati e tatau ona faia e talafeagai ma le manaomia o le auaunaga.<br />

Tulaga Aoaoina Ia tufatufaina atu tulaga aoaoina i uso eseese o le korama. Ia faitauina e se uso talavou<br />

mea taitasi. Ma ia talanoaina loa tulaga taitasi.<br />

1. Ua polokaina e se afã aisa auala o taavale aemaise auala o le tele o tagata matutua<br />

o le uarota.<br />

• Aisea ua alagã tatau ai ona faamamaina auala o taavale ae le i amataina sauniga lotu.<br />

2. Sa galue se tasi o uso talavou i le taumafaiga e tuuina atu le talalelei i nisi o ana uo le<br />

lolotu. I se tasi aso Sa ina ua maea le sauniga lotu, ua latou nonofo faatasi ma talatalanoa<br />

ma tuuina mai ai se manatu o se uso le auai i le ekalesia pe latou te o i se tifaga. Ua<br />

malamalama lelei le autalavou o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ua uma ona aoaoina ia aua<br />

nei auai i ni faafiafiaga i aso Sa. Ae ua fefe foi lenei alii aua a le alu faatasi ma ana uo o le<br />

a lå fiafia i latou, ma o le a lå taliaina lana taumafaiga ina ia fiafia i latou i le Ekalesia.<br />

• O le a se mea e tatau ona ia faia? (E le tatau ona alu. O le toe fesuiai o lona tulaga o le a<br />

vaivai ai lona tulaga a o ia taumafai e faatosina mai ana uo i le Ekalesia.)<br />

126


Talanoaga ma le aoaoga<br />

a le fautua.<br />

3. A o malaga atu se tasi alii talavou i le lotu, sa ia pasia se taavale tuai lava o lo o i ai ni<br />

tamaiti i totonu faatasi ai ma o latou matua o lo o tutu i autafa o le auala. O ia o se<br />

inisinia lelei tele ae tuai i lana fono pe a tu o ia.<br />

• O le a se mea e tatau ona ia faia? (Ia faatino le talalelei ma fesoasoani i soo se mea o<br />

lo o manaomia ai.)<br />

E mafai ona faaaogaina isi faataitaiga o lo o e manao e fai. Ia tuuina atu i le alii talavou ina<br />

ia tauina mai ni nai mataupu e talanoaina.<br />

Ia faasino atu o le sapati mo le tagata ma e tuuina atu le auauna atu, pe a manaomia e<br />

soo se tasi faamanuiaga. Ia fesoasoani i alii talavou ina ia malamalama, e le tatau ona<br />

tatou taumafai e fausia ni tulaga tatou te fiafia ai e soli le Sapati. Ia fesili atu i alii talavou<br />

mo ni faataitaiga pe a solia e se tasi le Sapati ma taumafai e fai ni togafiti i le faia o le<br />

soligatulafono.<br />

• O le a le tulafono Faa-Auro? (Ia e faia i isi e pei ona e manao e faia e isi ia te oe.)<br />

• O e ola ea e tusa ma le Tulafono Faa-Auro?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama e lå tatau ona tatou taumafai e uunai se tasi e fai<br />

se mea tatou te le mananao foi e fai. O le mataupu foi lea e faatatau foi i le Sapati. E lå<br />

tatau ona tatou faa-faigaluegaina tagata e faamalie ai o tatou loto pe faia foi galuega tatou<br />

te le moomia.<br />

• E faapefea ona tatou lå o ola i le Tulafono Faa-Auro pe afai tatou te le mananao e galulue<br />

i le Aso Sapati ae o lo o faia pea a tatou faatauga i le Aso Sapati?<br />

Tau atu, ua folafola mai e le Alii ia i tatou, e mafai ona tatou tulimatai i lana fesoasoani<br />

pe a tatou tausi ana poloaiga. O nisi o taimi ua tofotofoina tatou pe mafai ona tatou tausia<br />

ana poloaiga. Faamalamalama atu a o faaalia lo tatou faatuatua ma le alofa mo ia, e ono<br />

aveese atu ma i tatou avanoa e foliga o ni manuia pe manaia foi. Atonu e i ai taimi e<br />

faigata ai lenei tulaga. O nisi o taimi tatou te tutu e lagolago se mataupu ua faavaeina i<br />

luga o mataupu faavae tatou te iloa e moni, tusa lava pe tiga pe le taualoa foi. O le tele<br />

o taimi e faaaloalogia tatou e tagata; peitai, afai latou te le faapea, ua i ai tatou le avega<br />

tauave o le faia o mea ua tatou iloa ua sao.<br />

Toe tagai i le Mareko 3:1–5<br />

• O le a sou manatu i le mea sa taumafai le alii e aoao atu i le faamaloloina o å mama◊i<br />

i le Sapati?<br />

Fesoasoani i alii talavou e tali mai o le Sapati, e mo le auauna atu ma tapuaiga. E le i<br />

mafaufauina lava e faaaogaina le Sapati o se ◊alofaga, e aloese ai mai le auauna atu, ia te i<br />

latou o e o lo o moomia. Fesoasoani atu ia te i latou e malamalama, e ui lava ina i ai mea e<br />

tatau ona faataunuuina i le Sapati, e tatau ona tatou faaeteete mai i le faia o alofaga, ina ia<br />

foia mea e lå tatau pe talafeagai.<br />

O se Aso o le Toe Faafouina<br />

Aoaoga a le fautua Faamalamalama atu, ua silafia e le Alii tatou te manaomia se aso e toe faafouina ai,<br />

fesuiaiga o laasaga, o se aso mo i tatou ina ia faafouina i le faaletino, mafaufau ma le<br />

faaleagaga. Ua ia tuuina mai ia i tatou le Sapati mo lena tulaga. O le tele o taimi tatou te<br />

mafaufau i le Sapati i tulaga nei “aua e te, “ peitai ua tau mai e le Alii ia i tatou mea e ao<br />

ona tatou faia.<br />

Mau ma talanoaga Sue tusi a alii talavou i le MFF 59:9–13, ma faitau e se tasi nei fuaiupu. Fautua atu, ia maka<br />

e alii talavou nei fuaiupu.<br />

• O le a le uiga o upu nei, faamanatuga, lotu, tautinoga ma taulaga?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama, o le uiga o nei upu, o le auai i le lotu, ai i le<br />

faamanatuga; tapuai i le tino, mafaufau ma le agaga; faafouina feagaiga, ma latalata atu i<br />

le Alii; ma avatu taulaga o o tatou tagata i le Atua, faafouina a tatou tautinoga e faia mea<br />

sili ona lelei tatou te mafaia mo le Atua.<br />

127


• Faapefea ona avea le tausia lelei o le Sapati ma fesoasoani ia i tatou, ina ia “mama i<br />

tatou mai i le lalolagi”?<br />

• O le a le faiã o lenei mau, ma le faafouina po o le toe faaola?<br />

• O a nisi o mea e mafai ona tatou faia i le Sapati, e fesoasoani e faafouina ai i tatou mo<br />

le vaiaso fou?<br />

<strong>Tusi</strong> tali i luga o le laupapa pe a e manao ai. O nisi o tali atonu e aafia ai le tatalo, aoao i<br />

tusitusiga paia ma le auai i sauniga lotu. Taitai le talanoaga ina ia aofia ai nisi o auaunaga e<br />

mafai ona tatou faia, e pei o le asiasi i aiga, asiasi i e ua tuua na o i latou, asiasi i e mamai,<br />

tusia tusi, ma le fesoasoani i tagata o le aiga. O nei mea, e faafouina ai o tatou agaga, e<br />

aumaia ai se lagona lelei ia i tatou ma isi, ma aumaia le Agaga o le Atua i o tatou olaga.<br />

• O a nisi o faataitaiga faigofie i le tausia o le Sapati ia paia, e mafai ona fesoasoani i<br />

le tupulaga ina ia lelei, ma ta◊uaogaina i le vaiaso atoa? [O le alualu i luma i le aoga ma<br />

taaloga, fealofani ma isi, tetee i faaosoosoga, ma le maua o le filemu sili atu ma le<br />

lotomalie.<br />

Upu sii Na tuuina e Peresitene Spencer W. Kimball fautuaga nei mo gaoioiga o le Sapati:<br />

“O se aso e faitau ai afioga a le Atua, asiasi i e mamai; asiasi i uo ma aiga, faataunuu<br />

faiaoga i aiga, galulue i gafa, faia sina malologa laitiiti, tusi atu i faifeautalai ma tagata o<br />

i le malo po o aiga, sauniuniga o lesona faalelotu mo le vaiaso fou, taaloga ma fanau laiti,<br />

anapogi mo se feau taua, tusia solo faalelotu, ma isi gaoioiga aoga ma le taua.” [Faith<br />

Precedes the Miracle [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1972], pp. 270–71).<br />

Faaiuga<br />

Aoaoga a le fautua Faamalamalama atu, e finagalo le Tama Faalelagi ia tatou aoao e faia mea tonu. Na te le<br />

finagalo e fetalai mai ia te i tatou i mea uma lava e tatau ona tatou faia ma mea e le tatau<br />

ai. E tatau ona aoaoina tatou e faia faaiuga tonu. Ua tuuina mai e le Tama Faalelagi ia i<br />

tatou taiala e tele, ma tuuina mai le avanoa ia i tatou e faia ai a tatou lava filifiliga.<br />

Ia iloa, o le fesoasoani ia i tatou e filifili le mea sao po o mea sese e faia i le Sapati, e tatau<br />

ona tatou fesili—<br />

1. E talafeagai ma aoaoga o le Talalelei?<br />

2. E maua ai se lelei o isi tagata?<br />

3. E fesoasoani ai ea ina ia tatou mama mai i lenei lalolagi?<br />

Mau ma talanoaga Ia faitau e se alii talavou le Isaia 58:13–14.<br />

• O le a sou manatu i le uiga o le, “O le aso Sapati o le aso fiafia”?<br />

• O a faamanuiaga na folafola mai mo i latou o e tausia ma faapaiaina le Sapati?<br />

• E faapefea ona faamanuiaina oe po o lou aiga ona o le faamamaluina o le Aso Sapati?<br />

Lui Tuuina atu se lui i alii talavou ina ia taitoatasi ma faia se lisi o mea lelei na te manatu e faia<br />

ina ia toe fanaufouina ai ia, i le faaleagaga ma le faaletino i le Aso Sapati lenei. Tuu atu se<br />

lui ia te ia ina ia faia pea ia mea i Aso Sa taitasi.<br />

128


O Se Ua Umia Le Perisitua Arona<br />

30<br />

e Faaaloalo i Tulaga Faatamaitai<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitoatasi i le valaauga maualuga o tamaitai ma le<br />

manaomia na te faamamalu ma faaaloalo ia i latou.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Kenese 2:24; 1 Koronito 11:11; Iakopo 2:28; 31–35;<br />

Alema 56:45–48; MFF 18:10; 121:41–46; 131:1–4<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. Faatalanoa ni tuafafine o le Uarota, ina ia iloa ai o latou manatu, i le ala e tatau ona<br />

faamamalu ma faaaloalo ai alii i tamaitai. Saunia e fetufaai ma uso o le korama ua e iloa.<br />

4. Gaoioiga Faaopoopo: E mafai ona faatulagaina se talanoaga i le va o tamaitai ma alii<br />

talavou e talanoa ai auala e fetausia◊i ai alii ma tamaitai talavou e pei o ni soo moni o<br />

Iesu Keriso.<br />

IA MANATUA Ia e malamalama i tulaga o aiga uma o alii talavou taitoatasi ma fuafua le lesona i lona<br />

manaomia.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faatomuaga<br />

Upu sii Faitau ma talanoa saunoaga nei a Spencer W. Kimball: “O se faailoga o le taua na tuuina<br />

atu e atua i tamaitai; ua fetalai mai le Alii,<br />

“ ‘O le mea lea e tuua ai e le tane lona tama ma lona tina ae faatasi ma lana avã: ona avea<br />

ai lea o i laua ma tino e tasi. (Kenese 2:24.)<br />

“Ua e malamalama i lenei mea? O ia, o le fafine, ua tulaga muamua. O le tamaitai ua<br />

tulaga muamua, sili atu nai lo matua o e ua pele ia i tatou uma. E oo i fanau e ao foi ona<br />

tutu i latou i o latou tulaga tatau” (“The blessings and Responsibilities of Womanhood,”<br />

Ensign, Mar. 1976, p. 72).<br />

E I Ai Eseesega O Tamaitai ma Alii Na Tuuina Mai E Le Atua<br />

Faitau le Saunoaga lenei a Epikopo Victor L. Brown:<br />

Upu sii ma le talanoaga “Ua tatou faitau i tusitusiga paia, ◊Ona faia lea e le Atua o le tagata i lona faatusa, o le<br />

faatusa o le Atua na ia faia ai o ia: na faia e ia o i laua o le tane ma le fafine. (Kenese<br />

1:27.) Ua faamanino mai e le Alii ni eseesega maumaututu i le va o tane ma tamaitai.<br />

Na ia tuu atu i le tane mea ua tatou ta◊ua uiga faatamatane ma tuuina atu i tamaitai uiga<br />

faatamafafine. Na te le i finagalo e fesuia◊i e tane ma tamaitai nei uiga, ae ia, foliga<br />

ma gaoioi alii e pei o alii ma o tamaitai ia foliga ma gaoioi e pei o tamaitai” (Lipoti o<br />

le Konafesi, Ape. 1971, i. 56; po o Ensign, June 1971, p. 55).<br />

• O i ai ea se faamaoniaga o lo o taumafai Satani e suia nei matafaioi paia ua faia e le<br />

Tama Faalelagi mo tane ma fafine?<br />

O le Tina o Så ua Umia le Perisitua Arona e Tulai i le Ogatotonu o Lona Olaga.<br />

Talanoaga • Aisea e tatau ai ona i ai i se alii talavou le faaaloalo tele mo lona tina?<br />

129


Faamamafa atu o le tina o le alii talavou na maua ai lona ola, ma faamalosiau atu ia te ia i<br />

mea lelei ua faia, le amanaiaina ona sese ma ona toilalo, ma o ia lava o le tagata mulimuli<br />

e faamutaina lona faamoemoe ia te ia pe afai e sese ese. Na te tata ma auli ona lavalava,<br />

kuka ana meaai, tapena le fale, tausi i ai pe a ma◊i, ma faia mea uma e faatulaga lelei ai ma<br />

siitia le aiga o lo o ia nofo ai.<br />

Tau atu ni mea na tutupu i la oulua mafutaga ma lou tina e faamatala ai tulaga ia e pei ona<br />

taua i luga e uiga i tulaga siitia o tina. Valaaulia alii talavou e fetufaai faataitaiga mai o latou<br />

olaga i aiga e faapupula ai nei uiga.<br />

Tala Faamatala i alii talavou le tala lenei i au lava upu:<br />

O le alii o Elder Frank Croft sa faia se misiona i le setete o Alapama i Amerika. Ona o lona<br />

manatu maumaututu i lana aia-tatau e pei ona faamautuina i le Tulafono Faavae a le malo<br />

o Amerika e aoao atu ai le amiotonu i tagata, sa ave faamalosi o ia i se nofoaga tuufua i le<br />

togavao ma sasa ai o ia e aunoa ma lona ofu i lona tua e tagata saua. Ina ua taunuu atu i<br />

le nofoaga lea o le a faataunuuina ai le faasalaga, sa faatonuina atu e tagata leaga Elder<br />

Croft e tatala ese lona peleue ma lona ofutino ae faaaliali lona tua. Ona latou saisai lea o<br />

ia i se laau ina ia aua nei gaoioi a o latou sasa i lona tua seia tafe mai le toto.<br />

Ona ua leai lava se isi mea na te mafaia, sa ia faia loa e pei ona faatonuina ai ia e nei<br />

tagata leaga, a o ia amata ona talai ona ofu, sa pau mai lona peleue se tusi sa maua mai<br />

lona tina. E le i mamao atu se taimi na ia tusi atu ai i ona matua e uiga i le leaga o faiga o<br />

lo o faia e nei tagata faatupuvevesi ma le saua i faifeautalai. I le tusi a lona tina, o lo o<br />

fautua mai ai faapea: “Lau tama pele, e tatau ona e manatua fetalaiga a le Faaola na ia<br />

saunoa mai ai, ◊Amuia e sauaina ma tauleagaina ona o lou igoa. Ia e manatua foi le<br />

fetalaiga a le Faaola i luga o le satauro ao puapuagatia o ia mo agasala a le lalolagi ina<br />

ua ia gagana mai i nei upu, “Lou Tama e, faamagalo ia i latou, ua latou le iloa le mea ua<br />

latou faia.” Ioe lau tama e, o latou nei ua latou faasaua i faifeautalai latou te leiloa le mea<br />

ua latou faia ana leai semanu latou te le faia. Atonu e i ai se taimi ma se aso latou te<br />

malamalama ai, ona latou lagona lea o le maasiasi ona o mea ua latou faia ma latou<br />

faamamalu ai lea o oe ma le galuega lelei o lo o e faia. O le mea lea ia e onosai la◊u tama<br />

e; alofa atu i e agaleaga mai ma fai mai mea leaga ia te oe ona faamanuia mai lea o oe e<br />

le Alii ma faalautele oe i le vaaiga a o latou mata ma o le a e maua se misiona silisili ona<br />

manuia. Ia e manatua foi, lau tama e, o po uma ma ao, e tatalo pea lou tina mo oe.”<br />

A o saisai Elder Croft i le laau, sa feagai tonu lana vaai ma le taitai vaega leaga, ua ia tago<br />

atu nei i le tusi lea na pau mai i le peleue ma amata ona faitau ai a o le i tuuina atu lana<br />

faatonuga i lana vaega e amata loa ona faaoo le sasa. Sa iloa lelei e le faifeau foliga<br />

matautia o le tino o le tamaloa ma ona mata saua tele.<br />

Ua oo loa ia te ia se lagona mautinoa e leai lava se alofa e ono maua mai lenei tagata.<br />

Sa moeiini ona mata a o faatalitali le taimi e oo mai ai le sasa. Sa ia mafaufau i lona aiga<br />

ma e ua pele ia te ia aemaise, o lona tina pele ia te ia. Sa ia faia gugu se tatalo mo lona<br />

tina. Ina ua pupula ona mata, ina ua mavae le tasi po o le lua minute ,ma le lagona ua<br />

tatau ona uma le faitauina e le taitai o le tusi, sa ofo tele o ia ina ua vaai atu ua nofo lelei<br />

i lalo o se laau le taitai ma toe faitau le tusi; ae o le mea sili ona ofo ai le faifeau o le suia<br />

o foliga o le tamaloa. Sa ia faitau ni laina po o se palakalafa ona nofo lea ma mafaufau<br />

loloto i ai. Sa oo i lagona loloto o le faifeau se faamoemoega ua suia le loto o le tamaloa<br />

ona o le tusi manaia ma le matagofie mai lona tina.<br />

Ia Elder Croft, e foliga mai o se taimi umi lava na alu a o faatali se savali mai i le taitai<br />

o le vaega leaga ma fai mai: “Sole, atonu o ia te oe se tina lelei tele. Vaai oe, sa ia te au<br />

foi se tina faapena.” Ona, tautala atu lea o ia i lana vaega leaga ma faapea atu, “Alii e, ina<br />

ua uma ona ou faitauina le tusi a le tina o le tama Mamona lea, e matua le mafai ona ou<br />

faia lenei mea leaga. Ou te iloa e sili pea tuu atu ia e alu.” Sa latou tatala Elder Croft ma<br />

tuu e alu. O lagona alofa o lona tina ua mautinoa le latalata atu lea i lona agaga ma lona<br />

mafaufau. (Vaai le Arthur M. Richardson, The Life and Ministry of John Morgan [Nicholas G.<br />

Morgan Sr., 1965], pp. 268–68).<br />

Mau ma talanoaga Ia faitau e alii talavou le Alema 56:45–48. Faamalosiau atu ia latou faitauina nei fuaiupu.<br />

Faamanatu atu i le korama o le mamalu na tuuina atu i tina o fitafita tau e lua afe a<br />

Helamana o se faataitaiga lelei lea o le ituaiga tama e tatau ona tatou i ai. E tatau ona tatou<br />

130


<strong>Lesona</strong> 30<br />

vaai atu i tamaitai i tulaga lelei uma ma faamamalu ma auauna mo latou. O le ala tatou te<br />

lagolago ai o tatou tina ma tuafafine e avea ma ala tatou te lagolagoina ai a tatou ava ma<br />

afafine. E tatau ona tatou ola e faapelepele ia i latou.<br />

• O le a le uiga o le faia i se tagata ina ia lagona lona faaaloalogia ma le faapelepeleina?<br />

Fesoasoani ina ia iloa e ese le fiafia i se tagata po o le talia, ese foi le lagona o lona<br />

faaaloalogia ma le faapelepeleina. O le lagonaina o le faaaloalogia ma le faapelepeleina<br />

o le lagona lea o le faageetia ma le faatauaina.<br />

Iuga o faatalanoaga Ta◊u atu i alii talavou ua uma ona e fesili atu i ni tamaitai talavou o le uarota i o latou lagona<br />

pe faapefea e tama talavou ona faamamalu ma faaaloalo i tamaitai. Ripoti mai faaiuga o ia<br />

faatalanoaga.<br />

O Se ua Umia le Perisitua Arona e Faamamaluina Tamaitai Talavou Na Te Iloa<br />

Mau ma talanoaga Faitau e ni alii talavou Iakopo 2:28; 31–35.<br />

• O a lagona o le Tama Faalelagi e uiga i le lå gavia ma le ola mama?<br />

• O a ni ou manatu i lagona o le Tama Faalelagi i alii talavou o e taulamalama i tamaitai<br />

talavou?<br />

Talanoaina uiga moni o alii ua i ai le mana o le perisitua e pei ona taua i le MFF 121:41–46.<br />

Talanoa mea e ao ona latou fai pe a tatou faatasi ma isi tagata.<br />

• O a faamanuiaga e maua mai i le faaaloalo atu i tamaitai?<br />

• E faapefea ona avea le auala e taulima ai e se alii talavou tamaitai talavou la te tafafao<br />

faamasani ma ala e faaalia ai ona lagona mo tamaitai ma ia lava?<br />

Tau atu o lagona o se alii talavou mo tamaitai talavou e faaalia ai ona lagona mo tamaitai<br />

uma lava. O le ala na te taulimaina ai i latou e faailoa ai pe na te manatu o ni afafine o le<br />

Atua i latou ma avã faamoemoeina ma tinã foi pe na o se mea lava e maua ai lona fiafia<br />

ma faamalie ai ona manaoga faaletino. O le vaaiga o se alii talavou ia te ia lava o se tagata<br />

ua umia le perisitua ma o se atalii o le Atua, o se amioga e faavavau: po o lana vaai foi ia<br />

te ia lava o se meaola ua naunauta◊i e faamalieina ona lagona. Atonu, o le a i ai o ia i le va<br />

o nei tulaga e lua, peitai o le a faatupulaia lona gasolosolo atu i tulaga lelei nai lo le leaga.<br />

Soo se tasi ua umia le perisitua Arona e tatau ona iloa na te filifilia ituaiga tamaitai talavou<br />

e faaipoipo i ai a o le i taitai ona oo mai le filifiliga o lenei tagata faapitoa. E gaua◊i atu o ia i<br />

se tamaitai faapitoa ma e lå taumate o le a faaipoipo atu i ai. E tatau ona manatua e alii<br />

talavou o le a avea loa lea tamaitai ma tagata e faatonuina lo la aiga, fanauina fanau ma<br />

aoao latou.<br />

O le tele o le faamamaluina e se alii talavou i tamaitai talavou, ma talitonuina lo latou<br />

faagaeetia maualuga ma le saili o lå e sili lona faaleagaga, agavaa ma le agalelei nai lo<br />

latou uma, o le lelei foi lea o ona avanoa e faaipoipo atu ai i se tagata faapea.<br />

• E faapefea ona e fesoasoani atu i tamaitai talavou e tausia poloaiga?<br />

Faamalamalama atu a uma ona faaipoipo se alii talavou, o le a ia tauave le avega o se<br />

tane ma se alii e fesoasoani i lona aiga e usiusitai i tulafono a le Alii. E ia te ia foi le avega<br />

tauave a o le i faaipoipoina e fesoasoani i tamaitai talavou e tausia tulafono.<br />

Talanoaga i le laupapa • E faapefea ona e faamamaluina tamaitai talavou taitoatasi ma tamaitai talavou uma lava<br />

o o lo o outou faifai mea faatasi?<br />

Fai se aotelega o tali a alii talavou i luga o le laupapa, ia i ai mea nei:<br />

1. Ia faaaloalo le gagana i taimi uma.<br />

2. Fai oe ma paaga lelei. Fesoasoani ia te ia e usitai i poloaiga.<br />

3. O faatasi ma le teine i nofoaga faaaloalogia ma faafiafiaga lelei.<br />

4. Faaaloalo i lona mamalu faaletamaitai ma aloese mai faaosoosoga o le tino.<br />

5. Faaaloalo i fautuaga a matua ma fuafua lelei amioga ma itula.<br />

131


6. Malaga ma le saogalemu, aua le faaalialiavale, malaga ma uo e saogalemu a latou<br />

ave taavale.<br />

7. Taulimaina le tamaitai o sau paaga tutusa.<br />

8. Avea ma se uo mamae, ma fiafia i lona auai faatasi ma oe.<br />

9. Ave le tamaitai i le lotu, ma ia e iloa lona malosi faaleagaga.<br />

10. Faaali uiga faaaloalo ma le tausaafia.<br />

Faamalamalamaga a le mau. Ia faitau e se tasi o fesoasoani i le Korama ma<br />

faamalamalama le MFF 18:10. E tatau ona ia faamanatu i alii talavou le taua o agaga taitasi<br />

i le silafaga o le Atua. Soo se tasi e faamalosiau atu i afafine o le Atua ina ia faia mea leaga<br />

ua i ai o ia i se tausalaga tele ma e manaomia lona salamo.<br />

Talanoaga • O a uiga moomia e faatupulaia ai uiga faaaloalo i le va o le tane ma le fafine?<br />

O Alii ma Tamaitai e Tutu Faatasi e Tasi<br />

Mau ma talanoaga Ia faitau e alii talavou le MFF 131:1–4, Kenese 2:24, ma le 1 Koronito 11:11. Fautuaina alii<br />

talavou e maka mau nei ma saili isi e talatutusa.<br />

• O a mea ua ta◊u mai e nei mau ia i tatou e manaomia ina ia maua ai le faaeaga.<br />

Fesoasoani i le korama ina ia malamalama e lå mafai ona tutoatasi le tane i luma o le Alii<br />

ae peitai o le tane ma lana ava e tatau ona tutu faatasi e tasi. Tuu atu se lu◊i i alii talavou ina<br />

ia faaaloalo ma faapelepele i tamaitai i o latou olaga ma saunia i latou e savavali faatasi ma<br />

a latou ava o le lumanai o ni soa o o paaga i le Alii.<br />

Faaiuga<br />

Upu sii Ua saunoa mai Peresitene Iosefa Filisitia Samita:<br />

“E leai se aoaoga o le talalelei o faapea mai ai e sili atu le maualuga o tane nai lo fafine . . .<br />

O le valaauga sili ona taua, ma faaeaina i valaauga uma ua tuuina atu lea i fafine, o tina<br />

o tagata ola uma. E le maua e tamaitai le perisitua, ae afai latou te faatuatua, ma faamaoni,<br />

e avea i latou ma faitaulaga tamaitai ma tupu tamaitai.” (Doctrines of Salvation, comp<br />

Bruce R. McConkie, 3 vols. [Salt Lake City: Bookcraft, 1954–56], 3:178).<br />

O Lui Tuu atu lui nei i alii talavou.<br />

1. Faia se mea faapitoa i le masina fou, e faaali ai i lou tina lou faaaloalo ma lou ava tele.<br />

2. Faaali atu i ou tuafafine (pe afai e i ai) lou manatu faapitoa ma lou ava mo i latou i lenei<br />

vaiaso, ma saunia e tau mai i le korama i le isi a tatou vasega lau gaoioiga.<br />

3. Ia taulimaina tamaitai talavou uma lava e te iloa o ni paaga tutusa, ma faailoa pea ia<br />

te ia le faaaloalo.<br />

132


Filifilia O Se Soa e Faavavau<br />

31<br />

FAAMOEMOEGA O le a aoaoina e alii talavou taitoatasi ni manatu faavae, e mulimuli ai i le filifilia o se soa<br />

e faavavau.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le MFF 9:7–9 ma le 131:1–4<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina mau<br />

3. Afai e maua, ma o lo o e aoaoina atu lenei lesona i alii talavou o le vaega o ositaulaga,<br />

e mafai ona e faaalia le The Importance of Proper Dating, Vitio Faaopoopo 2 o Afiafi<br />

Faaleaiga (53277).<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faatomuaga<br />

Talanoaga • Ua e mafaufau ea e uiga i fanau e te maua i se aso?<br />

• O a uiga e te manao ia e maua i le avea ai o oe o se tama o na fanau?<br />

• O a uiga e te manao ia maua e lo tatou tina?<br />

• A filifili se soa e faavavau, aisea e matua taua ai ia te oe ona mafaufauina po o le a le<br />

ituaiga tina o le a oo i ai se tamaitai talavou?<br />

O Le Filifilia O Se Soa E I Ai Taunuuga e Faavavau<br />

Mau ma talanoaga • Aisea e le mafai ai ona faaeaina se alii e aunoa ma le faamau atu i se tamaitai?<br />

Faitau ma talanoaina le MFF 131:1–4<br />

• O le a le uiga o le “e na te le maua le alualu i luma”? (Na te le fanaua ni fanau<br />

faaleagaga i le faavavau.)<br />

Talanoaga i le laupapa Faamalamalama atu o le filifiliina o se soa o se faaiuga e matua taua tele, ae o le tele o<br />

taimi; ua faavaeina lea i luga o se malamalamaaga vaapiapi o le alofa. O se tagata e na<br />

ona tali atu i le alofa o le pau, po o le alofa i le vaaiga o mata, ua ia leiloaina le tele o tulaga<br />

aloaia pe a filifilia se tasi e ola faatasi e faavavau.<br />

• O a uiga faaletagata o tamaitai talavou, e lelei ia te oe i lo tatou vafealoa◊i ma le faaleagaga?<br />

<strong>Tusi</strong>a tali a alii talavou i luga o le laupapa e pei o—<br />

1. E le manatu faapito.<br />

2. Faaalia le faaaloalo mo a◊u.<br />

3. E taulamua.<br />

4. E mafaufau o ia mo isi tagata.<br />

5. E faaalia lona onosai i taimi faigata.<br />

6. O se tagata toaga o le Ekalesia.<br />

7. E i ai se molimau o le talalelei, ma e usitai i poloaiga.<br />

8. E faatumauina ia te ia se vaaiga sologa lelei o le soifuaga.<br />

9. E tala tutusa ana sini ma mea taua o lona olaga ma a◊u.<br />

133


Fai atu i alii talavou e filifili mai le laupapa mea e tolu na te mafaufau ua sili ona taua. Faia<br />

se palota e iloa ai po o le fea itu e mafuli i ai alii talavou i lona taua. Talanoa le ala ua palota<br />

ai faapea.<br />

Upu sii ma talanoaga Faatusatusa le iuga o le palota ma le saunoaga lenei a Peresitene Spencer W. Kimball. Ia<br />

faitau e se alii talavou.<br />

“Matou te fautua atu ina ia faaipoipo atu i tagata o lou lava atunuu, ma tutusa o lua tulaga<br />

i le tamaoaiga, va fealoai, ma aoaoga (o nisi nei o tulaga e le afaina pe faia pe leai, ae<br />

mafaufau pea i ai pe e tatau), ae faasili ai, le tutusa o ekalesia, e aunoa ma se fesiligia”<br />

(Marriage and Divorce,” in 1976 Devotional Speeches of the Year [Provo BYU Press 1977],<br />

p. 144).<br />

• Aisea e taua ai i se ulugalii ona avea ma uso agavaa o le Ekalesia? Ia talanoaina manatu nei:<br />

1. E le mafai ona maua le faaeega e aunoa ma le faaipoipoga faa selesitila.<br />

2. O tulaga taua faalelotu e malolosi tele, ma o mea taua e le mautinoa ma feteenai e<br />

aumaia ai pea le vevesi.<br />

3. Sa taua e Peresitene Spencer W. Kimball se suesuega na faia e faapea “e tasi mai le fitu<br />

tagata faitoalua le auai i le Ekalesia o le a papatiso ma liliu mai.” (“Marriage and<br />

Divorce,” p.152).<br />

4. Afai e liliu mai i le talalelei na o le toatasi mai le ulugalii, o le a vaeluaina le fanau i mea<br />

taua e eseese ai o latou matua.<br />

• Aisea e taua ai ona tutusa le tamaoaiga, aoaoga, ma tupuaga faale-aganuu o se ulugalii?<br />

Upu sii ma le<br />

talanoaga<br />

Faamalamalama atu o le filifiliga o se soa, o se tiute tauave faigata. Ua tuuina mai e<br />

Peresitene Spencer W. Kimball mataupu faavae nei tatou te mulimuli ai i a tatou filifiliga:<br />

“I le filifiliga o se soa mo le olaga nei ma le faavavau, o le mea mautinoa lava le fuafua<br />

lelei ma mafaufau ma tatalo ma anapogi muamua ina ia mautinoa, o le faaiuga sili lenei,<br />

ma e le tatau ona sese. O se faaipoipoga ua moni e tatau ona fausia faatasi i le agaga<br />

ma le mafaufau. E le tatau ona taitaia ma faia faaiuga e lagona, e faia e le agaga ma le<br />

mafaufau, ua faamalosia, o le a maua ai se faaipoipoga sili ona fiafia” (“Marriage and<br />

Divorce,” p.144).<br />

• O a manatu taua sa faamamafa mai e Peresitene Kimball? Fesoasoani i alii talavou ina ia<br />

tali mai i mea ia ua faamamafa mai—<br />

1. Fuafua ma le faaeteete ma le mafaufau lelei<br />

2. Tatalo ma le anapogi<br />

3. E le tatau ona taitaia faaiuga i lagona<br />

Mau ma talanoaga Faamalamalama atu na tuuina mai e le Alii ni fautuaga faapitoa i le ala e fusia ai ana<br />

taumafaiga ma musumusuga pe a faia se faaiuga taua. Ia faitau e alii talavou le MFF 9:7–9.<br />

• E faapefea ona tatou faaaogaina nei mataupu e filifilia ai se soa?<br />

Lisi i luga o le laupapa tali e pei ona aumai i le mau atoa ma tali a alii talavou. Ona<br />

faamalamalama lea o laasaga nei e ono aafia i le sailia ma le filifilia o se soa e faavavau:<br />

1. A o le i faia lau misiona, faataitai ona faauo atu i ni tamaitai talavou. A o e faia lea tulaga,<br />

mafaufau i le taua o le tutusa o tapuaiga; tutusa mafaufauga; ma sini; ma nisi o mea e<br />

fiafia i ai faatasi ma se tamaitai atonu e te faaipoipo atu i ai i se aso.<br />

2. A maea mai lau misiona, filifili lelei lenei mataupu i lou mafaufau. A maea ona feoai faa<br />

uo mo se taimi umi, ia faataunuuina pea ona e faamasani ia te ia i isi tulaga lelei, e pei o<br />

tulaga faaleagaga, taimi vevesi, taimi fiafia, i le lå mautonu, ma taimi o galue ai. Ia e<br />

matua iloa lelei o ia. Ona faia loa lea o lau faaiuga.<br />

3. O le mea mulimuli, tatalo atu i le Alii po ua sao lenei faaiuga ma ole atu mo lana<br />

fesoasoani ma lana taitaiga i taimi uma e uiga i lenei mataupu taua. Alema 37:37 ua<br />

faapea mai, “Ia oulua filifili ma le Atua i au mea uma e te faia, na te faatonu foi ia te oe i<br />

mea lelei.”<br />

134


Taimi Talafeagai mo le Faaipoipoga<br />

Tala Faamatala atu le tala lenei:<br />

Talanoaga i le<br />

laupapa<br />

<strong>Lesona</strong> 31<br />

Sa sefulufitu tausaga o Timo ae sefululima Keiti na faaipoipo ai. Sa amata ona faigata lo<br />

la ola faatasi ina ua fanau mai le la pepe e mai fatu. Sa lua galuega a Timo, ae faaalu uma<br />

le tele o itula o Keiti i le falemai a o faia ni taotoga se lua o le la pepe. Sa mapu i laua ina<br />

ua fai mai le fomai o le a ola lelei le pepe. Ae peitai e tatau ona matua faaeteete mo le<br />

tausaga atoa. Sa na ona vaai atu o Keiti i ana uo o malaga atu i le aoga a o tautau le taga<br />

lavalava i le uaea. Sa na ona vaai lava o Timo i pili mai le falemai ma vailaau. Ua leai se<br />

taalo pasiketipolo po o isi gaoioiga, i le lumanai o Timo, i le taimi nei ma le lumanai<br />

faasolosolo mai.<br />

Faamalamalama atu na filifili Timo ma Keiti a o le i saunia faaleagaga, saunia o la lagona,<br />

ma le faaletino. E umi se taimi e tatau ai ona iloa e le tagata mea e fai faatoa malamalama<br />

ia te ia lava ma poo ai foi ua sili ona talafeagai mo i tatou. O le ala lena ua faateleina ai<br />

faaipoipoga a tagata talavou e malepelepe.<br />

Faailoa atu ua iloa lelei e Timo ma Keiti mea ua la misia ona ua vave ona faaipoipo. Peitai<br />

ua vaapiapi le la vaai i isi mea, atonu la te maua le avanoa e faataunuu ai a o alu i luma le<br />

olaga i se isi tulaga ese, ma atonu foi o le a sili atu ona faigata.<br />

• O a ni lesona o mea aoga atonu ua misia e Timo ma Keiti pe faigata foi ona maua e i<br />

laua ona ua faaipoipo a o laiti tele?<br />

<strong>Tusi</strong> tali a alii talavou i luga o le laupapa. Atonu e i ai tali nei —<br />

1. Misiona<br />

2. Faalauteleina aoaoga<br />

3. Faalautele le vafealoai ma faatupulaia lagona o le tagata<br />

4. Atinaeina o taleni<br />

5. Tomai e faaaoga ma aoaoina tulaga moomia o le soifuaga<br />

Sailia o le Tagata Sao<br />

Tala Faamatala atu le tala lenei:<br />

Ina ua foi mai le misiona a Pili, sa lagona le uunaiga o ia e ana uo e faaipoipo loa. Sa<br />

resitara i le kolisi ma amata loa ana aoaoga. E ui lava ina i ai le manao o Pili e faaauau<br />

lana aoga, sa amata ona faaluafesasi ona popolega e faaipoipo ma ana aoaoga. I po uma<br />

lava, sa to◊otuli ai Pili ma fesili atu i le Alii ina ia aumaia se tamaitai sao i lona olaga. O ana<br />

tatalo e foliga ua le maua se tali.<br />

• E i ai ea se mea faapea o le “na◊o ia lava e toatasi” o se paaga moni mo i tatou taitoatasi?<br />

Upu sii ma talanoaga O se vaega o lenei talanoaga, tofi ni alii talavou se toalua e faitauina upu sii nei, muamua<br />

mai ai Peresitene Kimball ma le isi mai ia Elder Boyd K. Packer:<br />

“ ‘O paaga o le agaga’ ua na o ni tala fatu ma ni mea le maumaututu: ma a o lo o saili se<br />

tama talavou ma se teine talavou i le maelega atoatoa ma le tatalo faatauanau ina ia maua<br />

se soa e tausaafia ai le olaga ma matagofie, ui i lea ua mautinoa soo se alii lelei ma soo<br />

se tamaitai lelei e mafai ona maua se faaipoipoga fiafia ma le manuia pe afai la te malilie<br />

faatasi e galulue malolosi ina ia maua lea tulaga” (“Marriage and Divorce,” p. 146).<br />

“A o ou mautinoa ua i ai ni ulugalii laiti ua latou maua fautuaga faapitoa i le nonofo faatasi,<br />

ou te le talitonu o le alofa e tofia. Ae moomia musumusuga a le Alii i lenei faaiuga faigata,<br />

e tatau ona e ola i mataupu o le Ekalesia, ma tatalo faatauanau mo le atamai e te iloa ai<br />

tulaga maualuga e fausia ai se faatasiga manuia. E tatau ona e faia le filifiliga, nai lo le saili<br />

mo le na o ia lava e toatasi ua taua o le paaga o le agaga, ua filifilia e se tasi mo oe ma<br />

faatalitali mo oe. E tatau ona e faia le filifiliga. E tatau ona e atamai sili atu nai ou tausaga<br />

ma tatalo i le lotomaualalo ina nei sese le filifiliga.” (“Eternal Love” [(Salt Lake City: Deseret<br />

Book Co. 1973)], p.11).<br />

135


• O le a le uiga o saunoaga a Peresitene Kimball ma Elder Packer i le upu paaga o le<br />

agaga? (O se tagata ua filifilia pe taua foi na o ia lava e toatasi o le tagata sao lea).<br />

Tau atu e le tatau i alii talavou ona vaavaai mo le tagata ua sao ae mo le tagata sao, e pei<br />

o i latou lava i mataupu tau lotu, tulaga taua o le olaga, o sini, ma manatu lelei.<br />

O Le Avea Ma Tagata Sao<br />

Aoaoga a le fautua Faamalamalama atu o le fiafia i le faaipoipoga e maua mai i le avea ma tagata sao. O se<br />

faaipoiopga manuia e faalagolago i le malie o le tagata lava ia i le osigataulaga ma le<br />

faamuamua o le isi tagata. O le faaipoipoga e mafai ona avea ma lui silisili ona faigata e<br />

tofotofo ai o tatou olaga kerisiano, ae aumaia ai foi faamanuiaga silisili e ala mai i le<br />

taitoaluaina, alofa, ma le fiafia.<br />

Talanoaga i le laupapa • O le a se mea e te faia e saunia ai oe e avea ma paaga faaipoipo lelei?<br />

<strong>Tusi</strong>a tali a alii talavou i le laupapa, e faapei o nei —<br />

1. Fausia se faiã vavalalata ma le Alii<br />

2. Aoao e galulue faatasi ma tagata ma avea oe ma se uo lelei.<br />

3. ◊Aloese mai le manatu faapito<br />

4. Ola faataitai i le agamalu i totonu o lou aiga i le taimi nei.<br />

5. Galueaiina taleni ma mea e mafai ona fai<br />

6. Ia aoaoina pe aoga foi ina ia avea oe ma tausi aiga lelei.<br />

7. Faatupulaia i le faaleagaga<br />

8. Galue ina ia aveesea vaivaiga<br />

9. Aoao po o le a le alofa moni ma saili lona uiga e ala i le tatalo ma mea e fai.<br />

10. Ola amiotonu i mea uma lava, ae le na o le taimi e faigofie ai.<br />

Faaiuga<br />

Lui Tuuina atu se lui i alii talavou ina ia latou fausia nei se faiã vavalalata ma le Tama Faalelagi<br />

ina ia agavaa i latou i se aso e maua ai musumusuga e faia ai filifiliga poto mo se<br />

faaipoipoga. Faamanatu ia i latou a oo mai le taimi e filifili ai mo se faaipoipoga, e tatau<br />

ona tatalo pea i aso uma ae aua nei faalagolago i le Alii na te faia le galuega mo i latou.<br />

Tuu atu se lui ia i latou e galulue nei ina ia avea i latou e pei o tagata latou te moomoo e<br />

faaipoipo atu i ai. E tatau ona mataalia mo avanoa e fesoasoani ai ma auauna i isi, ma<br />

latalata atu i le Alii ia filifili ma le poto i se tasi o filifiliga sili ona taua o le a latou faia.<br />

136


Saunia Mo Le Faaeega Paia<br />

32<br />

i le Malumalu Sa<br />

FAAMOEMOEGA O le a saunia alii talavou taitoatasi e maua lona faaeega i le malumalu sa ma saunia e faia<br />

lenei tulaga o se mea paia ma le matagofie.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le MFF 124:40–41 ma le 105:18<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Ata numera 10, Malumalu Sa i Manila Filipaina (62591); ata 11, vai papatisoga i le<br />

Malumalu Sa (62031; Taga Ata o le Talalelei 504); ma le ata 12, Potu Selesitila.<br />

i. Atonu e te manao e aumai ata o malumalu eseese mai i totonu o le potutusi o le falelotu.<br />

o. Se fasi pepa ma se penitala mo alii talavou taitasi.<br />

u. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. Ia tusia i ni fasipepa faamatalaga e fitu e uiga i le aoga o malumalu (o lo o maua lea<br />

i le amataga o le lesona).<br />

4. Ia tusia i lalo i ni fasipepa fesili e iva o lo o i le faaiuga o le lesona.<br />

5. Ia vave faafesootai le Epikopo na te aoaoina atu le lesona, aemaise lava le vaega o le<br />

“Faamatalaga a le Epikopo.” Saunia o ia mo le faatulagaina o le lesona, ma fesoasoani<br />

ia te ia i soo se auala lava e manao e faatulaga ai le potu, saunia pe aoaoina vaega o<br />

le lesona. E mafai ona ia aoaoina le korama faatasi pe taitasi. Pe a ia manao ai foi e<br />

mafai ona o atu tamaitai talavou e tuufaatasi ma alii talavou. Talu ai ona o lenei lesona<br />

o lo o i ai se vaega taua tele, e umi atu nai lo o le mea e masani ona i ai ma o lo o tele<br />

foi faamatalaga ua saunia, o le a la, a le o oe po o le epikopo e tatau ona tatalo ma<br />

filifilia ni mea e faaaogaina. Ia manatua ia faaavanoa se taimi mo fesili ma tali i le faaiuga<br />

o le lesona. O lenei lesona o lo o faatatau lava i le faaeega paia, ae le o le faaipoipoga<br />

faale-malumalu sa (tagai i le lesona 33, “Faaipoipoga Faaselesitila — O se Sauniga mo<br />

le Faavavau). O lenei lesona e tusa ma le lua vaiaso e faataunuuina ai, e tusa ai ma le<br />

tulaga faaletagata aemaise le taitaiga a le Agaga Paia.<br />

6. Afai e maua, e mafai ona e faaali le “O Malumalu e mo Feagaiga e Faavavau” i le Vitio<br />

Faaopoopo 2 o Afiafi Faaleaiga (5327).<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faamoemoega o Malumalu Sa<br />

Ata, pepa tufatufaina<br />

atu, ma talanoaga<br />

Ia faaali ata o malumalu eseese ma se potu e fai ai sauniga. Ia tufatufaina atu i tagata<br />

taitoatasi o le vasega faamatalaga nei na aumaia mai se saunoaga a Elder John A.<br />

Widtsoe (“Looking Toward the Temple,” Ensign, Jan. 1972, pp. 56—57). Ia faitau auauai<br />

e alii talavou faamatalaga. Ia talanoaina ma alii talavou faamatalaga ia.<br />

1. “O le Malumalu Sa o se fale po o se maota lea o le Atua. A faapea e asiasi mai le Atua i<br />

le lalolagi, e sau o ia i lona malumalu sa”.<br />

2. “O le malumalu sa o se nofoaga o faatonuga. O i o lo o toe faamanatu ai mataupu o le<br />

talalelei ma toe faaalia ai mataupu moni o le malo o le Atua.”<br />

3. “O le malumalu sa o se nofoaga o le filemu. O lenei nofoaga e mafai ai ona tuuese<br />

popolega ma mea tutupu o le olaga i fafo atu.”<br />

4. “O le malumalu sa o se nofoaga o feagaiga, ia e mafai ona fesoasoani . . . ia i tatou ia<br />

maua le manatu maualuga e taitaiina i tatou e ola agavaa mo meaalofa o le talalelei.”<br />

5. “O le Malumalu o se nofoaga o faamanuiaga. Ua tuuina mai folafolaga ia i tatou, ae na o<br />

lo tatou faatuatua lava e faalagolago i ai.”<br />

137


6. O le malumalu o se nofoaga o lo o faia ai sauniga faaleatua. O mea lilo o le olaga, ma<br />

fesili a tagata e le i talaiaina o lo o faamaninoina iinei: (1) O fea na ou sau ai? (2) Aisea<br />

ua ou i ai iinei? (3) O fea ou te alu i ai pe a mavae lenei olaga?”<br />

7. “O le Malumalu o se nofoaga o faaaliga. E mafai ona tuuina atu e le Alii faaaliga, ma e<br />

mafai e tagata uma lava ona mauaina faaaliga e fesoasoani ia te ia i lona olaga.”<br />

Talanoaga i le laupapa Ia tusi i luga o le laupapa nisi o sauniga o lo o faia i totonu o le malumalu:<br />

1. Papatisoga mo e ua maliliu.<br />

2. O sauniga o le Perisitua mo e ua maliliu.<br />

3. Faaeega Paia mo e o lo o soifua ma e ua maliliu.<br />

4. Faamauina o ulugalii mo le faavavau mo e o lo o soifua ma e ua maliliu.<br />

5. O isi sauniga faamauga mo e o lo o soifua ma e ua maliliu.<br />

Ia faamatala atu o sauniga o lo o faataunuuina i totonu o le malumalu e i ai ni o latou<br />

faatusa. I le sauniga o le papatisoga, mo se faataitaiga, e tanumia i tatou i le vai ma<br />

toe aumai i fafo. O lo o faatusa i le maliu, ma le falelauasiga, ma le toetu mai o le Alii.<br />

O sauniga o Malumalu uma e faatusa lea i mataupu moni o le talalelei. Talu ai ona o le tele<br />

o mea e aoaoina i totonu o malumalu sa e mafai ona malamalama i ai i se asiasiga e tasi,<br />

o uso agavaa uma e tatau ona toe foi i le malumalu.<br />

O le Faaeega Paia e Taua Tele mo le Faaolataga o Tagata Taitoatasi.<br />

Tala Ona o le taua tele o sauniga o le malumalu sa i se tasi tamaitai talavou o le Au Paia o Aso e<br />

Gata Ai, ua ia alu atu ai i se laasaga maualuga o le lagonaina lea o le agaga o el malumalu.<br />

Ia faamatalaina atu lenei tala i au oe lava upu:<br />

Sa faapaiaina le malumalu sa o Nauvoo i le aso 30 o Aperila 1846 ma aso e tolu. O nisi<br />

o i latou ua savalia le ala agai i Winters Quarter’s ua foi mai i le faapaiaga, ma o se tasi la<br />

o se tamaitai e sefulufa tausaga le matua o Elvira Stevens. O se tagata nofofua i Nauvoo<br />

ma sa faimalaga atu agai i Sisifo ma lona uso ma lona tuagane. Sa uia faatolu e Elvira le<br />

Missippi River ina ia auai i sauniga, na o ia o sui mai i le latou kamupani e faia lea tulaga.<br />

“O le mana faalelagi sa matua lelei tele,” o lana tusi lea, “Sa ou sopoia loa ma toe sopoia<br />

ina ia ou manuia ai, ao ou taulealea.” E le i faia lava sauniga o le malumalu sa o Elevila,<br />

ae o le mana faaleagaga o le fale lava ia ma mea ua tutupu i le faapaiaga e tumau pea i le<br />

mafaufau i le taimi puupuu ma le vevesi na ola ai i Navu. (Tagai ia Carol Cornwall Madsen,<br />

In Their Own Words, [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1994], p.23).<br />

Talanoaga i le laupapa Faamalamalama atu, a lelei ona saunia alii talavou, o le lelei foi lea o le latou<br />

malamalamaga i le faaeega paia pe a ulufale latou i le malumalu sa. O le a fesoasoani<br />

le lesona lenei e saunia i latou ma lapataia e faalauaitele ai le latou sauniuniga.<br />

<strong>Tusi</strong> le upu faaeega paia i le laupapa. Fai atu i alii talavou e tau mai le uiga o le upu.<br />

• A tatou faapea ana ua maua e se iunivesete se faaeega tele lava, o le a lea mea ua<br />

tuuina atu? (O se tupe faameaalofa).<br />

• Ua folafola mai e le Alii i toeaina o le Ekalesia, “ua ou saunia se faaeega tele . . . ina ia<br />

liligi atu” (MFF 105:12). O le a lea mea ua folafola mai? (Tele meaalofa ma faamanuiaga).<br />

<strong>Tusi</strong>a i le laupapa, o le Faaeega o le meaalofa o faamanuiaga faa-le-agaga.<br />

Mau ma le talanoaga Fesili i alii talavou e faamalamalama mai pe aisea latou te mafaufau ai e moomia le<br />

faaeega. Ia faitau, ma faailoga, ma talanoaina le MFF 124:40–41.<br />

Upu sii Faitau le saunoaga lenei:<br />

“Ou te tuuina atu se faamalamalamaga puupuu. O lou faaeega paia o le, mauaina lea o<br />

ia sauniga uma i le maota o le Alii ua matua moomia o e maua, pe a tuua lenei olaga, ina<br />

ia mafai ai ona e savali ma foi atu i le maota o le Alii, pasi atu i agelu o ni leoleo faitotoa,<br />

ma mafai ona tuuina atu i ai latou upu tatala, faailoga ma faatusa, e faatatau i le Perisitua,<br />

ma maua lou faaeega e faavavau e tusa lava po o le lalolagi po o seoli”. (Brigham Young,<br />

Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [Salt Lake City: Deseret Book Co.,<br />

1954], p. 416).<br />

138


Talanoaga i le laupapa <strong>Tusi</strong>a le MFF 124:40–41 i luga o le laupapa. <strong>Tusi</strong>a foi fuaitau nei i lalo ane o le mau lea<br />

faapenei:<br />

Faamatalaga a<br />

le Epikopo<br />

Mataupu Faavae ma Feagaiga 124:40–41<br />

Faaeaina i le afioaga o le Atua.<br />

Alualu pea i le faatuatua<br />

Faaipoipoga e faavavau<br />

Faaeega paia i le malumalu sa<br />

O le perisitua paia<br />

Meaalofa o le Agaga Paia<br />

Papatisoga<br />

Salamo<br />

Faatuatua ia Keriso<br />

<strong>Lesona</strong> 32<br />

Tau atu lau molimau e matua tatau le faaeega i le malumalu sa mo le faaeega o le tagata<br />

lava ia. O se laasaga manaomia ina ia maua le faaeaga i le malo selesitila ma avea ma Atua.<br />

Laasaga e faia mo le Pepa Faataga o le Malumalu Sa<br />

A finagalo i ai le epikopo, e mafai ona faaali atu lana tusi o pepa faataga o le malumalu<br />

i alii talavou (ma tamaitai talavou pe a auai) ma tau atu ua uma ona faauuina ia o se<br />

faamasino o Isaraelu. A fia maua se pepa faataga o le malumalu sa, e faia se faatalanoaga<br />

e iloa ai le agavaa o le tagata i tausaga taitasi ma se tasi o le au epikopo ma se uso o le<br />

pulega a le siteki. E mafai foi ona faitau atu e le epikopo mai lana tusi fesili faapitoa e<br />

fesiligia ai tagata pe na ona fai atu i ana faaupuga faigofie. Ia valaau atu le Epikopo i tagata<br />

uma o le vasega ina ia vaai le tagata i lona olaga po o agavaa latou mo se pepa faataga o<br />

le malumalu. Afai e leai, ua tatau nei ona amata ona ola agavaa.<br />

E ono tatau foi ona tau atu e le epikopo le taua o le faamaoni i taimi o faatalanoaga. O le<br />

tali atu i sui o le Atua o le tali atu lava lea a le au talavou i le Tama Faalelagi.<br />

E ono tatau foi ona tau atu e le epikopo o le a faatalanoaina tagata talavou taitoatasi ma ia<br />

sainia le pepa faataga e faailoa ai ua tali i fesili uma i le sao ma le faamaoni. E molimauina<br />

e le epikopo le na saini. Mulimuli ane o le a faia ese uso o le pulega a le siteki le<br />

faatalanoaga o lea tagata ma tatau foi ona sainia.<br />

Talanoaga Talanoa pe faapefea ona sainia tagata talavou ina ia faatalanoaina mo le pepa faataga o<br />

le malumalu ma maua o latou lava faaeaga. Tau atu sauniuniga e faia mo le mauaina o<br />

le pepa faataga o le malumalu e pei ona uma ona talanoaina muamua i le lesona, ma<br />

fesoasoani i le vasega ina ia aumaia tulaga nei:<br />

1. Aoao tusitusiga paia. Aemaise lava le Kenese 1–3, Mataupu Faavae ma Feagaiga<br />

124:40–41; 132; Mose 1–5; ma le Aperaamo 4–5.<br />

2. O le tatalo.<br />

3. Usitaia le Upu o le Poto<br />

4. Ola i se olaga le gavia.<br />

5. Totogi atoa le sefuluai.<br />

6. Lagolagoina le Pulega Aoao ma taitai o le Ekalesia i lou atunuu.<br />

7. Ia faamaoni i au mea uma e fai.<br />

8. Aloese mai faalapotopotoga liliu-ese ma a latou aoaoga.<br />

139


9. Salamo mai soligatulafono.<br />

10. Alofa i ou uso-a-tagata.<br />

Molimau Molimau atu i le fiafia ma le malie atoatoa e oo mai i e ola agavaa e ulu atu i le malumalu<br />

sa e maua faaeega ma tumau ai i le agavaa mo nei faamanuiaga i o latou lava olaga atoa.<br />

O Fesili e uiga i le Malumalu Sa<br />

Talanoaga O se avanoa lelei lenei e tali ni fesili tatau a alii talavou e uiga i le faaeega. O lo o aafia i<br />

fesili nei ni fesili se iva e fesiligia soo e alii talavou a o sauniuni e ulufale i le malumalu sa.<br />

Faaaoga na o ni vaega pe faaaoga uma foi faamatalaga nei.<br />

Tufa atu foi fasi pepa ua uma ona tusia ai fesili. Ia faitau mai e le tagata lava ia lana fesili.<br />

Ona talanoa lea i tali o fesili.<br />

1. O le a le ituaiga o fesoasoani e manaomia e se alii talavou pe a malaga atu i le<br />

malumalu sa?<br />

“[Faiaoga] ua tatau . . . ona e iloa a e malaga i le malumalu sa mo le taimi muamua, e le<br />

tauanauina oe. O i ai e galulue i le malumalu sa, failautusi ma isi tagata ua tofia e galulue<br />

e fesoasoani ina ia maua e oe se ulufalega matagofie ma le taua” (ElRay L. Christiansen,<br />

“Some Things You Need to Know about the Temple,” New Era, June 1971, p. 27).<br />

2. E mafai ona o faatasi ai lou aiga, lau manamea, po o au uo i le sauniga ma au?<br />

O galuega i le malumalu sa e faataunuuina i taimi eseese. Ae mo latou e ulufale atu mo le<br />

taimi muamua, o lou tama, tina, uso, tuafafine, faiaoga, po o uo ua umia pepa faataga mo<br />

le malumalu sa e mafai ona o faatasi ma ia.<br />

3. O a mea e tatau ona ou ave i le malumalu sa?<br />

O lo◊u pepa faataga o le malumalu sa ma ou ofu sa fou faatagaina.<br />

4. E manaomia ea ni laei o le malumalu sa?<br />

O laei uma lava mo le malumalu sa e maua i le malumalu pe faatauina i le faleoloa e maua<br />

ai laei o le malumalu.<br />

5. O a laei e tatau ona laei i le malumalu sa?<br />

E tatau ona laei laei lelei ma le mama, pe a ulu atu i le malumalu sa. O laei o le Aso Sa e<br />

talafeagai lelei. A uma ona maua faaeega paia, e tatau ona lelei ou lavalava, pe laei i le<br />

malumalu po o fafo foi.<br />

O tagata e ulufale atu i le malumalu sa e faia sauniga paia e sui o latou laei mai laei o le<br />

Aso Sa i laei faigofie, mama, ma le papae. Ua faamalamalama mai e Elder Hugh B. Brown:<br />

“O inei ua le gata ona tatou aveese ai lavalava o le aualatele, ae tatou taumafai e laei o<br />

tatou tino i lavalava papae mama ma o tatou mafaufau i mafaufauga mama. Talosia ia<br />

manuia tatou i upu o lauga ma mea ua faavavau ma faagaeetia e ala mai i faatonuga o le<br />

Agaga”. (Siitia mai i le ElRay L. Christiansen, “Some Things You Need to know about the<br />

Temple,” New Era, June 1971, p. 26).<br />

6. Aisea e tutusa ai laei o tagata uma i le Malumalu Sa?<br />

“I le malumalu sa e laei tutusa tagata uma i le papae. O le paepae o le faailoga lea o le<br />

mama. E leai se tagata eleelea e ulufale atu i le maota o le Atua. E le gata i lea, o le laei<br />

tutusa o se faailoga lea i le Atua lo tatou Tama oi le Lagi, o tagata uma ua tasi. O le tagata<br />

aisi ma le mau tupe o le tagata poto ma lå ua le aoaoina, o le pelenise ma le mativa e<br />

nonofo faatasi i le malumalu sa ma ua tasi lo la taua pe afai e ola amiotonu i le silafaga a<br />

le Alii le Atua, o le Tama o o tatou agaga. E maua le malosi faaleagaga ma le malamalama<br />

e soo se tasi i le malumalu sa. O ia tagata uma e maua nofoaga tutusa i luma o le Alii.”<br />

(John A. Widtsoe, “Looking ?Toward the Temple,” Ensign, Jan. 1972, p. 58).<br />

7. Aisea e matua tatau ai i taimi uma lava ona laei ofu sa?<br />

O ofu sa o le malumalu ua uiga faatasi ma le faaeega paia ma feagaiga ua faia. I le<br />

faaaliga, ua tusia e Ioane: Faauta, ou te alu atu pei o se gaoi: Amuia le mataala, ma tausi<br />

i ona ofu, ina nei savali o ia e le lavalavã, nei iloa atu foi lona ma.” (Faaaliga 16:15).<br />

140


<strong>Lesona</strong> 32<br />

Ua saunoa mai foi Peresitene Iosefa F. Samita:<br />

“Ua tuuina mai foi e le Alii i ai tatou laei o le Perisitua paia, ma ua outou iloa le uiga o lena<br />

mea. Ae ui i lea ua i ai nisi o tatouua vavaeesea ia mea, ina ia tatou mulimuli atu i mea<br />

valea, faatauvaa ma faiga leaga o le lalolagi. Ina ia mulimuli atu ia tagata ma faataitai ia<br />

mea leaga, latou te le faatali lava ae vavaeeseina loa mea ua . . . paia . . . E tatau ona<br />

latou tausia nei mea ua tuuina atu e le Atua i ai latou ma le paia. E le suia ma fesuisuiai mai<br />

le auala sao ua tuuina atu e le Atua i ai latou. Ia i ai tatou le loto toa mama e tutu faasaga<br />

tau atu ia mafaufauga mama, aemaise lava i tulaga e uunaiina ai i tatou e ia mea leaga e<br />

soli feagaiga ma faia ai agasala matuia.” (“Fashion and the Violation of Covenants and<br />

Duty,” Improvement Era, Aug. 1906, p. 813).<br />

8. Aisea ua le faailoa ai i tagata lautele le faaeega paia i le malumalu sa?<br />

O sauniga o le malumalu sa ua paia tele e le faaalia ai i tagata lautele. Ua na o i latou<br />

lava ua agavaa i le ola amiotonu e mauaina. Ua faia i nofoaga ua faapaiaina mo ia tulaga.<br />

O ona tulaga paia ua le talafeagai ona talanoaina faalauaitele i fafo atu o le malumalu.<br />

“E tele faamanuiaga e oo mai i ai latou o e maua ma faaaloalo i nei sauniga paia, o ni<br />

mea ua matua moomia mo le faaeaga. O le auai i galuega faalemalumalu sa e maua ai<br />

faatonuga taua, maumaututu ma le sao i mataupu o le talalelei, ma o le malumalu sa o<br />

se nofoaga mo le tatalo ma le mafaufau loloto.<br />

“O le malumalu o se nofoaga saogalemu mai le lalolagi, o se vaega itiiti o le lagi i le<br />

lalolagi, ma e tatau i soo se tagata ona ola agavaa pea ina ia mafai ona alu soo i le<br />

malumalu ma faafouina ana feagaiga” (ElRay L. Christiansen, “Some Things You Need<br />

to Know about the Temple,” New Era, June 1971, p. 27).<br />

9. Aisea ua eseese ai mea e faia i le malumalu sa ma a tatou tapuaiga faisoo o le Aso Sa?<br />

Aua o ona natura o ni mea faafaatusa. O le mea lea, a tatou o i le malumalu sa e tatau ona<br />

tatou saunia mo se malamalamaaga e ese mai nai lo a tatou tapuaiga faalelotu masani.<br />

Faaiuga<br />

Mau ma le molimau Ia faitau e alii talavou ma faailoga le MFF 105:18. Molimau atu i le moni o lenei mau, atoa<br />

foi ma le taua o le faaeega paia.<br />

Lui Ia tuuina atu se lui i alii talavou ina ia latou faia se tautoga ia te ia lava ina ia faia filifiliga<br />

amiotonu e uiga i tafaoga faamasani ma feoaiga vavalalata ma le ola i poloaiga a le Atua<br />

ina ia agavaa mo se pepa faataga i le malumalu.<br />

141


33<br />

Faaipoioga Faaselesitia—<br />

Sauniuniga mo le Faavavau<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama atili alii talavou taitasi i le taua faavavau o le faaipoipo atu i se tamaitai<br />

agavaa i le malumalu sa ma faataunuuina feagaiga ua uma ona osia faatasi.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le MFF 132:15–20<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Ata 10, Malumalu Sa i Manila Filipaina (62591); Ata 12, Potu Selesitila; Ata 13, Potu o<br />

Faaeega Paia.<br />

i. Peni mo le makaina o mau<br />

3. Afai e maua i le mea tou te nonofo ai, faaali le ata Together Forever (53411).<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faatomuaga<br />

Talanoaga i le laupapa <strong>Tusi</strong> upu nei i luga o le laupapa - O Se Tafatolu Paia. <strong>Tusi</strong> se tafatolu i lalo ifo o nei upu.<br />

Fai atu i le korama e fesili mai i ni fesili se sefulu e iloa ai po o le a lea tafatolu. E tatau<br />

ona tali mai ia fesili i le ioe po o le leai. A uma fesili e lima ae le i mateia lava o le uiga o<br />

le tafatolu o le faaipoipoga, tuu atu ni upu tatala se tasi po o se lua. Fesoasoani ia iloa e<br />

alii talavou o le tafatolu o le faia i le va o le tane ma le ava, ma le Atua. <strong>Tusi</strong>a nei upu i le<br />

tafatolu i ona tulaga tatau:<br />

142<br />

O se Tafatolu Paia<br />

Atua<br />

Tane Ava<br />

• E faapefea ona avea le Atua ma paaga i se faaipoipoga?<br />

• Aisea e te manatu ai e finagalo le Tama Faalelagi ia te i tatou taitoatasi e faaipoipo i le<br />

malumalu sa?<br />

Faamalamalama atu o lesona uma o le a fesoasoani e tali lenei fesili.<br />

O se Faaipoipoga Faatulaga sao E Moomia mo le Fiafia Atoatoa.<br />

Tau atu o le toatele o tagata e sili atu i le lua-vae-tolu o latou olaga o taimi e soifua ai o<br />

faaipoipo. O le atoatoa lelei o lea taimi i le olaga nei ma le faavavau e faalagolago tele lea i<br />

ala ma le tagata tatou te faaipoipo atu i ai.<br />

• O le a le ituaiga o aiga mo le lumanai e te manao i ai?<br />

• O a ituaiga faaipoipoga o lo o avanoa mo uso o le Ekalesia?


Aoaoga a le fautua<br />

ma le talanoaga i le<br />

laupapa.<br />

Afai e tali mai alii talavou i le faaipoipoga a le malo, ona tusia lea i le isi vaega o le laupapa,<br />

Faaipoipoga-Faa-le-Malo: Feagaiga mo Taimi. Afai e tali mai o totonu o le malumalu, tusia i<br />

le isi vaega o le laupapa, Faaipoipoga Selesitila: Feagaiga e Faavavau.<br />

Ao talanoaina nei fesili, tusia tali i lalo ane o ulutala talafeagai. I le iuga o le talanoaga,<br />

e tatau ona foliga le laupapa i le tulaga lenei:<br />

Faaipoipoga-faa-le-Malo:<br />

Feagaiga mo Taimi<br />

1. Aiga, ekalesia, ofisa, soo<br />

se nofoaga faitele.<br />

2. Faamasino sili, faifeau,<br />

faamasino, epikopo<br />

3. Seia oo mai le oti<br />

4. Mau toatasi, fai ma auauna<br />

5. Leai se fesootaiga ma<br />

aiga<br />

Faaipoipoga Selesitila:<br />

Feagaiga e Faavavau<br />

1. Potu paia i le malumalu<br />

mo faamauga<br />

2. Faia e se tasi ua i ai le<br />

mana o faamauga, tuuina<br />

i ai e le perofeta a le Atua<br />

3. Mo taimi nei ma le<br />

faavavau<br />

4. Atua ma atua-tamaitai<br />

5. O se aiga e faavavau<br />

Talanoaga • O fea e faia ai nei ituaiga faaipoipoga e lua?<br />

Faaali ma faamalamalama ata 10, 12, ma le 13.<br />

• O ai e faia le faaipoipoga?<br />

Ao faitauina e se alii talavou le upu sii lenei, fai atu i le korama e mafaufau i le taua o le<br />

faaipoipoina i le pule tatau:<br />

“E na o le toatasi lava le tagata soifua i le lalolagi i taimi e umia ki o lenei mana e fusifusia<br />

ai pe faamau ai foi. E leai se isi tagata ua i ai aia tatau e faia ai faaipoipoga, po o<br />

faamauga mo taimi ma le faavavau, vagana ua ia maua i le tofia sao mai i lå ua umia ki<br />

o lenei mana” (Joseph Fielding Smith, Doctrines of Salvation, faatusatusa i le, Bruce R.<br />

McConkie 3 vols. [Salt Lake City: Bookcraft, 1954–56], 2:74).<br />

Mau, talanoaga, • O le a le umi o nei faaipoipoga e lua?<br />

ma le upu sii<br />

Ia faitau e alii talavou le MFF 132:15. Fesoasoani ina ia iloa e alii talavou o faaipoipoga<br />

faa-le-malo e uma pe a oo mai le oti, ae o le malumalu sa e mo taimi nei ma le faavavau.<br />

Ia manatunatu alii talavou i le fiafia e maua mai le faaipoipoga e faavavau lona umi, a o<br />

faitauina e se alii talavou upu sii:<br />

“O le fiafiaga sili o le faaipoipoga moni e mafai ona alualu pea. O le faia sili ona manaia i le<br />

va o matua ma fanau e le mavae. O le fegalegaleaiga paia a aiga e mafai ona gata pe afai<br />

ua faamau le tane ma le ava i le fusi paia o le faaipoipoga e faavavau. O lo latou fiafia ma<br />

le alualu i luma e le mafai ona gata” (Spencer W. Kimball, “E Alu Pea ao Ola Oulua Uma,”<br />

Improvement Era, Tesema 1964, itulau. 1055).<br />

• O le a se tulaga o le faavavau pe afai e tausia e tagata taitoatasi feagaiga o ni ituaiga o<br />

faaipoipoga?<br />

Mo se tali o faaipoipoga faa-le-malo, faitau e alii talavou le MFF 132:16–17. Faitau upu sii nei:<br />

“O le tautinoga maumau tutu la lenei o le maua o latou o e ua mama olaga; o e ua mamalu;<br />

o e ua faaaloalogia; ae ua le maua lenei feagaiga o le faaipoipoga e faavavau i le maota o<br />

le Atua, o le a o mai . . . ma latou ulu atu i le malo selesitila, ae a ulu atu e avea i latou ma<br />

auauna . . . e tali atu i e ua agavaa sili atu, ma le faateleina, ma le mamalu tele e faavavau . . .<br />

“O ai e fia ulufale atu i le olaga e faavavau ma avea ma auauna, ae o lenei ua folafola mai<br />

e avea i tatou ma atalii ma afafine o le Atua? E ui lava i lea, o le a toatele tagata e ulu atu i<br />

le olaga faavavau e fai ma auauna, ae le o atalii o le Atua, ona o le mea faatauvaa lava o<br />

le sili atu o le lalolagi ma ona feagaiga, nai lo le Atua ma ana feagaiga . . . Aue, se matuitui<br />

o le a oo mai i le aso faamasino, pe a maua e tagata taitoatasi lona taui e tusa ma ana<br />

galuega!” (Joseph Fielding Smith, Mataupu o le Faaolataga, 2:62, 64–65).<br />

Ina ia maua le tali mo faaipoipoga faa-le-malumalu sa, ia faitau e se alii talavou le MFF<br />

132:19–20.<br />

143


Talanoaga ma upu sii • O le a le tulaga o le aiga pe a maliliu uma tagata?<br />

Mo se tali o faaipoipoga faa-le-malo, faitau e se alii talavou upu sii nei:<br />

“O i laua [tane ma le ava] ua le fusia i se tulafono o le talalelei. Ua leai sona malosiaga i ai<br />

laua [aiga]; a oo mai le oti o le la feagaiga, ma aafiaga, ma tautoga ua faamutaina; ua leai<br />

se toe aia o le tasi i le tasi, ua leai foi se la aia i le fanau. O a la fanau ua tuua e aunoa ma<br />

ni matua, ua na o lo latou lava faatuatua ma amiotonu e mafai ai ona avea ma tama fai i se<br />

isi aiga” (Joseph Fielding Smith, Mataupu o le Faaolataga, 2:61).<br />

Mo se tali o faaipoipoga faa-le-malumalu sa, ia faitau e se alii talavou upu sii nei:<br />

“Ou te maua se filemu tele ona o le manatu lenei - afai ou te faatuatua ma agavaa mo le<br />

faaeaga, o lou tama o i ai nei o lou tama lava lena, ma o le a ou tali atu ia te ia e faavavau;<br />

o le a ou iloa lou tina ma avea ma ou tina e faavavau; o ou uso ma tuafafine o le a avea<br />

ma uso ma tuafafine e faavavau; ma o au fanau ma ava e a au e faavavau.” (Joseph<br />

Fiedling Smith, Mataupu o le Faaolataga, 2:67).<br />

Toe faamanatu le tafa-tolu ma isi manatu o lo o i luga o le laupapa, ma faamatala mai e alii<br />

talavou po o le fea faaipoipoga e aumaia ai le oliolisaga atoatoa ma pe aisea.<br />

O Faaipoipoga Faa-le-Malumalu Sa e Mafai ona Selesitila<br />

Talanoaga ma le Tala • O se faaipoipoga ea i le malumalu sa e avea ma faaipoipoga selesitila i taimi uma lava?<br />

Faamatala atu le tala lenei:<br />

“I le lotolotoi o se finauga a se ulugalii i mea tau tupe o le la aiga, sa motu le tautala a Pili<br />

Mokeni ma pula toa atu i lona toalua ma ni foliga ese. ‘E le lava’, o lana tala lea ma le ofo.<br />

“ ‘O le a le mea e le lava?” o le tali faasaea lea a lona toalua.<br />

“ ‘Faaipoipoga faa-le-malumalu sa. Ua leai lava sona eseesega ma se ala-vai faasima ae<br />

leai se vai e tafe ai.’<br />

“ ‘O le a le uiga i lau tala?’ O le tali atu lea a Susana, ua matua ita tele.’ Sa ta talanoa i tupe<br />

ua e iloa?<br />

“ ‘Sa faafuasei ona oo mai se lagona ia te a◊u. O le faaipoipoga i le Malumalu Sa e le o se<br />

faaipoipoga selesitila. E pei lava o se ala-vai ua fausia lelei ae leai se vai e tafe ai.’<br />

“Ua amata foi ona fai i lalo le ita o Susana ia. ‘O le a le uiga o lau saunoaga?’<br />

“O le faaipoipoga i le Malumalu Sa o le ala lea o fesootaiga mo le faaipoipoga e faavavau,<br />

ae e mafai ona maua ala vai ae leai se vai e faatumu ai. Vaai oe, o lana faatauanau atu lea,<br />

‘a faapea e pau mai le ta fale i o ta luga ma ta feoti ai.’ Sa na ona foliga pei e fiafia. ‘Ua<br />

uma ona ta faaipoipo i le malumalu sa. Sa e manatu ea ta te maua se faaipoipoga e<br />

faavavau? Mafaufau nei i le ta faaipoipoga. E te manatu ea o se faaipoipoga selesitila?’<br />

“Sa lulu le ulu o lona toalua. ‘Atonu e leai, o se manatu faigata tele.’<br />

Sa luelue le ulu o Pili ma le tagi. ‘Ua ta manatu lava taua o le faaipoipo i le malumalu sa<br />

ua lava lena. Ae e tatau ona ta galulue e atiinae se faaipoipoga selesitila. Ua i ai i ai taua<br />

le ala e fesootai ai. E tatau ona ta faatumuina i mea sa fuafua e tuu iai” (O le mauaina o se<br />

Faaipoipoga Selesitila [Aoaoga A Le Ekalesia - tusi lesona a tamaiti aoga, 1976], itulau e 125).<br />

Mau ma le talanoaga • E faapefea ona avea le faaipoipoga i le malumalu sa ma faaipoipoga selesitila?<br />

I le taliina o le fesili lenei toe faitau le MFF 132:19. Faitau e faagata i le semi kolona<br />

muamua. Ia faalogo lelei le Korama i le aoga o le Agaga Paia o Folafolaga i faaipoipoga i<br />

le malumalu sa.<br />

• O le a le Agaga Paia o Folafolaga? (O le Agaga Paia)_<br />

• O le a le uiga o le faamau e le Agaga Paia o Folafolaga se faaipoipoga?<br />

Upu sii Tuu atu le avanoa e tali mai ai alii talavou. Ona faamatala lea ma tuuina atu upu sii nei:<br />

“Ina ia faamau o le faamautuina lea, o le faamaonia, pe tauaogaina foi. Ma o le galuega ua<br />

faamauina e le Agaga Paia o Folafolaga ua faamautuina pe afai e le Agaga Paia; ua uma<br />

ona faamaonia mai le Alii; ma le tagata ua avea le avega i ona luga ua tauaogaina e le<br />

144


Aoaoga a le fautua<br />

ma le talanoaga<br />

Agaga Paia i le mea ua ia faia. O le faamau faailogaina ua tuu i luga o se gaoioiga pe<br />

afai e amiotonu i latou ua ulufale atu i nei feagaiga ma ola agavaa” (Bruce R. McConkie,<br />

Mataupu faa Mamona, lomiga lona 2. [Salt Lake City: Bookcraft, 1966], itulau 361–362).<br />

Faamalamalama atu a ulufale atu se alii ma se tamaitai amiotonu ma agavaa i feagaiga<br />

o le faaipoipoga e faavavau ma ola ai pea i le mama, e avea le Atua o se vaega o le la<br />

faaipoipoga, ma faamautuina e le Agaga Paia o Folafolaga le la faaipoipoga. E moomia<br />

galuega e faatupulaia ai le avea o se faaipoipoga i le malumalu sa e fai ma selesitila.<br />

• Aisea e te manao ai i le faaipoipoga selesitila ae le na o se faaipoipoga i le malumalu sa?<br />

Aoaoga a le fautua Faamalamalama atu o le sauniuniga mo se faaipoipoga selesitila e le mafai ona ausia i<br />

ni nai itula, vaiaso, po o na o ni masina foi. E faitau tausaga, ma e tatau ona amata nei<br />

loa. O le faaipoipoga Selesitila e tatau ona i ai tagata se toalua ua mafuli e ola i le<br />

olaga selesitila. O le faia o se misiona talai o se tasi lea o ala lelei e sauniuni ai mo se<br />

faaipoipoga selesitila. Toe vaai i le tafa-tolu o lo o i luga o le laupapa, tau atu e tatau<br />

ona faatulaga tatau nei mea uma ina ia maua le faaipoipoga selesitila.<br />

<strong>Lesona</strong> 33<br />

Faaiuga<br />

Lui Ia tuuina atu se lui i alii talavou ina ia tumau pea i le latou sauniuniga e auai ma le agavaa<br />

i le tafa-tolu-paia o le faaipoipoga selesitila ma faauo faamasani atu na o tamaitai o e ola<br />

agavaa mo faamanuiaga o le malumalu sa.<br />

145


34<br />

Usiusitai<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitoatasi o lona usiusitai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso<br />

e tatau ona faia i lagona tutupu ae o le alofa ae le o le fefe pe o se tiute.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Luka 22:39–44; Ioane 6:38; 14:15, 21, 31; 15:9–10;<br />

1 Nifae 17:1–9; Moronae 7:6–8, MFF 59:23.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA O LE<br />

LESONA O le Usiusitai e Faaalia ai le Alofa Moni mo le Alii.<br />

Tala Faamalamalama atu o le aso 26 o Aperila 1839, sa feiloai ai uso o le Korama o le Toasefululua<br />

ma nai uso o le Ekalesia i le lotoa i Far West, Misuri. I le faataunuuina o se savali mai le<br />

perofeta o Iosefa Samita, sa latou toe faataatia le maa tulimanu i saute sasae o le malumalu<br />

sa e fausia i se aso o le lumanai. (Sa muai faataatia le maa tulimanu lea i le aso 4 o Iulai 1838)<br />

Sa latou fesoasoani i le fausiaina o Navu, ona amata ai lea ona malaga ese atu i Egelani e<br />

faataunuuina a latou misiona ua uma ona valaaulia ai latou. O le valaau i Aposetolo e malaga<br />

i Egelani sa taunuu atu i taimi sili ona faigata. O se tofotofoina lenei o lo latou faatuatua.<br />

Faitau le tala lenei i le malaga ese atu o Brigham Young ma Heber C. Kimball:<br />

“I le aso sefulufa o Setema, sa tuua ai e Brigham Young ma lona aiga i Montrose mo Egelani.<br />

Sa faataotolia o ia i se gasegase, ina ua oo mai le taimi e malaga ai, sa vaivai tele lona tino<br />

sa tau piipii ma taitai e tagata i le vaa, ae na o le selau lima sefulu iata lona fale mai le uafu.<br />

Sa mamai uma lana fanau, na tuua lona faletua ma se pepe e sefulu aso lona matua, na tuua<br />

latou i taimi sili ona leaga, aua sa gaoi e tagata faomea o Misuri ana meatotino uma. Ina ua<br />

sopoia le vaitafe i le itu i Navu, sa faatietie i se solofanua e Israel Barlow ma avatu i le fale o<br />

Heber C. Kimball, sa faatetele lona tigaina, ma sa taoto ai mo aso e tele, ao tausia o ia e lona<br />

faletua na malaga mai i Montrose i le isi itu vai e tausia o ia.<br />

“I le aso sefuluvalu o le masina, sa toe amatalia ai e Elder Young ma lana soa o Elder<br />

Heber C. Kimball le la malaga. Sa tuua e Elder Kimball lona faletua a o mai tele i le moega<br />

atoa ma ana fanau sa mamai. O le fesoasoani malosi a uso na i ai na mafai ai e Heber ona<br />

oso i luga o le taavale solofanua. “E foliga mai ia te au,” o lana tala lea mulimuli ane i le<br />

faamatalaina o mea na tutupu,” e pei ua liu suavai uma ou totoga i lou mafaufau i le tuua o<br />

lou aiga i tulaga o lo o i ai, i lea tulaga, ua i ai lava i lima o le oti. Na ou faalogoina ua tauau<br />

lava ina ou le gafatiaina le mafatiaga.<br />

“ ‘Faatali!’ o lana valaau lea i solofanua o lo o amata ona tosoina le taavale. ‘Uso e Brigham,<br />

o se mea faigata tele lenei mea, ae ta tutu i luga ma faamalosiau atu ia i latou.’ Sa tulai<br />

Brigham ma le faigata tele ma au faatasi ma Elder Kimball i le talotalo o o la pulou ma valaau<br />

atu, “Manuia, manuia, manuia mo Isaraelu.’ Na lagona e faletua o Young ma Kimball le alaga<br />

ma o atu loa i le faitotoa . . . Sa faigata tele i le faletua o Young . . . ma sa talotalo faatofa<br />

atu; ma na amatalia loa le malaga a nei aposetolo e toalua e aunoa ma se tupe, leai ni tusi<br />

aoaoina, malaga atu mo Egelani” (B. H. Roberts, Talafaasolopito o le Ekalesia, 2:23–24).<br />

Talanoaga • O le a lou manatu o le a le mea na uunaiina Elders Young ma Kimball e malaga atu i<br />

Egelani i le la misiona ae tuua o la aiga i tulaga faigata?<br />

Fesoasoani ia iloa e alii talavou e usiusitai Aposetolo i le Alii ma faatuatua ia te ia, e mafai<br />

ona tau amiotonuina i laua pe a nonofo i o laua aiga.<br />

146


• E i ai ni taimi o outou olaga e faigata ai ona usiusitai i le Alii?<br />

• O a ni filifiliga faigata mo alii talavou e pei o outou?<br />

Atonu o le taimi lelei lenei e tau atu ai i alii talavou; mo nisi e foliga mai o taimi e le<br />

talafeagai e oo mai ai le valaauga mo se misiona ae ua faamoemoeina tatou te tali atu ma<br />

le loto i ai tusa lava pe i ai faalavelave ma faigata o le tagata.<br />

• Aisea i lou manatu na taua ai ia Elder Young ma Kimball le usitai i le valaau e o i Egelani?<br />

Fesoasoani ia iloa e alii talavou na faia e Aposetolo lenei mea ona o le alofa mo le Alii ma<br />

lo la manao e fai lona finagalo.<br />

Mau ma talanoaga • E faapefea ona faaalia lo tatou alofa mo lo tatou Tama Faalelagi ma Iesu?<br />

Faamalamalama atu ua i ai manatu maoti ua tuuina mai e Iesu i le ala e faaali ai lo tatou<br />

alofa mo ia.<br />

Ia faitau e se alii talavou le Ioane 14:15.<br />

• Aisea e te manatu ai o i latou e alolofa i le Alii latou te tausia foi ana poloaiga?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama o tagata e soli tulafono ua sili lo latou alofa atu i<br />

isi mea nai lo le Tama oi le Lagi ma Iesu. Fesoasoani ia latou iloa e alofa mai Iesu ma ua<br />

ia aumaia le ola e faavavau e ala mai i lona togiolaina o a tatou agasala. Ua ia tuuina<br />

mai lona soifua mo i tatou. Ona o lona alofa mo i tatou, ua ia tuuina mai ai tulafono e<br />

fesoasoani ia i tatou. E faaalia lo tatou alofa mo ia i le faia lea o mea na te finagalo i ai.<br />

E le mafai ona tatou alolofa moni i le Tama Faalelagi ma Iesu ae le usiusitai e tausia a laua<br />

poloaiga.<br />

Faitau ma talanoaina e alii talavou le Ioane 14:21, 31: 15:9–10; ma le 6:38<br />

• O le a le iuga o le usiusitai o Keriso?<br />

Fesoasoani ia malamalama uso uma o le korama, sa tuuina mai e Keriso i lona loto malie<br />

lona soifua mo i tatou i lona usiusitai i le finagalo o le Tama. Tau atu e tatau foi ona tatou<br />

saili e tuuina atu i tatou i le loto malie i lo tatou Tama oi le Lagi pe a tatou fia maua le olioli<br />

ma le fiafia na maua e Keriso e ala i lona usiusitai.<br />

Mau ma le aoaoga Faamalamalama atu e tele mau e uiga i le puapuaga o Iesu Keriso i le Togalaau i<br />

a le fautua<br />

Ketesemane. Ia faitau e alii talavou le Luka 22:39–44.<br />

Faamalamalama atu e ui lava ina sa saunia Keriso i lona soifuaga atoa mo lenei taimi,<br />

sa faigata ona tauave. Sa augani atu i le Tama e aveese, pe a tusa ai, “le ipu” po o<br />

puapuaga mai ia te ia. Sa ia usiusitai i le finagalo o lona Tama i lona olaga atoa ma ua<br />

leai sona manatu na te le usiusitai nei. Ae peitai atonu na ia manatu sa i ai se isi auala e<br />

mafai ai, ma i lena taimi sa augani atu mo se mapusaga mai mea ua ia silafia o le a oo<br />

mai ia te ia. O le lesona matautia na ia aoao mai o le faia lea o le mea ua fetalai ai le Tama<br />

i soo se mea lava. Na ia faaalia lona alofa mo lona Tama ma i tatou i lona finagalo malie e<br />

faia le mea sili ona faigata ma tiga e le mafaamatalaina. Na puapuagatia o ia mo a tatou<br />

agasala, ae le i agasala o ia. O ona puapuaga sa matua tele na tafe mai le toto i ona<br />

punaafu uma. (Tagai i le MFF 19:18).<br />

E oo mai Faamanuiaga Pe a Usiusitai Se ua Umia le Perisitua Arona<br />

Aoaoga a le fautua Fesoasoani ia iloa e alii talavou na usiusitai Keriso i le Tama ona o lona alofa ia te ia.<br />

E fiafia tele Iesu e faia mea sao. O le amiotonu e tasi lava le ala e faamatala ai lona uiga<br />

i le faia o mea sao aua ua sao. E tatau ona tatou usiusitai i le Tama oi le Lagi aua tatou<br />

te alolofa ia te ia ma o le mea tonu lea.<br />

Mau ma talanoaga • O a faamanuiaga e oo mai ia i tatou pe a tatou usiusitai?<br />

Ia faitau e alii talavou le MFF 59:23<br />

• Aisea e sili ai ona filemu olaga o e usiusitai?<br />

Molimau ma<br />

Molimau atu o faamanuiaga o le filemu ma le fiafia e maua mai i le usiusitai. Tatou te lagona<br />

talanoaga<br />

le filemu tele aua ua tatou faia mea ua finagalo le Atua tatou te faia. E masani ona tatou<br />

maua lea lagona, i se tulaga faaitiitia, pe a tatou usiusitai i o tatou matua. Faamalamalama<br />

atu o le faia o mea tonu tatou te maua ai se lagona faatoilalo tofotofoga e faia mea leaga.<br />

147


Fesoasoani ia iloa e alii talavou o le mulimulita◊i i musumusuga a le agaga paia ma le faia o<br />

mea ua tatou iloa ma lagona e tonu e taitaia ai pea tatou i le filemu ma le fiafia.<br />

• O le a le uiga o le fuaiupu lenei “ola e faavavau i le olaga a sau”?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia iloa o faamanuiaga e maua ai le ola e faavavau e oo mai ona ua<br />

tatou usiusitai ma avea le togiola a Iesu Keriso o se mea aoga i lo tatou olaga.<br />

Upu sii ma talanoaga Tau atu tatou te maua le fesoasoani i le taumafai e faia le finagalo o le Tama Faalelagi.<br />

Faitau upu sii ia mai ia Peresitene Ipa J. Kurene:<br />

“O lo o i ai se leo itiiti na te tau mai ia tatou le mea tonu, ma a tatou faalogo atu i lena leo<br />

itiiti, o le a tatou ola ma faatupulaia lo tatou malosi ma le mana, i le molimau ma le malosi<br />

e le gata i le ola i le Talalelei ae musuia isi tagata ina ia faia faapea.<br />

“O la◊u tatalo faatauanau o alii uma ma tamaitai uma ia oo ifo i o latou loto taitoatasi o latou<br />

lava o tufuga faufale o o latou olaga.” (“O le Ala o le Saogalemu,” Improvement Era,<br />

Tesema, 1937, p. 735).<br />

• Aisea ua tuuina mai ai e le Alii ia i tatou le leo itiiti e fesoasoani ia i tatou e faia mea tonu?<br />

• E faapefea ona fesoasoani le Agaga Paia ia i tatou?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia iloa o lo o taumafai malosi Satani e faatumau tatou i le lå<br />

usiusitai ma e mulimuli ane tatou te oo atu i le pologa. O le Tama oi le Lagi, e ala i le<br />

Agaga Paia, o lo o taumafai e fesoasoani ia i tatou e faia mea sao ma usitai i poloaiga ina<br />

ia avea tatou pei o ia. Ao tatou usitai atu i le leo itiiti, e faatupulaia lo tatou sootaga ma talia<br />

uunaiga a lo tatou Tama oi le Lagi. Faamalamalama atu e i ai le tulaga e faatupulaia ai le<br />

avea o tatou e pei o e ua faia soo uunaiaga lelei ia i tatou. Ao faateleina pea lo tatou i ai i<br />

uunaiga lelei a le Tama, o le a faatupulaia tatou pei o ia.<br />

Mau ma talanoaga Faamatala i au lava upu mea na tutupu i le 1 Nifae 17:1–6, ona faitau lea e alii talavou<br />

fuaiupu e 7 e oo i le 9.<br />

• O le a le tali a Nifae ina ua poloaiina ia e le Alii e fau se vaa?<br />

Tau atu e lei fesili atu Nifae i le Alii pe faapefea ona fau le vaa e ui lava na te le i faia lava se<br />

mea faapea muamua. Sa na ona fesili Nifae po o fea e maua ai uamea e faaliu suavai e fai<br />

ai mea faigaluega. O lenei ituaiga tali e faaalia ai lona alofa i le Alii ma lona faatuatua atoa i<br />

le Alii. E faapea foi, e le tatau ona tatou tali faapea, “Aisea e ala ai ona matou faia nei mea,<br />

ae na ona faapea ane, “E faapefea ona matou amatalia?”<br />

• Na faapefea ona faamanuia e le Alii Nifae ona o lona loto naunautai e faia le mea na<br />

poloaiina ai ia e fai?<br />

Faitau e se alii talavou le Moronae 7:6–8.<br />

• O le a le mea ua tatou iloa e uiga i le usiusitai, mai nei fuaiupu?<br />

Tala ma le aoaoga Faamatala le tala lenei:<br />

a le fautua<br />

Sa i ai se filifiliga e faia e Peni. E luasefulu ma le lima ona tausaga, na galue o ia o se<br />

inisinia i maina e eli ai le koale ma ua tausaga talu ona avea o ia ma uso o le Ekalesia.<br />

Na auai o ia i le Ekalesia ina ua mavae ona tau atu e ana uo ia te ia.<br />

O fiafiaga uma na ia maua i le Ekalesia, na mafua ai ona ia manao e talai le talalelei i lona<br />

aiga, peitai sa le fiafia ona matua ina ua auai o ia i le Ekalesia. Na ia manatu e faigaluega i<br />

se kamupani koale i lona nuu ma taumafai e faaali atu ia i latou e ala i lona ola i aoaoga o<br />

le talalelei e mafai ona suia ai olaga. Ae ui i lea, ua fai mai le perofeta e tatau ona faia se<br />

misiona a tama talavou uma lava.<br />

Mulimuli ane ina ua mavae ona tatalo ma anapogi, sa filifili Peni e usiusitai i le fautuaga a<br />

le perofeta, sa ia faia loa pepa mo lana misiona. Ina ua taunuu atu i le peresitene o lana<br />

misiona, sa ia tau atu i le peresitene e tetee malosi ona matua i le tuua o lana galuega ae<br />

faaalu lona taimi mo le Ekalesia e taumafai e faaliliu tagata ua uma ona Kerisiano. Ae ua fai<br />

mai Peni ua ia lagona e tatau ona faia le mea ua fai mai ai le Perofeta.<br />

Ao alu pea le misiona a Peni, na ia lipoti atu i le peresitene ua tuu fesili ona matua i uso<br />

o le Ekalesia po o a mea o lo o faia e le la tama, ma ua latou tau atu ia i laua o galuega<br />

faifeautalai. Ona la fesili lea po o a mea o lo o aoao e le la tama i tagata, ma ua o atu ai<br />

faifeautalai e tau atu ia te i laua.<br />

148


<strong>Lesona</strong> 34<br />

I se tasi po, ina ua atoa le tausaga ma le afa a o i ai Peni i le galuega faafaifeautalai, na ia<br />

valaau atu i lona peresitene. Ua matua fiafia tele ma faamalieina Peni ua tau le mafai ona<br />

tau atu i le Peresitene ua uma ona papatiso ona matua.<br />

Faamalamalama atu o le tele o tulaga faapenei o le tele o taimi e le oo i se taunuuga fiafia;<br />

ua i ai le saolotoga i tagata taitoatasi e filifili ai. Ae tau atu ua fiafia tele le Alii i le faatuatua o<br />

Peni ma lona naunautai e usitai; ona o lea faatuatua, sa faamanuiaina le aiga o Peni ma<br />

manuia i le Talalelei.<br />

Faaiuga<br />

Talanoaga i le Fai atu i alii talavou e taumafai e maua mai manatu taua e uiga i le usiusitai mai le lesona.<br />

laupapa<br />

Fesoasoani ia latou maua mai mea nei ma toe iloilo mea nei i luga o le laupapa?<br />

1. O le usiusitai o se mataupu faavae i le Talalelei.<br />

2. E faaalia lo tatou alofa mo lo tatou Tama Faalelagi ma Iesu i le faia ma le loto atoa o mea<br />

ua la poloai mai ai.<br />

3. E le faigofie pea ona faaalia lenei alofa ma usitai, ae e mafai ona tatou iloa usitai i le<br />

atoatoa i le faataitai ona usiusitai i mea laiti ma mea tetele i o tatou olaga atoa ma le saili<br />

atu i le fesoasoani o le Agaga o le Alii<br />

4. Ao tatou ola faataitai e usiusitai i mea laiti, e faatupulaia ma faateleina le mafai ona usitai<br />

pe a tutupu mai mea faigata.<br />

5. Sa usiusitai Keriso i aso uma a o i ai o ia i le lalolagi sa faapea foi i le muai olaga.<br />

6. Ua malamalama Keriso e le faigofie ona usitai i mea uma ae ua tuuina mai se<br />

fesoasoani mo tatou, o le “leo itiiti”.<br />

7. O faamanuiaga e oo mai ia i tatou ao tatou usitai i le Alii o le filemu ma le ola e faavavau.<br />

8. O le a faatupulaia le avea o tatou e pei o le Alii a o avea ana uunaiga lelei e fai ma<br />

vaega o o tatou olaga. Ao tatou usitai i le Alii ona o le alofa, e avea i tatou e pei o Nifae i<br />

le faia o le finagalo o le Alii i le mama tele ma faia mea lelei mo isi.<br />

Lui Tuu atu se lui i alii talavou ia faaalia le alofa mo lo outou Tama oi le Lagi i le faafouina ma le<br />

toe faamalosia o a latou taumafaiga e ola i ana poloaiga.<br />

149


35<br />

Faatuatua i le Alii o Iesu Keriso<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitoatasi e tatau ona tuu atu lona faatuatua i le Alii o Iesu<br />

Keriso ma e mafai ona faaalia lona faatuatua ia Keriso i le tausia o poloaiga.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le 1 Tupu 18:21–40 ma le Ioane 14:6. Tagai foi i le Enosa<br />

1:5–8; Mosaea 3:9; Helamana 8:15; 3 Nifae 17:8–9; Mamona 9:37; Moronae 7:26, 37, 33;<br />

ma le MFF 44:2.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Penisina lanu (po o peni vali pe a faia le siata i pepa lapopoa)<br />

i. Peni mo le makaina o mau<br />

o. Penisina, laupapa, ma le solo laupapa.<br />

3. I luga o le laupapa po o le pepa lapoa, faia se siata o mau ma le lisi o faamanuiaga o le<br />

faatuatua ia Iesu Keriso. (Maua i le iuga o le lesona). Aua nei tusia laina o lo o faasoagia<br />

ai mau ma faamanuiaga sao.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faatomuaga<br />

Mau ma talanoaga Faamalamalama atu i totonu o tusitusiga paia e mafai ona tatou faitau i tala i tagata e moni<br />

lo latou faatuatua ae laitiiti lona taua aua o le faatuatua i mea sese. Tau atu i alii talavou o<br />

se tasi o ia tala o lo o maua i le 1 Tupu.<br />

Ia faitau leotele e alii talavou le 1 Tupu 18:21–40. Fautua atu e maka fasi fuaitau po o<br />

fuaiupu taua.<br />

• O le a le mea na tupu ina ua tuu atu le faatuatua o ositaulaga ia Paala ma fai atu ia te ia<br />

e faamumu le afi? (E leai se mea na tupu. Tagai i le 1 Tupu 18:25–29).<br />

• Aisea na le tali ai Paala i tatalo a ositaulaga? (O ia o se atua sese ma ua na o se faatusa.<br />

E leai sona mana).<br />

• O le a le mea na tupu ina ua tuu atu le faatuatua o Elia i le Alii ma fai atu ia te ia e<br />

faamumu le afi? (Tagai i le 1 Tupu 18:36–38).<br />

• Aisea na manuia ai Elia ae le i manuia ositaulaga?<br />

Fesoasoani ia malamalama alii talavou ua tuu atu le faatuatua o ositaulaga a Paala i se<br />

mea e leai se mana. O le mea lea ua leai se aoga o lo latou faatuatua i ai latou. Ae ui i lea,<br />

o Elia, na tuu atu lona faatuatua ia Iesu Keriso.<br />

• Aisea na manao ai Elia i lenei tauvaga (ina ia fesoasoani i tagata e iloa o le Atua moni o<br />

Ieova po o Iesu Keriso, ae le o Paala).<br />

• O le a se manatu o tagata i le mea na faia e Elia? (Sa latou talitonu “O le Alii, o ia o le<br />

Atua” [fuaiupu e 39].)<br />

Tau atu o tagata i taimi o Elia na latou le mautinoa e uiga po o fea e tuu i ai lo latou<br />

faatuatua ma faatuatuaga (tagai i le 1 Tupu 18:21). Na faaaoga e Elia lenei tauvaga e faaali<br />

atu ai ia te i latou e tatau ona latou faatuatua ia Iesu Keriso.<br />

O le Faatuatua Moni E Tatau Ona Totonugalemu I Le Alii O Iesu Keriso<br />

Talanoaga i le laupapa Tau atu i alii talavou i aso uma ua mavae e tele tagata sa latou faatuatua i atua ese e pei o<br />

Paala, i le la, po o meaola foi. O aso nei o lo o faia pea e tagata le tuu atu o o latou faatuatua<br />

i isi mea ae lå o Iesu Keriso.<br />

150


• O a mea ua tuu i ai faatuatua o tagata ae le o Iesu Keriso?<br />

Ia tusia tali a alii talavou i luga o le laupapa. O tali e mafai ona aofia ai tupe, aoaoga, o isi<br />

tagata, ma le tagata lava ia. Talanoa faapuupuu auala atonu e tuu ai e tagata o latou<br />

faatuatua i nei mea (mo se faataitaiga, afai tatou te manatu o le a sili atu lo tatou fiafia pe a<br />

tele atu a tatou tupe, o lona uiga ua tatou tuu lo tatou faatuatua i tupe).<br />

• Aisea e matua afaina ai lo tatou faatuatua i nei mea?<br />

Ia faamalamalama o nei mea e gata lo latou malosi. O mea e pei o tupe, aoaoga e oo lava<br />

i isi tagata e mafai ona maua mai ai sina faamanuiaga ma se fiafia faalelalolagi, ae peitai e<br />

le mafai ona latou taitaiina atu i tatou i le faaeaina ma le olioli e faavavau.<br />

Mataupu o le Fai i alii talavou e toe fai mai le mataupu lona fa o le faatuatua.<br />

Faatuatua<br />

• O le a le uluai mataupu faavae o le talalelei?<br />

Ia faamanino atu o le faatutua ia lesu Keriso o se faatuatua laveai lea e taitai atu ai i tatou i<br />

le salamo, papatisoga, mauaina o le Agaga Paia, tuputupu ae faaleagaga, ma mulimuli<br />

ane i le faaeaina. O le faatuatua ia Iesu Keriso e mafai ona maua ai le olioli e faavavau.<br />

Faamalamalama atu o nei mea e faatapulaa o latou mana. O mea e pei o tupe, aoaoga,<br />

ma o isi foi tagata e maua ai e tatou le manuia ma le fiafia faalelalolagi, ae le mafai ona<br />

taitaiina tatou i le faaeaga ma le olioli e faavavau.<br />

Mau Fai atu i se alii talavou e faitau le Ioane 14:6. Fai atu i alii talavou e maka le fuaiupu lea<br />

i a latou tusi paia. Tau atu e tasi le ala e toe foi atu ai i le maota o le Tama oi le Lagi o le<br />

faatuatua lea ia Iesu Keriso. Faamamafa atu ua na o Keriso lava ua i ai le mana e taitaiina<br />

o tatou olaga, mana, faamanuiaga, ma le poto e moomia e maua ai e tatou le fiafia moni<br />

ma le faaeaga.<br />

E Faamanuiaina i Tatou Pe a Tuu o Tatou Faatuatua Ia Iesu Keriso<br />

Tala Ia faamatala e se uso o le korama le tala lenei e faaalia ai le mana o le faatuatua i le Alii<br />

o Iesu Keriso. Ia amata le faamatalaga i le faamalamalama atu o Randall Ellsworth o se<br />

faifeautalai sa faatinoina lona faatuatua tele ina ua mavae lona manua i se mafuie i<br />

Kuatemala.<br />

I se mafuie, sa pa◊° ifo le fale sa i ai Randall Ellsworth i ona luga. Sa faamatala e se uso o<br />

le Pulega Aoao le mea na tupu ia Randall:<br />

“Ou te masalo na taomia oia mo le sefululua itula. Sa pe atoa lona tino amata mai lona<br />

puimanava agai i lalo. Na le toe aoga ona fatugao. Ua leai se faamoemoe e mafai ona toe<br />

savali . . .<br />

“Na ave i le vaalele . . . i Maryland ma . . . faatalanoa i le falemai e se tagata fai lipoti<br />

o le televise. Sa fai atu le fai lipoti ia te ia, ‘Ua fai mai fomai e te le toe mafai ona savali,<br />

o le a sou manatu, Elder Ellsworth?’ O lana tali o le a le gata ina ou toe savali, ae ua i ai<br />

sou valaauga mai le Perofeta ou te faia se misiona i Kuatemala, ma o le a ou foi atu i<br />

Kuatemala ma faauma lena misiona . . .<br />

“Sa faalua ona faia o le polokalama faamalositino na tuuina mai e fomai. Sa na ia tuuina i<br />

ai lona faatuatua. Sa maua lona faamanuiaga mai le au perisitua, ma o lona toe malosi mai<br />

o se vavega lava. Sa matua ofo fomai ma tagata poto faapitoa. Sa amata ona tu i ona vae.<br />

Ona savali lea i le tootoo, ma sa fai atu fomai ia te ia, ‘E mafai ona e foi atu i lau misiona<br />

pe a faataga mai oe e le Ekalesia e te alu. Sa alu o ia. ‘Na matou toe ave ia i Kuatemala.<br />

Na toe foi atu o ia i le eleele na valaaulia ai o ia i tagata sa pele ia te ia.<br />

“Ao i ai o ia i Kuatemala sa savali, ma talai i taimi uma e tofu ona lima ma le tootoo. Sa vaai<br />

atu lona Peresitene ia te ia ma faapea atu, Elder Ellsworth e tusa ai ma le ituaiga faatuatua<br />

ua ia te oe, Aisea e te le tiai ese ai ou tootoo ae savali? Ona tali atu lea o Elder Ellsworth,<br />

‘Afai ua ia te oe lena faatuatua mo au [ave lou tootoo]. E le i toe faaaogaina lava e Elder<br />

Ellsworth ona tootoo (Thomas S. Monson, sii mai e Marion G. Romney, i le Konafesi o<br />

Oketopa. 1977, pp. 61–62; po o le Ensign, Novema. 1977, p. 42).<br />

Tau atu sa le mafai ona tuu atu le faatuatua o Elder Ellsworth i fomai po o le malosi o lona<br />

lava tino e faaola ona itu tino. Ua na o lona faatuatua ia Iesu Keriso ua toe malosi ai o ia.<br />

151


Tala Faamantu i alii talavou o faamanuiaga e maua mai i le faatuatua ia Iesu Keriso e le tutusa<br />

o latou uiga e pei o le vavega tele na oo ia Elder Ellsworth. O ni isi taimi o ni vavega laiti e<br />

fesoasoani i o tatou olaga i aso uma. Faamatala le tala lea na tusia e Martha Cragun Cox,<br />

o se tasi o paionia i le Vanu o Sate Leki:<br />

“I le tausaga na oo mai ai så ma tauau ina faaleagaina uma a matou meatoto, sa taufuafua<br />

uma meaai, sa toe itiiti uma le matou falaoamata. Tele o tagata ua tau le i ai foi ni meaai.<br />

Ua na o le tasi lava le kuata falaoamata o lo o totoe i le fale.<br />

“Na sau se tasi o tuaoi ma fai mai pe maua atu sina falaoamata tau a o se masi e lava<br />

ai lona toalua o lo o mai, ma e lei ai lava mo aso e tele. Ma, sa ou fesili loa pe tele se<br />

falaoamata o totoe. O le tali, ua na o le tasi le kuata, ae o le a tatou vaelua ma le tamaloa<br />

lea, ma ua lava foi lea mo le tatou ti i le taeao. Ona matou ave lea ia te ia o le afa o le<br />

falaoamata. Na ia ave ma faapea mai, ia faamanuia atu le Alii ina ia aua nei outou matitiva.<br />

“I le taeao na sosoo ai ina ua matou o atu e aumai le falaoamata, sa totoe ai lava le kuata<br />

falaoamata i totonu o le apa. Sa tupu pea nei mea i aso uma mo ni vaiaso, seia oo ina toe<br />

maua mai le isi taga falaoamata. Ma, na matou le matitiva (Richard Cottam Shipp,<br />

Champions of Light [Orem, Utah: Randall Book, 1983], p. 82).<br />

Gaoioiga i le siata Tau atu i alii talavou ua molimau mai tusitusiga paia o le faatuatua ia Keriso e aumaia ai<br />

faamanuiaga e tele. Faaali le siata o lo o i luga o le laupapa po o i luga o le pepa. Ia sue e<br />

uso o le korama ni mau ma faaaoga penisina lanu po o vali e tusi ai laina e fesootai ai mau<br />

ma faamanuiaga o lo o faamatalaina. Ona tofia lea o se isi alii talavou e faitau leotele mau<br />

taitasi, ma talanoaina ma le vasega le faamanuiaga o lo o tau mai i le mau.<br />

Mau o Faamanuiaga i le<br />

Faatuatua ia Iesu Keriso<br />

Moronae 7:37 Faamagaloina Agasala<br />

3 Nifae 17:8–9 Faaolataga<br />

Enosa 1:5–8 Vavega<br />

Moronae 7:33 Avea ma atalii o le Atua<br />

Moronae 7:26 Faamalologa o mai<br />

MFF 44:2 Talia Talosaga<br />

Mosaea 3:9 Mana<br />

Helamana 8:15 Ola Faavavau<br />

Mamona 9:37 Maua le Agaga o le Alii<br />

E Mafai ona Faaalia Lo Tatou Faatuatua Ia Iesu Keriso i le Tausia O Ana Poloaiga<br />

Talanoaga • E faapefea ona faailoa lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama e mafai ona faaalia lo tatou faatuatua i le tausia o<br />

poloaiga ma ola i le Talalelei. Tatou te faaali atu ia Keriso lo tatou faatuatua ia te ia i le faia<br />

lea o le mea ua ia finagalo tatou te faia.<br />

Mau ma talanoaga Fai atu i se alii talavou e faitau leotele le 1 Nifae 3:7. Tau atu na faaalia e Nifae lona<br />

faatuatua i le Alii i le faia o le mea na poloai mai le Alii na te faia.<br />

• Na faapefea ona faaalia le faatuatua o Elder Ellsworth ia Keriso?<br />

• Na faapefea ona faaalia e le aiga o Martha Cragun Cox le faatuatua ia Keriso?<br />

• E faapefea ona faaalia lo tatou faatuatua ia Iesu Keriso?<br />

Faaiuga<br />

Molimau Molimau atu ia Iesu Keriso ma lona agavaa e faaola ma faaea i tatou. Faamanatu i alii<br />

talavou o le faatuatua ia Iesu Keriso, e mafai ona faaalia i le usiusitai i ana poloaiga, e<br />

aumaia ai ia te i tatou le fiafia moni ma le faaeaga.<br />

Lui Tuu atu se lui i alii talavou e tuu atu lo latou faatuatuaga i le Alii ma faaalia lo latou faatuatua<br />

i le ola e tusa ai ma Ana poloaiga.<br />

152


Faamanuiaga Faapeteriaka<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou i le natura ma le uiga o faamanuiaga faapeteriaka.<br />

36<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Kenese 25:19–34; 26:34–35; 49:8–12, 22–26; 2 Nifae<br />

4:5–9; ma le MFF 107:39, 53–57.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia)<br />

e. Peni mo le makaina o mau<br />

3. Aumai se tusimeli e faaali i alii talavou.<br />

4. Filifili oe pe fai: Valaaulia le Peteriaka o le siteki e fai sana tautalaga e uiga i le tuuina atu<br />

o laina o augatupulaga ma le eseesega o le peteriaka faanatura (tama) ma le peteriaka<br />

faauuina.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA O LE<br />

LESONA O le a le Faamanuiaga Faapeteriaka?<br />

<strong>Lesona</strong> Faatino Faaali le tusimeli<br />

• O le a sou lagona pe a maua mai sau tusi mai le Alii?<br />

• O le a se mea e te manao i le Alii e tau mai ia te oe i lea tusi?<br />

Atonu o le a tali mai alii talavou - o ni fautuaga mo o latou faafitauli po o a foi ni mea e<br />

maua i le lumanai. Aua nei tele se taimi e alu i le gaoioiga lenei.<br />

• E toafia nisi o outou ua maua faamanuiaga faapeteriaka?<br />

Upu Sii Fai atu i alii talavou e faalogo lelei i mea e maua i se faamanuiaga faapeteriaka ao e<br />

faitauina faamatalaga a Peresitene Tavita O. Makei ma ona fesoasoani (Stephen L.<br />

Richards ma J. Reuben Clark Jr.) i le 1957:<br />

“O faamanuiaga faapeteriaka e taua ma faailoa ai e ala i musumusuga laina o tupuaga o le<br />

tagata, ma, i le uunaiga o le Agaga, e faia ai se faamatalaga musuia ma faaperofetaga o le<br />

misiona i le olaga o le tagata, faatasi ma nei faamanuiaga, o faaeteetega ma fautuaga e<br />

tuuina atu e le peteriaka i le faataunuuina o ia misiona i le olaga” (upu sii a Bruce R.<br />

McConkie, Mormon Doctrine, p. 558).<br />

Talanoaga i le • O a mea o i ai i se faamanuiaga faapeteriaka?<br />

laupapa<br />

<strong>Tusi</strong> tali a alii talavou i luga o le laupapa, atonu e i ai tali nei —<br />

1. O se faamatalaga po o le faaalia o le laina o le tupuaga.<br />

2. O se faamatalaga faaperofetaga o le misiona a o tatou olaga.<br />

3. Fautuaga ma lapataiga.<br />

4. O se faamafanafanaga, o se taiala, ma se lafitaga.<br />

Mau ma talanoaga • O ai na te mafaia ona valaau ma faauu se peteriaka?<br />

• O ai le peteriaka i le tatou siteki (po o le itu)?<br />

Ina ia maua le tali, faitau leotele e se alii talavou le MFF 107:39. Faamalamalama atu o<br />

peteriaka o ni faifeau faievagelia ma e tatau ona faauuina i lalo o le taitaiga a se Aposetolo.<br />

O le perofeta, o ia o le Aposetolo sinia i le lalolagi, ua ia tuuina atu lenei pule i Peresitene o<br />

Siteki e faauu ai peteriaka.<br />

153


Upu sii Tofi se alii talavou e faitau le uiga o se Evagelia e pei ona taua e Iosefa Samita:<br />

“O le Evagelia o se Peteriaka, e pei o se tagata matua lava o le toto o Iosefa po o se atalii<br />

o Aperaamo. Soo se mea lava ua faatuina ai le Ekalesia a Keriso i le lalolagi, e tatau ona i<br />

ai se Peteriaka ina ia maua e le au paia laina o o latou tupuaga, e pei ona faia e Iakopo i<br />

le tuuina atu o lana faamanuiaga faapeteriaka i ona atalii.” (Aoaoga a le Perofeta o Iosefa<br />

Samita, sel. Iosefa Filisitia Samita [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1938], p. 151).<br />

Mau ma talanoaga Fai atu i alii talavou e faitau leotele le MFF 107:53–57. Faamalamalama atu sa manao<br />

Atamu e tuuina atu lana faamanuiaga mulimuli i ana fanau ao le i oo le oti ia te ia.<br />

• Aisea na manao ai Atamu e tuuina atu se faamanuiaga i ana fanau?<br />

Faitau ma talanoaina le 2 Nifae 4:5–9.<br />

Faamalamalama atu e mafai ona faaalia mai e le Alii lo tatou lumanai tatou te manuia ai.<br />

Sa silafia e le Alii loto o Lamana ma Lemuelu, ma sa ia silafia filifiliga o le a la faia. Sa<br />

mafai ona ia vavalo ona o laua o le a sese ese ai a la augatupulaga. Sa ia ofoina atu i<br />

a la augatupulaga se faamoemoega mo le lumanai aua o le a latou lafoai aoaoga sese<br />

na tuuina mai e o latou tama o Lamana ma Lemuelu ma o le a toe talitonu.<br />

Ia auiliili e alii talavou isi faamanuiaga. Tau atu o le meaalofa o perofetaga ua tuuina atu i<br />

Peteriaka ina ia latou tuuina atu ia faamanuiaga e ala i musumusuga a le Agaga Paia.<br />

Fai atu i se alii talavou e faitau le Kenese 49:8–12 (faamanuiaga o Iuta), ona faitau lea o le<br />

fuaiupu e 22–26 (faamanuiaga o Iosefa). Faamalamalama atu o Iuta ma Iosefa, o le lua o<br />

atalii e sefululua o Isaraelu, sa la maua faamanuiaga taua. Vaai i nei faamanuiaga mo se<br />

mea taua e tasi ua aafia ai le lalolagi.<br />

• E faapefea ona faaalia e nei faamanuiaga le musumusuga na maua e Iakopo mo nei<br />

atalii e toalua?<br />

<strong>Tusi</strong> i luga o le laupapa se lisi i le ala na faataunuuina ai faamanuiaga o Iosefa ma Iuta.<br />

Fesoasoani ia iloa e alii talavou o Iuta e tupuga mai ai Keriso. Ma ia Iosefa e tupuga mai ai<br />

Liae, o lå ua faataunuuina ai le perofetaga “e sosolo ou la i luga o le pa” ina ua sopoia e ia<br />

ma lona aiga le sami (pa) ma o atu i le nuu o folafolaga.<br />

• E faapefea ona aafia i tatou i nei aso i le faataunuuina o nei faamanuiaga e lua?<br />

Upu sii Fai atu i alii talavou e faalogo atu ia Elder Bruce R. McConkie i le faamalamalamaina o lo<br />

latou faia ia Iakopo po o Isaraelu:<br />

“Toetoe lava o uso uma o le Ekalesia e tupuga mai ia Iakopo sa tuuina atu faamanuiaga<br />

faa-peteriaka i ona atalii e toa 12, e folafola atu ai le taunuuga ia i latou ma a latou fanau<br />

pe a mavae latou . . . Ona o latou e mauaina faamanuiaga a Iakopo, o le avanoa tatau<br />

lea a fanau a Iakopo ua faapotopotoina ina ia maua o latou lava faamanuiaga faapeteriaka,<br />

ma i lo latou faatuatua, e faamanuiaina e pei lava o tuaa anamua” (Mataupu Faa-Mamona,<br />

2nd ed. [Salt Lake City: Bookcraft, 1966], p. 558).<br />

Aoaoga a le fautua Faamalamalama atu o uso agavaa uma o le Ekalesia ua avanoa e maua se faamanuiaga<br />

musuia mo ia lava mai le Alii e ala mai i le peteriaka. O lenei faamanuiaga ua i ai se<br />

faamatalaga musuia o le laina o tupuaga, atoa ai ma faamanuiaga patino mo le tagata<br />

lava ia ma lapataiga.<br />

Talanoaga ma se uso<br />

asiasi po o le korama<br />

Talanoaga ma le aoaoga<br />

a le fautua<br />

154<br />

E Faia Faamanuiaga e Peteriaka<br />

Mo se gaoioiga faaopoopo, e lelei ona valaaulia le peteriaka o le siteki e faamatala le<br />

eseesega o faamanuiaga e tuuina atu e se peteriaka ua faauuina ma faamanuiaga e tuuina<br />

atu e se tama o se peteriaka o lona aiga.<br />

• O a ituaiga peteriaka e lua i le Ekalesia e mafai ona tuuina atu faamanuiaga? (O se tama<br />

e tuuina atu faamanuiaga faale-tama ae o se peteriaka ua faauuina e tuuina atu<br />

faamanuiaga faa-peteriaka.)


Fetufaaiga o mea<br />

ua iloa<br />

Faamalamalama atu soo se uso o le perisitua ua osia le feagaiga o le faaipoipoga selesitila<br />

ua avea ma peteriaka o lona lava aiga. Ae ui i lea, o faamanuiaga faa-le-tama e ese mai<br />

faamanuiaga e tuuina atu o se peteriaka ua faauuina.<br />

Tuu atu le avanoa i alii talavou e ffaamatala mai ai taimi na tuu atu ai e o latou tama<br />

faamanuiaga ia te i latou po o se isi tagata i o latou aiga. Tau atu o nei faamanuiaga e<br />

mafai ona faaaogaina e faamalolo ai mai, faatoafilemu le fefe, e manuia ai se tagata a o<br />

le i malaga, pe foia ai foi faafitauli.<br />

O le Iloaina o Faamanuiaga e Manaomia ai lo Tatou Faatuatua<br />

Aoaoga a le fautua Faamalamalama atu, o aso anamua i lalo o le taitaiga faapeteriaka, o aia, avanoa, mana,<br />

ma faamanuiaga, sa taua faatasi uma lava o le tofi o le ulumatua, ma sa tuu faasolo mai<br />

le tama i lona atalii ulumatua.<br />

Mau ma talanoaga i<br />

le laupapa<br />

<strong>Lesona</strong> 36<br />

Ia mulimuli le vasega ao e faitauina le Kenese 25:19–34 ma le 26:34–35. Fautua atu e<br />

faalogo lelei mo ni tali o fesili nei i luga o le laupapa:<br />

• O le a le mea na faia e Esau e faaalia ai lona faaleaogaina o lona tofi o le ulumatua?<br />

<strong>Tusi</strong> tali a alii talavou i le laupapa. Ia i ai tali nei:<br />

1. Na ia faatau lona tofi o le ulumatua po o lona faamanuiaga mo se ipu meaai. (Ua tatou<br />

iloa le faatusa o le faatau o o tatou tofi o le ulumatua i le malo o le Atua i le saili atu lea i<br />

fiafiaga o nei taimi).<br />

2. Na ia faaipoipo atu i fafo o lana Ekalesia.<br />

3. Na ia faatiga i ona matua ona o lona tulaga taufaaese.<br />

Tau atu o mea na faia e Esau, na faaalia ai lona le agavaa mo faamanuiaga o le tofi o le<br />

ulumatua.<br />

Aoaoga a le fautua Ina ua maua e Iakopo lenei faamanuiaga, na ia mauaina foi le tofi o le ulumatua o le tofi e<br />

alaga tatau mo se atalii matua ua fanaua i se aiga, e ui lava ina o ia sa fanau i ni nai itula<br />

mulimuli ane nai lona uso masaga o Esau. O le mea ua tulai mai, ua avea Iakopo ma suli<br />

muamua e mauaina eleele ma oloa a lona tama. Na avea foi o ia ma peteriaka ma taitai<br />

faaleagaga i le aiga e ala i lenei faamanuiaga.<br />

• O le a lou manatu i le ala ua ave ese ai e Esau le faamanuiaga o lona tofi o le ulumatua?<br />

(Atonu sa ia leiloa ma talitonu i le taua o le faamanuiaga. Sa sili ia te ia mea faalelalolagi<br />

nai lo mea faa-le-agaga).<br />

Talanoaga i le • O a faamanuiaga silisili na maua e Iakopo na meleina e Esau?<br />

Laupapa<br />

Fesoasoani i uso o le korama ina ia tali mai i mea nei—<br />

1. Na avea o ia ma Isaraelu, o le tama o le aiga tautaua ma lauiloa e ala mai ai<br />

faamanuiaga a Aperaamo.<br />

2. O le a manuia malo uma ma le lalolagi atoa e ala i lona gafa po o augatupulaga.<br />

3. E fanau mai le Faaola i lona gafa.<br />

4. E faapotopotoina Isaraelu mai tuluiga uma o le lalolagi ona o ana fanau.<br />

• O faapefea ona “faatau tofi o le ulumatua” e tupulaga talavou i ona po nei?<br />

Tau atu le foliga tutusa o faamanuiaga faapeteriaka ma faamanuiaga o le tofi o le ulumatua.<br />

O nei mea e lua e maua ai folafolaga e ala i le faatuatua ma e le maua foi pe a tatou<br />

faatamala.<br />

• O le a se faatusa i ona po nei “o le ipu meaai” e i ai ni ona uiga faa-le-lalolagi, e ala ai<br />

ona le fia maua e tagata faamanuiaga faa-le-agaga?<br />

• O a ni auala i ona po nei e aveesea ai pe le maua ai foi e se tagata faamanuiaga o lona<br />

tofi o le ulumatua?<br />

155


Fai se aotelega o tali a alii talavou i le laupapa. E tatau ona i ai mea nei:<br />

O le lå tausia o le Upu o le Poto<br />

Ola le mama<br />

Tuinanau i oa ma tulaga maualuga<br />

Manatu faapito<br />

Lå Faamaoni<br />

Tau faaese mai le Talalelei<br />

Faaipoipo i fafo o le feagaiga<br />

Faalelalolagi<br />

Faaiuga<br />

Aoaoga a le fautua Faamalamalama atu e mafai ona maua e uso ua umia le Perisitua Arona o latou<br />

ma le talanoaga faamanuiaga faapeteriaka pe a latou faatasi ma matua, ma le epikopo ua lagona ua tatau<br />

ai. Ina ia maua se faamanuiaga faapeteriaka e tatau ona mulimuli i tulaga nei:<br />

1. Fai se avanoa e vaai le epikopo ina ia maua se pepa faataga e ave i le peteriaka o le siteki.<br />

2. O le faatalanoaga a le epikopo e faatatau lava i le agavaa ma le sauniuniga mo se<br />

faamanuiaga faapeteriaka.<br />

3. Faafesootai le peteriaka mo se avanoa e faia ai le faamanuiaga. E taua ona fesili i le<br />

peteriaka i mea e sauniuni i ai mo le faamanuiaga. Atonu na te fautua mai le anapogi,<br />

tatalo, ma le suesue i mau faapitoa ao le i faia le faamanuiaga.<br />

• A uma ona maua le faamanuiaga, o le a le mea e fai i ai?<br />

Faamalamalama atu o le faamanuiaga faapeteriaka e pei lava o ni tusitusiga paia faapitoa<br />

mo le tagata lava ia. E manaomia lona aoaoina pea ina ia malamalama i ai. Faamanatu i<br />

alii talavou o faamanuiaga taitasi e patino i le tagata lava ia. E le tatau ona tuu atu e faitau<br />

ai isi, ma e mafai ona talanoaina i uo ma aiga aiaiga o faamanuiaga pe afai ua uunaia i<br />

latou e le Agaga e faia. Faamanatu i alii talavou e tatau foi ona saili faamanuiaga patino<br />

mai o latou tama, pe afai ua latou lagona ua manaomia. Atoa ai ma le mea lenei, e tatau<br />

ona taumafai e ola agavaa mo o latou faamanuiaga. (Tau atu e faia e le peteriaka o le siteki<br />

se kopi mo faamanuiaga uma lava mo le ofisa tutotonu o le Ekalesia ina ia tausia ai).<br />

Lui Tuu atu se lui i alii talavou taitoatasi e le i maua o latou faamanuiaga faapeteriaka ina ia<br />

saunia nei e faia. Tuu atu se lui i alii talavou ua maua faamanuiaga ina ia faitau soo ma sue<br />

i ai e maua ai tali mo o latou lava faafitauli patino.<br />

156


O Fua ma Meaalofa a le Agaga<br />

37<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama lelei alii talavou taitoatasi po o a fua ma meaalofa a le Agaga ma pe<br />

faapefea ona maua ma atinaeina.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Kalatia 5:22–23; 2 Peteru 1:5–7; Alema 13:28–29,<br />

Moronae 10:18–19, MFF 46:10–26.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia)<br />

e. Fasi pepa ma penitala mo alii talavou uma.<br />

i. Peni mo le makaina o mau.<br />

o. Penisina, laupapa, ma le solo laupapa.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faatomuaga<br />

Upu sii ma talanoaga Faamalamalama atu sa i ai se tagata e igoa ia Sola na fesili ia Iosefa Samita pe mafai ona<br />

papatiso ae aua nei popole fua i le mauaina o meaalofa a le Agaga. Na tali atu le perofeta:<br />

“A faapefea pe afai ou te alu malaga ma ua ou fia ai, ma fetaiai ma se tamaloa ma ou tau i<br />

ai ua ou fia ai, ma ia tau mai ia te au ou te alu pea i tala atu, o lo o i ai se fale o faafiafiaga,<br />

alu ma tuitui, ma e tatau ona e usitai i tulafono uma o le fale, a leai o le a le faamalieina<br />

lou fia ai; tuitui, fesili mo meaai, nofo i lalo ma ai; . . . sa ou alu ma tuitui ma fesili atu mo<br />

meaai, sa ou nofo i le laulau, ae ou te le i ai, pe faamalieina ea lou fia ai? Leai. E tatau ona<br />

ou ai. O meaalofa o meaai; ma o mea lelei a le Agaga o meaalofa ia a le Agaga” (Aoaoga<br />

a le Perofeta o Iosefa Samita, sel. Iosefa Filisitia Samita [Salt Lake City: Deseret Book Co.,<br />

1938], pp. 220–271).<br />

• O le a lou manatu i le uiga o le tali a Iosefa Samita?<br />

Faamalamalama atu ina ia avea ma soo o Iesu Keriso, e tatau ona tatou faia mea nei, ia<br />

faatuatua ia Keriso ma lana togiola, salamo i agasala, ia papatisoina, ma maua le Agaga<br />

Paia. A tatou faia nei mea, o le a tatou maua faamanuiaga tetele. Faamalamalama atu ua<br />

fai mai le Perofeta soo se tagata e faia ala uma e finagalo i ai le Atua ae musu e talia i le<br />

atoatoa ona faamanuiaga e maua mai i le usitai i nei auala e tutusa ma le tagata ua fia ai<br />

ua faia auala uma e maua ai meaai, nofo i le laulau, ae le ai. O se mea ua valea tele lea.<br />

Faamalamalama atu o le tausia o poloaiga a le Alii ma faia sauniga pei o le papatisoga ma le<br />

faamauga ua tutusa ma le nofo i le laulau ma maua meaai. O le ai, po o le fiafia i faamanuiaga<br />

o le usiusitai, e tatau ona tatou talia ma faatupulaia fua o na meaalofa a le Agga.<br />

O le Avea e Pei o le Atua e Ala i Fua o le Agaga<br />

Aoaoga a le fautua Faamalamalama atu o le mulimuli i fuafuaga a le Tama oi le Lagi, ola i le talalelei a Iesu<br />

Keriso, e tatou te toe foi ai e mau faatasi ma le Tama oi le Lagi ma Iesu ma avea o ni Atua.<br />

Ina ia avea pei o ni Atua ao tatou i ai i lenei lalolagi, tatou te mananao e faatupulaia ma<br />

atiinae uiga ma amioga ua i ai i le Tama oi le Lagi ma Iesu. O nei uiga ma amioga o ni fua<br />

ia o le Agaga.<br />

Faamalamalama atu o se isi uiga o le fua, o se faaiuga. Tatou te maua nei uiga ma amioga<br />

ona o le faaiuga e ola i le talalelei.<br />

Gaoioiga i mau <strong>Tusi</strong>a i le itu agavale o le laupapa “Fua o le Agaga”.<br />

• E mafai ona tau mai ni fua o le Agaga o taua i mau?<br />

157


<strong>Tusi</strong> soo se tali i le laupapa. Tau atu i alii talavou e te manao ina ia latou aoao atili i fua o le<br />

Agaga e ala lea i le sailiili i tusitusiga paia.<br />

Tufa atu i alii talavou fasipepa ma penitala, ma fai atu ia lisiina fua o le Agaga e pei ona<br />

taua i le Kalatia 5:22–23, 2 Peteru 1:5–7 ma le Alema 13:28–29.<br />

A maea ona fai le lisi a alii talavou, ia tuu atu le avanoa i tagata uma e tau mai ai fua o le<br />

Agaga ao e tusia i le laupapa. O nisi o nei fua o lo o taua i lalo:<br />

Fua o le Agaga<br />

Alofa<br />

Fiafia<br />

Agamalu<br />

Agalelei<br />

Lotomaulalo<br />

Onosai<br />

Filemu<br />

Talanoaina pe aisea ua moomia ai nei uiga<br />

• O ai ua ia maua nei uiga i le tulaga atoatoa? (Tama oi le Lagi, Iesu Keriso)<br />

Tau atu a o tatou taumafai e mulimuli i poloaiga ma ola i le talalelei, o le a fesoasoani mai le<br />

Agaga Paia e faatupulaia nei uiga ma avea ai tatou e pei o le Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso.<br />

Mau Fai atu i alii talavou e faitau leotele le 2 Peteru 1:5–7. Tau atu e tatou te le mauaina nei uiga<br />

uma i lona atoatoa i se taimi e tasi, ae mafai ona tatou maua ma faatupulaia a o tatou ola i<br />

lenei olaga.<br />

Auauna Atu i Isi Tagata e Ala i Fua o le Agaga<br />

Gaoioiga i mau Faamalamalama atu o fua o le Agaga ua avanoa tutusa mo tagata o lo o ola i le talalelei a<br />

Iesu Keriso. Ae ua tuuina mai foi ia te i tatou taitoatasi meaalofa faapitoa a le Agaga, o mea<br />

faapitoa ia e mafai ona tatou faatupulaia e ala i le mulimuli ia Iesu.<br />

<strong>Tusi</strong>a Meaalofa a le Agaga i le laupapa i tafatafa o le laina Fua o le Agaga”. Vaevae alii<br />

talavou i vaega e lua. Fai atu i le isi vaega e lisi meaalofa a le Agaga o lo o taua i le<br />

Moronae 10:18–19 ae lisi e le isi vaega meaalofa o lo o taua i le MFF 46:10–26. Ia tusia<br />

e le alii talavou lava ia meaalofa i lana fasi pepa.<br />

Lisi nei meaalofa i le laupapa e pei ona faia i le o fua o le Agaga. Ia faaopopo e alii talavou<br />

ia latou lisi meaalofa ua taua e le isi vaega, e pei ona fautuaina i lalo.<br />

158<br />

Fua o le Agaga<br />

Alofa<br />

Fiafia<br />

Agamalu<br />

Agalelei<br />

Lotomaulalo<br />

Onosai<br />

Filemu<br />

Meaalofa a le Agaga<br />

Faamalologa<br />

Vavega<br />

Perofetaga<br />

Tautala i gagana eseese<br />

Asiasiga a Agelu<br />

Tau atu o nei mau e lua o lo o i ai meaalofa faaleagaga ua lauiloa, ae le o na pau ia o<br />

meaalofa faaleagaga e mafai ona tatou maua.<br />

• O a isi meaalofa faaleagaga e mafai ona tatou maua?


Mau ma talanoaga Fai atu i se alii talavou e faitau leotele le MFF 46:11–12, 26.<br />

<strong>Lesona</strong> 37<br />

• Aisea ua tuuina mai ai i ai tatou nei meaalofa faaleagaga?<br />

• Aisea e lå tutusa uma ai meaalofa faaleagaga tatou te maua?<br />

Fesoasoani i alii talavou e malamalama ua tuuina mai meaalofa a le Agaga ia i tatou e<br />

auauna ai i isi tagata ma fausia ai le malo o le Atua. Ua eseese meaalofa ua tuuina mai ia i<br />

tatou ina ia mafai ona auauna le tasi i le tasi.<br />

Tala Faamatala le tala lenei e uiga ia Newel Knight ma le faaaogaina o ana meaalofa<br />

faaleagaga e fesoasoani ai i sana uo:<br />

Ia Novema 1833, sa osofaia e tagata o Jackson County, Missouri, tagata o le Au Paia o<br />

Aso e Gata Ai sa nonofo i lea mea. I le osofaiga, e toatolu tagata maliliu ma sa toatele<br />

na manunua. O se tasi o le Au Paia na maua o Philo Dibble, na lavea lona manava i se<br />

pulufana. I le vaaiga a se fomai sa ia fai mai na te leiloa lava se tagata na ola mai lenei<br />

ituaiga manua.<br />

Ona o le saua o tagata mai Jackson County, sa toatele tagata o le Ekalesia na o ese atu i<br />

Clay County. O le nonofo i Jackson County o se mea matautia. E ui i lea matautia, sa alu<br />

atu Newel Knight i le aiga o Brother Dibble, ua siosiomia e tagata leaga, ma tuuina atu se<br />

faamanuiaga ia Brother Dibble, ma alu ese faanatinati.<br />

I le aso na sosoo ai sa feiloai Newel Knight ma Philo Dibble i se mea e sefulu maila le<br />

mamao mai le fale na ia vaai ai ia te ia i le aso ananafi. Ua mafai ona savali Brother Biddle<br />

ma ua alu ese mai ma Jackson County. Sa ia fai atu ia Brother Knight i le taimi na maua ai<br />

e ia le faamanuiaga, o le tiga e foliga “ua tulei ese i se mana, seia mulimuli ane i ni nai<br />

minute [ua alu ese].”<br />

Sa malosi atoatoa Philo Dibble ma mulimuli ane na sopoia e ia fanua laugatasi agai atu i<br />

Iuta. (Tala faasolopito o le Ekalesia 1:431. Vaai i le talaaga o Parley P. Pratt, 3rd ed., tusia e<br />

Parley P. Pratt Jr. [Salt Lake City: Deseret Book Co., 1938], pp. 99–100).<br />

• O a meaalofa faaleagaga na faaaogaina i lenei faalavelave? (Na faaaogaina e Newel<br />

Knight le meaalofa o le faamalologa; sa faaaogaina e Philo Dibble le meaalofa o le<br />

faatuatua ina ia malolo.)<br />

O le Mauaina ma le Faatupulaia o Fua ma Meaalofa o le Agaga<br />

Talanoaga Faamanatu i alii talavou e mafai ona tatou faatupulaia fua o le Agaga ma a tatou meaalofa<br />

faaleagaga patino e ala i le ola i le talalelei<br />

<strong>Tusi</strong>a upu nei e ono i le itu tauagavale o le laupapa: Usitai, Tatalo, Anapogi, Aoao, Salamo,<br />

Auauna Atu. Faamalamalama atu o le upu aoao e faatatau lea i le aoaoina o tusitusiga<br />

paia. Tau atu o nisi nei o gaoioiga tetele e manaomia ina ia ola i le talalelei.<br />

• O le fea, pe afai e i ai, o nei gaoioiga e te manatu ua sili ona taua i le mauaina o fua ma<br />

meaalofa a le Agaga?<br />

Tuu atu se minute i alii talavou e mafaufau ai, ona fesili atu lea mo a latou tali. Atonu o le a<br />

eseese a latou tali. Tau atu e le mafai ona filifilia se tasi o ia amioga e fai ma mea sili ona<br />

taua, aua e manaomia uma lava nei mea mo le mauaina o fua ma meaalofa o le Agaga.<br />

Talanoa pe aisea ua taua ai nei gaoioiga taitasi. Taumafai e maua mea taua nei:<br />

Usiusitai: O poloaiga ua faavae e maua ai e i tatou le fiafia. A tatou usitai i poloaiga ma<br />

uunaiga a le Agaga Paia ia i tatou, o le a tatou faia mea e maua ai e i tatou le fiafia ma<br />

avea ai i tatou e pei o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso. (tagai i le 1 Nifae 4:6–18).<br />

Tatalo: A tatou tatalo ma le lotomaulalao i le Atua ina ia faamalosia i tatou i le amiotonu,<br />

o le a tali mai lo tatou Tama oi le Lagi alofa (tagai i le Alema 17:3).<br />

Anapogi: O le anapogi e faagaoioi ai lo tatou malosi faaleagaga i le pulea o o tatou manao<br />

ma lagona o le tino. A faia ma le manatu sao, tatou te maua le lotomaulalo ma fesoasoani<br />

ina ia faateleina lo tatou lagona mo uunaiga faaleagaga. (tagai i le Alema 5:46).<br />

159


Aoao: I le aoaoina o tusitusiga paia, tatou te aoaoina uiga faaatua e tatau ona tatou saili<br />

e maua. Tatou te aoao foi pe faapefea ona maua e isi fanau faatuatua a le Atua nei uiga.<br />

(tagai i le MFF 33:16).<br />

Salamo: E manaomia lo tatou salamo ma faafouina pea a tatou feagaiga o le papatisoga i<br />

le aai i le faamanatuga ina ia le taofia le Agaga. O le Agaga Paia e le afio i malumalu e le<br />

paia (tagai i le 3 Nifae 9:22).<br />

Auauna Atu: A faaaogaina a tatou meaalofa faaleagaga e feauaunaa◊i ai, o le a faatupulaia<br />

le faaaogaina o a tatou meaalofa faaleagaga ma le faaaogaina o fua o le Agaga i o tatou<br />

olaga. (Tagai i le Kalatia 5:13).<br />

Faaiuga<br />

Faamamafa i alii talavou o fua uma o le Agaga ua avanoa mo i latou o e ola i le talalelei.<br />

Faamanatu atu ua tofu i latou taitoatasi ma meaalofa faaleagaga faapitoa e mafai ona<br />

atiinae i lo latou ola i le talalelei, ma e tatau ona faaaogaina nei meaalofa e auauna ai i isi.<br />

O le auauna i lenei auala o le a fesoasoani e faateleina ai fua o le Agaga i o latou olaga.<br />

Molimau Ia molimau atu e finagalo le Alii e faamanuia tatou i fua ma meaalofa o le Agaga ina ia<br />

tatou fiafia ma fesoasoani ia i tatou e avea e pei o le Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso<br />

ma foi atu e mau faatasi ma i laua i se aso.<br />

Lui Tuu atu se lui i alii talavou e taumafai e avea faapei o le Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso i<br />

le ola ai i le talalelei, ma saili faamanuiaga a le Agaga e ala i le tatalo, anapogi, usiusitai,<br />

aoao, salamo, ma le auauna atu.<br />

160


O le Alofa Mama o Keriso<br />

38<br />

FAAMOEMOEGA O le a i ai i alii talavou taitasi le naunautai ia ia te ia le meaalofa o le alofa fua, o le alofa<br />

mama o Keriso, ma faaaogaina i lona olaga i aso fai pea.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Mataio 22:35-39, Ioane 13:34-35, 1 Korinito 13, 1 Ioane<br />

4:20-21, ma le Moronae 7:47-48.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia)<br />

e. Ata 3, O Iesu le Keriso (62572; Taga Ata o le Talalelei 240), ma le ata 14, Alii Talavou e<br />

Toatolu na Laveaia le Kamupani Taavaletosolima a Matina (62606; Taga Ata o le<br />

Talalelei 415).<br />

i. Se laupepa ma se penitala mo alii talavou taitoatasi.<br />

o. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. Saunia se kopi o pepa e tufatufaina atu o le “O se Tagata Alofa Fua” o lo o i le faaiuga o<br />

le lesona, mo alii talavou taitasi.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faatomuaga<br />

Gaoioiga <strong>Tusi</strong>tusi Vaelua tutusa le korama. Faanumera tagata o le vaega muamua amata mai i le numera 1<br />

sei oo lava ina maea le fuainumera o lena vaega, ae faamataitusi tagata o le vaega lona<br />

lua o le korama amata mai i le a, e, i, sei oo lava ina maea foi le fuainumera o lena vaega.<br />

A maea ona fai soa lea tai tasi mai i le vaega. Faasoa le #1 mai i le vaega muamua ma le<br />

#a mai i le vaega lua, soa le 2 ma le e, soa le 3 ma le i, ma faapena ai lava ona fai sei tofu<br />

paga uma. Ia tuuina atu i alii talavou taitoatasi se penitala ma se laupepa, e latou te tusia ai<br />

taitoatasi se tulaga se tasi pe sili atu foi e ala ai ona ia faaaloalogia ma faaamuia i lana<br />

paga. Ia tuuina atu i alii talavou le avanoa e faamatala mai ai a latou tali i le korama.<br />

Faasino atu o le saili o uiga lelei ma agavaa tausaafia i isi tagata o le a fesoasoani ia i tatou<br />

ina ia tatou aoao e alofa e pei o loo faia e Keriso.<br />

O le Alofa Fua o le Alofa lea Faa-Keriso<br />

Mau ma talanoaga Tofi se alii talavou e na te faitauina leo tele le Mataio 22:35-39 ao mulimuli atu ai isi alii<br />

talavou i a latou lava tusitusiga paia.<br />

• O a tulafono e lua aupito silisili?<br />

Faailoa atu o loo tau mai e nei tulafono e lua ia i tatou ia alofa. O le alofa o le autu tutotonu<br />

lea o le Talalelei.<br />

• O ai o loo ua poloaiina i tatou e alolofa atu i ai?<br />

Ia faitau e alii talavou ma maka le 1 Ioane 4:20-21.<br />

• O le a le uiga o le alofa atu i lou uso?<br />

• Aisea e le mafai ai ona e alofa i le Atua ma inoino i lou uso i le taimi lava e tasi?<br />

(O le alofa i le Atua o le alofa foi lea i mea uma e sili ona alofa i ai o ia, ma e silisili le<br />

alofa o le Atua i ana fanau.)<br />

Talanoaga Ia faamalamalama atu e mafai ona tele ni uiga o le alofa i ni tagata se toatele, ae e mafai<br />

ona tuuvaevaeina i ni vaega faavae se tolu.<br />

O le ituaiga muamua o loo faaali mai i se faaupuga “ Ou te alofa ia te oe pe a . . . “<br />

161


Mau ma talanoaga i<br />

le laupapa<br />

Ata, mau, ma le<br />

talanoaga<br />

162<br />

E tuuina atu e tagata lenei ituaiga alofa i isi pe afai latou te faataunuuina ni tulaga fapitoa.<br />

O se alofa e papuipuia ma e i ai lava ona noanoataga.<br />

• O a ni faataitaiga o lenei ituaiga o alofa? (Ou te alofa ia te oe pe afai e tautaua oe, pe<br />

afai e i ai sau taavale, pe afai e te auai i le lotu, pe afai e te lelei mai ia te au, pe afai e te<br />

faia au feau, pe afai foi e te faia le mea ou te fai atu ai.)<br />

O le ituaiga alofa lona lua e faaaogaina ai le upu auã foi ma faamamafaina ai tulaga faapito<br />

poo le faa-le-lalolagi. E papuipuia foi lenei ituaiga alofa. E faatoa alolofa lava tagata i isi<br />

ona o o latou uiga poo agavaa e tosina ai.<br />

• O a ni faataitaiga o lenei ituaiga o alofa? (Ou te alofa ia te oe aua foi e manaia ou mata,<br />

aua foi e te taumafai e faafiafia ia te au, aua foi e te fesoasoani mai i au meaaoga, aua foi<br />

e te nonoina mai ia te au tupe pe a ou manaomia, aua foi e te faia mea mo au, pe ona e te<br />

faamuamuaina lava au.)<br />

• O le a le mea e leaga ai nei ituaiga o alofa e lua? (E le o ni alofa moni. O ni alofa<br />

papuipuia ma o loo faavae i luga o le manatu faapito.)<br />

Ia famalamalama atu o le ituaiga alofa lona tolu e le faapito pe faatulagaina foi. E le tau<br />

sailia pe tau faaagavaaina i tatou mo lenei ituaiga alofa e ala i le tau faia o ni tulaga pe<br />

seiloga e i ai ni agavaa faapitoa. O lenei ituaiga alofa e mafai ona faaaogaina ai le<br />

faaupuga “e ui lava.”<br />

• O a ni faataitaiga o lenei ituaiga o alofa? (Ou te alofa ia te oe e ui lava ou te le loto i mea<br />

e te fai, e ui lava e i ai ou vaivaiga ma faafitauli, e ui lava ua e faia se mea sese, pe e ui<br />

lava e te le faia i taimi uma le mea tonu o loo ou manao i ai.)<br />

Ia faailoa atu o le ituaiga alofa lenei o loo tuuina mai e le Tama oi le Lagi ma Iesu Keriso ia i<br />

tatou taitoatasi. E la te alolofa ma talia i tatou e tusa lava poo a tatou mea e fai, poo ai foi<br />

tatou. O lenei ituaiga alofa ua taua o le alofa fua.<br />

Ina ia fesoasoani i alii talavou e malamalama i le uiga o le i ai o le alofa moni, ia latou<br />

faitauina le 1 Korinito 13. Fautua atu ina ia latou makaina uiga o se tagata alofa fua.<br />

A maea ona latou faitauina ma makaina mau, ona tuuina atu lea ina ia tauina mai e alii<br />

talavou ia te oe uiga ua latou makaina. Ao latou tuuina mai le faaupuga faa-le-<strong>Tusi</strong> paia,<br />

talatalanoaina lea faaupuga ma fesoasoani i alii talavou ina ia latou tuuina mai se faaupuga<br />

tutusa faaonapo nei mo sea tulaga sa talanoaina. <strong>Tusi</strong> luga o le laupapa nei faaupuga ma<br />

o latou uiga tutusa. O nisi o tulaga ma faaupuga e mafai ona aofia ai—<br />

1. “E onosai le alofa, e agamalu” (onosai).<br />

2. “E le losilosi” (faamalieina).<br />

3. “E le mitamita vale, e le faafefeteina” (agamalu).<br />

4. “E le amio mataga” (migao).<br />

5. “E le sailia e ia ana lava mea” (le manatu faapito).<br />

6. “E le faaitaita gofie” (toa).<br />

7. “E le tuuina atu i nisi le leaga” (mama).<br />

8. “E le fiafia i le amio leaga a e fiafia i le faamaoni” (faamaoni).<br />

E Tatau Ona Tatou Alolofa O Le Tasi I Le Tasi E Pei Ona Alofa Mai Keriso Ia I Tatou<br />

Faaali atu le ata 3, O Iesu le Keriso. Faamalamalama atu o loo tautala Moronae agai i le<br />

alofa fua “o le alofa mama o Keriso” (Moronae 7:47). Sa faaalia e Keriso nei uiga uma ma<br />

sa ia alofa ia i tatou. Ia faamamafa atu e ao ona tatou aoao e alolofa e pei ona alofa ai<br />

Keriso ina ia tatou o mai ia te Ia.<br />

Ia faitau ma maka e alii talavou le Ioane 13:34-35.<br />

Fai i alii talavou e faamatala mai mea o loo latou manatua na tutupu mai tusitusiga paia<br />

o loo faaali manino mai ai le ala na faaalia ai e Keriso uiga taua o se tagata alofa fua.<br />

A maea ona tali mai alii talavou, ona faailoa atu lea o mea na tutupu e pei ona taua, ua na<br />

o ni nai faataitaiga laiti ia o le ala sa faataitai atu ai e Keriso le alofa fua. O mea uma lava


<strong>Lesona</strong> 38<br />

sa ia faia sa faaali mai ai lona alofa mo tagata. Ina ia faapei tatou o ia, e ao ia i tatou foi<br />

ona faatupuina ma faaali atu le alofa mo isi tagata.<br />

Upu sii Faamalamalama atu o le alofa fua moni o se meaalofa a le Agaga. E le o se mea lea e<br />

mafai ona tatou mauaina e ala i le nao a tatou lava taumafaiga. Fesoasoani i alii talavou ina<br />

ia malamalama o le alofa fua o se meaalofa faaleagaga e ao ia i tatou uma ona saili e<br />

faatupulaia.<br />

Ia faitau e se alii talavou le saunoaga a Elder Bruce R. McConkie o loo tusia i lalo.<br />

“E silisili atu i luga o tulaga uma faa-leatua ma le atoatoa, o le alofa fua o le tasi aupito i sili<br />

ona manaomia. O le alofa fua e sili atu nai le alofa, e silisili atu lava; o le alofa e faavavau,<br />

o le alofa atoatoa, o le alofa mama o Keriso e tumau e faavavau. Ona o lenei alofa ua<br />

aupito i totonugalemu o le amiotonu o se e mauaina o le a le ia te ia seisi faamoemoega<br />

poo se manao ae ua nao le manuia faavavau o lona lava agaga ma agaga oi latou uma o<br />

loo i ona tafatafa.”(Mormon Doctrine, 2nd ed.[(Salt Lake City: Bookcraft, 1966], p. 121).<br />

• Aisea ua avea ai le alofa fua ma se meaalofa faaleagaga e ese le taua e tatau ona<br />

faatupulaia?<br />

Mau ma talanoaga Ia faitau e alii talavou le Moronae 7:47-48.<br />

• O le a le mea o loo tauina mai e lenei fuaiupu ia i tatou e uiga i le ala e mafai ai ona tatou<br />

faatupulaia le meaalofa faaleagaga o le alofa fua?<br />

E Mafai Ona Tatou Faaali Atu le Alofa Fua e Ala i le Auauna atu<br />

Tala ma le ata Ia faamalamalama atu e mafai ona tatou faaalia le alofa mo isi e ala i le auauna atu<br />

ia i latou. Faaali atu le ata 14, O Alii Talavou e Toatolu na Latou Laveaia le Kamupani<br />

Taavaletosolima a Matina, ma faamatala atu le tala o loo i lalo e uiga i ni alii talavou se<br />

toatolu o e na faaalia le alofa fua moni:<br />

Ina ua malaga mai tagata paionia Mamona muamua lava i Sisifo i le aai o Sate Leki, o le<br />

toatele o i latou sa latou faimalaga mai i ni kamupani (vaega) taavaletosolima. Ona o le<br />

utiuti o le tulaga tautupe na le mafai ai ona latou faatauina ni taavale povi, ae sa latou<br />

tosoina mai i o latou lima se vaega itiiti o a latou mea totino, na latou mafai ona aumaia i<br />

totonu o ni taavaletosolima e lua uili. O se tasi o kamupani faapea sa faimalaga mai o le<br />

kamupani a Matina.<br />

Na amata ona faletonu ma faaaunuua le Kamupani a Matina i le ogatotonugalemu o se afa<br />

matautia faatasi ai le kiona malosi ma matagi malulu o Uaiomi. Sa matua feagai nei tagata<br />

ma le oti mautinoa ona o le matautia o le malulu ae e le lava le tulaga e malu ai i latou<br />

faatasi ai ma le le lava o meaai. Sa toe auina atu e Polika Iaga mai le vaega sa muamua<br />

atu nisi e toe foi atu e laveai ia i latou. Sa faapea ona foi atu nei tagata fesoasoani ma<br />

laveai mai ia te i latou, ae ao toe foi mai i latou, sa tau mai lenei Kamupani a Matina mai<br />

latou na o atu e laveai mai i latou i se vaitafe ua matua faatumuina i ni ogaaisa opeopea.<br />

“E foliga mai o le sopoia o lea vaitafe o le a moomia ai se loto toa malosi ma se onosai sili<br />

atu nai lo le malosi e mafaia e se tagata.” Sa faamatauina ai tamaitai o le faigamalaga ae<br />

tutulu ai alii. Ae ui lava i lea sa taumafai pea nisi e sopoia atu le vaitafe ae o nisi ua latou le<br />

mafaia.<br />

“E toatolu ni alii talavou e tai sefuluvalu tausaga o e na o atu ai i le vaega o tagata sa toe<br />

foi atu e laveai mai nei tagata ma o se tulaga sa maofa ai i latou uma na vaai i ai aua sa<br />

faapea ona o atu nei alii talavou ma aumaia e toeitiiti lava o tagata uma o lena vaega o<br />

tagata na mafatia ma sopoia lenei auvai ua faamaaina e le kiona. Ona o le matautia ma<br />

le faigata o le malosi sa manaomia i lenei galuega, sa maliliu uma ai nei alii talavou ini<br />

nai tausaga mulimuli ane mai aafiaga matautia o lenei galuega alofa sa latou faia. Ina ua<br />

faalogo i ai Peresitene Polika Iaga i le toa ma le matautia o le galuega sa faia e nei alii sa ia<br />

matua tutulu faapei o se tamaitiiti ma sa mulimuli ane ona ia faasalalauina faalauaitele, ‘o<br />

lena galuega e tasi o le a faamautinoaina ai se faaolataga faavavau mo C.Allen Huntington,<br />

George W. Grant, ma David P. Kimball i le malo Selesitila o le Atua, o lalolagi e leai ni<br />

gataaga’ (“LeRoy R.. ma Ann W. Hafen, Handcarts to Zion [Glendale, Cal.: Arthur H, Clark<br />

Co., 1960], pp. 132-33).<br />

163


Talanoaga Faamanino atu o galuega auauna atu e le seiloga e matautia pe ofoofogia e faatino atu ai<br />

le alofa fua moni.<br />

• O a nisi o auala e mafai ai ona e faaalia le alofa mo tagata o loo i ou tafatafa?<br />

Faaiuga<br />

Gaoioiga ma lui Tufatufaina atu kopi o se tagata alofa fua ma fai i alii talavou taitoatasi ina ia iloilo e ia ia<br />

lava e tusa ai ma vaega o loo lisiina ai. Ia tuuina atu se lui i tama talavou taitoatasi e filifili<br />

se vaega e tatalo ma mafaufau loloto i ai ao faagasolo le vaiaso.<br />

Ia faitauina e alii talavou le Moronae 7:48 ma talanoaina pe faapefea ona fetaui le mau ma<br />

lenei lui.<br />

Molimau Faamalamalama atu o le alofa fua, poo le alofa mama o Keriso, o le mataupu aupito<br />

maualuga lenei o le talalelei. O le avea ma se e alofa fua, o le a mafai ai ona avea i tatou<br />

faapei o lo tatou Tama Faalelagi ma molimau atu i le alofa o Iesu Keriso mo i tatou<br />

taitoatasi.<br />

Gaoioiga e filifili ai Atonu e te fia tuuina atu se lui i alii talavou ina ia filifili mai se tasi o gaoioiga nei.<br />

ma ni luitau<br />

1. Ia filifilia se uso poo se tuafafine o le o loo manaomia lava se alofa faasili ma o loo fia<br />

amanaia, ma faia loa se galuega mo lena tagata. Poo ia manaomia e faitau atu i ai e se<br />

isi se tala, pe alu atu se tasi e la te tafafao pe o i se mea ma ia, ia pe na o le fia alu atu<br />

o se tasi e la te talatalanoa.<br />

2. Filifili se alii talavou i le lotu poo le aoga foi o loo ia manaomia se uo, ma faamasani atili<br />

atu i ai ia te ia.<br />

3. Ia amata ona aafia i auaunaga alofa fua e pei o le ofoina atu o lou taimi i<br />

faalapotopotoga o loo latalata ane ia te oe, o e o loo faia galuega alofa mo tagata o e<br />

le atoatoa le malosi o le tino po o le mafaufau, e pei o le faitau mo e tauaso, po o le<br />

auauna atu i falemai ma nofoaga faapetoa..<br />

4. Tulimatai se tasi o loo ia ausiaina ni tulaga maoae, tuuina atu galuega auauna atu, po o<br />

le faafiafiaina foi o isi. Aveina atu i ai ia te ia se tusi faafetai poo se faamalo.<br />

164


O le Aiga (o le mea e amata ai le alofa fua)<br />

O Se Tagata Alofa Fua<br />

E le O nisi O le tele O taimi<br />

taitai lava. taimi. lava o taimi. uma lava<br />

1. Ou te agalelei i ou uso ma ou tuafafine e pei lava ona<br />

ou agalelei i au uo.<br />

<br />

2. Ou te faaalia lou faaaloalo i tagata o lou aiga i le faaaogaina o le<br />

faletaele, televise (TV) ma isi lava mea matou te faaaogaina faatasi.<br />

<br />

3. Ou te faatauaina le taimi o ou matua e pei ona taua ia te au ou taimi. <br />

4. E sili atu au galuega e fai i lou aiga nai lo galuega e faatonuina au e fai. <br />

5. Ou te galue i totonu o lou aiga e aunoa ma se tau faatonuina. <br />

6. Ou te tau atu i tagata o lou aiga ou te alofa ia i latou. <br />

7. Ou te faaaluina ou taimi e mafuta atu ai i tagata matutua o lou aiga. <br />

8. Ou te fetufaai au mea ma tagata o lou aiga. <br />

Uo ma Uso A Tagata<br />

1. Ou te faamaoni i au uo. <br />

2. Ou te faauoina e e leai ni a latou uo. <br />

3. Ou te faatauaina lagona o isi. <br />

4. Ou te le amanaiaina le tuuina atu o le faamuamua ma le faamalo i isi. <br />

5. E tele atu lo◊u faalogo nai lo lo◊u tautala. <br />

6. Ou te taumafai ina ia ou malamalama i manatu o isi. <br />

7. Ou te taumafai ina ia ou aoga i lo◊u alaalafaga. <br />

8. Ou te taumafai malosi ina ia ou auauna atu ia i latou e manaomia. <br />

O Faiaoga<br />

1. Ou te faalogologo lelei i totonu o le vasega. <br />

2. Ou te faatauaina le taimi ma galuega ua faaaluina i le faia o le lesona. <br />

3. Ou te faalogo ma le loto matala. <br />

4. Ou te faaaloalo i lagona o lou faiaoga. <br />

Le Atua<br />

1. Ou te tatalo soo i aso taitasi. <br />

2. Ou te taumafai e faapei atili o le Faaola i aso taitasi. <br />

3. Ou te taumafai e tausia poloaiga a le Atua. <br />

4. Ou te faalauteleina ou matafaioi faaleperisitua. <br />

5. Ou te taliaina valaauga e auauna ai i totonu o le ekalesia. <br />

6. Ou te auai i au fonotaga/sauniga o le ekalesia. <br />

7. Ou te tuuina atu lelei o◊u sao i fonotaga ou te auai. <br />

Tatalo mo le Alofa Fua (Moronae 7:48)<br />

165


39<br />

Taumamafa i Afioga a Keriso<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitoatasi i le ala o le a avea ai le aoao i tusitusiga paia ma<br />

tulaga e faateleina ai lona ola faaleagaga ma faamalosia ai lona faatuatua ma lana molimau.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le 2 Nifae 31:20; Alema 32:26-43; 3 Nifae 17:2-3; Moronae<br />

6:4; 10:3-4; ma le MFF 18:33-36; 88:62-63.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia. (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA O LE<br />

LESONA O le Aoao i <strong>Tusi</strong>tusiga Paia e Fesoasoani ia i Tatou e Tumau Ai Lo Tatou Latalata i<br />

le Tama Faalelagi<br />

Upu sii ma talanoaga • Ua i ai ea se taimi ua oo ai ia te oe se lagona e le o faafofoga mai le Tama Faalelagi i au<br />

talosaga pe ua mamao ese o ia ma e le o manatu mai ia te oe?<br />

• E te manatu ua tutupu i se a na lagona?<br />

• E mafai faapefea ona tatou faatoilaloina na lagona ma toe lagona le latalata atu i le<br />

Tama Faalelagi?<br />

Faitau le faamatalaga o loo taua i lalo e uiga i le tulaga sa faia e se tasi taitai o le Ekalesia<br />

na lagona ai le faatupulaia o lona faaleagaga:<br />

Ao avea o ia ma se aposetolo, sa saunoa mai ai Peresitene Spencer W. Kimball e faapea:<br />

“Ua ou iloa, a ou faatalale i au sootaga ma le Silisili Ese ma ua foliga mai ua le faafofoga<br />

mai le Atua, ma talanoa mai, ona ou lagona lea ua i ai au i se mea mamao, mamao lava.<br />

Afai ou te faatofuina au lava i le suesueina o tusitusiga paia, o le a toe faalatalataina le va<br />

ma toe faafoisia mai ai le faaleagaga” (What I Hope You Will Teach My Grandchildren and<br />

All Others of the Youth of Zion [address delivered to seminary and institute faculty, Brigham<br />

Young University, 11 July 1966], p.6).<br />

Faamalamalama atu o le molimau a Perisitene Kimball e malosi naua ma manino. Na ia<br />

“faatofuina” o ia lava i tusitusiga paia ina ia faatupulaia ai lona faaleagaga. E le mafai ona<br />

tatou faamoemoe e ausia ma faatumauina se faia vavalalata ma le Atua, e aunoa ma le<br />

suesue i tusitusiga. O le ala lena, e faapei ona saunoa mai Peresitene Kimball, “O loo ua<br />

faaopoopoina le faasosoo ona uunaia i tatou e le Au Pulega Aoao i le agaga o le alofa, ia<br />

faatulagaina i aso taitasi se polokalama e suesue ai i le talalelei i totonu o o tatou aiga e le<br />

gata i le suesue o tagata taitoatasi, ae ia faapea foi ona suesue faatasi o se aiga” (“How<br />

Rare a Possession—the Scriptures,” Ensign, Sept. 1976, p. 2).<br />

• E mafai faapefea ona fesoasoani ia i tatau le suesue i tusitusiga paia e faatupulaia ai lo<br />

tatou faaleagaga ma tumau ai latalata i le Atua?<br />

Tala O le tala lenei sa faamatalaina mai e Peresitene Marion G. Romney, o loo ua faailoa mai ai<br />

o le faitauina o tusitusiga paia e mafai ai ona aumaia le faaleagaga i soo se tagata e<br />

faitauina ma le naunau moni:<br />

“Ou te manatuaina sa maua faitauina ma se tasi o ou atalii [o le <strong>Tusi</strong> a Mamona]. I se tasi o<br />

ia taimi, sa ou taoto ai i le moega pito i lalo ao ia i le moega pito i luga. Ao maua faitauina<br />

leotele feauauai parakalafa o mataupu ofoofogia faaiu e tolu o le 2 Nifae. Na ou faalogoina<br />

ua fa lona leo ma sa ou manatu ua ful° o ia, ae peitai sa faaauau pea la ma faitau seia oo i<br />

le faaiuga o mataupu e tolu. Ina ua maea sa ia faapea mai ia te au, ‘Tama, e te tagi pe a e<br />

faitauina le <strong>Tusi</strong> a Mamona?’<br />

166


“ ‘Ioe, atalii,’ o lau tali atu lea. ‘O nisi taimi, ona o le malosi o le molimau mai o le agaga o<br />

le Alii i lou loto i le moni o le <strong>Tusi</strong> a Mamona, e iu ai lava ina ou tagi.’<br />

Ona ia faapea mai lea, ‘Ia, o le mea lena na tupu ia te au i le po lenei.’<br />

“ . . . O lenei tusi ua tuuina mai ia te i tatou e le Atua e faitau ma ola ai, ma e tutusa lava<br />

ona ia faatumauina i tatou ina ia tatou latalata atu i le Agaga o le Alii ma seisi lava tulaga<br />

ou te iloa. (Look to God and Live: Discourses of Marion G. Romney, comp. George K.<br />

Romney (Salt Lake City: Deseret Book. 1971), pp. xii-xiii).<br />

• O le a le saunoaga a Peresitene Romney e uiga i tusitusiga paia ma le nofo latalata i le<br />

Agaga?<br />

• Ua i ai se tasi o outou sa tupu ai se tulaga faaleagaga ao ia faitauina ia tusitusiga paia?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama o le suesueina o tusitusiga paia o le a fesoasoani<br />

ia i tatou e iloa mea o loo finagalo ai le Tama Faalelagi ma Iesu tatou te faia. O le<br />

malamalama ma ola ai e tusa ma ana aoaoga o le a fesoasoani ia i tatou e faatumauina lo<br />

tatou latalata i le Tama Faalelagi ma Iesu.<br />

E Mafai ona Fafagaina i Tatou i Afioga a le Atua.<br />

Gaoioiga i le laupapa Ia faitauina e alii talavou mau o loo i lalo ma saili upu o loo faamatala mai ai le ala e tatau<br />

ona tatou agai ai i mau. Ao latou tali mai ia tusia mea nei o loo i lalo i luga o le laupapa:<br />

Mau Upu Tatala Uiga<br />

2 Nifae 31:20 Taumafa Ia ◊ai ma le naunautai<br />

3 Nifae 17:2-3 Mafaufau Manatunatu<br />

loloto faaeteete i ai<br />

Moronae 10:3-4 Ia fua faalemafaufau<br />

MFF 88:62-63 Ia mafaufau ma<br />

manatunatu<br />

Moronae 6:4 Fafagaina O le fafagaina ma isi<br />

mea e tatau mo le<br />

ola ma le tuputupu ae<br />

Mau ma talanoaga Faitau le 2 Nifae 31:20<br />

• O le a le mea o loo faatonuina ai i tatou e Nifae ia fai i le afioga a Iesu? (Ia taumamafa ai)<br />

• O le a le uiga o le, ia taumamafa ai?<br />

Fesoasoani i alii talavou ina ia malamalama o le uiga o le upu taumamafa ai o le ‘ai ma le<br />

naunautai. O le ‘ai e malosi atu nai lo le ‘ai tofotofo. O se aiga e aumai ai i le mafaufau se<br />

taumafataga tele poo se faigaai o loo i ai le tele o taumafa nai lo le tulaga masani ai i se<br />

taimi se tasi.<br />

Faitau le 3 Nifae 17:2-3<br />

• O le a le mea sa tau e le Faaola i le au Sa Nifae e faia ina ia latou malamalama atili ai i<br />

ana afioga?<br />

Ia faamalamalama atu sa silafia e Iesu o se malamalamaaga o ana upu e masani lava ona<br />

sili atu lona aafiaga nai lo le na o le aoao i ai poo le faitau ai foi mo se taimi muamua.<br />

• O le a le uiga o le mafaufau loloto? (O le fuafua lea o le mafaufau: manatunatu poo le<br />

suesue ma le faaeteete).<br />

Faitau le Moronae 10:3-4.<br />

• O le a le mea o lo o apoapoai mai ai Moronae ia i tatou ia tatou fai i upu o le <strong>Tusi</strong> Mamona?<br />

• O le a le folafolaga mo i latou o e mafaufau loloto i tusitusiga paia, ma ole atu ma le loto<br />

faamaoni, ma le manatu tonu i ai, faatasi ai ma le faatuatua ia Keriso?<br />

Ia faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:62-63<br />

167


• O le a le mea o loo valaaulia i tatou e Iesu e faia i ana saunoaga?<br />

• O le a lana folafolaga ia te i latou o e faia nei mea?<br />

Faitau Moronae 6:4<br />

• Aisea na avea ai igoa o e sa papatisoina? (Ina ia manatua ai i latou ina ia mafai ona<br />

fafagaina i latou i afioga a le Atua.”<br />

• O le a le uiga o le fafagaina?<br />

Fesoasoani i alii talavou ia malamalama o le uiga o le upu fafagaina o le tuuina atu lea o<br />

meaai ma isi mea e tatau mo le ola ma le tuputupu ae.<br />

• O le a le faia o le taumamafa, manatunatu loloto, ma le fafagaina?<br />

Fesoasoani i alii talavou e malamalama o se tagata e taumafa ma mafaufau loloto i tusitusiga<br />

paia o le a tausia faaleagaga. O le a tausia se tagata e le Agaga o le Atua, Agaga Paia, ma<br />

amata ai ona ia iloa le siufofoga o Keriso pe afai e muamua (1) taumafa i Afioga a le Atua,<br />

(2) fua faalemafaufau, ma (3) ia fesili atu i le Atua i le suafa o Keriso e uiga i nei mea.<br />

O Le Faitau o <strong>Tusi</strong>tusiga Paia E Faamalosia Ai O Tatou Faatuatua ma Molimau<br />

Mau ma talanoaga Ia faitau e alii talavou le Alema 32:26-43.<br />

• O le a le laasaga muamua e agai atu i le faatupulaia o le faatuatua? (Ina ia fafagu<br />

ma faaala o tatou mafaufau ina ia faia se suesuega ma manao e talitonu [fuaiupu 27].<br />

E pei lava lea o le sauniuniga o le palapala ao le i totoina.)<br />

• O le a le laasaga lona lua? (o le totoina o le fatu.)<br />

• O le a le mea o loo faatusatusa i ai le fatu? (O le afioga a le Atua)<br />

• E faapefea ona tatou iloa e lelei le fatu? (O le a matala ma amata ona tupu. O le a ia<br />

amata ona faalauteleina o tatou agaga, faasusulu o tatou malamalama, ma amata ona<br />

suamalie.)<br />

• O le a le mea e tupu pe a le tausia le tamai laau? (O le a le ola aa ma oo ai ina velasia e<br />

le la ma mamae.)<br />

• O le a le mea e tupu pe a fafagaina le laau? (O le a ola ma tupu mai ai fua e mafai ona<br />

tatou faaaogaina.)<br />

• E faapefea ona pei le faatuatua ma le molimau o le laau? (E tatau ona tausia i latou ina ia<br />

ola ma tuputupu ae.)<br />

• E faapefea ona tatou tausia le laau? (E ala i le faatuatua [fuaiupu 41] ma taumamafa atili<br />

i le afioga a le Atua.)<br />

Ia faamalamalama atu o nei fasi fuaitau o loo aoao manino mai ai o le totoina o le afioga a<br />

le Atua i o tatou loto o se ki lea i le faatupulaia o le faatuatua ma molimau.<br />

Sa faapea mai le Perofeta o Iosefa Samita, “O le faatuatua e ala mai i le faalogo i le afioga<br />

a le Atua, e ala mai i molimau a auauna a le Atua (History of the Church, 3:379)<br />

Faaiuga<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamalamalama atu tatou te aoao mai tusitusiga paia o le tausiga e tuuina mai e le<br />

mana o le Agaga ia i latou o e taumamafa ma le agamalu ma mafaufau loloto i tusitusiga<br />

paia. A o tatou faitauina tusitusiga paia e mafai ona tatou lagonaina le Agaga, taumamafa<br />

i afioga a Keriso ma agai ina iloa ma malamalama i le siufofoga o le Alii.<br />

Lui Ia tuuina atu le lui i alii talavou ina ia taumamafa i afioga a Keriso ona fafagaina ai lea o isi<br />

uso o le Ekalesia i afioga a le Atua a o faiaoga asiasi i aiga, ma le tuuina atu o tautalaga.<br />

Gaoioiga fautuaina Filifili se autu, e pei o le Togiola. O le Pau o Atamu, poo le Meaalofa a le Agaga Paia. Ia tuuina<br />

atu i alii talavou e vaai i le faasino mau o loo i totonu o le kopi a le Au Paia o Aso e Gata ai o<br />

le <strong>Tusi</strong> Paia (King James Version) ma faitau nisi o fuaiupu o loo lisi atu. O le a fesoasoani lea<br />

ia te i latou e iloa le aoaoina o mataupu o le talalelei e ala i ulutala. Tuuina atu foi ia i latou e<br />

faaaoga le lomifefiloi o le <strong>Tusi</strong> Paia i se autu o lau filifiliga ina ia latou aoaoina le malosi e<br />

mafai ona latou faaaogaina ai mau e aoao ai ina ia malamalama ai i le talalelei.<br />

168


O Le Faia o Galuega<br />

40<br />

Faafaifeautalai<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitasi o le fatuatua ia Keriso ma le galue malosi o le a<br />

manuia ai le galuega faafaifeautalai.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Alema 17:6-11; 26:26-31, 35; ma le MFF 1:19-23<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Se pepa malo poo se laupepa o loo lisiina ai mo alii talavou taitasi fautuaga mo le<br />

sauniuniga faaleagaga ma le faalemafaufau o lo o saunia mo le tuuina atu i le lesona.<br />

i. Peni mo le makaina o mau<br />

3. Filifili pe fai pe leai: Ia faafesootai se faifeautalai ua faatoa maea mai lana galuega e<br />

talanoaina le vaega “O le Mulimuli i Fautuaga e Aumaia ai le Fiafia.” Ia pasia mai i le<br />

Epikopo lena tagata.<br />

IA MANATUA Ia fesoasoani i alii talavou ina ia malamalama o le auauna atu i se misiona o se tulaga e<br />

faagaeetia ma manuia ai ae e manaomia le galue malosi ma le naunautai. O tulaga sao<br />

lava o le galuega faafaifeautalai e tatau ona faaalia i se ala lelei ina ia le faalotovaivaia le<br />

galuega faafaifeautalai ae ia faailoa atu i alii talavou o lo o manaomia latou te faia se<br />

taumafaiga aupito tele.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faatomuaga.<br />

Tala Faamatala atu le tala o loo i lalo:<br />

I se tasi o misiona a le Ekalesia, sa i ai se taulaga sa tatalaina mo galuega faafaifeautalai mo<br />

le tele o tausaga. O se taulaga laititi ma sa fefoifoia◊i ai faafia le galuega, ma ua maitauina<br />

gofie lava e tagata faifeautalai Mamona. Sa seasea lava ona i ai i totonu o le taulaga ni tagata<br />

liliu mai, ma o faifeautalai o e sa tofia mai i lea eria sa manatu o se tasi lea o galuega aupito i<br />

sili ona vaivai i totonu o le misiona. E moni lava, o le toatele o faifeautalai sa le faia le galuega<br />

ma le maeleelega pe a tuuina atu i latou iina ona ua lauiloa lena nuu o se nuu e le fua mai.<br />

Sa popole le peresitene o le misiona e uiga i lea taulaga. Sa ia anapogi ma tatalo aua sa<br />

foliga mai ia te ia e i ai tagata iina o o e o le a taliaina le talalelei. Sa tonu ia te ia ma ona<br />

fesoasoani e suia faifeautalai o i ai iina mo ni faifeau se toalua e le i malamalama i le<br />

talaaga o lea eria. O faifeautalai e toalua o e sa filifilia sa faatoa taunuu i totonu o le<br />

misiona i ni nai masina muamua atu. Sa faia le suiga ma sa faatalitali le peresitene o<br />

le misiona mo la laua tusi muamua o le lipoti faalevaiaso.<br />

O le tusi muamua sa lipotia mai ai le tetee malosi o uso auai ma uso e le auai i le Ekalesia,<br />

i le galuega faafaifeautalai. O le tusi lona lua sa faatulaga mai ai se fuafuaga e faaali atu<br />

ai i uso auai ma uso e le auai o nei faifeautalai ua manatu tasi i le talaiina o le talalelei. Sa<br />

anapogi ma tatalo faifeautalai. Sa oo ia i laua le lagona e le tatau ona o atu i se fale o se<br />

uso auai sei vagana ai o le aumaia ai o ni igoa o tagata le lolotu fia faalogo. Mo se tali o<br />

la laua anapogi ma tatalo sa i ai se lagona ia i laua e le tatau ona toe foi atu i lo la fale mai<br />

le taimi na o ese mai ai i le taeao sei oo ina uma le talaiga i le po. Sa faia ai foi le la faaiuga<br />

o le a laua tuua lo la fale i se itula e vave atu ai nai lo le taimi fautuaina. Sa laua faitauina na<br />

o tala e uiga i faifeautalai mai tusitusiga paia i vaiaso muamua o le la fuafuaga.<br />

169


O tusi o le vaiaso lona tolu, lona fa, ma le lona lima sa tau mai ai galuega faigata ua faia ae<br />

e aunoa ma se foliga mai o se tulaga manuia i le mauaina o tagata aoao. Sa faateleina atili<br />

itula o loo faigaluega ai faifeautalai sei oo lava i le 20 itula o loo sili ai la laua faigaluega nai<br />

lo se isi lava soa faifeautalai i totonu o le misiona.<br />

I le vaiaso lona ono sa laua lipotia mai ua faaalia e se aiga se agaga fia malamalama ma<br />

ua la amataina ona aoaoina i latou. Sa faaaogaina e faifeautalai uso auai i le aoaoga ma sa<br />

amata ona o mai le aiga i le lotu. Sa amata ona fiafia ma le naunautai tagata o le Ekalesia<br />

e uiga i le manatu o le a maua mai nisi uso fou i totonu o la latou Paranesi laititi, ma ua<br />

amata ona latou fesili atu ia latou uo pe mafai ona o atu faifeautalai e aoao i latou. O le<br />

aiga muamua lea sa mauaina e faifeautalai sa papatisoina ma ua faaopoopo atu foi lo<br />

latou naunautai i le Paranesi.<br />

E oo atu i le vaiaso lona sefulu, ua tau leai se taimi e feoai ai faifeautalai e saili nisi tagata<br />

ona o le toatele o tagata o loo la aoaoina. Ona o le fiafia tele o tagata o le Paranesi e uiga i<br />

le galuega faafaifeautalai e masani ai ona latou taofia faifeautalai a o la savavali atu i le ala,<br />

e tau atu ia laua e uiga i ni tagata fou o e ua fia auai. Sa faaauauina le galulue malosi a<br />

faifeautalai ma sa salalau atu ai le tala i isi faifeautalai o le misiona. E lei umi ae faateleina<br />

itula o loo faigaluega ai faifeautalai i totonu o le misiona atoa lava. Sa amata ona avea le<br />

taulaga ma mea e fia o atu i ai faifeautalai uma ona o le fiafia tele o tagata i le galuega<br />

faafaifeautalai.<br />

Talanoaga • O le a le mea sa maua ai le suiga(eseesega) i le galuega faafaifeautalai i totonu o lea<br />

aai? (o le manatu tasi o faifeautalai i le galuega, o a laua anapogi ma tatalo ina ia maua<br />

taitaiga mai le Alii, o lo la galululue malosi, ma le fesoasoani a le au paia.)<br />

• E faapefea i lou manatu se lagona sa faalogoina e faifeautalai i ni nai vaiaso muamua i<br />

totonu o le taulaga?<br />

E Faagaeetia le Galuega Faafaifeautalai.<br />

Mau ma talanoaga Ia faitauina e se alii talavou le MFF 1:19-23. Atonu e mananao alii talavou e makaina<br />

lenei mau.<br />

• O le a le mea e faauiga i ai “mea vaivai a le lalolagi”?<br />

• O le a le uiga o le “faalagolago i le malosi o le tino”? (fuaiupu 19).<br />

Fesoasoani ia iloa e alii talavou o le tele o faifeautalai e lei aooga ma aoaoina e talai atu le<br />

talalelei. Ae ui i lea e ala i le galulue malosi ma se molimau malosi o le talalelei, e mafai ai e<br />

i latou ona molimau atu i le moni.<br />

• O le a le mea e ao ona faia e le tagata e mafai ai ona “tautala i le suafa o le Atua le Alii”<br />

(fuaiupu 20)?<br />

Tala mai tusitusiga Faamatala atu faapuupuu le faamatalaga o atalii e toafa o Mosaea i le saunia atu mo a<br />

paia<br />

latou misiona i le au Sa Lamana (tagai i le Alema 17:6-11). Ia faamalamalama atu o nei<br />

alii talavou sa faatuiese muamua i le Ekalesia ae sa mulimuli ane liliu mai. Ina ua latou iloa<br />

le taua o le talalelei, sa latou mananao ai e tufatufa atu ona faamanuiga i isi tagata ma<br />

taumafai e faaleleia ai lo latou le faatauaina muamua o le Ekalesia a le Atua. Sa latou<br />

talosagaina le faatagana e talai ai le talalelei i tagata Sa Lamana. Sa latou galulue malosi<br />

ai iina mo le sefulufa tausaga ma sa puapuagatia i latou i le tele o ituaiga o sauaga ma fita<br />

eseese. Ae ui i lea, mulimuli ane sa mafai ona latou fesoasoani atu i le tele o tagata Sa<br />

Lamana e suia o latou olaga ma aoao le filemu e oo mai i le usitai i poloaiga. Ina ua tuanai<br />

lenei mea, sa feiloai atu atalii o Mosaea ia Alema le ao o le Ekalesia ma lipoti atu i ai la<br />

latou misiona ia te ia.<br />

Mau ma Talanoaga Ia faitau e alii talavou le aotelega a Amona o ana galuega ma galuega a ona uso i tagata<br />

Sa Lamana i le Alema 26:23-26.<br />

• Sa faapefea uiga o tagata Sa Lamana ina ua amata le misiona?<br />

Vaai fuaiupu 23 ma le 24 mo le tali.<br />

• Poo ua sili atu ea tulaga o galuega faifeautalai i nei ona po pe ua sili atu le leaga?<br />

170


<strong>Lesona</strong> 40<br />

• O le a se manatu o tagata Sa Nifae i le avanoa e mafai ai ona faaliliuina mai tagata Sa<br />

Lamana? (sa manatu tagata Sa Nifae e le aoga ma sa mananao e faaumatia ia tei latou nai<br />

lo le talai atu i ai o le talalelei.)<br />

Ia faitau ese alii talavou le Alema 17:6-11<br />

• Sa faapefea ona saunia atalii o Mosaea mo la latou galuega faafaifeautalai?<br />

• O le a le mea sa tau atu e le Alii ia latou faia? (Ia faaali atu faataitaiga lelei [tagai i le<br />

fuaiupu e 11].)<br />

Faitau le Alema 26:27-31<br />

• O a metotia sa faaaogaina e atalii o Mosaea na iu ai ina pai atu i ola o tagata Sa<br />

Lamana?<br />

Faitau le Alema 26:35<br />

• O a ni lagona na oo ifo ia Amona ma isi atalii o Mosaea i le faaiuga o la latou misiona?<br />

Faamatala atu o lo latou agaga faafetai sa sili atu mo le suiga o ola o tagata Sa Lamana<br />

nai lo le iu manuia o a latou lava galuega faafaifeautalai.<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamalamalama atu e le o faifeau uma o le a tutupu ai tulaga faapea e pei o atalii o<br />

Mosaea ma mafatia i tulaga maoae ma iu ai i le faaliliuina o se fuainumera tele o tagata.<br />

O le tautinoga i faifeautalai o le a latou maua le avanoa e galulue malosi ai mo le Tama oi<br />

le Lagi. O le a ia i latou lagona o le olioli a o latou tuuina atu mea uma o ia te i latou i le<br />

galuega a le Atua, ae e le o tuuina atu ia te i latou se folafolaga o le a latou papatiso ni tagata<br />

se toatele. O le a latou maua le avanoa e iloa ai oi latou o ni mea faigaluega a le Atua i le<br />

tuuina i tagata o le avanoa latou te maua ai faamanuiaga o le talalelei. Ia faamalamalama atu<br />

o le galuega faafaifeautalai, pe a faia i le agaga sao e faagaeetia ma ala mai ai faamanuiaga<br />

ma faamalosia ai i se tulaga matautia le malosi faaleagaaga o se tagata.<br />

Tala Ina ua auina atu Lorenzo Snow ma ana soa e Polika Iaga i Italia mo le faamoemoe e<br />

tatalaina le galuega faafaifeautalai, sa muamua lava faatumulia i latou i le le fia taumafai.<br />

Ao latou taumafai malosi e saili ni tagata ua saunia, sa lipotia mai e Lorenzo e faapea<br />

“sa faaalia mai e le agaga o loo natiaina e le Alii ni tagata i ogatotonu o le Atumauga<br />

Alapaina)” ma o le ia “amatalia se mea taua i lena itu o lea malo pogisa.”<br />

Sa galulue loa faifeautalai i lea lagona ma malaga atu i le vanu o Pitemoni i totonu o le<br />

itu i matu o Italia ina ia aoao i tagata Ualanese - o ni tagata e ui e loto malolosi ae lolotu<br />

Porotesano. Sa taumafai muamua faifeautalai e saunia tagata mo le aoaoina e ala i lo latou<br />

mauaina muamua o le agaga faauo ma le faatuatuaga o nei tagata e pei o Amona i aso<br />

anamua. Sa iloa ai i lea mea le faigata tele o lena galuega, ae sa suia lea tulaga ia Setema<br />

aso 6, 1850, ina ua amatalia se faasologa o ni mea na tutupu na tatala ai loa agaga poo<br />

loto o tagata e faalogo i le savali a nei tagata ese.<br />

I lena aso, sa amata ai ona mai se atalii e 3 tausaga le matua o le aiga o loo nonofo ai<br />

faifeautalai i lena vaitaimi. Ina ua vaai Lorenzo ma ana soa i lenei alii laititi o Iosefa sa foliga<br />

mai e na te le o toe mafaia se fesoasoani faalelalolagi i lenei tamaitiiti. Sa faamatala mai e<br />

Lorenzo e faapea “Sa fuli agai i luga meauli o ona mata; sa pauu ona laumata ma mapuni;<br />

sa fole ona foliga ma mimiti ona taliga, sa matua sesega ona foiga o uiga o se ua latalata<br />

i le oti. O le afu malulu o le oti sa ufitia ai lona tino ma . . . ua latalata ina to lana manava.”<br />

Sa tagi lona tina ae punou le ulu o lona tama ma musumusu, “il meurt! il meurt!” (O le a oti<br />

o ia! O le a oti o ia!)<br />

Sa iloa ai e Lorenzo se avanoa e le gata ina ia faamaloloina ai le tamaititi ae ia faanatinati<br />

ai foi le galuega telegese faafaifeautalai. I lena po sa ia faaaluina ni itula e fesili atu ai i le<br />

Atua mo se faasinoga. I le aso na sosoo ai sa laua anapopogi ai ma lana soa ma o ese atu<br />

i le mauga latalata ane ma “valaau ai iina i le Alii i se tatalo faatauanau, ina ia faasao le ola<br />

o le tamaititi.” Ina ua la foi ane i le aai e tusa ma le ta o le tolu, sa faauuina loa e faifeau le<br />

tamaitiiti. Sa lipotia mai e le tama sa toeitiiti lava amata i le taimi lava lena ona malosi mai<br />

lona atalii ma i le taeao na sosoo ai sa matua manuia atoatoa ai loa le alii o Iosefa Kai.<br />

Ona o le alofa mu◊amu◊a o le Atua ma le mana o le Perisitua sa faasaoina ai se alii laitiiti.<br />

E faaopoopo atu i lea, sa faavaivaina loto o le toatele, ao tatalaina atu faitotoa i faifeautalai<br />

sa tapunia mau muamua. O se naunau malosi e faalogologo i le savali a faifeautalai ua<br />

171


Talanoaga a le faifeautalai<br />

ua foi mai<br />

Molimau ma le aoaoga<br />

a le fautua<br />

172<br />

suia ai se tetee malosi sa faaali mai ia Lorenzo Snow ma ana soa. E toatele na o mai<br />

i le Ekalesia, ma amatalia ai le galuega matautia o le faaliliuina mai i totonu o Italia. (see<br />

Francis M. Gibbon, Lorenzo Snow: Spiritual Giant, Prophet of God {Salt Lake City: Desert<br />

Book Co. 1982} pp.60–71).<br />

• O a nisi o mea e tutusa i le va o mea na tutupu ia Lorenzo Snow i totonu o Italia ma<br />

Amona a o galue i tagata Sa Lamana?<br />

• Sa faapefea ona aoao e Lorenzo Snow ma ana soa ala e tatala ai loto o tagata agai le<br />

talalelei?<br />

O le Mulimuli i Fautuaga e Aumaia ai le Fiafia<br />

Faamalamalama atu o le komiti o faifeautalai a le Ekalesia sa tusiina se tusi taulima a<br />

faifeautalai e tuuina mai ai faatonuga mo faifeautalai. O fautuaga o loo i totonu o lenei<br />

vaega o le lesona o le a fesoasoani lea i uso o loo umia le Perisitua Arona ina ia iloa tulaga<br />

o loo manaomia mai faifeautalai. Fesoasoani atu i alii talavou ia malamalama i le pogai e<br />

fesoasoani ai ia fautuaga ia i latou ina ia matua aoga ma o lo latou saunia e tuuina atu i<br />

latou lava o le a aumaia ai le fiafia i le galuega faafaifeautalai.<br />

Ia taitaia le talanoaga e se alii faifeautalai faatoa foi mai talu ai lana misiona, pe taitaia foi<br />

e oe. Ia saunia pepa malo poo pepa o loo i ai faamatalaga oi lalo mo alii talavou taitasi e<br />

mafaufau i ai ma ave i lona aiga.<br />

Sauniuniga Faaleagaga<br />

1. Alofa i lau soa: Ia avea o ia o se vaega o mea uma lava ete faia. Ia e faatasi ma ia i taimi<br />

uma. Fesoasoani ia te ia ia iu manuia.<br />

2. Tatalo taitoatasi ma tatalo faatasi ma lau soa.<br />

3. Mafaufau loloto i mataupu faavae o le talalelei. E faatupulaia le faaleagaga i le suesue i<br />

le afioga a le Atua.<br />

4. Ia taumamao ou manatu mo oe lava i totonu o le galuega. Ia aveesea mai i lou olaga<br />

mafaufauga uma ma talanoaga i le aiga, aoga, uo teine, ma mea faalelalolagi.<br />

Faagaloina e oe oe lava a o e auauna atu i isi tagata.<br />

5. Anapogi na o le faatasi i le masina sei vagana ai ni tulaga e le masani ai.<br />

Sauniuniga Faalemafaufau<br />

1. Suesue i le talalelei:<br />

a. Ia faia se vasega suesue mo se itula faatasi ai ma lau soa i aso uma.<br />

e. Faamautuina e le itiiti i le itula i aso taitasi se taimi e suesue ai le tagata lava ia.<br />

i. Suesue i tusitusiga paia.<br />

2. Ia i ai le agaga o le manumalo. Ia faamautu i lou mafaufau ia manumalo. O faifeautalai<br />

e manumalo e latou te faatupuina se tulaga maualuga o le faatuatua i le Atua.<br />

3. Ia manatu i itu lelei o mea uma i lou mafaufau. Aua nei tautala i le itu leaga o le tau,<br />

o tagata, o le atunuu poo le eria. Ia ia te oe le agaga faafetai i lou Tama oi le lagi mo<br />

le avanoa taua ua valaauina ai oe o se faifeautalai.<br />

4. Faatuina a oe lava sini faamoemoeina.<br />

a. Faatuina sini mo le faaleleia o oe lava.<br />

e. Faaleleia agavaa lelei e fesootai atu ai ma isi.<br />

Faaiuga<br />

Molimau i le natura paia o le galuega faifeautalai. Atonu ete manao e faaopoopo i ai ma<br />

nisi o manatu oi lalo:


<strong>Lesona</strong> 40<br />

O le galuega faafaifeautalai e manaomia ai le galue malosi ma le faamaoni i le Alii.<br />

O nisi faifeautalai o le a o atu i eria o loo i ai le tele o papatisoga; o nisi o eria e faaleai<br />

ni papatisoga. E le fuaina e le Alii le manumalo i le fuainumera o papatisoga ae e fuaina<br />

i taumafaiga lå faapito a faifeautalai e fesoasoani atu ia tei latou o e e lei taliaina le talalelei.<br />

O le fua o lo latou manumalo o le a ala i le malosi latou te faia ai le mea ua valaauina ai i<br />

latou e le Alii latou te faia. O le a tele atu le faanoanoa ma le fiafia nai lo ni tulaga sa latou<br />

iloa muamua. Ae o le a latou mauaina foi fiafiaga silisili ma aoaoga faaleagaga ao latou<br />

auauna atu i le Alii. O nei aoaoga e mafai ai ona fausia se faavae malosi mo le tuputupu<br />

ae faaleagaga i o latou olaga atoa. O le a latou fausia ni fegalegaleaiga faaleuo ma isi<br />

faifeautalai ma uso o le Ekalesia ma uso liliu mai ma o le a tumau e faavavau ma fiafia e<br />

sili atu i le tulaga sa latou manatu e mafai.<br />

Lui Ia tuuina atu le lui i alii talavou e faatupu ai agavaa i matata ma le taulaga a le tagata lava<br />

ia. O faalogona faaalia o le manumalo ma o le sili o mea uma, o le latalata atu lea i le Tama<br />

oi le lagi ma le Faaola.<br />

Gaoioiga a le korama Faamalosia alii talavou taitoatasi e saunia se tasi o ana uo le lotu mo lesona ina ia mafai<br />

ona ia auai pe a aoaoina o ia e faifeautalai. Atonu e mafai ona e fuafuaina i alii talavou e<br />

o ma faifeautalai ua tofia i le eria. Faatulaga ia taumafaiga e ala atu i le taitai misiona a lau<br />

uarota. E faitau masina faatoa maea ona faataunuuina e se korama tele, ae e tatau ona<br />

avea o se aoaoga taua tele mo alii talavou.<br />

173


41<br />

O Le Avea Atili Faapei<br />

o lo Tatou Faaola<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou taitasi o Iesu Keriso o lona Faaola ma o le a taumafai e<br />

avea atili ia faapei o ia.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Mareko 2:17, Ioane 14:6-7, Mosaea 3:17; 5:7-8; Alema<br />

5:14-16, 3 Nifae 9:14, ma le MFF 88:63, 67-68.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Ata numera 15, Iesu i le Faitotoa (62170; Taga Ata o le Talalelei 237).<br />

i. Peni mo le makaina o mau.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Faatomuaga<br />

Mau ma talanoaga Fai i alii talavou e sue ma faitau le Ioane 14:6 ma le Mosaea 3:17.<br />

• O le a le mea o loo aoao mai e nei mau e uiga i le ala tatou te maua ai le faaolataga?<br />

• O le a se mea ua faia e le Faaola e maua ai e i tatou le faaolataga?<br />

Faamalamalama atu o lenei lesona e aoao atili ai alii talavou e uiga i le Faaola ina ia mafai<br />

ona latou alolofa atili ia te ia ma taumafai malosi e faapei o ia.<br />

E Taua Iesu Keriso i Nisi Taimi o le Tama.<br />

Mau ma talanoaga Faamatala atu o se tama o se e tuuina atu le ola. Sa tuuina mai e le Tama oi le Lagi ia i<br />

tatou o sana fanau faaleagaga le ola. O loo faamalamalama mai e tusitusiga paia le ala e<br />

mafai ai ona taua Iesu Keriso o lo tatou tama. Fai i alii talavou e faitau le Mosaea 5:7-8.<br />

• O le a lou manatu i le uiga sa saunoa mai ai le Tupu o Peniamina ina ua ia faapea mai e<br />

mafai ona tatou fanau faaleagaga ia Keriso?<br />

Aoaoga a le fautua Faamatala atu o le feagaiga sa taua e le Tupu o Peniamina o le feagaiga o le papatisoga.<br />

Sa aoao mai le Alii Faaola ia i tatou e tatau ona i ai lo tatou faatuatua ia te ia, e tatau ona<br />

papatisoina i tatou, ma e tatau ona agavaa i tatou ma le mafuta mai pea o le Agaga Paia<br />

e taiala ia i tatou. A o tatou faia nei mea, ua suia o tatou loto ina ia tatou mananao e faapei<br />

atili o le Faaola ma lå mananao ai tatou te faia agasala. O le laasaga o le suia o tatou loto<br />

ina ia mafai ona tatou faapei atili o le Faaola ua taua o le fanauina faaleagaga ia Keriso.<br />

Pe a fanauina faaleagaga i tatou ia te ia e avea i tatou ma ona atalii ma afafine.<br />

Mau ma talanoaga Faamatala atu o alii talavou i totonu o lau vasega ua uma ona papatisoina. Ae e le o tagata<br />

uma o e ua papatisoina ua fanauina faaleagaga i le Faaola. Fai atu i alii talavou e manatunatu<br />

i fesili sa fesili atu ai Alema i se vaega o uso o le talalelei.<br />

Faatonu alii talavou e faitauina le Alema 5:14-16.<br />

Fautua atu i alii talavou ia manatunatu ane lava le tagata ia ia te ia poo le a le tulaga o lo o<br />

i ai lo latou faapei o le Faaola. Atonu latou te mananao e manatunatu i fesili nei:<br />

• O i ai ea ia te au se manao malosi e fai le lelei?.<br />

• Po ua le o toe i ai ea ia te au se manao e faia le agasala?<br />

• Poo i ai ea ia te au le faatuatua tele i le Faaola ma ana folafolaga o le ola e faavavau i e<br />

faatuatua?<br />

174


Aoaoga a le fautua Faamalamalama atu o se tasi o pogai ua taua ai Iesu Keriso i nisi taimi o le Tama ona o<br />

lona finagalo ma le finagalo o le Tama e tutusa. “Sa mauaina mana uma e Iesu Keriso o le<br />

lagi ma le lalolagi mai le Tama oi le Lagi (MFF 93;17). E tautala ma galue o ia i le ala lava e<br />

tasi e saunoa ma faia ai e lo tatou Tama oi le Lagi mea uma.<br />

Mau ma talanoaga Fai atu i alii talavou e faitau le Ioane 14:17.<br />

• O le a sou manatu aisea ua faapea mai ai Iesu ua tatou iloa le Tama pe a tatou iloa le<br />

atalii, o Iesu Keriso?<br />

E Finagalo Iesu Keriso Ina ia O Mai Tagata uma ia te Ia.<br />

Ata ma talanoaga Faaali le ata 15, Iesu i le Faitotoa.<br />

• O le a le mea e ese ai lenei faitotoa faapitoa? (e le o i ai se au i le itu i fafo o le faitotoa.)<br />

• Afai e afio mai i totonu Keriso, o le a le mea e tatau ona tupu? (e tatau ia i tatou taitoatasi<br />

ona tatala atu le faitotoa mai la tatou itu ma valaaulia mai o ia i totonu.)<br />

Fai atu i alii talavou e sue le 3 Nifae 9:14. Ia faitau, maka ma talanoaina le fuaitau ma le<br />

korama.<br />

Fesoasoani i uso o le vasega ina ia malamalama o Keriso lava ia na valaaulia i tatou<br />

taitoatasi e o mai ia te ia. Ae e ao ona tatou faia le filifiliga ina ia faia.<br />

Tala ma talanoaga Faitau le faamatalaga o lo o i lalo:<br />

“O le manatu atu i le lua tausaga e aunoa ma le oneone mafanafana ma galu lanumoana<br />

lanumeamata i le lumanai mo au sa unaiina ai au e ma te o ma te faasee i le sami ma lau uo o<br />

Kavana. I le faaiuga o le taumafanafana o le a ou malaga ese atu ai mo lau misiona i Aisalani.<br />

“A o ma amoina atu ma Kavana a maua laupapa faasee i lalo o se malifa tu sa ma iloa atu<br />

se matagi mamao o loo fatuina ni galu tai ono futu i ni lio tetele e matagofie i le vaai a le au<br />

faasee.<br />

“I le auvae mauga o le maupuepue, e faatifa to i lalo le mato e tusa ma le limasefulu futu,<br />

ma tau atu ai i le matafaga vaiti o loo i lalo. Sa ma mulimuli atu i se ala agai i lalo ma faigofie<br />

ai ona ma fe◊a◊ei atu i futu mulimuli e sefulu i le oneone. Ina ua noanoaina a maua laupapa<br />

faasee i o ma vae, sa ma auau atu loa agai i tai i le mea e amata mai ai la ma faaseega.<br />

“Sa ou faia i lena aso nisi o faaseega aupito i sili o lou olaga. Sa fe◊ilafi manino ma<br />

mafanafana le ea ma le sami, ma o pisisami masima sa falogoina le malu i o ma mata.<br />

Sa fetagisi soo manulele o le sami ma sa uumi ma saoasaoa ma manaia a maua<br />

faaseega. Sa ma i ai pea ma Kavana i iina sei oo lava na tuanai le goto o le la.<br />

“Ina ua amata ona tea atu le malamalama mulimuli o lea lava po, sa maua e lau uo sana<br />

faaseega mulimuli agai atu i le matafaga. Sa ou vaai atu agai i le tafailagi, ma sa iloa ai se<br />

isi galu e sili atu le telå ma ou faatalitali ai loa mo se toe faaseega mulimuli. Sa<br />

faamanuiaina au i se faaseega umi ma le saalutu.<br />

“Sa ou toe amataina le aloga umi e toe foi atu ai i tai, ae sa malosi mai se au agai mai ia te<br />

au ma sa toetoe ina uma atu le malamalama. Sa mulimuli ane ua ou oo atu i uta ma iloa ai<br />

ua sua maualuga atu le tai nai lo le mea sa ou faapea o i ai ma ua ufitia ai nei le matafaga.<br />

Sa na ona faafua mai lava o galu ma fati agai i le papa o le a ou taumafai e a◊ea. I le taimi<br />

muamua, sa ou fefe i galu ma sa ou solomuli mai e taumafai ma le atoatoa e saili se auala<br />

faigofie; ma mulimuli ane sa ou maua le lototele e taumafai.<br />

“Sa matua le mafaatusalia le faigata o le taimi lea ua ma taumafai ai e fe◊a◊ei i luga nai lo le<br />

faigofie o le taimi na ma fe◊a◊ei mai ai i lalo i lena afiafi. O le taimi muamua sa matutu le<br />

papa ma maualuga ese mai le sami ao lenei ua maseesee e pei ose oka, ma sa tele ma<br />

pisi solo le sami paepae ao ou ae.<br />

“Toeitiiti lava oo atu i le mea ou te saogalemu ai ae ou le mafai loa ona toe ae atu i luga.<br />

Sa toe tasi lava se tulaga e mafai ona mau ai lou lima i luga atu laititi o lou lima taumatau<br />

ae ua ou le mafai ona au atu i ai o lou lima lena sa uu ai lau laupapa faasee mamafa ma<br />

o loo mau ai pea i lou vae se nonoa o le laupapa. Afai ou te faapauina le laupapa i lalo i le<br />

sami o le a pueina e galu ma toso ese atu ai au mai le papa. Sa ou manaomiaina foi lou<br />

lima agavale ou te pipii ai i le mea o loo i ai ma ua ou mau mai ai lava iina.<br />

175


Sa faafuasei ona aliali mai Kavana i ou luga atu, o le sa muamua taunuu i le tumutumu o le<br />

papa. Sa ou tau faatali teisi aua sa oo mai se lagona taufaavalea ia te au e faapea e aua le<br />

taliaina lona lima o loo ia tuuina mai e fesoasoani mai ai. Sa ou manatu ‘sa ou sau mamao<br />

lava na o au ma ua mafai lava ona ou oo atu na o au.’ Ae sa ou taliaina lava ma le faafetai<br />

le fesosoani ma ou tuuina atu loa ia te ia le laupapa faasee sa fai ma avega ia te au, ma o<br />

lea sa avanoa ai loa lou lima taumatau ma ou aapa atu ma uumau le tulaga lima mulimuli<br />

lea ma au atu ai loa i luga o le tumutumu.<br />

“Ua iu nei le taumafanafana ma ua ou lele ese atu nei mo Aisalani. Sa matua leaga le tau,<br />

faigata le galuega, ma ina ua tuanai ni masina malulu ma le susu muamua sa matua aafia<br />

au i faavaivaiga.<br />

“Sa ou taumafai e laveai ia te au e ala i le galue malosi ma aoao atili ae sa faaauau pea<br />

ona goto lou faamoemoe.<br />

“I se tasi aso pogisa, ina ua faatonuina e leoleo o Aisalani tagata uma ina ia nonofo i<br />

totonu o fale ona o matagi malolosi malulu o le Atika, sa ou nofo i luga o le nofoa umi i<br />

totonu o lo maua fale totogi. A o faasolosolo ou mafaufauga, ma fefoifoiai solo ou manatu,<br />

sa faafuasei ona toe tu mai i lou mafaufau lou ata o loo pipii i le papa i lou nuu. Sa ou<br />

vaai atu i le matagi malosi i fafo ma ou iloa ai o lea foi ua ou toe oo i lea lava tulaga e tasi.<br />

Sa ou aau atu i le papa ma faia uma mea ou te mafaia ae sa le mafai e lou malosi ona<br />

tauaveina teisi atu au.<br />

“Sa ou manatuaina le mau i totonu o le Mataio e faapea” ‘Ua vaai ia i le matagi ua tetele,<br />

ona fefe ai lea; ona mafua ai lea o le goto o le la ua alaga, ua faapea mai, Le Alii e, ia e<br />

faaola mai ia te au ona aapa atu loa lea o Iesu i lona aao ua tago ia te ia’ (Mataio 14:30-31).<br />

“Sa gape lou faamoemoe sa ia te au, ua le mafai ona ou toe ae atu ua leai sau filifiliga<br />

ae ua na o le faamaulalo o au lava ia ma aapa atu i le aao o le Faaola. Sa tuuina mai<br />

e lou Peresitene o le misiona se faamanuiaga faaperisitua e faapea o le a ou mauaina le<br />

faamalosiau o loo ou sailia. Sa ou faatuatuaina o ia. E ui ina sa ou le vaaia ni agelu poo<br />

ni malamalama faaniutu, ma e ui lava sa faaauauina pea le afa sa ou iloaina, ae sa ou<br />

mauaina le meaalofa o le malosi sa ou manaomia.<br />

“Ou te iloa o loo soifua lou faaola ma o le a ia siitia i tatou uma i luga ae o galu. O le aao<br />

sa tuuina mai ia te au, o loo tuuina mai foi i tagata uma” (Thomas J. Eastman, “Saved from<br />

the Surf,” New Era, Apr. 1994, pp. 12-14).<br />

• O le a se lagona ua tuuina atu e lenei tala ia te oe e uiga i le Faaola?<br />

• E manaomia ea le saoloto atoatoa mai i agasala ina ia maua ai se molimau malosi patino<br />

o Keriso?<br />

Ia faamalamalama atu e finagalo lo tatou Alii Faaola e tatou te o mai ia te ia i tulaga lava o<br />

tatou i ai nei. E le seiloga e atoatoa i tatou e o atu ai ia te Ia.<br />

Mau ma talanoaga Ia faitau e se tasi le Mareko 2:17<br />

• O le a sou manatu i le uiga o le saunoaga lea a le Faaola?<br />

Ia faamalamalama atu e le o fai mai le Faaola ina ia faamaloloina i tatou mai o tatou tulaga<br />

le atoatoa ae tatou te le i faalatalata atu ia te ia. A o tatou o mai ia te ia ma nei tulaga le<br />

atoatoa ma se naunautai e salamo ma foia ia faaletonu, o le a ia fesoasoani ia i tatou.<br />

Ia faamamafa atu e mafai e i tatou taitoatasi ona iloa le Faaola o le lalolagi ma iloa ma<br />

faailogaina lona mana ma le malosi i o tatou olaga. Na te le o faatauanauina ia atoatoa i<br />

tatou ae o lo o ia faatauanauina i tatou ina ia tatou faia mea uma lava tatou te mafaia e<br />

avea ai faapei o ia.<br />

Mau e tuuina atu Ia sue e alii talavou ma faitau le Mataupu Faavae ma Feagaiga e 88:63. Fai atu i ai e vaai<br />

i upu o lo o faamatala mai ai mea e tatau ona tatou faia ina ia maua le Faaola: “faalatalata<br />

mai ia te au”; “saili ia te au ma le filifiliga”; “õle mai”; “tu◊itu◊i.” Faamalamalama o nei upu ua<br />

faamanino mai ai e tatau ona tatou tuuina atu se taumafaiga tele pe afai tatou te fia<br />

faalatalata atu i le Faaola.<br />

Talanoaga i le<br />

laupapa<br />

176<br />

Ia tusia i luga o le laupapa, E mafai faapefea ona ou latalata atu i le Faaola? Fai atu i alii<br />

talavou e manatunatu i lenei fesili, ona tusia lea o tali e te maua mai. Atonu e aafia ai ma le<br />

salamo i a tatou agasala, tausia o poloaiga, saili e faalatalata atu i le Faaola e ala i le tatalo


<strong>Lesona</strong> 41<br />

ma taumafai malosi e auauna i isi e pei ona faia e le Faaola. Faamatala atu afai tatou<br />

te alolofa i le Alii ma faalatalata atu ia te ia o le a tatou mauaina le folafolaga o lo o<br />

faamaumauina i totonu o le MFF 88:67-68. Ia tuuina atu i alii talavou ina ia faitauina nei<br />

fuaiupu ma talanoaina o latou uiga.<br />

Faaiuga<br />

Molimau ma le lui Molimau atu o Iesu Keriso o lo tatou Faaola ma le Togiola. Sa ia afio mai ai i le lalolagi e<br />

soifua ma maliu mo i tatou. Tatou te faalatalata atu ia te ia a o tatou faia mea uma tatou te<br />

mafaia e faapei ai o ia.<br />

Tuuina atu le lui i alii talavou e taumafai ai ao faagasolo le vaiaso a sau e faia mea uma pei<br />

ona faia e Iesu Keriso i le malosi latou te mafaia. Fautua atu ia latou tatalo mo le taitaiina a<br />

le Agaga Paia mo i latou a o latou taumafai e faapei atili o Keriso.<br />

177


42<br />

O le Avea ma se Tagata<br />

Lotomaulalo ma Fiafia e Aoaoina<br />

FAAMOEMOEGA O le a i ai i alii talavou taitoatasi uma le manao ina ia lotomaulalo ma fiafia e aoaoina.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Esoto 18:13-18; 21-24; Numera 11:27-29; Mataio 18:4;<br />

Iakopo 4:10; Mosaea 11:27-28; 12:1,9; 17:5-13; ma le MFF 1:28; 67:10; 112:10; 136:32.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Ata 16, O Iesu o loo Mulumuluina Vae o ona Soo (62550; Taga Ata o le Talalelei 226).<br />

i. Peni mo alii talavou taitoatasi.<br />

o. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. Ia saunia mo alii talavou taitoatasi se kopi o le lisi o upu o loo i le faaiuga o le lesona.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA O Auauna a le Alii E Tatau ona Lotomaulalo<br />

Gaoioiga o pepa e • O le a sou manatu i le uiga o le avea ma e lotomaulalo?<br />

tufatufa atu<br />

A maea ona talanoaina e tagata o le vasega lenei fesili, ia tuuina atu i alii talavou taitoatasi<br />

se kopi o le lisi o upu ma se penitala. Ia latou tusi se lio i upu o loo faamatala ai le<br />

lotomaulalo ae ia latou vase ese upu e le o faamatalaina ai. O lenei gaoioiga e le tatau<br />

ona sili atu nai lo le lima minute.<br />

Ia faamalamalama atu o le tagata loto maualalo e agamalu ma aoaia. E na te iloa lelei o ia<br />

e faalagolago i le Atua ma e na te manao foi e lolo atu o ia i le finagalo o le Atua. Na te iloa<br />

foi le taua naua o isi tagata. O i latou o e mananao e avea ma auauna toa a le Alii e tatau<br />

ona lotomaulalo.<br />

Mau ma talanoaga Ia faamalamalama atu o Mose sa avea ma se faataitaiga o le lotomaulalo (tagai i le<br />

Numera 12:3). Sa ia taitaia le 600,000 o tane faaopoopo i ai o fafine ma tamaiti na ui<br />

atu i le vaomatua e agai atu i le nuu sa folafolaina (tagai i le Esoto 12:37). O ia o le<br />

perofeta na ala atu ai fetalaiga a le Alii i tagata. Na mafai lava ona fuã Mose ona o isi<br />

sa latou faaaogaina mana faa-le-perisitua. Ae peitai sa na ona ia faaalia uiga lotomaualalo<br />

ina ua perofeta ane ni alii se toalua i tagata i totonu o le tolauapiga.<br />

Ia faitauina e alii talavou le Numera 11:27-29.<br />

• O a ni uiga faaalia o Mose sa tali atu ai i alii e toalua ia na perofeta ane? (e lei i ai se uiga<br />

fuã o Mose ia i latou o e ua latou mauaina foi ni meaalofa mai le Atua. Sa ia manao ina ia<br />

faamanuiaina tagata uma o le Atua e ala i lona agaga).<br />

Ia faitauina e se alii talavou le Esoto 18:13-18, 21-24.<br />

• Sa faapefea ona tali mai Mose ina ua faatonuina o ia e le tama o lana ava o Ietero i le ala<br />

e ao ona taitaiina ai tagata?<br />

Ia faailoa atu e ui ona sa sili atu i le 80 tausaga o Mose i lena taimi, sa tumau pea lona<br />

naunau e fia iloaina mea. Sa ia talia ma le agaga faafetai le fautua atu a Ietero ma sa ia<br />

faaaogaina loa i lena lava taimi. Sa mafai ona aoaoina o ia.<br />

O loo faailoa mai i nei faataitaiga sa agamalu ma loto maualalo Mose. O loo i ai foi nisi<br />

faataitaiga o loo faailoa mai ai le lototele ma le malosi o Mose?<br />

• O a ni auala na faailoa mai ai e Mose lona loto tele ma lona malosi?<br />

Atonu ete manatu e faaali atu se lua o nei ituaiga o faataitaiga. Sa loto tele Mose ao ia faailoa<br />

atu le finagalo o le Atua ia Farao o Aikupito (tagai i le Esoto7:10, 20; 8:5-10, 29; 10:24-29). Sa<br />

ia aoaia tagata o le Atua ina ua latou liliu atu i le ifo i tupua (tagai i le Esoto 32:15-20,30).<br />

178


Ia faamalamalama atu o nei faataitaiga o loo faamanatu mai ai ia tei tatou e le faapea a<br />

agamalu ona vaivai ai lea o se tagata.<br />

Tala Ia faamatala atu sa i ai agavaa o le agaalofa ma le lotomaualalo o Iosefa Samita e pei ona<br />

faailoa mai i le tala ua taua i lalo sa faamatalaina mai e Viliamu F. Kahuni o le faiaoga asiasi<br />

aiga o Iosefa Samita e 17 ona tausaga. Fautua atu i alii talavou ina ia faalogo ma iloa lelei<br />

le ala na taufai lotomaulalo ai ma aoaoina le Perofeta ma lenei alii talavou.<br />

“ Sa valaauina au ma tofia e galue e avea o se faiaoga e asiasi i aiga o le Au Paia. Sa<br />

sologa lelei lava mea uma vagana ai le taimi na ou faatoa iloa ai e tatau ona ou asiasi<br />

atu i le Perofeta. Ona sa talavou lava au e na o le 17 ou tausaga, sa ou lagona ai lou<br />

agaga vaivai e asiasi atu ai i le Perofeta ma lona aiga i lea tofiga o se faiaoga. Sa i ai foi<br />

lou lagona ou te faapalapala i le faataunuuina o lou tiute. Mulimuli ane na ou alu atu i lona<br />

faitotoa ma tuitui ai, ma e tusa o se minute ae sau loa le Perofeta i le faitotoa. Sa ou tu ma<br />

le gatete ma faapea atu ia te ia:<br />

“ ‘Lau Susuga Iosefa, ua ou sau e asiasi mai ia te oe i le tofiga o se faiaoga pe afai e<br />

talafeagai mo oe.’<br />

“Sa ia faapea mai, ‘Lau Susuga Viliamu susu mai i totonu, ua ou fiafia lava e feiloai ma oe,<br />

alaala ane i lalo i le nofoa lena ae o le a ou alu e valaau mai i totonu lou aiga.’<br />

“E lei leva ae o mai loa i latou i totonu ma nonofo i nofoa. Ona ia fai mai ai lea, ‘Ia lau<br />

Susuga Viliamu, ua tuuina atu nei au nei ma lou aiga i ou aao, ona ia alaala ai lea i lona<br />

nofoa. ‘Lau Susuga Viliamu, e faapenei,’ o lana tala mai lea, ‘Fesili mai i fesili uma lava ete<br />

finagalo i ai.’<br />

“I le taimi lea o tulaga uma sa ou fefe ma gatete ai ua le o toe i ai, ma sa ou faapea atu,<br />

“Lau Susuga Iosefa, poo e taumafai ea ete ola ai e tusa ma lau lotu?’<br />

“Sa ia tali mai, ‘Ioe.’<br />

“Ona ou faapea atu lea, ‘E te tatalo i lou aiga?’<br />

“Sa ia tali mai, ‘Ioe.’<br />

“ ‘Ete aoao i lou aiga mataupu o le talalelei?”<br />

“Sa ia tali mai,’Ioe, o loo ou taumafai e faia.’<br />

“ ‘Pe tou te fesili atu, mo se faamanuiaga o a outou mea taumafa?’<br />

“Sa ia tali mai,’Ioe’.<br />

“ ‘O e taumafai ea e ola i le filemu ma le loto gatasitasi ma lou aiga atoa? ‘<br />

“Sa ia faapea mai o loo ia faia.<br />

“Ona ou liliu ane ai lea i le Tuafafine o Ema, lona faletua, ma faapea atu, ‘Le Tuafafine Ema,<br />

poo e taumafai ea ete ola ai e tusa ai ma lau lotu? Poo e aoao ea lau fanau ina ia usiusitai i<br />

o latou matua? Poo e taumafai ea e aoao i latou e tatalo?’<br />

“I nei fesili uma o lana tali o le, ‘Ioe, o loo ou taumafai lava e faia.’<br />

“Ona ou liliu atu lea ia Iosefa ma faapea atu,’Ia o lenei ua maea au fesili o se faiaoga; ao le<br />

taimi lenei afai e i ai ni au faatonuga e tuuina mai, ou te matua fiafia lava e talia.<br />

“Sa ia faapea mai, ‘Ia faamanuia le Atua i lau Susuga Viliamu, ma afai e te lotomaulalo ma<br />

faatuatua o le a iai ia te oe le mana e foia ai faafitauli uma e ono oo mai ia te oe i le tofiga<br />

o se faiaoga.’<br />

“ ‘Ona ou tuua ai lea o se faamanuiaga faamavae i luga o ia ma lona aiga, ona o lou tofiga<br />

o se faiaoga, ma ou tuumuli ese atu” (“Recollections of the Prophet Joseph Smith,<br />

“Juvenile Instructor, 15 Aug 1892, pp 492-93).<br />

Talanoaga • Na faapefea ona faaali mai i uiga o Iosefa Samita o ia e lotomaulalo ma fiafia e aoaoina?<br />

• O a gaoioiga na iloa ai le lotomaulalo o Viliamu Kahuni?<br />

• O a ni mea e te aoao mai i lenei tala e uiga i le ala e tatau ona ola ai auauna amiotonu a<br />

le Atua?<br />

Faamatala atu nisi faataitaiga o le lotomaulalo sa e vaai i ai i uso auai o le uarota poo le<br />

Paranesi poo nisi tagata ete iloa.<br />

179


E Tatau ona Tatou Aloese Mai Le Faamaualuga.<br />

Upu sii Faitau le faamatalaga ua taua i lalo mai ia Peresitene Ezra Taft Benson; “I totonu o<br />

<strong>Tusi</strong>tusiga Paia e le o i ai se tulaga o se faamaualuga amiotonu. O taimi uma lava e<br />

maitauina ai o se agasala. Tatou te le o talatalanoa i se vaaiga lelei o le faatauaina o le<br />

tagata lava ia, o se tulaga e sili ona faamautuina i se vavalalata ma le Atua. Ae o lo o tatou<br />

talanoa e uiga i le faamaualuga o se agasala lautele. . . .<br />

“O le mea moni, o le faamaualuga o le faapea ane lea ‘o lo◊u loto’ ae le o le, ‘lou finagalo’.<br />

O le faafeagai o le faamaualuga o le lotomaulalo, agamalu, usiusitai (tagai i le Alema 13:28),<br />

poo le fautuaina . . . . .<br />

“Ua faauigaina le faamaualuga i le faapea ‘O le a se mea ou te manao ai mai lenei olaga?’<br />

nai lo i le faapea ‘O lea se mea ua finagalo le Atua ou te faia i lou olaga? O lea tulaga o le<br />

manatu faapito i le isi itu ma le finagalo o le Atua i le isi. O lea foi tulaga ua sili ai le matau i<br />

le tagata nai lo le matau i le Atua” (Lipoti o le Konafesi, Ape 1986, i. 5-6; po o le O Le<br />

Liahona, Iul 1986, i.6-7).<br />

Mau ma talanoaga Ia faamatala atu o loo faaalia i tusitusiga paia faataitaiga o tagata o e sa faatumulia i le<br />

faamaualuga. O le tupu o Noa sa faatumulia i le faamaualuga le taofiofi ma le manatu<br />

faapito ( tagai i le Mosaea 11:12, 17). O ia lava o se tupu agasala tele o le sa i ai ia lagona,<br />

ona o ia ua silisili le malosi ma le atamai sa ia le manaomia ai se fesoasoani mai le Atua<br />

poo le perofeta o Apinati.<br />

Ia faitau e alii talavou le Mosaea 11:1-5, 27-28, 12: 1, 9, ma 17: 5-13.<br />

• O a nisi o ala na faaalia ai e le tupu o Noa lena faamaualuga? (sa ia le usiusitai i<br />

poloaiga a le Atua. Sa ia faatupuina ni mafatiaga matautia i ona tagata ina ia mafai ai ona<br />

faamautuina le tulaga o lona olaga agasala. Sa ia le fia talitonu i upu a le perofeta a le Atua<br />

ma sa mulimuli ane ua ia fasioti i le perofeta).<br />

• E faapefea la le faatusatusaga o uiga o le tupu o Noa ma le faauigaina o le faamaualuga<br />

e Peresitene Benson?<br />

Faamatala atu ona o le le fia faamaualaloina e le tupu o Noa ma ona tagata o i latou lava,<br />

sa faapea ona ave ma saisaitia ai i latou e Sa Lamana, ma maliu ai le tupu o Noa i le afi<br />

(Tagai i le Mosaea 19).<br />

• O a ni auala tatou te faaali atu ai i nisi o taimi ua ia i tatou le faamaualuga amioletonu?<br />

Faamalosiau atu i alii talavou latou te talanoaina lenei fesili. E mafai ona latou taua ai nisi o<br />

mea pei ona i ai le usiusitai i poloaiga a le Atua, o le lagona e sili atu nai lo le tatou iloa o<br />

mea e ao ona tatou faia i o tatou olaga nai lo le Atua, o le teteeina o le salamo ai a tatou<br />

agasala, o le manatu ua sili ae tatou nai lo isi tagata, ma le leaga ona fai i latou.<br />

O le Lotomaulalo e Aumaia ai Faamanuiaga e Tele<br />

Talanoaga o le ata Faaali atu le ata 16, o Keriso o lo o Ia Mulumuluina Vae o Ona Soo (tagai i le Ioane 13:3-9).<br />

• E faapefea ona faaali mai e lenei ata le lotomaulalo o Keriso?<br />

Mau ma talanoaga Faamalamalama atu o nisi o tautinoga silisili a le Atua ua tuuina mai ia i latou o e lotomaulalo.<br />

Tofi alii talavou taitasi ina ia tofu ma mau o loo taua i lalo e saili ma faitau ia te ia lava. Ona<br />

faitau leotele ai lea o tautinoga o loo mulimuli ane ai ina ia faailoa mai e i latou poo le fea le<br />

mau o loo faamatalaina ai tautinoga taitasi. Ia faitauina fuaiupu i le vasega. Afai e sili atu i le<br />

ono alii talavou ona tuu atu lea o mau e sili atu i lo le tasi i alii talavou taitoatasi.<br />

180<br />

Mau<br />

1. Mataupu Faavae ma Feagaiga 136:32.<br />

2. Iakopo 4:10.<br />

3. Mataupu Faavae ma Feagaiga 112:10.<br />

4. Mataio 18:4.<br />

5. Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:28<br />

6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 67:10.


O Folafolaga<br />

1. Afai tatou te lotomaulalo, o le a puipuia i tatou e le Alii ma tali mai i a tatou tatalo.<br />

2. Afai tatou te lotomaulalo, e mafai ona tatou malolosi ma maua le poto.<br />

3. Afai tatou te lotomaulalo, o le a siitia tatou e le Alii.<br />

4. Afai tatou te lotomaulalo, o le a tatou aoao le poto ma o le a pupula o tatou mata.<br />

5. Afai tatou te lotomaulalo, o le a tatou vaai ma iloa le Alii.<br />

6. Afai tatou te lotomaulalo, e mafai ona faaeaina i tatou i le malo o le lagi.<br />

Faaiuga<br />

Lui Ia tuuina atu i alii talavou lui o loo tuuina atu i lalo:<br />

1. Vaavaai mo ni uiga o le lotomaulalo o loo fai e isi tagata, aemaise ai lava o tagata o lo<br />

oe lava aiga.<br />

2. Iloilo au amioga ma maitau taimi e mafai ai ona e lotomaulalo faamaoni ma fautuaina.<br />

Lisi o Upu<br />

agamalu faatauaina o ia lava agalelei<br />

faafitafita magafagafa faamaualuga ia te ia lava<br />

malu usiusitai faapalepale<br />

vaavaai masei logovii agaga mama<br />

soo faatamaitiiti onosai<br />

gugutu auauna i isi loto faafefeteina<br />

fouvale manatu faapito fautuaina<br />

faitio<br />

<strong>Lesona</strong> 42<br />

181


43<br />

Mafaufauga ma le Gagana<br />

FAAMOEMOEGA O le a i ai i alii talavou taitoatasi le naunautai e pulea lelei ona mafaufauga ma faaaoga<br />

gagana faagaeetia.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Levitiko 19:12; Mataio 5:34-35; 15:17-20.<br />

2. O mea e manaomia<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia auamaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Se afa ipu vai malamalama.<br />

i. Lanu eseese e suisui ai lanu o meaai.<br />

o. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. Ia saunia se siata ua tusia ai i luga 1 Timoteo 4:12.<br />

4. Ia faatumuina se fagu mataetae manino i se vailaau fai pisia (bleach) ma tusi ai le<br />

faaupuga lenei “Vailaau Fufulu Mafaufau ma Gagana”<br />

5. Ina ia lelei le faiga o le lesona, faaaoao muamua faatinoga o le lesona a o lei aoaoina.<br />

6. Ia tusia i luga o se isi laupepa tali i mataupu aoaoina o lo o maua i le vaega mulimuli<br />

o lenei lesona. Ia tuuina atu se tali e tasi i alii talavou taitoatasi ina ia faitauina leotele<br />

i le taimi o le a atofaina.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA O loo I Ai le Tele o Auala e Mafai ai ona Tatou Tausia Mama o Tatou Mafaufauga<br />

ma Gagana<br />

<strong>Lesona</strong> aoaoina ma<br />

le talatalanoaga i le<br />

laupapa<br />

182<br />

• O a nisi o mea i totonu o o tatou alaalafaga i nei ona po e ono mafai ona i ai se aafiaga<br />

leaga i o tatou mafaufauga ma upu tatou te tautala ai?<br />

Ia tusia ma talanoaina tali mai alii talavou i luga o le laupapa. E mafai ona aafia ai ma<br />

tulaga ia:<br />

Le anoanoai o ata televise ma tifaga<br />

Le anoanoai o mekasini ma tusi faitau.<br />

Laulauvavale<br />

Tausuaga eleelea<br />

<strong>Tusi</strong>ata mataga<br />

Loto leaga<br />

Manatu faapito<br />

A o tauina mai e alii talavou aafiaga leaga taitasi, ia faatulutulu se mataua o se lanu e<br />

faalanuina ai meaai i totonu o le ipuvai malamalama. Ia faaaogaina lanu eseese.<br />

Ia faamalamalama atu o o tatou mafaufau e mafai ona faafilogiaina faapei lava o le vai<br />

pe a tatou faatagaina mafaufauga ma gagana eleelea i totonu o o tatou mafaufau.<br />

• E faapefea ona tatou tausia o tatou mafaufauga ia mama ina ia mafai e le Agaga o le<br />

Atua ona mafuta i totonu ia i tatou?<br />

Tau atu i alii talavou o le pogai ua ala ai ona i ai vailaau faamama ina ia mafai ona<br />

fesoasoani ia i tatou e tausia mama o tatou mafaufau ma gagana.


Fai atu i se alii talavou e na te liligiina se tamai vailaau fai pisia mai le fagu ua makaina<br />

“Vailaau Fufulu Mafaufau ma Gagana” i totonu i le vai o loo i ai faatasi ma le lanu faalanu<br />

meaai. I le faaiuga o le faitauga, e tatau ona toe manino le vai.Tau atu i le korama afai tatou<br />

te faaaogaina se vaega o le vailaau fufulu e pei ona taua i lalo, o le a faamamaina o tatou<br />

mafaufau e faapei o le vai. Toe iloiloina ma talanoaina upu sii ma manatu.<br />

Musika Paia<br />

“Filifili mai se pese e tasi e fiafia i ai mai i musika paia a le Ekalesia . . . . ..<br />

“Ona e mafaufau loloto lea i ai, ma faasolosolo ma toe faasolosolo malie i lou mafaufau.<br />

Tauloto upu ma le musika . . . . Faaaoga lenei pese e avea ma au ala e te ui ai i taimi o<br />

faalavelave faafuasei. Ia faaaogaina lenei nofoaga mo ou mafaufauga. . . . O le a suia ai<br />

lagona atoa o le tulaga o ou mafaufau. Ona o le mama faagaeetia ma le faaaloalogia, o le<br />

a o ese ai manatu faalå-lelei.” (Boyd K. Packer, Let Virtue Garnish Thy Thoughts, Brigham<br />

Young University Speeches of the Year [Provo, 26 Sept. 1967], p. 10).<br />

O Le Tatalo Faatauanau<br />

“E ala mai i le gaoioiga o le loto pulea ma le faia o tatalo faatauanau, e mafai ona aoaoina<br />

ai ina ia pulea upu e tautala ai se tasi” (Henry D. Taylor, in Conference Report, Apr. 1964.<br />

p.89; or Improvement Era, June 1964, p 494 ).<br />

Faataitaiga a le Faaola<br />

“O se tasi o loo ia naunautai ina ia faatulaga lona olaga e pei o le soifua o le Faaola o le a<br />

mama i mafaufauga ma gaoioiga. O upu e tautala ai o le a mama, tamalii, ma tapuaia” (Henry<br />

D. Taylor, Lipoti o le Konafesi Ape. 1964, i. 90; or Improvement Era, June 1964, p. 494).<br />

Mafuta i Tagata Lelei<br />

Ia filifilia tagata e te mafuta atu i ai ina ia le faaosoosoina oe. O filifiliga lelei ma le pulea o le<br />

loto e masani ona aafia ai i latou o e tatou te faifai mea faatasi.<br />

Pulea le Mafaufau<br />

Ia vaai faalemafaufau i se ata o loo ua avea ai lou mafaufau ma se televise tele poo se<br />

tulaga e faia ai i luga fiafia poo tala faa-koneseti. Pe a ofi atu i ai se manatu leaga, ona e<br />

suiina lea o le ala ata poo se vaega foi o le ata i lou lava mafaufau, ma manatunatu i se isi<br />

mea e faagaeetia ai oe.<br />

Mau Taulotoina<br />

Filifilia se mau e i ai sona uiga faapitoa ia te oe ona taulotoina lea pe afai o le a oo mai i lou<br />

mafaufau le faaosoosoga ina ia mafaufau i ni manatu eleelea, ona taulotoina lea o le mau<br />

lea, upu i le upu ma ia faifai pea seia alu ese le manatu leaga lea.<br />

Maa Faapitoa<br />

Sa faamatalaina e se tama se taimi na tuuina atu ai e lona afafine laititi ia te ia se maa e<br />

avea ma se meaalofa faapitoa. O se maa laititi ma sa ofi lelei i totonu o lana taga. Soo se<br />

taimi lava e ofi atu ai i lona mafaufau se manatu eleelea, ona ia tago loa lea ua ave ifo i<br />

fafo le maa ma tilotilo i ai. Sa faamanatu mai ai ia te ia uiga mama ma le agaga tausaafia<br />

o lona afafine laitiiti. A o ia manatunatu i lona afafine o le a le tumau i lona mafaufau se<br />

manatu eleelea. E i ai nisi mea e faapei o lenei maa e mafai ona faamanatu mai ia i tatou<br />

se tagata o le o loo tatou matua faaaloalogia ma a o tatou mafaufau ia te ia o le a le mafai<br />

ona tatou taofia ni manatu eleelea i o tatou mafaufau.<br />

183


Aloese i Mea Leaga<br />

Ia aloese mai ata, tusi faitau, mekasini, tifaga, poo soo se isi lava mea o le a ono aumaia ai<br />

manatu eleelea i o tatou mafaufau.<br />

Upu sii Faitau le faamatalaga o loo taua i lalo:<br />

“O manatu o mea faigaluega ia, tatou te faaaogaina e fau ai ituaiga tagata e i ai tatou, e<br />

pei lava o se tagata vane faatagata matautia o loo galue ma lana tofi ma le samala i se<br />

poloka maamora talatala seia oo ina faafoligaina, atonu, i se galuega taulima ua atoatoa.<br />

E pei lava ona fauina e manatu taitasi ituaiga tagata e i ai tatou, ma sa faapena ai foi ona<br />

fauina o tatou taunuuga ma o tatou olaga. O lona uiga ma le taunuuga o lenei mea, i<br />

totonu o o tatou manatu eseese, o loo tatou foafoaina iina uiga o se tagata.” (George Q.<br />

Morris, The Importance of Habits, Brigham Young University Speeches of the Year [ Provo,<br />

20 May 1953 ], p. 3).<br />

E Tatau ona Tatou Faaaogaina Gagana Mama i Soo se Tulaga.<br />

Tulaga aoaoina Ia faamalamalama atu e faigofie ona tatou faapea ane, ua talafeagai le faaaogaina o nisi<br />

o gagana le lelei i nisi taimi. Ae ui i lea o alii talavou o e ua mulimuli i le Faaola e tatau ona<br />

latou tausinio ina ia faaaogaina gagana mama i soo se tulaga, pei ona faamalamalamaina<br />

atu i le talatalanoaga o mataupu aoaoina o loo mulimuli mai.<br />

E tuuina atu e alii talavou taitasi tali i se tasi o mataupu suesueina o i lalo ma talosaga atu<br />

ia te ia ina ia faitauina lemu, ona tuuina atu lea o se tulaga aoaoina ma tuu atu avanoa i alii<br />

talavou latou te talanoaina ai. A maea, ona tuuina atu lea e le alii talavou o loo ua iai le tali<br />

e faalauaitele mo le silafia e le korama. Ia faia lenei mea mo tulaga aoaoina taitasi.<br />

1. Faafitauli: Ua maitauina pea e Tavita le palalauvale o ana uo i le aoga i aso fai pea.<br />

Na latou faapea mai o nei upu o upu masani e faaaoga soo ma e le tatau ona toe taua<br />

o ni upu leaga. Ua le mautonu ai Tavita. Na te fia iloaina le uiga tonu o le tulaga o le<br />

palauvale. E mafai ona e faamatalaina mai ia te ia?<br />

Tali: O le palauvale ua aafia ai ma le tau fua o le suafa o le Atua.O lenei mea ua taua i<br />

nisi o taimi o le faaleaga, ma o loo manino lava ona faasaina mai e le Atua lea tulaga<br />

(tagai i le Esoto 20:7)<br />

“E le masalomia o loo i ai nisi upu ua le taliaina ma o le ala ua ala ai ona le logoleleia<br />

ona o le pau lava o le manatu o tagata. E tatau ona tatou manatuaina lelei o loo i ai le<br />

toatele o tagata lelei (sao poo le sese foi) e tatau ona tatou manatuaina lelei o loo i ai<br />

le toatele o tagata lelei e faasoesa ia i latou ia faaupuga ma e latou te taofi o faailoga<br />

ia o le le lava o le ola faa-kerisiano ia poo le le lava foi o le ola mama” (David S. Hess,<br />

“Offend Not in Word,” New Era, Mar. 1975, p. 9).<br />

2. Faafitauli: Ua matua talitonu uo a Iosefa e matua le afaina lava lenei tulaga o le<br />

palauvale. “E faia lava e tagata uma,” o la latou tala lea e fai ma alofaga i la latou<br />

amioga lea. O le a la sau tali e tuuina atu i lenei faamatalaga?<br />

Tali: “E ui ina taatele le tulaga palauvale, o loo i ai pea lava upu lelei ma upu leaga, o<br />

tautalaga matagofie ma talanoaga faalemanuia, faapea ma le gagana faaaloalo ma le<br />

gagana le faaaloalo, ma o loo tumau ai pea le i ai o lea masani o le laulauvavale, e lei<br />

aveesea ai lava le eseesega i ia tulaga e lua” (Richard L. Evans, Quotation “The Use of<br />

Profanity,” Improvement Era, June 1965, p. 554).<br />

3. Faafitauli: Ua faaaogaina soo e Ruseli ia suafa paia o le aiga Atua i lana gagana faifpea<br />

e faaaoga i le aoga. Sa ia faaeteete lava e aua nei ona faia lea tulaga i lona aiga, ae sa<br />

oo i le tasi aso sa mao ona ia tauina se tasi o upu. Ina ua taumafai lona tina e talanoa<br />

atu ia te ia, sa tali mai Ruseli, “Ua na o ni upu lava. E leo suia ai e i latou ou lagona e<br />

uiga i le Atua. Ou te le o iloa se mea o loo afaina ai.”Ana faapea o oe o le tina o Ruseli<br />

o le a sau tala e fai atu ia te ia?<br />

Tali: “Sa faapea mai le Alii: ‘O lenei, o mea uma tou te faia, ia outou faia i lou igoa . . . . ‘<br />

(3 Nifae 27:7.)<br />

184


<strong>Lesona</strong> 43<br />

“I totonu o le Ekalesia na faatuina e Iesu Keriso, o loo faia uma lava mea i lona suafa.<br />

O loo ua faia tatalo, faamanuia tamaiti, faia molimau, tuuina atu ai lauga, faia ai sauniga,<br />

tuuina atu le faamanatuga, faauuina e vaivai, faapaiaina tuugamau.<br />

“O se tulaga ulagia o le a oo i ai pe a tatou faaaogaina lena suafa paia ini upu palauvale”<br />

(Boyd K. Packer, Lipoti o le Konafesi, Oke. 1967, i. 128; or Improvement Era, Dec. 1967,<br />

p. 97).<br />

“O le faaaogaina o le upu masani palauvale ua le lelei lea - o le faailoga lena o se tasi<br />

ua le migao ma le le faaeteete - ae o le faaaogaina i se uiga palauvale o soo se igoa o<br />

lo tatou Faaola o se tulaga matua le talafeagai. Afai o le a see atu i ai se tasi i le ala lea<br />

ua tatau loa ona salamo i totonu o ‘ie talatala ma le lefulefu,’ e tutusa lava ma le tulaga<br />

pe a ia faia soo se tasi o isi solitulafono matautia” (Spencer W. Kimball, Vavega o le<br />

Faamagalo Atu (Salt Lake City: Bookcraft, 1969], p. 54).<br />

4. Faafitauli: Ina ua talosaga atu Ioane i ana uo ina ia aua nei latou palauvale i ona tala ane,<br />

sa latou toå ma faifai ia te ia. “Aisea o le a avea ai oe ma se tagata tauoleole? O le faiga<br />

lava lenei o le lalolagi. Ua tatau loa nei ona e taliaina le olaga e pei o le tulaga sao o loo<br />

e iai.” O le a se tala e mafai ona e fai atu ia Ioane?<br />

Tali: “Tele lava nisi o mea e ui e moni ae le sao. O faamai siama e moni, ae mata ua<br />

tatau ona tatou faasalalauina?. . . . O le tulaga moni o le laulauvavale e le finau mo le<br />

faapalepale” (Boyd K. Packer, Lipoti o le Konafesi, Oke. 1967, i. 127; or Improvement<br />

Era, Dec. 1967, p.96).<br />

5. Faafitauli: E le fiafia matua o Loni i ana uo ona latou te laulauvavale. Ua lagona e Loni ua<br />

faia e ona matua se faamasinoga le talafeagai o ana uo. O faia e matua o Loni se<br />

faamasinoga le talafeagai o ana uo?<br />

Tali: “O le laulauvavale o se tulaga eleelea. E iloa le tagata i le gagana na te faaaogaina<br />

pei lava ona iloa ai foi o ia i ana uo e mafuta atu i ai. . . . . O tulaga eleelea i soo se foliga<br />

e faatauvalea ma lepetia ai le agaga ma e tatau ona alofia” (Joseph Fielding Smith,<br />

Doctrines of Salvation, 3Vols. (Salt Lake City: Bookcraft, 1954-56], 1:13).<br />

Sa faamamafa mai e le Alii le taua o le faamalosiau o le tasi i le tasi i a tatou faamatalaga<br />

atoa ai ma a tatou amioga ina ua ia faapea mai, “Faamalosia ou uso i au talanoaga uma,<br />

i au tatalo uma, i au apoapoaiga uma ma au faiga uma” (MFF 108:7).<br />

Faaiuga<br />

Mau ma talanoaga Ia lisiina i luga o le laupapa le Levitiko 19:12 ma le Mataio 5:34-35, 15:17-20.<br />

Ia sue e alii talavou mau ma faitauina leotele.<br />

Talatalanoa teisi i mau taitasi ma faasino atu ona ua poloaiina ai i tatou e le Alii e le tatau<br />

ona tatou laulauvavale. E le toe moomia e i tatou se isi pogai e ala ai ona tatau ona tatou<br />

tausia mama o tatou mafaufauga ma faamatalaga.<br />

Faasino atu o se alii talavou ua matua lona faaleagaga o le a na ia faia mea uma e talosaga<br />

atu ai ia te ia lona Tama Faalelagi. I luga o lona faatuatuaga e talosaga atu le Tama Faalelagi<br />

e na te faia tau o mea e aumaia ai le olioli. O le a ia tausia i le mama lana gagana.<br />

Lui Tuuina atu se lui i tagata uma o le vasega latou te faataitai ai se tasi auala e fautuaina e<br />

pulea ai o latou mafaufau ma faamatalaga. Faamamafa atu o nisi aso o i luma o le a latou<br />

auauna ai o ni faataitaiga ia latou misiona ma a latou fanau. O loo latou auauna nei o ni<br />

faataitaiga i a latou uo ma nisi tagata o lo latou aiga. Ona o lenei matafaioi o se taimi lelei<br />

lava lenei e faamasani ai e fausia manatu ma tautalaga e agavaa e faataitai i ai tagata.<br />

185


44<br />

Auauna Atu i Isi<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama alii talavou e mafai ona avea i latou ma mea faigaluega i aao o le Atua<br />

e ala atu lea i le auauna i isi.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Mataio 20:27; Luka 9:24; Ioane 3:16; 21:15-17; ma le<br />

Mosaea 18:7-10.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia)<br />

e. Ata 16, O Iesu o lo o Mulumuluina Vae o ona Soo (62550; Taga Ata o le Talalelei 226).<br />

i. Lua pe tolu meafaigaluega poo ni ata foi o meafaigaluega e pei ona i ai le samala, ili,<br />

lako, suo, ma le sikulu kalaiva.<br />

o. Se pepa ma se peni mo alii talavou taitoatasi.<br />

u. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. A o le i faia le lesona, talatalanoa ma le Epikopo i nisi o auala e mafai ai e uso o le<br />

korama ona faia galuega auauna atu pe faia taitoatasi pe faia faatasi faavaega. I le<br />

faaiuga o le taimi o le vasega, atonu e manatu alii talavou e filifilia se galuega auauna<br />

atu faatasi pe taitoatasi foi.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Sa Tatou Osi Feagaiga e Auauna atu i Isi.<br />

Tala Faitau le tala o i lalo:<br />

Sa tilotilo solo i totonu o le falesa Simi a o faia le pese amata i le sauniga Perisitua. Sa ia<br />

vaaia Pili Ioanesone. Sa ia vaaia Ioanesone o le e fou mai i totonu o le uarota, o loo nofo<br />

na o ia. E tele lava taimi a o usuina pea le pese sa vaai atu ai Simi o loo nofonofo mai<br />

ai pea toatasi o ia i le atu nofoa aupito i tua, ma sa ia manatu ai loa ia te ia lava ina ia<br />

mautinoa ia tuuina atu ia Pili se faafeiloaiga faapitoa. Sa mafai lava ona ia alu atu loa i<br />

tua ma la nonofo faatasi ai i lena taimi, ae sa i ai ia te ia le lagona e pei e faalefetaui i<br />

lena taimi. Sa manatu Simi ia te ia lava, “e tatau ia Pili ona faia lava e ia mea e faamasani<br />

atu ai i isi. Sa mafai lava ona ia filifilia se nofoaga e sosoo atu ai ma se isi tagata.”<br />

Sa maea le usuina o le pese, sa faapea ai foi ona tea atu manatu uma ia Pili Ioanesone ao<br />

liliu atu le manatu o Simi i le vasega o loo mulimuli mai faatasi ai ma ana uo uma. Ae ui i<br />

lea, ao ia tulai e faia le tatalo faaiu sa mafai ona ia iloa ai o loo ia Pili Ioanesone le lagona<br />

ua tuu lafoaiina o ia. Sa ia manatu ai loa a maea le tatalo o le a ia faanatinati atu ma faauo<br />

atu loa ia te ia. Ao ia faaameneina le tatalo sa ia pupula ae i luga ma iloa atu ai Pili ua tea<br />

ese atu i fafo ma le faitotoa.<br />

Sa ia mafaufau ia te ia lava, “ia, ou te mauaina o ia i lea vaiaso.”<br />

Mea Faitino poo Ata Faaali atu ni mea faigaluega pe faaali atu ata o mea faigaluega.<br />

• O le a le mea e mafai ai ona faaaoga nei mea faigaluega?<br />

Ia faamalamalama atu e tusa lava poo le a le aoga o ia mea faigaluega e faatoa mafai ona<br />

latou faataunuuina o latou aoga i lima o se tagata.<br />

Upu sii ma talanoaga Sa tautala mai Elder Marion D. Hanks e uiga i ituaiga o mea faigaluega o loo faaaogaina e<br />

le Tama oi le lagi e fai ai ana galuega:<br />

“Sa fetalai mai le Atua e uiga i ana auauna, e faapea, ‘E fai foi o latou lima ma ou lima<br />

(MFF 35:14). Ua e manatunatu ea e uiga i lenei mea? Ia te au lava ia, o se tasi lenei o<br />

mea e aupito i sili ona paia ma tulaga ese ma o tofiga patino e mafai ona ou faitau i ai<br />

i totonu o tusitusiga paia poo se isi lava mea. O loo faapea mai le Alii o lou lima lenei o<br />

186


lona lima. O lenei mafaufau, o lenei laulaufaiva, o nei vae, o lenei ato tupe—ua na o le pau<br />

nei o mea faigaluega o loo ia te Ia e faia ai lana galuega i lou lava iloa. . . . . Ona o lenei<br />

ua tatau ai ona e iloa, o lou lima, o au risosi uma, o lou atamai, o lou laulaufaiva, o lou<br />

malosi, ua na o le pau ia o mea faigaluega o i le Alii e faaaoga e faia ai ana galuega”<br />

(Service, Brigham Young University Speeches of the Year) [Provo, 15 Oct. 1958], p.3).<br />

• O le a se lagona ua e mauaina mai i lenei faamatalaga e uiga i le auauna atu i isi tagata?<br />

Ia faamalamalama atu sa i ai ia Simi se avanoa e fesoasoani atu ai ia Pili i se taimi ao ia te<br />

ia se lagoa ua tuulafoaia ma le lå mautonu. Ae sa misia e Simi lona avanoa e ala i le le faia<br />

o le mea sa uunaia ai o ia e fai.<br />

• Sa faapefea ona tatau ona faaaogaina lelei e Simi le avanoa sa tuuina atu e auauna ai i<br />

le Atua e ala i lona fesoasoani i lå o loo manaomia le fesoasoani? (Na tatau ona mafai ona<br />

talanoa Simi ia Pili ina ua maea le lotu amata, poo le vili foi ia i le telefoni ina ua tuua le lotu ).<br />

Mau ma talanoaga Faamalamalama atu ina ua papatisoina i tatou, na tatou osia ai se feagaiga faatasi ma le<br />

Atua, ma tatou te faafouina i taimi uma lava e aai ai i le faamanatuga.<br />

Ia faitauina e se alii talavou le Mosaea 18:7-10.<br />

• E pei ona faamatalaina mai e nei fuaiupu, e faapefea ona tatou auauna atu i isi tagata?<br />

• Aisea ua e manatu ai o loo tatou auauna i le Atua pe a tatou auauna i lana fanau? (Aua<br />

e alofa le Atua i lana fanau ma e finagalo o ia ina ia faia mea o lo o latou manaomia.)<br />

Ia faamalamalama atu o se tagata o le o loo alofa fua i le Atua e auauna atu i isi. E fesili<br />

soo foi o ia ia te ia lava, “O ai ua ou fesoasoani atu i ai i lenei aso? O ai ua faamamaina<br />

lana avega ona sa ui mai ia te au?<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamalamalama atu o le auauna atu o se fua lea e tupuga mai i le alofa. O le auala lea<br />

tatou te faaalia ai le alofa mo le Atua, i isi, ma i tatou lava. O se tasi o fiafiaga sili o le olaga<br />

o le filemu ma le faafiafiaina e oo mai mai le iloa ua faaleleia le olaga o se tasi tagata ona<br />

o ni au taumafaiga mo ia. O le auauna atu o le meaalofa sili lea a le alofa.<br />

Mau ma talanoaga Ia faitauina e se alii talavou le Ioane 5:15-17.<br />

• O le a le galuega na tuuina e le Faaola ia Peteru? (Afai e alofa moni Peteru ia te ia, ia<br />

fafaga e Peteru ana mamoe).<br />

• O le a le uiga o le fetalaiga a Keriso (Fafaga i au mamoe)? ( Aoao ma auauna i isi).<br />

Faamalamalama atu afai tatou te alolofa moni i le Faaola o le a tatou auauna i isi tagata.<br />

O le a tatou siitia i latou i luga, faamalosia i latou, faamalosiau ma aoao ia i latou, ma faia<br />

soo se mea e faia foi e le Atua ia pe ana i ai o Ia iinei.<br />

Aoaoga a le fautua<br />

ma le talanoaga<br />

O La Tatou Meaalofa sili o le Meaalofa o i Tatou lava.<br />

• O le a le epitafa (epitaph)? (O se faamatalaga e uiga i le olaga o se tagata ua maliu.<br />

O le tele o taimi o se epitafa o le a faamatala mai ai mea a le tagata sa fai pe na faapefea<br />

o ia ao ola).<br />

Ia faitauina epitafa o loo mulimuli mai e uiga i olaga o ni alii se toalua:<br />

O loo taoto iinei se tagata faaputuputu oa, o lå sa ola mo ia lava.<br />

Ma e le i sili ane lava se isi mea ia te ia nai lo le faaputuputuina o oa.<br />

O lea, poo fea nei o loo i ai poo le a foi sona taunuuga,<br />

E le o iloa e se isi ma e leai foi se tasi e kea.”<br />

“Ia paia le manatuaina o General Charles George Gordon, o lå sa tuuina atu lona malosi i å<br />

vaivai i soo se taimi i soo se mea, o ana mea i e sa matitiva, o ona lagona alofa i e sa<br />

mafatia, o lona loto i le Atua.”<br />

• O le a le eseesega aupito sili i le auala sa ola ai nei alii e toalua i o laua olaga?<br />

Ia faamalamalama atu ao tatou alolofa ma auauna atu le tasi i le tasi, o le meaalofa sili o<br />

loo i ai tatou e mafai ona ofoina atu o le tuuina atu lea o i tatou lava.<br />

187


Talanoaga i le<br />

laupapa<br />

• E faapefea ona tatou tuuina atu i tatou lava? (E ala i le tuuina atu o o tatou taimi, o taleni,<br />

ma agavaa uma i isi e tusa ai ma le tulaga o loo latou moomia mai, e ala atu i le faaali atu<br />

o ou lagona ma amanaia le tasi tagata ma e ala atu foi i le fesoasoani e faamamaina<br />

avega a se tasi.)<br />

Fai atu i alii talavou ina ia mafaufau i ni tagata se toalua pe toatolu foi o e na aupito i<br />

matautia le aafia ai o o latou olaga mo le lelei.<br />

• O a ni mea faapitoa lava na latou faia na aupito i sili ona aoga ia te oe?<br />

Ia tusia i luga o le laupapa tali a alii talavou.<br />

Faamamafa atu o i latou o e aupito sili ona fesoasoani ia i tatou e masani lava o i latou ia e—<br />

1. Faaalu lo latou taimi e fesoasoani ai ia te i tatou.<br />

2. E popole ma alofa moni ia te i tatou.<br />

3. Aoao mai ia te i tatou se mea e manaomia ona tatou iloa.<br />

4. Faalogologo mai ia i tatou e aunoa ma le faitio ma e manatunatu ma le faaeteete i<br />

lagona o loo i ai i mea ua tatou fai atu ai.<br />

Gaoioiga tusitusi Tuuina atu se peni ma se pepa i alii talavou taitoatasi. Faatonu latou ia tusi i lalo upu aiga,<br />

lotu, ma uo.<br />

Ia lisiina e alii talavou i lalo ane o upu taitasi nisi o auala ua mafai ai ona auauna atu i latou<br />

i tagata i totonu o lena vaega. Faatagaina atu se tolu poo se fa minute mo lenei gaoioiga,<br />

ona valaaulia lea o alii talavou ina ia fetufaai ma isi o le korama nisi o a latou auala.<br />

E Tatau Ona Tatou Foai Atu i o Tatou Olaga Atoa.<br />

Ata, mau, ma • Aisea tatou te fetufaai ai meaalofa i le Kerisimasi? (O le foai atu o meaalofa e manatua<br />

talanoaga<br />

ai le alofa o le Atua mo i tatou taitoatasi e ala i le auina mai o le meaalofa o lona Alo.)<br />

Ia faitauina e se alii talavou le Ioane 3:16. Ia faamalamalama atu o le soifuaga atoa o<br />

Keriso o se faataitaiga aupito sili ona atoatoa lea o le auauna atu. Ia faaali atu le ata o<br />

Keriso o loo mulumuluina vae o le au soo.<br />

Ia faitauina e se alii talavou le Mataio 20:27. Ia faamalamalama atu sa aoao atu e Keriso<br />

mataupu faavae o le auauna atu i ona soo e ala i faataitaiga. O le mulumuluina o vae o isi<br />

tagata o se galuega lea e masani lava ona faaagaga mo auauna a se aiga, ae sa fai fua<br />

lava e le Faaola mo ona soo.<br />

Ia faitauina e se alii talavou le Luka 9:24.<br />

• E faapefea ona faamaumauina o tatou ola mo Keriso? (E ala atu lea i le alofa ma auauna<br />

atu i isi e pei o le ala sa faia e Iesu faatasi ai ma le fesoasoani ma le puipuiga a le agaga.)<br />

• Afai e te tuuina atu se auaunaga i se tagata ae ua le faafetai mai ia te oe pe foliga mai foi<br />

na te le amanaiaina lou agalelei, o le a le tulaga e tatau ona e tali atu ai?<br />

Fesoasoani atu i alii talavou ina ia latou malamalama e le tatau ona tuuina atu e auauna atu<br />

ma le faamoemoe e maua mai ai le faafetai po o viiga.<br />

Upu sii ma talanoaga • O le a le uiga o le upu mundane? ( Mea masani ma e le taualoa).<br />

Faitau le faamatalaga lea a Peresitene Spencer W. Kimball:<br />

“O le tele o taimi o a tatou gaoioiga o le auauna atu e ala atu lea i faamalosiauga<br />

faatauvaa poo le tuuina atu o ni fesoasoani masani faatasi ai ma galuega masani—ae e<br />

tulai mai ai ni tulaga mamalu e mafai ona tafe mai gaoioiga masani faapea ai ma galuega<br />

faatauvaa lelei fuafuaina” (“There Is Purpose in Life,” New Era, Sept. 1974, p.5).<br />

• E faapefea e i tatou taitoatasi ona auauna atu o se mea faigaluega i le Tama oi le lagi e<br />

ala i le auauna atu i isi?<br />

Ia talanoaina manatu o alii talavou. E mafai ona e fautuaina atu nisi o ituaiga o auaunaga,<br />

e pei o le faitau atu i se uso poo se tuafafine laitiiti, ata atu poo le fai atu o se upu agalelei<br />

i se tuaoi, poo le faia o se feau mo se tasi o le aiga.<br />

188


<strong>Lesona</strong> 44<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamalamalama atu o le tuuina atu o le meaalofa o oe lava o se tulaga e faia i lou olaga<br />

atoa, e le pei o le tuuina atu o meaalofa faatasi i le tausaga i le Kerisimasi. E pei lava ona<br />

le faatapulaaina le Talalelei i tapuaiga i le Aso Sa, e faapena foi le auauna atu i isi e le<br />

faatagaina i se gaoioiga e tasi e pei o le saluina faatasi lava o le otaota a se tina ua maliu<br />

lana tane. E ao ia i tatou ona faia pea le tulaga o le alofa e auauna atu i isi. Ona o i tatou<br />

e i ai le Perisitua o loo i ai foi ia te i tatou se matafaioi faapitoa o le tuuina atu lea o i tatou<br />

lava ia auauna atu i isi i aso taitasi.<br />

Faaiuga<br />

Upu sii Faitau le faamatalaga o loo taua i lalo:<br />

O le auauna atu o le a tatou aoaoina ai le ala e auauna atu ai. A o faia e i tatou galuega<br />

auauna atu i o tatou uso a tagata e le gata ina o loo fesoasoani atu a tatou galuega ia<br />

i latou ae ua tatou tuua ai o tatou lava faafitauli i se isi tulaga fou faatauvaa atu. A o<br />

tatou popole atu tele mo isi tagata o le a laitiiti se taimi tatou te manatu ai ia i tatou lava.<br />

I ogatotonu o le vavega o le auauna atu o loo i ai le folafolaga a Iesu e faapea, o lo tatou<br />

faagalogaloina o i tatou, tatou te toe maua ai lava i tatou!” ( Spencer W. Kimball, “ There<br />

Is Purpose in Life “ New Era, Sept. 1974, p. 4).<br />

Molimau ma lui Molimau atu a o auauna atu alii talavou i isi o le a latou faafiafiaina isi tagata. O le a sili atu<br />

foi lo latou fiafia, lagona le malie atili i le olaga ma galo ai le tele o o latou lava faafitauli.<br />

Ia tuuina atu le lui i alii talavou taitasi ina ia faia ai se gaoioiga o le auauna atu mo se tasi i<br />

aso taitasi ma faamauina i totonu o lana tusi o talaaga (journal). Ia lipotia mai e alii talavou<br />

a latou taumafaiga i le isi fonotaga a le korama o le a sosoo ai.<br />

Vaega e Tuuina atu Ia tuuina atu i le Au Peresitene o le korama poo fesoasoani foi o le Epikopo e tuuina mai<br />

e le Au Peresitene se fuafuaga mo se galuega auauna atu, pe tuuina mai se fautuaga.<br />

(filifili oe pe fai)<br />

189


45<br />

O Le Faamalosia o Molimau<br />

e Ala i le Tuuina Atu<br />

FAAMOEMOEGA O le a faamalosia e alii talavou taitasi a latou molimau e ala i le ta◊uta◊uina atu soo.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Isaia 43:10-12 ma le MFF 62:3.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau<br />

3. Saunia ni pepa se tolu mo faamatalaga nei:<br />

a. “O Iesu Keriso o le alo o le Atua ma o le Faaola o le lalolagi.”<br />

e. “O Iosefa Samita o le Perofeta a le Atua o le sa ala mai ai le toefuataiina o le talalelei.”<br />

i. “O le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata ai o le Ekalesia moni e tasi<br />

ma o loo ola i luga o le fogaeleele atoa ( MFF 1:30 ).”<br />

4. Ia saunia e faalauaitele atu se tulaga na e oo i ai sa faamalosia ai ma faamanuiaina e<br />

ala i le molimau a se tasi tagata. E mafai foi ona e valaaulia se uso o le uarota e tuuina<br />

atu se tulaga faapena.<br />

5. Saunia se pepa e tuuina atu i alii talavou taitoatasi o le mau MFF 62:3.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA E Tatau Ona Avea i Tatou ma Molimau a le Atua.<br />

Mau ma talanoaga Ia faitau e alii talavou ma maka le Mosaea 18:8-9.<br />

• O le a le uiga o le faaupuga “laulaututu o ni molimau a le Atua?” (Ia famautinoaina o o tatou<br />

olaga ma a tatou upu o le a molimauina ai o loo soifua le Tama oi le lagi ma Iesu Keriso.)<br />

• O afea ma o fea foi e avea ai i tatou ma molimau a le Atua?<br />

• O a nisi o ala e mafai ai ona avea i tatou o ni molimau a le Atua?<br />

Ia faamalamalama atu e mafai ona avea i tatou ma molimau e ala i a tatou mea e fai ma<br />

tulaga tatou te faia i isi. E mafai foi ona avea i tatou o ni molimau malolosi e ala i le tuuina<br />

atu o a tatou molimau i isi. E sili ona talafeagai le tuuina atu o le molimau i se taimi o loo<br />

maua tonu ai e le tagata o loo tatou talanoa le agaga o le fia faalogologo.<br />

Fai i se alii talavou e na te faitauina le Isaia 43:10-12.<br />

• O le a le mea e finagalo le Alii e fai e ana auauna?<br />

Talanoaga ma aoaoga<br />

a le fautua<br />

Fasipepa o upu<br />

ma talanoaga<br />

190<br />

E Tatau Ona Tatou Molimauina Mea Moni o le Talalelei.<br />

• O a nisi o mea e tatau ona tatou maua pe a tuuina atu se molimau?<br />

Ia faamalamalama atu e ao ona tatou mafaufau ma le faaeteete i upu tatou te faia pe a<br />

tuuina atu a tatou molimau i isi tagata. O a tatou molimau e tatau ona pupuu ma aumai i<br />

le agaga. E tatau ona tatou molimauina o mea moni o le Talalelei. E mafai ona tatou tuuina<br />

atu ni mea na tutupu e faatupulaia ai le faatuatua. Ae e tatau ona tatou aloese mai le lauga<br />

atu, faamatalaina o ni tala uumi o mea na tutupu; ma le fai soo o ni faamatalaga masani.<br />

Faamatala atu sa faasino mai e Elder Bruce R. McConkie ni tulaga moni matautia se tolu<br />

e tatau ona avea ma vaega o se molimau. (see Mormon Doctrine, 2nd ed. [Salt Lake City<br />

Bookcraft, 1966], p. 786).


Aoaoga a le fautua po<br />

o se uso asiasi mai<br />

Ia tuuina atu pepa taitasi o loo i ai faaupuga ia i alii talavou:<br />

a. “O Iesu Keriso o le Alo o le Atua ma le Faaola o le lalolagi.”<br />

e. “O Iosefa Samita o le Perofeta a le Atua o le sa ala mai ai le toe fuataiina o le talalelei.”<br />

i. “O le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Ekalesia moni lea e tasi o<br />

lo o ola i luga o le fogaeleele atoa (MFF 1:30).”<br />

Ia faitauina leotele nei fasipepa o faamatalaga ma ia faaalia mai.<br />

• Aisea ua taua ai le i ai o se molimau malosi o nei mea moni e 3?<br />

• Aisea e taua ai le aofia ai o nei o mea moni pe a tuuina atu lau molimau?<br />

E Mafai Ona Fesoasoani a Latou Molimau i Isi.<br />

Faamatala atu se mea ua tupu ia te oe na faamalosia ai ma faamanuiaina oe e ala i le<br />

molimau a se tasi tagata. Pe tuuina atu foi i le uso asiasi sa tofia e tuuina atu sea tulaga.<br />

• O ai e tatau ona tuuina atu i ai lau molimau?<br />

Faamalamalama atu o o tatou lava aiga e tatau muai faalogologo ia tatou molimau. E mafai<br />

foi ona tuuina atu a tatou molimau ia i latou o e o lo o tatou asia faaleaiga, o uo auai i le<br />

Ekalesia ma uso auai i totonu o uarota poo paranesi i sauniga molimau.<br />

Faamanatu atu i alii talavou le tala o loo taua i lalo mai le lesona 30. I totonu o lenei tala,<br />

sa tusi atu ai se tina se tusi i lona alo sa tuuina atu ai lana molimau i aoaoga a le Alii<br />

Faaola. Sa avea lenei molimau ma se faamanuiga sili i lona atalii i se taimi o faigata.<br />

Sa avea Elder Frank Croft ma se faifeautalai i totonu o le itu i Saute o le Iunaite Setete i<br />

muai vaitaimi o le Ekalesia. Sa ia aoao atu le talalelei i se mea sa i ai nisi o tagata sa<br />

amata ona latou le fiafia i ana aoaoga. O se faalapotopotoga a tagata ua faaaupegaina<br />

na latou avea faamalosi o ia i le vao, ma fai atu ia te ia e talai ona lavalava i luga atu o<br />

ona sulugatiti. Sa latou saisaitia ona lima ma lona tino i se laau ma saunia loa e sasa<br />

lona papatua seia tafe mai le toto.<br />

Sa leai se mea e mafai e Elder Croft ae na o le usiusitai lava i mea sa faatonuina ai o ia e<br />

nei tagata, ae ao faia lea tulaga sa pau mai se tusi i lana taga. O lenei tusi sa tusia e lona<br />

tina, o le sa nofo i Iuta. I se taimi ua mavae atu sa tusi atu ai Elder Croft i ona matua e<br />

faamatala atu e uiga i nei faalapotopotoga o tagata fouvale ma o le tusi lenei mai i lona<br />

tina o se tali i lona popolega. Sa faapea mai le tusi:<br />

“La◊u tama pele, e tatau ona e manatua fetalaiga a le Alii Faaola, na ia saunoa mai ai<br />

faapea: ‘Amuia e sauaina ona o le amiotonu: aua e o latou le malo o le lagi;” e le gata i<br />

lea, “Amuia outou pe a latou upuleaga ma faasaua ia te outou, ma latou tuuaina pepelo<br />

outou i mea leaga uma ona o au. Ia outou olioli ma fiafia lava, aua o i le lagi lo outou taui<br />

e tele, aua ua latou faasaua i perofeta o e na muamua ia te outou. “Ia manatua foi le Alii<br />

Faaola i luga o le satauro sa ia mafatia ai i agasala a le lalolagi sa ia saunoa ai i upu<br />

faavavau ia, “Lou Tama e, ia e faamagalo atu ia te i latou; aua ua latou le iloa le mea ua<br />

latou faia.” O le mea lea lau tama e, o i latou o lo o agaleaga ia te outou o faifeau latou te<br />

le iloa le mea o lo o latou faia semanu latou te le faia. I se isi taimi i se isi mea o le a latou<br />

malamalama ai ona latou salamo ai lea i mea ua latou faia ma latou faamamalu ia te oe<br />

mo le galuega paia o lo o e faia. O le mea lea ia e onosai lau tama e ia e alofa ia i latou<br />

o e agaleaga ia te oe ma latou fai atu le tele o uiga eleelea e faasaga atu ia te oe ma o le<br />

a faamanuiaina ai oe e le Alii ma faapupulaina oe i o latou mata ona manuia ai lea o lana<br />

misiona ma faapaiaina.’”<br />

Sa tago atu le taitai o nei tagata leaga ma ave ae i luga le tusi ma amata loa ona lau. Ona<br />

o le saua mai o ona mata ma foliga sa iloa ai e Elder Croft o le a leai se agaga alofa mai<br />

ia te ia. Sa ia moeiini ona mata ma faatalitali mo le amatalia o le sasa, ao ia mafaufau atu<br />

filemu i lona aiga ma lona tina peleina. Ina ua mavae se taimi laitiiti sa pupula ae ona mata<br />

ma iloa ai le taitai o le vaega o lo o nofo o ia i luga o le tafue laau latalata ane ma o lo o ia<br />

toe faitauina le tusi. Sa vaaia ua tele lava le suiga i laufofoga o lenei alii. “O le tele o le uiga<br />

maaa ma le saua sa i ona foliga ua leai; ma sa ia vaaia foi ona mata ua susu teisi. O ona<br />

191


Fetufaaiga o mea<br />

na tutupu i olaga<br />

faaletagata<br />

uiga atoa ua suia. Na te faitauina se laina poo se lua poo se parakalafa foi ona nofo lea ma<br />

mafaufau, ae o totonu o lagona loloto o le faifeau sa i ai le faamoemoe, ioe, le talitonuga<br />

ua pai atu i le agaga o lenei alii le matagofie ma le lalelei o le tusi a lona tina.”<br />

Mulimuli ane sa tulai le alii ma faapea mai, “ ‘Alii, masalo o lo o i ai ia te oe se tina lelei.<br />

E te iloa oe, i se tasi taimi sa ia te au foi se tina faapena.’ Ona ia faapea atu lea i isi o le<br />

faalapotopotoga, ‘Alii ina ua maea ona ou faitau atu i le tusi a le tina o lenei alii Mamona, ua<br />

matua le mafai lava ona ou faaauauina le galuega. Masalo ua tatau ona tatou tuuina atu o ia<br />

e alu.’ Sa faapea ona tuu saolotoina Elder Croft ma agai o ia i le mea e alu i ai” (Arthur M.<br />

Richardson, The Life and ministry of John Morgan [Nicholas G. Morgan Sr., 1965]pp 267-68).<br />

• O a mea moni sa molimau atu ai lenei tina i lana tama?<br />

• Sa faapefea ona faamanuiaina lana tama ma alii na faasaua ia te ia i le molimau a le tina?<br />

Ia valaaulia alii talavou e faamatala mai mea na tutupu ia i latou i le tuuina atu o molimau<br />

aloaia poo se isi foi auala i se tagata o le aiga poo se uo.<br />

O Le a Faamalosia a Tatou Molimau a o Tatou Tuuina Atu.<br />

Upu sii Sa aoaoina e se tasi taitai o le Ekalesia e faapea tatou te faamalosia a tatou molimau pe a<br />

tatou tuuina atu i isi. Sa ia faamatala mai lenei mea na tupu i se alii laitiiti e sefululua ona<br />

tausaga.<br />

O le mana o se molimau faatauvaa e le teuteuina faamanaia e sili lava lena ia te au. Ou te<br />

manatua se alii laitiiti e sefululua ona tausaga ao tu o ia i luga i luma o se aofia toatele e<br />

tuuina atu lana molimau. Ao tu o ia ma gatete i le fefe ma isi ona lagona, sa leai sona leo,<br />

sa tu o ia e aunoa ma se tala; sa lagona i o matou loto le alolofa ia te ia. Sa tosotoso pea<br />

le alu a sekone ma ua matua leai e pao....Ina ua tuanai se taimi atuatuvale .... sa ea ae i<br />

luga lona ulu ma tautala mai i se leo laitiiti, ‘Uso e ma tuafafine, e laitiiti tele lau molimau.’<br />

Ona ia faamatafiina lea o lona leo ma nofo i lalo. Ua maea ona tuuina atu lana savali. Ona<br />

ou manatu ai lea i lena taimi, pei ona ou manatu ai i lenei taimi, e ese le fetaui o lea lagona.<br />

O le molimau a ai e aupito laitiiti? O le molimau a ai e tatau ona faaopoopo? Ina ua maea<br />

lene lauga e tasi le fuaiupu, sa ou faasilasila atu i le faapotopotoga ola◊u molimau foi e<br />

matua laitiiti ma o le a ou tuuina i ai se avanoa e faatupuina ai atili e ala i le tuuina soo atu.<br />

Sa aoaoina au i se faamatalaga faatauvaa, ma le tuusao” (Marvin J. Ashton, Lipoti o le<br />

Konafesi, Ape. 1977, i. 99; po o le O Le Liahona, Iul. 1977, i. 67).<br />

Talanoaga ma upu sii • E te manatu aisea e faamalosia ai a tatou molimau pe a tatou tuuina atu i isi?<br />

Ia talanoaina e alii talavou; ona faitau lea o le faamatalaga o loo i lalo:<br />

“A tuuina atu e se tasi lana molimau, na te mauaina se malosi fou ma le mana faaleagaga.<br />

Ou te talitonu e tupu lenei mea ona o le sailia o upu e faaali atu ai o tatou talitonuga e avea<br />

ai ma mea moni ia te i tatou.<br />

O le ta◊u atu i se tasi o le tele o lou talisapaia o ou matua e otometi ai lava le faalogoina<br />

o na lagona. Ma o le mafaufau i se mea ina ia mafai ona e fai atu e maua mai ai le mea<br />

e taulai i ai....Pe a faalauaiteleina se molimau a se tasi, e masani ona ia maua ai le<br />

malamalama maoae e uiga i le talalelei.<br />

“...A o tatou talanoa e uiga i o tatou lagona, e ao ina lava se taimi tatou te manatunatu ai i<br />

o tatou lagona ma iloa ai le taua tele mo i tatou. O le tuuina atu pea lava pea o molimau e<br />

fesoasoani atili ai tatou te iloa ma lagona mea o lo o vaaia ma avea ai o ni vaega faifai pea o<br />

o tatou olaga” (Margaret Hoopes, “Community and Communing, “ Ensign, Jan. 1978, p. 50).<br />

Aoaoga a le fautua<br />

ma molimau.<br />

192<br />

Faaiuga<br />

Ia faamalamalama atu e ese le taua mo i tatou o le folafola atu o a tatou molimau o le mea<br />

moni aua e tupu a tatou molimau mai le faalauteleina atu i isi tagata. O le tuuina atu o le<br />

molimau e mo le manuia e le gata o i latou o e tuuina atu a latou molimau ae mo i latou foi<br />

o e faalogologo i ai.<br />

Ia tuuina atu lau molimau i alii talavou.


Pepa e tufatufaina<br />

atu ma le lui<br />

<strong>Lesona</strong> 45<br />

Ia tuuina atu i alii talavou taitoatasi se pepa o loo ua tusia ai le mau MFF 62:3. Ia sueina<br />

e i latou le mau ma makaina. Ia tuuina atu se lui ia te i latou ina ia latou taulotoina ao<br />

faagasolo le vaiaso fou.<br />

Ia toe fesili atu e uiga i le taulotoina o lenei mau ao faagasolo le fonotaga a le korama o<br />

le a sosoo ai.<br />

Gaoioiga Fautuaina Ia faia o se gaoioiga faamanatu, fuafua se sauniga molimau e mafai ai e alii talavou ona<br />

maua se avanoa e tuuina atu ai a latou molimau i le korama.<br />

193


46<br />

Faiaoga Lelei o Aiga<br />

FAAMOEMOEGA O le a aoaoina e alii talavou taitoatasi le ala e avea ai ma se faiaoga lelei o aiga.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le MFF 20:46-57<br />

2. O mea e manaomia<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. Ia tusiina i luga o se fasi pepa vaega o le tala faatinoina o loo faamatala atu i le lesona.<br />

Ia tuuina atu i nisi oi latou i le amataga o le fonotaga a le korama.<br />

4. Aoao ma le faaeteete vaega taitasi e fia faatinoina.<br />

5. Atonu e te manao e faaali atu le ata vitio “Mulimuli i le Agaga” pe afai e maua. Vitio<br />

Faaopoopo o Afiafi Faaleaiga (53276).<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA E Tatau Ona Fesoasoani Atu Faiaoga o Aiga i Aiga ua Tofia I Ai.<br />

Tala E nonofo Larry Foster, o se alii e umia le Perisitua Arona, ma lona tina i se paranesi laititi.<br />

Sa maliu le tama o Larry i se faalavelave faafuasei tau taavale ao laitiiti lava Larry, ma o lea<br />

o loo faigaluega ai Larry e fesoasoani ai i le tausiga o lona tina ma ona tuafafine laiti. O le<br />

tele o taimi e na te filifili ai e le faatasi atu ma le korama i le tele o a latou gaoioiga ina ia<br />

mafai ona ia faigaluega e fesoasoani e faatau meaai ma lavalava mo le aiga. E i ai faatasi<br />

ia Larry ma lona tina le lagona e leo aofia ai i latou i totonu o le paranesi, e ui o loo la tau<br />

fai malolosi i le Talalelei.<br />

• E mafai faapefea e le korama Perisitua a Larry ona fesoasoani ia te ia?<br />

Ia talanoaina e alii talavou lenei mataupu. Fesoasoani atu ia i latou ina ia latou iloa o<br />

matafaioi a le korama le fesoasoani atu ia Larry ma o faiaoga o aiga o loo i ai le matafaioi<br />

e fesoasoani atu i le aiga.<br />

• Ana faapea o oe o se tasi o faiaoga o aiga, o le a se mea e mafai ona e faia e<br />

fesoasoani ai ia Sister Foster ma lona aiga? E faapefea ona e fesoasoani ia i latou ina ia<br />

latou lagona o loo moomia ma manaomia i latou i totonu o le paranesi?<br />

Fesoasoani atu i alii talavou ina ia latou malamalama e taua le asiasi atu i le aiga o Foster,<br />

ae e manaomia se taumafaiga sili atu. O faiaoga lelei o aiga e le na o se asiasiga faa-tasi i<br />

le masina. O se tautinoga lea e te fesoasoani ai ia faaatoatoaina tulaga moomia faleagaga<br />

ma faaletino o le aiga.<br />

O Tiute o le Faiaoga o Aiga<br />

Mau ma talanoaga i • O a tiute o faiaoga o aiga?<br />

le laupapa<br />

Lisiina i luga o le laupapa tali a alii talavou. Ia latou faitauina le MFF 20:46-57. Faatonu e<br />

makaina fuaiupu e foliga taua ia i latou.<br />

• O le fea o nei fuaiupu o lo o faamatala mai ai tiute o se faiaoga o aiga?<br />

• O ai e valaauina i latou ua umia le Perisitua Arona e avea ma faiaoga o aiga? (O le Atua<br />

e ala mai i ona sui, o taitai perisitua o loo i alaalafaga.)<br />

Faatinoina i taga Ina ia fesoasoani i alii talavou ia malamalama atili e uiga i le aoaoaina o aiga, faaaoga le<br />

faatinoina i taga o vaega o tulaga o lo o ta◊ua i lalo. Ia tofia taitoalua alii talavou e avea ma<br />

soa faiaoga o aiga mo tulaga o lo o mulimuli mai. Ia tuuina atu i soa taitasi se tasi o pepa<br />

194


sa e tusiina ai i luga le tulaga o faiaoga o aiga. O oulua ma le Epikopo e mafai ona avea<br />

faapei o nisi o le aiga o e o lo o tofia atu i ai faiaoga o aiga. E mafai foi ona e tofia nisi o<br />

alii talavou e tauaveina lea vaega e fai ma nisi o le aiga.<br />

Tulaga 1<br />

Faitau le faamatalaga o loo i lalo.<br />

E toalua ni faiaoga asiasi faatoa tofia i le aiga o Aleni. E malolosi le aiga o Aleni i totonu<br />

o le uarota ma latou te auai i sauniga uma lava. O Risati Aleni o se aoao ma e masani<br />

lava ona ia faamanuiaina se faamanatuga. O le soa fesoasoani o faiaoga o aiga o se aoao<br />

foi ma na te iloaina Risati i le aoga. Na te iloa o lo o faaogaina e Risati fualaau faasaina<br />

faapea ma ava oona faatasi ai ma isi o ana uo i le aoga ma ua amata ona tafea ese ia<br />

mai le Ekalesia. O nei faiaoga o aiga fou e toalua o loo la faia lena fonotaga fuafua<br />

muamua e filifili ai i le ala e fesoasoani ai i o laua aiga asiasi. O lo o tau atu e le soa<br />

taitai o le aiga lea o Aleni o se aiga malosi ma na te leiloaina ni faafitauli i lea aiga. Ia<br />

tuuina atu i ni alii talavou se toalua la te faatinoina le faaauauina o lenei fonotaga fuafua<br />

ao avea i laua ma faiaoga asiasi o aiga ia.<br />

Tulaga 2<br />

Faitau le faamatalaga o loo i lalo:<br />

E toalua ni faiaoga o aiga, o se aoao ma se faitaulaga sili, e tele ni masina sa la asia ai le<br />

aiga o Kasia. Ua matua le toeaina o Kasia ma ua fealuai i se nofoa faataavalevale, ma o<br />

le tina o le aiga e le o malosi lelei foi e mafai ai ona ia faia galuega i fafo atu o le fale. Ua<br />

maitauina e faiaoga asiasi o le aiga le anoanoai o galuega e ao ona faia i le lotoa ma e fia<br />

mananao e fesoasoani, ae o taimi uma lava la te fesili atu ai pe i ai se mea e mafai ona la<br />

faia, ae tali mai lava le toeaina o Kasia e leai se mea. Ua maea ona talanoaina e faiaoga<br />

asiasi aiga lea tulaga ma ua i o la manatu e tatau ona faia se mea e fesoasoani ai. O lo o<br />

asiasi nei le faiaoga asiasi i totonu o le aiga.<br />

Ia tuuina atu i ni alii talavou se toalua e la te tauaveina le vaega o nei faiaoga o aiga ma la<br />

sailia se ala e mafai ai ona la fesoasoani i le aiga o Kasia e aunoa ma le faaitiitia o le<br />

agaga fia taumafai o le aiga lava ia mo i latou.<br />

Tulaga 3<br />

Ia faitau le faamatalaga o loo i lalo:<br />

Ua atoa nei ni nai masina talu ona tofia ni faiaoga o aiga e toalua la te asia ni totonu o le<br />

uarota. O nisi o aiga e malolosi ao nisi e leai. O le soa taitai o se faitaulaga sili ma na te<br />

le faatauaina tele le matafaioi o le asia o ia aiga. A asia foi e masani lava ona ia talatalanoa<br />

e uiga i le tau ma soo se mea lava e oo mai i lona mafaufau. E iloa lelei e le soa fesoasoani<br />

o lo o manaomia e le aiga se fesoasoani, ae o lona lagona e le tatau ona ia alu atu toatasi<br />

e asiasi pe tatau foi ona ia faaauauina matafaioi a lana soa taitai. O masina taitasi uma lava<br />

e valaau atu ai le soa fesoasoani i le soa taitai e fesili atu ia te ia poo afea la te o atu ai e<br />

asiasi i le aiga. O lenei la o le a ia valaau atu. O lo o ia naunau lava e taumafai e faasufi lana<br />

soa taitai e faia le asiasiga ma faia i se tulaga lelei ina ia mafai ona maua e aiga le<br />

fesoasoani.<br />

Ia tuuina atu i ni alii talavou se toalua e la te faatinoina le vaega a lenei soa e ala i le<br />

faaauauina o le talanoaga o lo o la faia.<br />

Talanoaga A maea ona faia taga o tulaga taitasi, ia tuuina atu i uso o le Korama e talanoaina nisi ala<br />

faaopoopo e faia ai mataupu. Ao faia talanoaga ia talanoaina vaega o lo o taua i lalo.<br />

1. E tatau i faiaoga o aiga ona fono faatasi o se soa.<br />

2. O le aoaoga o aiga e le na o le asia o se aiga. O le faaali atu lea o le popole moni mo<br />

tagata o le aiga ma mea o lo o latou moomia.<br />

3. O nisi taimi e sili atu mea e mafai ona fai e le soa fesoasoani i tagata o le aiga e latou te<br />

tupulaga nai lo le soa taitai.<br />

195


4. E tatau i faiaoga o aiga ona galulue e tausisia pea le mamalu o aiga o e o lo o tuuina atu<br />

i ai le fesoasoani.<br />

5. O le fautuaina atu o nisi o mea patino e faia mo le aiga e mafai ona sili atu le aoga nai lo<br />

le fesili i mea e tatau ona faia e fesoasoani ai.<br />

6. E tatau i le soa fesoasoani ona atamai ma faaeteete ma ia taumafai e uunai se soa taitai<br />

e le o sauni e taitai.<br />

7. E ao i faiaoga o aiga ona galulue faatasi ma le ulu o le aiga i le fuafuaina o asiasiga ina<br />

ia mafai ona fesoasoani ia te ia e maua manaoga o le aiga.<br />

Ia faaopoopo atu nisi mea mai mea na e oo i ai e mafai ona fesoasoani i alii talavou e<br />

malamalama atili ia latou matafaioi. Faaaoga le faatinoina ma le faia o taga o nei tulaga<br />

e fesoasoani ai i alii talavou ia malamalama atili i le taua o le lelei o faiaoga o aiga.<br />

E Mafai e Faiaoga O Aiga Ona Suia Olaga o Tagata<br />

Tala Ia faitau pe faamatala atu le tala o lo o i lalo:<br />

“ ‘Faafetai tele lava mo faiaoga o aiga.’<br />

“Sa faia e le alii o Brother Bjarne Engman ia upu ma sa ia faamamafaina ao ia manatunatu<br />

i mea na tutupu na ala ai ona toe faafoisia mai i lona aiga le malosi e galulue i totonu o le<br />

Ekalesia. . . .<br />

“ ‘Sa ou feiloai atu i se tamaitai e le ulaula pe taumafa kofe i le galuega. Sa ou fesili ia te ia<br />

poo ia o se Mamona ma o lana tali ia te au “Ioe.”<br />

“ ‘Sa amata ona ma talatalanoa ma o le fua o lea talatalanoaga na sau ai le perisitene o le<br />

paranesi e vaai matou. Sa matou fesili atu mo ni faifeautalai,’ sa manatua e Elder Bjarne<br />

Engman.<br />

“ ‘E leai,’ o le tala lea a le perisitene o le paranesi, ‘o outou o uso o le Ekalesia, o le a<br />

matou auina mai faiaoga o aiga.”<br />

“ ‘O faiaoga o aiga o ni alii maoae. Sa latou faafouina o matou lagona i le talalelei. Sa latou<br />

o mai soo. Sa latou vaavaaia matou i soo se auala. Sa matua lelei lo latou silafia i soo se<br />

mea ma na latou faaaluina le tele o taimi mo i matou na ala ai ona matou iloa sa latou<br />

naunau ia i matou. Sa matou iloa sa latou alolofa ia i matou.<br />

“ ‘Sa tuai la matou tali atu, ma ou te manatu ai sa tau faavaivai i latou. Sa latou tatalo mo i<br />

matou i taimi taitasi. Ma o tausaga sa mulimuli ane ua ootia ai i matou. I se tasi afiafi na<br />

latou talosaga mai e matou te faia se tatalo. Sa ou faapea atu, “O le a ou faia pe a fai foi<br />

e lou toalua.” Sa faia e lou toalua ma matou fiafia ai i se aafiaga faaleagaga matautia,’ o<br />

lana tala lea.<br />

“Ao latou galulue ma le atamai ma le onosai, sa saunia e faiaoga o aiga le ala, ma latou<br />

valaaulia i matou e auai i le Aoga Sa.<br />

“ ‘Sa maua e i matou se faafeiloaiga e le mafai ona faagaloina,’ o le tala lea a Sister Engman.<br />

‘Sa pei i matou o le atalii faamaumau oa ua toe foi mai.<br />

“ ‘Sa faaalia uiga faaou o tagata o le Au Paia. Sa latou valaaulia i matou i o latou aiga, ma<br />

sa latou o mai e asiasi mai ia te i matou. E lei leva ae matou lagonaina le agaga o le<br />

talalelei. Sa ma mananao e papatisoina la ma fanau.’<br />

“ . . . Sa aoaoina e faifeautalai tamaiti. Ae o faiaoga o aiga sa talosagaina e papatiso<br />

tamaiti matutua. E lei i ai Brother Engman le Perisitua. O alii faiaoga o aiga, o Svenerik<br />

Thompsen ma Preben Derantie, na aoaoina le aiga o Engman e uiga i Afiafi Faaleaiga.<br />

“ ‘Sa matou fai Afiafi Faaleaiga ma faiaoga asiasi aiga i le taimi muamua. E ese le<br />

matagofie. Sa faia sa matou lesona, faia ma ni taaloga e uiga i le Ekalesia ona ◊ai ai lea ma<br />

le keke ma le vaiinu,’ o le faamalamalamaga lea a Sister Engman.<br />

“ ‘Ona amata loa lea ona faia a matou Afiafi Faleaiga,’ o le faaopoopo atu lea a Brother<br />

Engman. ‘Ma o se mea sili atu lea ona matagofie mo le aiga.’<br />

196


Mea na Tutupu i le<br />

Tagata lava ia<br />

<strong>Lesona</strong> 46<br />

“I le taimi nei ua faaatoatoaina a latou gaoioiga faalelotu ma aafiaga patino a le tagata lava<br />

ia. Sa avea Brother Engman o le uso o le au fautua maualuga i le Siteki a Copenhagen<br />

Denmark. Muamua atu sa iai o ia i totonu o le au peresitene a le itu.<br />

“Sa avea Sister Engman ma taitai o faiaoga mo le Paraimeri, ao avea foi ma failautusi o<br />

le Paraimeri ma se perisitene o le aufaipese a le uarota” (“Home Teachers Show the Way,”<br />

Church News, 16 Nov.1974, p.12).<br />

• O le a le mea sa faia e nei faiaoga o aiga e faamanuia ai lenei aiga?<br />

Atonu e te manao e faamatala atu se mea tupu ia te oe poo se mea foi o e iloa e uiga i<br />

le lelei o faiaoga o aiga. Ia valaaulia foi alii talavou e tuuina tulaga faapea latou te iloa.<br />

Faaiuga<br />

Molimau Ia molimau atu sa tuuina mai e le Alii faiaoga o aiga ina ia manuia le Au Paia. Ua ia valaau<br />

mai ia i latou uma o e o loo umia le perisitua ina ia faia lenei galuega taua. E ao ia i tatou<br />

ona tatou faia lenei tiute ma le poto. O faiaoga o aiga e manaomia ina ia i ai i taimi uma le<br />

popole mo aiga o loo tofia i ai tatou ma manatu i taimi uma i ala e auauna atu ai. E le mafai<br />

ona tatou faia lenei mea e aunoa ma le fesoasoani mai le Alii, ma o loo saunia o ia i soo se<br />

taimi e fesoasoani mai pe a tatou fesili atu.<br />

Lui Ia tuuina atu le lui i alii talavou ina ia amata ona aofia atili i latou faatasi ma aiga o loo tofia i<br />

ai i latou o ni faiaoga o aiga. Tuuina atu le lui i ai latou e saunia ai se ala se tasi pe sili atu<br />

foi i masina taitasi e faaali atu ai lo latou manatu mo nei aiga.<br />

197


47<br />

Faamaoni<br />

FAAMOEMOEGA O le a auiliilia e le alii talavou ia lava ma taumafai malosi e faamaoni i mea uma.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le Esoto 20:13-17 ma le Alema 7:20.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavaou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA O Le Le Faamaoni e Tupu ai Le Le Fiafia; O Le Faamaoni e Aumaia ai Le Filemu<br />

Talanoaga o upu sii Faamatala atu lenei mea na tupu pei ona tauina mai e Elder Gordon B. Hinckley:<br />

“I le tele o tusi sa ou mauaina e le i sainia sa i ai se tusi e tasi sa tosina i ai au. Sa i ai i<br />

totonu se tupe pepa $20.00 ma se tusi puupuu sa tau mai ai o le na tusia lena tusi sa sau<br />

i lou fale i le tele o ni tausaga ua tuanai. Ina ua le tali atu se isi i le logo o le faitotoa, sa ia<br />

faataitaia loa ona tatala le faitotoa ma iloa ai e le o lokaina, o lea sa ia ulufale ai loa ma<br />

fealuai solo i totonu. I luga o se tamai pusat° sa ia vaaia ai se tupe pepa $20:00 ma sa ia<br />

aveina loa ma alu ese. I le tele o ia tausaga ua tuanai atu sa le i maua e ia se filemu i lona<br />

mafaufau ma o lea ua ia toe faafoiina mai ai nei lea lava tupe.<br />

“E na te le i aumaia ai se tupe tului mo le vaitaimi atoa sa ia faaaogaina ai lau tupe. Ae ao<br />

ou faitauina lena tusi faaoso misialofa, sa ou manatu i le kuata senituri sa ia le maua ai se<br />

toafilemu i lona mafaufau. Sa lei i ai se filemu o lenei alii sei vagana ina ua ia faafoiina mai<br />

mea sa ave” (Lipoti o le Konafesi, Ape. 1976, i.90; po o le O Le Liahona, Iul. 1976, i. 60).<br />

• E te manatu aisea e faanoanoa ai se tagata ona o le le faamaoni?<br />

Upu sii Ia faitauina le faamatalaga o loo i lalo e uiga i le taua o le tausisia o le filemu ma le olioli e<br />

oo mai i le ola amiotonu:<br />

“I nisi o taimi ma i lalo o nisi tulaga e mafai ai ona sola ese mai i le tele o mea - mai puipui<br />

o le falepuipui, mai uo pepelo, mai faatasiga ma tagata leaga, mai tagata e fiu gofie, mai<br />

siosiomaga tuai - ae e le mafai ona tatou sosola ese mai ia i tatou lava. Pe a tatou taooto i<br />

lalo i le po, o loo ua tatou i ai iina faatasi ma o tatou manatu - e tusa lava pe tatou te fiafia i<br />

ai pe leai. Pe a tatou alafai i le taeao o loo i ai pea foi tatou iina - e tusa lava pe tatou te fiafia<br />

i ai pe leai foi. O le mea aupito i sili ona le fiu i lenei olaga (ma, e leai so tatou masalosalo,<br />

e oo lava i le oti) o lo tatou iloa o i tatou lava. Ona o lenei lava le tulaga, e leai se isi tagata<br />

e sili atu ona lagona ai le faanoanoa nai lo le tagata e le fiafia e mafuta ia te ia lava—e tusa<br />

lava poo fea e momoe i ai poo le a foi le saoasaoa poo le a foi le mamao” (Richard L. Evans,<br />

Richard Evans’ Quote Book [Salt Lake City: Publishers Press, 1971], p. 214).<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamalamalama atu e le moomia lo tatou pologa i le le fiafia o se mafaufau tausalaina.<br />

O loo i ai ia i tatou le Agaga Paia e faasino maia a tatou gaoioiga ma manatu i ala o le a<br />

mafai ai e i tatou ona maua le olioli. Ae soo se taimi lava tatou te le usiusitai ai i le agaga<br />

o le Atua poo le Alii ona tatou le maua foi lea o se vaega o lo tatou filemu ma le fiafia.<br />

O Le Faamaoni o le Faavae Lea o Fegalegaleaiga Lelei Uma<br />

Mau ma talanoaga Ia famalamalama atu o le faamaoni o le faavae lea o fegalegaleaiga lelei uma. O le tele<br />

o tulafono e sefulu o loo aoao mai ai ia i tatou le ala e ola filemu ai ma isi tagata.<br />

Ia faitauina e alii talavou ma maka le Esoto 20:13–17.<br />

• O a nisi o ala o loo aoao mai ai e nei fuaiupu taitasi ia i tatou ia famaoni?<br />

198


Aoaoga a le fautua Famalamalama atu o fegalegaleaiga manuia e faalagolago i luga o le mafaia e tagata<br />

ona faatuatuaina o le tasi e le isi. O feagaiga i va o malo o loo faia i luga o le faavae o le<br />

talitonuina. Pe a faaitiitia le talitonuina i le va o malo o le a malepe fegalegaleaiga faalemalo<br />

ma o fefaatauaiga ma isi gaoioiga filemu o le a taofia. E faaono tutupu mai ai taua. O le toe<br />

faavaeina o fefaatauaiga ma fegalegaleaiga faalemalo o le a faatoa toe maua lava i le toe<br />

fausia o le talitonuina i le va o malo.<br />

E moni foi lenei tulaga i fegalegaleaiga i le va o tagata. Tatou te fiafia e fausia<br />

fegalegaleaiga ma tagata e mafai ona tatou talitonuina. Tatou te faaaloalo ia i latou o e ua<br />

mafai ona faaalia mai o i latou o ni tagata faamaoni i a latou mea e fai ma i tatou ma isi foi<br />

tagata. Pe a tatou mafaufau ia i latou o e e sili ona tatou faaaloalo i ai, e amata ona aliali<br />

mai ai o i latou o tagata o e tatou te talitonuina, latou te faia mea latou te fai mai o le a<br />

latou fai ma e fai mea faamaoni lava ma i tatou.<br />

Talanoaga • E faapefea ona e iloa e talitonuina se tasi? (E ala i a tatou fegalegaleaiga ua tuanai ma<br />

lena tagata.)<br />

• O a ni mea na tutupu ia te oe ua faaali atu ai e mafai ona e talitonuina ou matua,<br />

le Epikopo ma au uo?<br />

Ia tuuina atu i alii talavou latou te tuuina mai nisi o mea na tutupu ia i latou ua mafai ai ona<br />

latou talitonuina nisi tagata. Faasino atu o taimi uma lava e tupu ai lena mea sa i ai le<br />

amiotonu patino i le o lo o talitonuina.<br />

Mau ma talanoaga O se tasi o uiga aupito i sili ona taua le Alii o lona tausia pea lea o lana upu e fai mai ia te<br />

i tatou.<br />

Ia faitauina e se tasi o alii talavou le Alema 7:20 ma ia makaina.<br />

• O le a le ala o lo o fesoasoani ai lenei fuaiupu ia te oe e te iloa ai e mafai ona e<br />

talitonuina le Atua?<br />

• O le a le uiga ia i tatou o le faapea e le liliu le Alii mai le mea ua ia fetalaia mai?<br />

• E faapefea ona fesoasoani lenei fuaiupu ia te oe e aoao ai lou faiga o isi tagata?<br />

Ia mautinoa ua malamalama alii talavou tatou te aoao e talitonuina le Atua aua tatou te<br />

mautinoa e faamaoni o ia ia i tatou. E tatau foi ona tatou faamaoni i isi tagata e mafai ai<br />

ona latou talitonuina i tatou.<br />

O le Faamaoni e Saunia ai i Tatou e Auauna i le Atua<br />

Upu sii Ia faamalamalama atu o le faamaoni e saunia ai i tatou e auauna atu i le Atua. E le mafai<br />

e se alii talavou ona avea ma faifeautalai lelei vagana ua ia aoao ia faamaoni. Faitau le<br />

faamatalaga o loo i lalo mai ia Peresitene N. Eldon.Tanner:<br />

“E leai se isi uiga o le tagata e aupito sili atu le taua nai lo le faamaoni i mea uma lava<br />

tatou te faia. . . . Ou te faanoanoa lava e lipoti atu le tulaga o nisi o tane atoa ma fafine<br />

o e ua pepelo ina ia mafai ona latou o atu i le malumalu ma le misiona. Sa fetalai mai<br />

le Alii e leai se mea eleelea e ulufale atu i le malumalu o le Atua. (Tagai i le MFF 97:15.)<br />

Pe a faatalanoaina se tasi mo le pepa faataga o le malumalu pe mo le misiona, e tatau<br />

ona ia iloa o le Epikopo ma le Peresitene o le Siteki o lo o fai ma sui o le Alii ma o a latou<br />

tali o lo o faia i le Alii ma a latou tautinoga o loo faia foi i le Alii. Ua silafia e le Alii ma o le<br />

a le ulagia. . . .<br />

“O e o loo sauni atu i le misiona e tatau ona latou iloa e finagalo le Alii i se tagata e mafai<br />

ona ia faatuatuaina i soo se mea, o se tasi o le e mama ma agavaa i mea uma e avea<br />

ma sui mo ia i le talaiga. Afai e te le agavaa e le agavaa aua le taliaina se valaau, aua le<br />

pepelo ina ia e alu atu ai, ae e tatau ona e saunia e te alu e ala atu i le salamo” (Lipoti o<br />

le Konafesi, Ape. 1976. i. 66-67; po o le O Le Liahona, Iul. 1976, i.44).<br />

Talanoaga • Aisea ua taua ai le le pepelo i o tatou taitai perisitua?<br />

Faamamafa le taua naua o le tausia o alii talavou o i latou lava i le mama ina ia o atu i se<br />

misiona.<br />

Tala ma talanoaga Famalamalama atu sa aoaoina e se tasi o taitai a le Atua i totonu o Amerika i Saute ia<br />

faamaoni ao ititi lava o ia. Faamatala le tala o loo i lalo:<br />

199


“Ina ua ono tausaga le matua o le alii o Peni Pantoja o Santiago i Chile, sa o atu ona matua<br />

i se taulaga e latalata ane e faatau ni meaai mo le aiga. Ina ua o ese atu i laua, sa faapea<br />

mai le uso o Peni e valu tausaga, “Ta o e aumai se ta asikulimi.’<br />

“Ia malamalam o se asikulimi ia Peni ma lona tuafafine laitiiti o Mercedes o se matuai mea<br />

lelei. Sa la fesili atu i lo laua tei pe faapefea la se tupe. Sa ia fai atu sa tuuina atu ia te ia e<br />

lo latou tama e mafai ona ia aumaia se tupe mai le pusa o lo o teu ai le paketi a le aiga pe<br />

afai e i ai se mea latou te mananao ai. Sa iloa e Peni i totonu o lona loto e le moni lea tala,<br />

ae o le manatu i le asikulimi ua vaivai ai lona lagona o le mea sao. “Sa latou o atu ma ai a<br />

latou asikulimi. Ina ua toe foi mai o latou matua i le fale sa alu atu le tina o Peni i le pusa e<br />

faafoi atu i ai le sui mai le malaga i le maketi ma sa iloa ai le tupe ua toesea. Sa fesiligia<br />

tamaiti ma ua iloa ai le mea moni.<br />

“I lena po sa faia ai loa e Peni Pantoja se tautinoga o le a ia le toe faia lea tulaga o le le<br />

faamaoni ma o le a ia le toe faia se mea e na te iloa e le sao. I nei vaitaimi ua avea nei o<br />

ia ma se tasi o taitai filifilia a le Atua i totonu o Amerika i Saute ona sa ia tausi i lana<br />

tautinoga “Lynn Mickelsen, “Stretching the Truth, “New Era, Apr. 1992. p. 4).<br />

• Na faapefea ona avea le faaiuga na faia e Peni a o laitiiti ma mea e saunia ai o ia e avea<br />

ma se taitai i le Ekalesia?<br />

Faaiuga a le fautua<br />

Faaiuga a le fautua Tau atu i alii talavou na tuuina mai e le Tama oi le Lagi ia i tatou le avanoa e mafai ai ona<br />

avea i tatou faapei o ia ma oo ai lava ina avea ma ni atua. E matua le mafai ona tatou<br />

manatu e mafai ona avea i tatou faapei o le Tama oi le Lagi vagana ua mafai ona tatou<br />

faamaoni i isi tagata ma i tatou lava.<br />

Molimau ma le lui Tuuina atu lau molimau i le taua o le faamaoni i lou olaga. Ia tuuina atu lelei i alii talavou e<br />

fua ai e i latou le malosi o lo latou faamaoni ma taumafai e faamalosia lo latou faamaoni e<br />

ala i le mulimuli i uunaiga a le Agaga Paia.<br />

200


O le Saunia e Auauna<br />

48<br />

Atu e Ala i Aoaoga<br />

FAAMOEMOEGA O le a aoao e alii talavou taitoatasi le taua o aoaoga i le avea ma se tasi e tausia se aiga i<br />

le lumanai ma le avea ma se auauna sili atu ona lelei a le Atua.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le 2 Nifae 9:28-29 ma le MFF 88:78-80.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. Ia faia se lisi o nisi o avanoa faaleaoaoga o loo maua i totonu o lo outou eria.<br />

4. Pule oe pe fai: Saunia pepa e tufatufaina atu i le faaiuga o le lesona.<br />

5. Afai e maua, ia faaali le ata vitio o le “Self-Reliance and Service,” Vitio Faaopoopo o<br />

Afiafi Faaleaiga (53276).<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Ua Poloaiina i Tatou e Saili Aoaoga<br />

Mau ma talanoaga i<br />

le laupapa<br />

Ia faitauina e se uso o le Korama le MFF 88:77-80. Fautua i alii talavou ina ia latou makaina<br />

upu tatala i totonu o fuaiupu.<br />

• E tusa ai ma nei fuaiupu o a mea o loo finagalo le Alii e ao ona tatou aoaoina? (O mataupu<br />

faavae, mataupu silisili, ma tulafono o le talalelei; faapea faamatalaga e uiga i le lalolagi, i le<br />

lagi, o mea sa tutupu, mea o loo tutupu i lo tatou lava atunuu, ma isi atunuu.)<br />

Ia lisiina tali a alii talavou i nei fesili i luga o le laupapa.<br />

Ia faamalamalama atu e finagalo le Alii ia tatou aoaoina mea uma e mafai ona tatou iloa e<br />

uiga i le tele o mataupu.<br />

• O le a le ituaiga o malamalama e aupito sili ona taua e mafai ona tatou maua?<br />

Upu sii Faitauina faamatalaga o loo taua i lalo mai ia Ezra Taft Benson:<br />

“O mea moni o loo faalagolago i ai lo tatou faaolataga e faavavau, o mea moni ia e aupito i<br />

sili ona taua e tatau ona tatou aoaoina. E le atoatoa se aoaoina o se tasi sei vagana ua ia<br />

iloa o fea o le a ia fuafua e alu atu i ai i le olaga a sau. E tatau ona mafai ona tali sao le<br />

fesili sa tuuina mai e Iesu faapea, ‘O lea sou manatu ia Keriso?’<br />

“E le mafai e lenei lalolagi ona aoao mai nei mea ia i tatou. O le mea lea, o le malamalama e<br />

aupito i sili ona manaomia e ao ona tatou mauaina o le malamalama faaola lea o le talalelei<br />

ma lona Faapogai – o Iesu Keriso lava lea” (“In His Steps, “Ensign, Sept. 1988, pp.4-5).<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamalamalama atu e finagalo le Alii ia tatou aoaoina le tele o ituaiga o malamalama<br />

ae o le malamalama faaleagaga e aupito i sili ona taua ma o le a fesoasoani foi lea ia i<br />

tatou e faaaoga lelei i isi ituaiga o malamalama. E fesoasoani le malamalama faaleagaga<br />

ia i tatou e saunia e fetaiai ma le Atua, ma o le pogai autu foi lea o lenei olaga faaletino.<br />

O le malamalama faaletino e mafai ona fesoasoani ia i tatou ina ia avea atili e faapei o le<br />

Atua, ae peitai o le malamalama faaleagaga e faasaoina ai i tatou.<br />

Mau ma talanoaga Fai i alii talavou e toe vai le Mataupu Faavae ma Feagaiga e 88:80.<br />

• O le a s tatou faamoemoe mo le mauaina o soo se ituaiga malamalama?<br />

Ia faitau e se alii talavou le 2 Nifae 9:28-29. Fautua atu ina ia makaina e alii talavou upu tatala.<br />

• Aisea e ala ai ona le toe faalogo tagata i apoapoaiga a le Atua pe a avea i latou ma<br />

tagata atamamai? (O nisi taimi ina ua maua e tagata se aoaoga, e faatupuina e i latou lava<br />

201


le loto faamaualuga ona o lo latou malamalama fou ma tomai ua latou maua. Atonu o le a<br />

sili atu foi lo latou lagona faalagolago ia i latou lava ma faaitiitia ai lo latou lotomaulalo ma<br />

le faalagolago atu i le Alii.)<br />

• E faapefea ona fesoasoani lenei mau ia i tatou ao tatou aoaoina mea o lenei lalolagi?<br />

(E mafai ona aoga e faamanatu mai ai afai tatou te tutumau i le lotomaulalo o le a aoga<br />

aoaoga mo i tatou.)<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamamafa atu e finagalo le Alii ia tatou mauaina le malamalama ma le poto, ae ao<br />

ona tatou iloa ona faalagolago atu pea ia te ia a o sailia. Afai tatou te tausia poloaiga ma<br />

faaauau pea ona talitonu, o le a faamanuiaina i tatou ona o lo tatou maeleelega ma le sailia<br />

ma le poto o le malamalama.<br />

O Aoaoga e Mafai Ona Saunia i Tatou mo Galuega e Maua ai le Manuia.<br />

Talanoaga Ia faamalamalama atu o le pogai sili mo le mauaina o aoaoga ona, ia mafai ai ona tatou<br />

maua galuega lelei ma tausia faalelei o tatou aiga i le lumanai. E le na o totonu o aoga e<br />

maua ai pea le aoaoina. O loo i ai nisi galuega e mafai ona aoaoina e ala i le aoaoina ao faia<br />

le galuega. Ae ui i lea, i totonu o le tele o le itu o le lalolagi i nei ona po, o loo manaomia le<br />

tulaga e aoaoina e ala i aoga o matata eseese, kolisi poo iunivesite — mo le tele o galuega.<br />

• O a nisi o aoga poo aoaoga o loo mafai ona avanoa e fesoasoani i tagata e saunia ai<br />

mo se matata mo le lumanai i totonu o lenei itu o le lalolagi?<br />

Ia tusia tali a alii talavou i luga o le laupapa ma tau atu ia i latou e uiga i nisi avanoa o loo<br />

e iloaina.<br />

Aoaoga a le fautua • O a nisi o itu o lou olaga o le a aafia ona o le ituaiga o galuega e te faia? (E mafai ona<br />

ta◊ua mai i tali a alii talavou nisi o mea e pei ona mea e nonofo ai, o le aofai o tupe o le a<br />

maua e o latou aiga, o ituaiga tagata o le a latou mafuta ma faaalu ai le taimi, o le ola lelei<br />

oi latou lava i le tulaga faaletino ma le faalemafaufau.)<br />

Ia faamalamalama atu ona o le aafia tele o o tatou olaga ona o a latou galuega, o lea<br />

e tatau ai ona tatou sauni e faia ni mea tatou te fiafia i ai ma tatou te faia lelei foi. Ona<br />

o le tele o lo tatou ola o lo o faaaluina i le faigaluega, e tatau ona tatou saunia lelei e<br />

faigaluega. E taua foi le tuu mai e a tatou galuega o avanoa ina ia mafai ona tatou auauna<br />

atu i o tatou uso a tagata i ni auala lelei.<br />

Sa apoapoai mai Peresitene Spencer W. Kimball faapea : “Ou te mautinoa o le a le malilie<br />

outou i le na o le saunia e faigaluega ina ia ola, e ui lava ina taua lena, ae e tatau ona<br />

tulaga lua lena mai le mea aupito sili ma le taua o le fesoasoani atu lea i le Alii ina ia<br />

faataunuuina le faaofuina o le tagata i le tino ola pea ma le ola e faavavau, o se galuega<br />

e lå faapito. O le a ou faamoemoe o outou o e o lo o aoao e avea ma faiaoga o le a le<br />

aoaoina ia faiaoga mo le taui o le a maua mai i masina taitasi, ae ina ia mafai ona outou<br />

musuia tagata i aso o lou ola, ina ia mafai ona outou fausia le faatuatua ma faatupulaia<br />

uiga lelei i le toatele. O le a ou faamoemoe ia te outou o e o lo o tulimatai atu i isi matata,<br />

ina ia mafai ona avea a outou aoaoga ma a outou galuega o se auala e faia ai ni taunuuga<br />

lelei ae le na o se taunuuga poo se mutaaga. . . . Ia faia mea sili mo le mamalu o le Atua<br />

ma mo le manuia o tagata lautele” (The Teachings of Spencer W.Kimball, ed. Edward L.<br />

Kimball [Salt Lake City: Bookcraft, 1982], p. 257).<br />

Talanoaga ma upu sii • O a auala e mafai ai e se inisinia o taavale, se pulenuu, se fomai fainifo ma se faifaatoaga<br />

ona auauna atu i le Atua a o galulue ai i a latou matagaluega?<br />

Ia tuuina atu i alii talavou latou te fautua mai i nisi o matagaluega masani i totonu o a latou<br />

eria ma talanoa i le ala o auauna ai tagata i totonu o lenei matagaluega i le Atua.<br />

Ia faamalamalama atu o soo se matata e amanaia e fiafia i ai le Alii. Sa saunoa mai Elder<br />

Boyd K. Packer: “O loo i ai le mamalu ma le lelei i totonu o soo se matagaluega faamaoni.<br />

Aua nei faaaogaina le upu maulalo mo soo se galuega leipa o loo faaleleia ai le lalolagi<br />

poo tagata o loo ola ai” (Lipoti o le Konafesi, Ape. 1982, i. 121; po o le O Le Liahona, Iul.<br />

1982, i. 84).<br />

Faaali le ata vitio “Self-Reliance and Service.”<br />

202


E tatau Ona Avea Aoaoga Ma se Taumafaiga i le Olaga Atoa.<br />

<strong>Lesona</strong> 48<br />

Upu sii Faamalamalama atu o nisi tagata e manatu o aoaoga e faatoa aoga pe afai e fesoasoani<br />

e saunia i latou mo se galuega. Ae e finagalo le Alii ina ia tatou faaauau pea le sailiili o le<br />

poto i o tatou olaga atoa.<br />

E ese mai i le fesoasoani atu ia te oe ina ia maua se galuega o a nisi auala e faamanuiaina<br />

ai lou olaga ona o aoaoga?<br />

Uunai alii talavou ina ia falauteleina mea e fiafia i ai. Ao saunia i latou mo galuega<br />

faafaifeautalai e mafai ona aoga mo i latou le aoao i le tele o mataupu, e pei ona i ai<br />

gagana eseese, aganuu, tala o le lalolagi ma talafaasolopito.<br />

Faaiuga<br />

O lui Ia tuuina atu lui o loo i lalo i alii talavou. Ia lisiina i luga o le laupapa pe tufatufa atu ni pepa<br />

ua uma ona saunia.<br />

1. Aoao le talalelei i le maelega ma le agaga tatalo.<br />

2. Saili le malamalama o le lalolagi e sauni ai mo se matata ma faaleleia atili ai le tulaga<br />

o le auauna atu i le Alii.<br />

3. Tausisia le paleni talafeagai i le va o aoaoga faaleagaga mo aoaoga faalelalolagi.<br />

4. Ia avea aoaoga ma se taumafaiga i le olaga atoa.<br />

5. Faaaoga lelei avanoa faaleaoaoga o loo maua nei.<br />

203


49<br />

O Loo ia te i Tatou<br />

se Tofi Matagofie<br />

FAAMOEMOEGA O le a malamalama le alii talavou o ia o se vaega o se tofi matagofie ona o loo ia auai i le<br />

Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.<br />

SAUNIUNIGA 1. Ia suesue ma le agaga tatalo le 2 Tesalonia 2:2-3, Mataio 24:11-12, Isaia 24:5, 2 Timoteo<br />

4:3-4, ma le Amosa 8:11-12.<br />

2. O mea e manaomia:<br />

a. Kopi o tusitusiga paia (ia aumaia tusitusiga paia a le alii talavou lava ia).<br />

e. Peni mo le makaina o mau.<br />

3. Afai e maua, ia saunia e faaali atu le Uluai Faaliga ma le Toe Fuataiina o le Perisitua mai<br />

le kaseti vitio O Nai Taimi mai le Talafaasolopito o le Ekalesia (53145).<br />

MANATUA Ua saunia lenei lesona ina ia fesoasoani i faiaoga e faamanatu i tagata talavou e uiga i lo<br />

latou tofi sili o ni uso o le Ekalesia a le Alii i luga o le fogaeleele. E mafai ona faaaoga ni<br />

Aso Sa se lua e fai ai lenei lesona.<br />

FAALAUTELEGA<br />

FAUTUAINA<br />

O LE LESONA Sa I Ai se Liliuese Tele<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamalamalama atu sa faatuina e Iesu Keriso lana Ekalesia ao soifua o ia i luga o lenei<br />

fogaeleele. Sa ia tofia ni aposetolo ma isi taitai e taitaia le Ekalesia pe a mavae lona maliu.<br />

Sa talaiina atu e nei taitai le talalelei i le lalolagi lautele ma faatuina le tele o lala o le<br />

Ekalesia. Ae ui i lea, sa amata ona suiina e nisi o tagata aoaoga a le Faaola, ma sa<br />

faaseseina ai le tele o tagata.<br />

Mau ma talanoaga Ia tusia mau nei i luga o le laupapa:<br />

2 Tesalonia 2:2-3<br />

Mataio 24:11-12<br />

Isaia 24:5<br />

2 Timoteo 4:3-4<br />

Amosa 8:11-12<br />

Fai atu i alii talavou e sueina nei mau ma faitau ina ia latou iloa ai le mea sa tupu i le<br />

Ekalesia ina ua mavae le maliu o Iesu.<br />

A maea ona suesue i nei mau, e tatau i tagata uma taitoatasi ona mafai ona taliina fesili nei:<br />

• O le a le mea sa tupu i le Ekalesia sa faatuina e Iesu ao soifua o ia i luga o le fogaelelele?<br />

• Sa faapefea ona tupu lea mea?<br />

Atonu o le a e manao e faaaogaina nisi o manatu o i lalo i la outou talanoaga:<br />

• I lana tusi i tagata Tesalonia, o le a le mea na fai atu Paulo o le a tupu i le Ekalesia ao lei toe<br />

afio faalua mai le Faaola? (O le a i ai se liliuese mai le mea moni. Tagai i le 2 Tesalonia 2:2-3.)<br />

• Sa faamaumauina e Mataio le valoaga a le Faaola e uiga i le mea o le a tupu ao lei toe<br />

foi mai o Ia i le lalolagi. O le a se tasi o mea sa fetalai mai ai Iesu o le a tupu? (O le a<br />

faaseseina e perofeta pepelo le toatele. Tagai i le Mataio 24:11-12.)<br />

• O le a le mea sa fai mai Isaia o le a tupu i sauniga o le Talalelei? (O le a suia. Tagai i le<br />

Isaia 24:5.)<br />

204


• Aisea o le a liliuese ai tagata mai le mea moni? (O le a latou saili faiaoga o e latou te<br />

tauina atu ia i latou mea latou te mananao e faalogo i ai e tusa lava pe le moni. Tagai<br />

2 Timoteo 4:3-4)<br />

• O le a le ituaiga oge sa faapea mai ai Amosa o le a oo mai? (O se oge o le fia<br />

faalogologo i upu a le Atua. Tagai i le Amosa 8:11-12.”)<br />

Sa Toefuataiina Mai le Talalelei i le Lalolagi.<br />

Aoaoga a le fautua Famalamalama atu o lenei pauu ese mai le mea moni sa taua o le Liliuese. Sa tumau lea<br />

tulaga mo le tele o seneturi. Ona oo mai lea o le taimi ina ua toe fuataiina e le Atua lana<br />

Ekalesia moni faatasi ai ma ona mana ma faamanuiaga e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita.<br />

Faaalia o le ata vitio Faaali le ata vitio ua faaautuina O le Uluai Faaliga.<br />

Mau Toe talanoaina faatasi ma alii talavou le tala a Iosefa Samita e uiga i lana faaaliga e pei<br />

ona faamaumauina i totonu o le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:7-26. Atonu e te manao<br />

e te faitauina se vaega o le tala. Atonu foi e te manao e tofia se alii talavou na te<br />

faamatalaina le tala.<br />

Molimau Tuuina atu lau molimau sa toefuataiina le Ekalesia e ala mai ia Iosefa Samita. Faamatala<br />

e uiga i nisi mea na tutupu poo ni lagona na fesoasoani ia te oe e iloa ai lenei mea moni.<br />

Valaaulia uso o le vasega e faamatala mai nisi o mea na tutupu na fesoasoani ai ia i latou<br />

e iloa ua toefuataiina le talalelei moni.<br />

Talu Ai Ua Uma Ona Toe Fuataiina le Talalelei, Ua Tatou Maua Faamanuiaga Sili<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamalamalama atu e tele mea taua sa tutupu ina ua tuanai le uluai faaaliga a Iosefa<br />

Samita. O se tasi o nei mea o le toefuataiina lea o le mana o le Perisitua. Sa toefuataiina le<br />

Perisitua Arona ma le Mekisateko i le lalolagi. Ao faaliliuina e Iosefa Samita ma Oliva Kaotui<br />

le tusi a Mamona ia Me o le 1829, sa laua manatu ai e fesili atu i le Alii mo se taitaiga e<br />

uiga i le Papatisoga. Sa o atu i le togavao e tatalo ai ma ao la tatalo sa alu ifo mai le lagi<br />

Ioane le Papatiso ma faaee ona lima i o laua ulu, ma faauuina i laua.<br />

Mau Fai atu i alii talavou e faitau le Talafaasolopito o Iosefa Samita 1:69 e aoao ai le mea sa fai<br />

mai ai Ioane le papatiso. Toe iloilo laia o fuaiupu 70-72.<br />

Aoaoga a le fautua Famalamalama atu e le i umi talu ona mavae le toefuataiina o le Perisitua Arona, ae oo<br />

mai ia Peteru, Iakopo, ma Ioane, o se toatolu o le au aposetolo a le Alii, ma faaee atu<br />

le Perisitua Mekisateko i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. Na aafia ai i lea Perisitua<br />

le faaaposetolo paia o lea ua tuuina atu ai ia i latou le pule tatau e faatulaga ai le Ekalesia.<br />

I le aso 6 o Aperila 1830, sa faatasi ai Iosefa Samita ma le tusa ma le limasefulu o isi<br />

tagata i se fale sa fausia i ogalaau i le faatoaga a Peter Whitmer Sr. i totonu o Seneca<br />

County, New york. O iina sa latou faatulagaina ai le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o<br />

Aso e Gata ai. O le vaega 21 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga sa tuuina mai i le taimi<br />

lea sa faatulagaina ai le Ekalesia.<br />

Mau Ia faitauina e alii talavou le MFF 21:1-3<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamatala atu e mai lea faatulagana ua tulai mai ai nei le Ekalesia e pei ona tatou iloa<br />

ai i nei ona po. O le Ekalesia ua mafai ai e i tatou ona iloa ma tapuai ia Iesu Keriso le Alii.<br />

E mafai ona tatou o i falesa ma malumalu ma tatou aoao e uiga i le togiola a Iesu Keriso.<br />

E mafai foi ona tatou tagofia le famanatuga o loo faamanatu mai ai ia te i tatou le taulaga<br />

tele sa faia e Iesu. E mafai ai ona tatou aoao ma tausi poloaiga a le Atua, e taitai atu ai i le<br />

fiafia i lenei olaga ma le olaga a sau. E mafai ai ona faamauina faatasi i tatou o se aiga i<br />

totonu o malumalu paia.<br />

Ata Vitio Faaali le ata vitio ua faaautuina Toe Fuataiina o le Perisitua.<br />

E I Ai So Tatou Tofi o le Faatuatua<br />

Aoaoga a le fautua Ia faamalamalama atu o le toatele o tagata o e na liliu mai i le Ekalesia ao faagasolo<br />

tausaga muamua ina ua mavae lona toefuataina o ni tagata e faatuatua tele ma le totoa.<br />

205


Sa ia i latou le tele o faafitauli aemaise lava ona sa tutuli ese mai faamalosi latou mai o<br />

latou aiga ma faamalosi e malaga i le faitau afe o maila e faatu o latou aiga i totonu o le<br />

vanu tuufua o Sate Leki. E tusa lava poo fea ua tatou nonofo ai nei, ua latou tuuina mo i<br />

tatou se faataitaiga sili e mulimuli ai.<br />

• O le a le mea e te manatu na mafai ai e le tele o paionia ona onosaia o latou puapuaga<br />

matautia?<br />

Upu sii Sa faapea mai Peresitene Gordon B. Hinckley o tala e uiga i le au paionia o faaaliga ia<br />

“o se faatuatua faatauvaa ae e ofoofogia, o se talitonuga e le faafesiligia, e faapea o le<br />

Atua o le lagi i lona mana o le a ia faasaoina uma mea ma aumaia ia faataunuu ona<br />

faamoemoega e faavavau i olaga o lana fanau.<br />

“Tatou te matua manaomia naua se faatuatua malosi i le Atua soifua, ma lona Alo toetu<br />

soifua, aua o le faatuatuaga maoae lea o o tatou tuaa na tauaveina mai le talalelei”<br />

(“The Faith of the Pioneers,” Ensign, July 1984, p.6).<br />

• O le a se mea e mafai ona e aoaoina mai tala e uiga i le au paionia e mafai ona<br />

fesoasoani ia te oe i lou olaga?<br />

Faaiuga<br />

Upu sii Faitau le molimau o loo i lalo mai ia Peresitene Joseph Fielding Smith:<br />

“Matou te talitonu ina ua mavae se po umi o le pogisa, le talitonu, ma le liliuese mai le<br />

mea moni faakerisiano moni ma le atoatoa, ua toefuataiina ai i le lalolagi e le Alii i lona<br />

poto silisili ese le atoatoaga o le talalelei e faavavau.<br />

Ua tatou iloa o Iosefa Samita o se Perofeta, ma sa faaali atu ia te ia le Tama ma le Alo i le<br />

amataga o le tau mafanafanaa o le 1820 ina ia avea o ia ma faasinoala i lenei tisipenisione<br />

mulimuli o le talalelei, ma na ia faaliliuina le <strong>Tusi</strong> a Mamona e ala i le meaalofa ma le mana<br />

o le Atua; ma na ia mauaina ki ma le pule mai agelu na auina mai mo lea lava faamoemoe;<br />

ma sa faaalia e le Alii ia te ia mataupu o le faaolataga.<br />

“Matou te faasilasila atu o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le malo<br />

o le Atua i luga o le fogaeleele ua na o le pau foi lenei o le mea e mafai ona o mai iai<br />

tagata e aoao ai mataupu moni o le faaolataga ma maua le pule o le perisitua paia”<br />

(Lipoti o le Konafesi, Ape. 1971, i. 5; po o le Ensign, June 1971, p. 4).<br />

Molimau Ia tuuina atu lau molimau ua toefuataiina le talalelei a Iesu Keriso. Ia fesoasoani i alii<br />

talavou o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ua ia te i latou se tofi<br />

maoae o le faatuatua ma le upu moni. Faamalosiau atu i ai latou e atinae malosi atu a<br />

latou molimau o lenei Ekalesia e moni, ma sa toefuataiina e ala ia Iosefa Samita, ma o<br />

faamanuiaga uma o le ola e faavavau o loo avanoa mo e faatuatua.<br />

206


I le Fautua o le Korama:<br />

Faatulagaina o <strong>Lesona</strong> mai<br />

Lauga o le Konafesi Aoao<br />

50<br />

FAAMOEMOEGA O saunoaga a le au perofeta soifua o ni punavai lelei naua mo lesona faaopoopo. Pe a<br />

manaomia e oe lesona faaopoopo, ia filifilia lauga mai se konafesi talu ai o lo o lomia i<br />

totonu o le O Le Liahona ma isi mekasini aoao. O le sauniaina ma le tuuina atu o nei<br />

lesona o le a tuuina atu ai ia te oe avanoa e taitaia ai oe e le agaga i le faafetauia o tulaga<br />

manaomia faapitoa o alii talavou. Tau mamao atu i alii talavou poo a lauga o le a aoaoina<br />

ina ia latou saunia mo le talanoaga. I le faalauteleina o nei lesona, ia faalagolago i aoaoga<br />

a le Au Pulega Aoao, o lauga mai konafesi, ma tusitusiga paia.<br />

SAUNIUNIGA Ia mulimuli pea i le faasologa mo le sauniaina ma le tuuina atu o nei lesona e pei ona faia<br />

i lesona o loo i totonu o le tusi lesona. E faaopoopo atu i ai, o laasaga o loo taua i lalo mo<br />

le sauniuniga o le a fesoasoani foi:<br />

1. I le agaga tatalo ia tonu i lou manatu poo le a le mataupu faavae o le talalelei poo se<br />

manatu autu o loo aoao mai i totonu o le lauga ua filifilia. Ia faatulaga foi ni manatu<br />

lagolago se lua poo se tolu o loo lagolagoina le manatu autu.<br />

2. Filifili po o le a le mea o loo e manao e ausia ma se taunuuga o le lesona. Mo se<br />

faataitaiga, pe e te manao ea e fesoasoani atu i alii talavou ina ia malamalama i se<br />

mataupu faavae, faateleina i le faatuatua, faatupulaia se uiga, poo le faagaeetia ina ia<br />

suia a latou amio?<br />

3. Faatulaga mea e faia ai le lesona. Saili mau faaopoopo e ala i le faaaoga lea o le faasino<br />

mau e tusa ai ma autu o mataupu o loo i le vaega aupito i tua o tusitusiga paia e tolu o<br />

loo tuufaatasi. Fesili atu i se o loo vaaia le potutusi mo ni mea faitino (ata ma isi mea).<br />

4. Saunia ni fesili e uiga i upu sii ma mau filifilia o loo i totonu o le lauga. O le a le uiga o<br />

upu sii ma mau? Faatusatusa laia i alii talavou (tagai i le 1 Nifae 19:23)<br />

5. Filifili ala e aoao atu ai e mafai ona aafia ai tagata o le vasega, ma tofia tagata o<br />

le vasega ina ia auai. Tagai i le, Aoao atu–E Leai Se Isi Valaauga e Sili Atu (33043) mo<br />

ni faamalamalamaga o ala e aoao atu ai.<br />

Atonu e mafai ona aoga faamatalaga o loo i le itulau o loo mulimuli mai pe a sauniaina se<br />

lesona mai se lauga.<br />

207


AUIVI O SE LESONA<br />

Atonu o le a mafai ona fesoasoani le siata o loo i lalo pe a saunia se lesona mai se lauga.<br />

Autu o le lauga:<br />

Mataupu faavae o le talalelei poo le manatu autu:<br />

Manatu lagolago:<br />

1. Faailoa atu le mataupu faavae o le talalelei ma • <strong>Tusi</strong> i luga o le laupapa mataupu faavae o le<br />

manatu e lagolagoina. talalelei ma manatu e lagolagoina. Ia faaaoga se<br />

faataitiaga, tala, ata, poo se mafaufauga – ina ia<br />

faaosoina ai fesili e amata ai le lesona.<br />

2. Tuuina atu le tino o le lesona. • Sailia ma talanoaina mau o loo i totonu o le lauga<br />

ma nisi mau faaopoopo e faamalamalama ai le<br />

mataupu faavae o le talalelei.<br />

• Ia talanoaina le mea sa fetalai mai ai le Alii ma ana • Ia faia ni fesili e uiga i upu sii mai i le lauga.<br />

perofeta e uiga i mataupu faavae o le talalelei. Faamatala atu ni tala ma ni faataitaiga mai le lauga e<br />

faamalamalamaina ai mataupu faavae o le talalelei.<br />

• Talanoa i ni ala e mafai ai e lenei mataupu faavae ona • Fai fesili ma faatonutonu talanoaga o le a fesoasoani<br />

faateleina lo tatou faatuatua ma fesoasoani ia i tatou ina i alii talavou e faaaoga mataupu faavae o le talalelei<br />

ia tatou faia filifiliga sao ma foia o tatou faafitauli. i o latou olaga.<br />

• Valaaulia uso o le vasega ina ia latou faamatala atu<br />

ni tulaga na tutupu, o lagona, ma molimau e uiga i<br />

le autu o loo outou talanoaina. Faaopoopo atu ma ou<br />

foi lagona.<br />

3. Ia faaiuina i se aotelega o mea uma sa aoaoina. • Molimau atu i le moni ma le faamaoni o mataupu<br />

faavae o le talalelei sa e aoaoina atu ma lona taua i<br />

lou olaga.<br />

208


1<br />

© by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved


2<br />

© by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved


3<br />

© by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved


4<br />

© by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved


5<br />

Jesus Raising Lazarus from the Dead, by Carl Bloch. Original at the chapel of<br />

Frederiksborg Castle, Denmark. Used by permission of the Frederiksborg museum.


6<br />

© by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved


7<br />

Printed by The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints.


8<br />

© by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved


9<br />

© by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved


10<br />

© by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved


11<br />

© by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved


12<br />

© by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved


13<br />

© by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved


14<br />

© by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved


15<br />

© by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved


16<br />

© by Intellectual Reserve, Inc. All rights reserved


4 02348 22890<br />

34822 890<br />

8

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!