Srpski

Aktivno učenje - zbirka scenarija realizovanih časova 

 

 

 

Republika Crna Gora 

MINISTARSTVO PROSVJETE I NAUKE 

AKTIVNO UČENJE 

- zbirka scenarija realizovanih časova - 

P o d g o r i c a, 

jun 2001/2001. god.

SCENARIJE OBJEDINILI ČLANOVI KOORDINACIONOG TIMA: 

- prof. dr Slavka Gvozdenović 

- mr Zoran Lalović 

- Radoje Novović 

- Zora Todorović 

- Rada Mujović 

- Zorica Minić 

- Nadja Luteršek

UVOD 

U cilu praćenja efikasnosti promjene metoda aktivnog učenja instruktori Projekta ″Aktivno 

učenje/nastava″(Zoran Lalović, Radoje Novović, Zora Todorović, Rada Mujović, Zorica Minić, Nadja 

Luteršek, Vera Cicmil, Gordana Mićunović, Tanja Vujović, Jadranka Gavranović i Slavka Gvozdenović) 

posjetili su tokom školske 2000/2001. godine jedan broj osnovnih škola na teritoriji Crne Gore. 

Supervizijske posjete su organizovane nakon seminara kojim su obuhvaćeni nastavnici razredne 

nastave svih osnovnih škola u Crnoj Gori. Stručno usavršavanje nastavnika organizovano je u 3 ciklusa 

od po 22 bazična seminara po Projektu ″Aktivno učenje″. Supervizijske posjete su, dakle, bile i u 

funkciji dobijanja povratne informacije o efektima prethodnih seminara. Specifičnost ovih posjeta 

obilježena je sadržajem ukupnih aktivnosti, prethodnim prpremama i dodatnim angažovanjem 

nastavnika, stručnih saradnika i direktora i/li pomoćnika direktora u okviru pojedinih škola. 

Instruktori i prosvjetni inspektori imali su priliku da prisustvuju izvodjenju samih časova ili da se 

upoznaju sa video-snimcima izvedenih časova - koji su realizovani primjenom metoda aktivnog učenja. 

Potom je vršena zajednička analiza časova (koju su usmjeravali instruktori) uz aktivno učešće nastavnika 

razredne nastave, direktora i/li pomoćnika direktora, stručnih saradnika i prosvjetnih inspektora. 

Kao rezultat ovih posjeta nastala je i ZBIRKA SCENARIJA REALIZOVANIH ČASOVA 

primjenom metoda aktivnog učenja. Scenarije koji su ovdje objedinjeni ne treba shvatiti kao šablon kojg 

se treba strogo pridržavati, već prije svega kao podsticaj za sopstveno angažovanje. 

Na kraju zahvaljujemo svim učesnicima ove plodne razmjene, a naročito autorima scenarija, 

odnosno realizatorima samih časova. 

KOORDINATOR PROJEKTA 

Prof. dr Slavka Gvozdenović

S A D R Ž A J 

OSNOVNA ŠKOLA 

NASTAVNI PREDMET 

NASTAVNIK 

RAZRED 

″Luka Simonović″-Nikšić 

Srpski jezik 

Branka Nikolić 

I razred 

″Luka Simonović″ - Nikšić 


Nataša Skakavac 

I razred 

″Štampar Makarije″ - Podgorica Srpski jezik 

Gordana Zejak 

II razred 

″Dušan Korać″ - B. Polje 


Tatjana Nedović 

II razred 

″Branko Božović″ 


Tamara Popović 

III razred 



Milena Bulajić 

III razred 

″Radojica Perović″ - Podgorica 


Dijana Kuzmanović 

III razred 

″Olga Golović″ - Nikšić 


Vidosava Jaridić 

IV razred 

″Radoje Čizmović″- Ozrinići 

Matematika 

Vasiljka Caušević 

I razred 


Matematika 

Momčilo Kosović 

II razred 

″Braća Labudović″ - Nikšić 

Matematika 

Stanislavka Tomašević 

II razred 

″Radoje Čizmović″ - Ozrinići 

Matematika 

Nevenka Daković 

II razred 

″Ratko Žarić″ - Nikšić 

Matematika 

Aleksandra Daković 

III razred 

″M. Vuković″ - Herceg Novi 

Matematika 

Vesna Rašajski 

IV razred 

″Milorad M. Burzan″ - Podgorica Priroda i društvo 

II razred 

″Blažo J. Orlandić″ - Bar 

Poznavanje prirode i društva 

Veselinka Golubović 

III razred 

″Stefan M. Ljubiša″ - Budva 

Poznavanje prirode i društva 

Snežana Lalović, Ljiljana Nikčević III razred 

″Milan Vuković″ - Herceg Novi Poznavanje prirode 

IV razred 

NASTAVNA JEDINICA 

Riječi koje znače imena - imenice 

Veliko i malo štampano slovo 

R r i D d 

Rečenice -gramatičko pravopisna 

analiza 

Prosjak i tvrdica, narodna priča 

Pisanje naziva škola, gradova, 

ulica, trgova i praznika 

Vrste pridjeva 

Upravni govor - I varijanta 

Tekst ″Bijela Rada″ 

H.K. Andersen 

Broj i cifra 8 

Nezavisnost zbira od mjesta 

sabiraka 

Sabiranje i oduzimanje - složeni 

zadaci 

Dodavanje zbira broju i broja 

zbiru 

Trougao 

Površina i zapremina 

Domaće životinje 

Moje mjesto u prošlosti 

Putujemo kopnom, vodom, 

vazduhom (kopneni, vodeni, 

vazdušni saobraćaj) 

Vazduh kao uslov života

Škola: OŠ ″Luka Simonović″ - Nikšić 

Realizator: Branka Nikolić 

Nastavni Srpski jezik, I razred 

predmet: 

Nastavna Riječi koje znače imena - imenice - Iz programa za I razreda 

jedinica: 

Tip časa: Proširivanje znanja 

Cilj časa: Povezivanje dječijih prethodnih znanja i upoznavanje pojma imenice 

Oblici rada: Frontalni, grupni, individualni 

Nastavne Dijaloška, kooperativna učenik-učenik i učenik-nastavnik, metoda 

metode: pismenih i ilustrovanih radova 

Potreban Sličice podijeljene na četiri dijela (slike predmeta ili bića), gramatičke 

materijal: kutije, nastavni listići, grafofolija, kreda u boji, slike ljudi predmeta, 

životinja i biljaka, plakat. 

Struktura časa 

Uvodni dio Ponoviti sa djecom o riječima kao djelovima rečenica. Razgovor se 

započinje pitanjima na koja djeca odgovaraju punom rečenicom. - 

Ko danas nije došao u školu? Ivan nije došao u školu! Šta je tod što 

si rekao? (... jedna rečenica). Ako kažemo ″Ivan″, da li je to rečenica? 

(To je riječ). Ivan je ime jednog dječaka. Poslije 2-3 takva primjera 

obnovljena je analiza rečenice na riječi. 

Glavni dio: Nastavnik nudi učenicima kartice sa dijelom slike predmeta ili bića. 

Cijela slika nalzi se na kljpi. Na taj način formira se šest grupa. 

Na to stavljamo dvije kutije. Na jednoj kutiji piše ″predmeti″, a na drugoj bića. Ispred 

kutija su cedulje na kojima su ispisane riječi koje znače bića ili predmete. Učenici 

izlaze, uzimaju cieljuju, pročitaju riječ 

kažu šta znači i stavljaju je u odgovarajuću kutiju. 

Učenici posmatraju slike ljudi, životinja, biljaka i predmeta. 

Razgovarajući sa djecom o svakoj grupi posebno, podsjećamo ih da svaki čovjek, 

životinja, biljka i predmet ima svoje ime. Paralelno sa analizom primjera sa slike, 

učitelj postepeno upisuje podatke u šemu: 

I M E N I C E 

ljudi životinje biljke predmeti pojave 

Nakon popunjavanja šeme slijedi zajedničko rješavanje ukrštenice

(ukrštenica br.1). Svaka grupa dobija svoju ukrštenicu (ukrštenica br. 2- 6). 

Ukrštenicama se od djece traži da napišu imena predmeta. 

životinja, biljaka i ljudi. Kada grupe završe sa radom, kačimo ukrštenice 

redom od 1 do 7. Vodje grupa čitaju rješenja, a zatim sva djeca zajedno uočavaju 

sedam zaokruženih slova. Izdvajanjem slova dobijamo riječ: 

IMENICE. Nastavnik ističe djeci da su imenice riječi koje znače imena 

ljudi, životinja, biljaka, i predmeta. Po isticanju definicije naslov nastavne 

jedinice ispisuje iznad šeme. 

Napomena: Ukrštenice su ispisane na većim papirima. Rješenja 

možemo upisati u šemu. 

Završni dio: Pojedini učenici čitaju tekst sa grafofolije. Iz rečenica izdvajaju imenice. 

1. 

2. 

3. 

4. 

5. 

1. M 1. Povrće narandžaste boje. 

2. A 2. Južno voće. 

3. M 3. Manja životinja (mrzi mačke). 

4. A 4. Životinja koja čuva kuću. 

1. P 1. Čovjek koji čuva stato. 2. 

E 2. Predmet pomoću koga sušiš 

3. Ć kosu. 

3. Sa njim pokrivaš! 

1. N 1. Južno voće. 

2. O 2. Obale rijeke spaja...? 3. 

J 3. Jedno godišnje doba. 

1. M 1. Koristio se u dvoboju. 

G 

I 

T 

A 

R 

A

2. I 2. Pomoću nje šijem. 

3. Š 3. Na njemu kuvamo 

6. 

1. C 1. Da li voliš salatu od...? 

2. A 2. Kazuje nam tačno vrijeme. 

3. R 3. Djecu ne donosi...! 

7. 1. J 1. Koka ti ga daje. 

2. E 2. Djak najviše voli broj...! 

3. Ž 3. Životinja koja krekeće.

Škola OŠ ″Luka Simonović″ 

Realizator Nataša Skakavac 

Nastavna jedinica Veliko i malo štampano slovo Rr i Dd (I razred) 

Tip časa Obrada 

Cilj časa Usvajanje novih slova za učenike kojima su ova slova bila 

nepoznata; pronalaženje ovih slova u različitim položajima 

(na početku, u sredini i na kraju riječi). 

Oblici rada Individualni, grupni, frontalni 

Metode rada m. demonstracije, razgovara tekst metoda 

Nastavna sredstva Plakat sa slikom, kasetofon, nastavni listići 

Tok časa 

Uvodni dio Slušanje pjesme ″Djecu ne donose rode″. Razgovor o pjesmi, 

a zatim isticanje plakata sa slikom (na slici se nalazi roda, bara, 

drveće); razgovor o slici. 

Glavni dio Analitičko-sintetičkom metodom dolazimo do pojma slova (npr. kad kažemo 

″Roda je u bari″, što je to? (Rečenica). Iz čega se ona sastoji? (iz glasova) 

Koji je prvi glas u ovoj riječi? (R) Šta dobijamo dad zapišemo glas? (Slovo) 

Na sličan nažin dolazimo do slova D. 

Uženike dijelim u tri grupe, po nivou znanja. 

Prvu grupu čine učenici koji ne znaju da pišu slova R i D. Oni dobijaju 

nastavni listić na kome su ova dva slova ucrtana tačkicama. Njihovim 

spajanjem učenik uvježbava ruku u pisanju ovih slova, pa ih u sljedećem redu 

piše samostalno. 

Druga grupa su učenici koji poznaju većinu slova i dosta dobro iščitavaju. 

Oni će dobiti zadatak da napišu (pronadju) riječi u kojima se slovo R i D 

nalaze na početku, u sredini ili na kraju. 

U trećoj grupi su učenici koji znaju sva slova i dobro čitaju. Oni će imati 

zadatak da napišu rečenice u kojima su dominantna ova slova. 

Nakon završenog rada pregledaću nastavne listiće učenicima iz prve grupe, a 

oni iz druge i treće pročitaće zapisane riječi, odnosno rečenice. 

Završni dio: Odigraćemo igru ″Na slovo″ (neko od učenika kaže neku rijč, a drug do njega 

kaže novu na čijem je početku posljednji glas prve riječi).

SCENARIO ZA IZVODJENJE ČASA AU/N 

OŠ: ″Dušan Korać″ - Bijelo Polje 

Učiteljica: Tatjana Nedović 

Predmet: Srpski jezik 

Razred: Drugi 

Oblici rada: Frontalni, individualni, grupni 

Metoda rada: Metoda razgovora, učenje putem otkrića, kooperativno učenje 

Potreban materija: Kartice za podjelu grupa (simboli i boje) , radni listići (zadaci za grupe), slika, tonski 

snimak pjesama, zvučna čitanka, pano. 

Uvodni dio 

Slušanje pjesme ″Stara Vodenica″. Razgovor o pjesu uz potenciranje rada i vrijednosti rada. 

Korelacija sa prirodom i društvom. 

Najava nastavne jedinice. 

Glavni dio 

- Slušanje priče sa zvučne čitanke 

- Istraživačko čitanje učenika, sa zadatkom da podvuku nepoznate riječi. 

- Detaljna analitičko-sintetička analiza 

- Isticanje poruke priče 

- Učenici dijele u grupe slučajnim izborom i svka grupa dobija svoj zadatak. 

1. Istakni osobine prosjaka i osobine tvrdice 

2. Potrudi se da odbraniš postupak tvrdice i istovremeno osudiš postupak prosjaka. 

3. Pokušaj da osudiš postupak tvrdice i odbraniš postupak prosjaka. 

4. Kako bi ti pomogao prosjaku? 

5. Napiši nastavak priče? 

Grupe rade desetak minuta i u izvještavanje se uključuju sve grupe da dopune i komentar. Zadaci 

su tako formulisani da svaka grupa može imati komentar. 

Završni dio 

Izvesti pouku priče zajednički. Slušanje pjesme ″Šta vredi dobar drug″.

OŠ ″Štampar Makarije″ 

Učiteljica: Gordana Zejak 

Predmet: Srpski jezik 

Nastavna jedinica: Rečenice- gramatičko-pravopisna analiza 

Tip časa: Vježbanje 

Drugi razred: 

Ciljevi časa: utvrdjivanje znanja o vrstama rečenica po značenju i po obliku; primjena i 

sastavljanje rečenica u konkretnim situacijama; pravilno zapisivanje tih rečenica 

sa adekvatnom upotrebnom interpukcije. 

Nast.met. : razgovara, pisanih radova učenika, monol.-dijal. 

Nast.sreds.: pripremljeni zadaci 

Oblici rada: grupni, frontalni i individualni 

Tok časa 

Uvodni dio: Intelektualna priprema učenika za čas: 

Razgovor o jeziku kao obliku sporazumjevanja, o rečenici i 

njenim oblicima u zavisnosti od osjećanja i govornika. 

-Potvrda naučenog kroz Igru spikera , gdje tri učenika igraju ulogu 

spikera, tj. reportera smještenog u tri različite siutacije: 

1. Izvještaj o vremenu 

2. Izvještaj sa sportske utakmice 

3. Izvještaj iz podruma 

- Prateći znake interpukcije, učenici dikciju, ton i pauze podešavaju prema tekstu, 

prilagodjenom situaciji. Poslije svakog izvještaja, komentarišemo prirodu rečenica u 

njemu. 

Glavni dio: Podjela učenika u grupe, metodom slučajnog izbora. Svako će uzeti po 

jednu listicu. Formiramo 6 grupa po kriterijumima. 

1. Velika slova (A, B, V, G, D) 

2. Rečenični znaci (., !?) 

3. Upitne riječi (Ko, Šta, Zašto, Da li, Je li) 

4. Uzvične riječi (Hej, Oh, Joj, Ura, Eh) 

5. Mala pisana slova (a, b, v, g, d) 

6. Mala štampana slova (t, a, č, k, a) 

- Kapiteni su učenici koji dobiju listić crvene boje. Slijedi podjel zadataka, po grupama: 

1. zadatak: 

Svaka grupa dobije list na kome su izmiješana slova jednog muškog imena. Zadatak je da ih pravilno 

slože: 

ilFip = Filip njOeng = Ognjen 

roMka = Marko šlMio = Miloš 

vnJao = Jovan eaDjn = Dejan 

2. Zadatak:

- Sastaviti po jednu odričnu izjavnu rečenicu u kojoj se nalazi dobijena riječ. 

3.Zadatak: 

- Pretvori je u upitnu odričnu rečenicu, a zatim u uzvičnu odričnu rečenicu. 

4. Zadatak: 

- Napišite što više upitnih potvrdnih rečenica koje bi koristio na: 

1. školskom odmoru 4. kada dozivaš 

2. u prodavnici 5. prijetiš 

3. u knjižari 6. čekaš nestrpljivo 

5. Zadatak: 

- Napišite što više uzvičnih potvrdnih rečenica koje bi upotrebio: 1. kada 

se raduješ 4. kada dozivaš 

2. kada se prepadneš 5. prijetiš 

3. kada se spotakneš 6. čekaš nestrpljivo 

6. Zadatak: 

• Iz kutije učenici, slučajnim izborom, vade po jednu listicu. Na svakoj listici je napisan ili 

jedna rečenica ili rečenični znak.?! 

• Počinjem od učenika koji je izabrao najdužu listicu. On izlazi i čita svoju rečenicu; 

Ko prede, a nikad mu konac ne vidiš 

• Zaključujemo da je ovo upitna rečenica i da na njenom kraju stoji (?). Izlazi neki učenik koje 

je dobio listicu sa datim znakom. Tražimo odgovor na datu zagonetku (pitanje). Učenik koji 

prepozna odgovor, izlazi sa svojom listicom na kojoj piše. 

Mačka leži 

• Zaključujemo da je u pitanju izjavna rečenica, a da na njenom kraju stoji (.). 

Izlazi učenik sa listicom na kojoj je (.). Pitamo se koja je uzvična rečenica vezana za ove dvije. 

Izlazi učenik sa natpisom 

Dodji maco 

A zatim učenik sa znakom (!) 

Na sličan način izlaze ostali učenici, formirajući tako pet cjelina od po tri povezane (logički, 

smislom) rečenice, sa tri odgovarajuća znaka. 

1. U koga su duge uši, a kraktak rep? 

To je Duško Dugouško. 

Oh, kakav zeka! 

2. Šta leti visoko, a nije ptica? 

Leti avion. 

Pazi, avion slijeće! 

3. Šta zuba nema, ruku nema a opet ujeda? 

Napolju je mraz.

Uh, smrznućemo se! 

4. Ko ima igle, ali krojač nije, niti šije? 

Ja sam Ježurko Ježić. 

Joj, ubošćeš me iglom.

Reporter iz podruma (da li je to zona sumraka?) 

Ko je to? Čiji su to koraci? Ko ide? Zašto ne govori? Hej, ti, kuda ćeš? da li bi htio 

da me uplašiš? Misliš li ti da se ja plašim? Vjeruješ li ti da si naišao na plašljivka? Da 

nijesi pogriješio? Htio si da me uplašiš, je li? 

Hoćeš li da to priznaš? Zar nećeć? Da li ti uopšte postojiš? 

Izvještaj o vremenu, dana 10. oktobra tekuće godine 

Još jedan prodje dan. Pravi jesenji. Kiša pada neprestano. Prati je blag, južni vjetar. 

Temperatura je u porastu. Danas je iznosila 25 stepeni. Putovi su klizavi. 

Preporučuje se pojačana opreznost. Toliko o vremenu. Provedite prijatno veče u 

svojim kućam uz naš bogati program. 

Uključujem se u prenos boks-meča iz sportskog centra 

Pribličava se kraj meča! Ura, pobjedjujemo! Prebiće ga! Uh, kako udara! Tuci 

desnom ! Ne boj se! Bravo! Tako se boksuje! Napadaj s lijeva! Oh, jake li ljevice! 

Bravo majstore! Živio pobjednik! 

Ju-go-slavija! 

Ju-go-slavija! 

Opet smo prvi!

OŠ ″BRANKO BOŽOVIĆ ″ 

SCENARIO ZA ČAS AKTIVNE NASTAVE- srpski jezik II razred 

Nastavnik: Tamara Popović 

Nastavna jedinica: Pisanje naziva škola, gradova, ulica, trgova i praznika 

Cilj časa: Sticanje novih i proširivanje stečenih znanja kao i uvježbavanje u pravilnoj upotrebi 

velikog slova prilikom pisanja naziva 

škola, gradova, ulica, trgova i praznika 

Potreban materijal: kartončići sa nazivima gradova, škola, ulica, trgova i praznika za podjelu u 

grupe, nastavni listići, plakat sa nepravilno napisanim tekstom 

Glavni koraci: 

1. Formiranje 5 grupa 

2. Ponavljanje ranije stečnih znanja o upotrebi velikog slova 

3. Rješavanje zadataka 

4. Prestrukturiranje grupa-formiranje novih 

5. Rješavnje novog zadatka u novoformiranim grupama 

6. Zajednički ispravak teksta sa plakata i poredjenje sa svojim u grupi. 

*Grupe se formiraju prema nzivima gradova, ulica (učenicima poznate iz okruženja), praznika, 

škola i trgova 

* Obnavljanje dosad učenog u upotrebi veliko slova 

*Učenici rade po grupama koje su dobili (10 min) A-dio 

Zadaci: 

Grupa ″Trg″ - pisanje naziva trgova 

Sonja živi na Trgu kosovskih junaka. U blizini je Trg bratstva i jedinstva. 

Sonja je na Ivana Milutinovića trgu srela svoju učiteljicu. Njena učiteljica živi blizu Trga Save 

Kovačevića. 

Zapamti: 

U nazivima trgova prva rije~ se uvijek pi{e velikim po~etnim slovom, a od ostalih 

rije~i samo one koje su same po sebi vlastita imena. 

Provjerite ono što ste naučili! 

Grupa ″Ulica″ - Pisanje naziva ulica

Janko živi u ulici Slobode. Kod Srdjanove kuće ukrštaju se Ulica Marka Miljanova I Cvjetna 

ulica. 

Ulica neznanih junaka se nalazi na Zabjelu. 

Zapamti: 

U nazivima ulica prva rije~ se pi{e velikim po~etnim slovom a od ostalih rije~i samo one koje 

su same po sebi vlastita imena. 


Grupa ″Škola″ - pisanje naziva škola 

Zovem se Ivana. Djak sam Osnovne škole ″Sutjeska″. 

U Nikšiću sam upoznala drugaricu Sonju iz Osnovne škole ″Mileva Lajović″ Zajedno smo 

posjetile našu prijateljicu Anu iz Osnovne škole ″Olga Golović″. 

Zapamti: 

Velikim slovom pi{e se prva rije~ u nazivu {kole. Posebno ime pi{e se velikim slovima i 

navodnicima 


Podvucite samo one nazive škola koji su pravilno napisani 

Osnovna škola ″Vuko Jovović″ Osnovna škola ″Oktoih″ 

osnovna škola ″Sutjeska″ Osnovna škola ″Musa Burzan″ 

Osnovna škola Radojica Perović 

Grupa ″Praznik″ - Pisanje naziva praznika 

Uskoro naš grad Podgorica slavi Dan oslobodjenja. 

I ove godine slavili smo Dan Republike. Uoči Nove godine oktićemo jelku. U januaru 

proslavićemo Božić. Za Osmi mart - Dan žena pripremićemo likovnu izložbu. 

Zapamti: 

Kad praznik u nazivu ima dvije ili vi{e rije~i, samo prva rije~ se pi{e velikim slovom, sem 

ako je u nazivu praznika vlasitito ime. 


Podvucite samo one nazive praznika koji su pravilno napisani:

Nova Godina Dan republike 

Dan škole Nova godina 

Uskrs Dan žena 

Grupa ″Grad″ - Pisanje naziva gradova 

Ljiljana će zimski raspust provesti na Žabljaku. Njen drug Filip će zimovati kod bake u Bijelom 

Polju. Ljiljana će se sresti na Žabljaku sa drugaricom Marijom iz Herceg Novog i Sanjom iz 

Tivta. 

Zapamti: 

Prilikom pisanja naziva gradova, svaka rije~ se pi{e velikim po~etnim slovom. 


Podvucite samo one nazive gradova koje su pravilno napisani: 

Kotor 

Herceg Novi 

Budva 

Nakon prestruktuiranja grupa - na osnovu brojeva sa poledjine kartončića za prvu dodjelu slijedi 

zajednički zadatak za svih pet-novoformiranih grupa 

Zadatak: 

Ispravi pogrešno napisan tekst: 

Dušanova Porodica 

Dušan je djak osnovne škole ″Ratko Žarić″, a njegov brat je djak Osnovne škole ″luka 

simonović″ 

On je za dan oslobodjenja svoga grada obišao strica a za Novu godinu, božić i osmi Mart, 

posjetiće baku Anu. 

Njegova baka živi u herceg Novom, stric u Nikšiću gdje živi i Dušan a ujak u bijelom polju. 

Dušan je na trgu Slobode sreo mamu i zajedno su otišli do trga Nikole tesle. 

U blizini se nalazi žabljačka ulica a preko puta nje ulica ive andrića gdje Dušan živi. 

*Zajednički ispravak teksta sa plakata koji je istovjetan kao i onaj koji su radili po grupama. Po 

jedan učenik iz grupe ″ekspert za svoju oblast″ objašnjava pravilnu upotrebu velikog slova u 

dijelu teksta koji se odnosi na njegov dio.

Škola: OŠ ″Luka Simonović″ Nikšić 

Realizator: Milena Bulajić 

Nastavni predmet: Srpski jezik, III razred 

Nastavna jedinica: Vrste pridjeva 

Tip časa: Proširivanje znanja o pridjevima 

Cilj časa: Uočavanje vrsta pridjeva na tekstu, razvijanje mišljenja -otkrivanje 

pravila na osnovu već poznatih jezičkih pojmova; usavršavanje 

kulture izražavanja. 

Tok časa 

Uvod: Podjela u grupe na osnovu stihova obradjenih pjesama. Na stolovima 

naslovi pjesama kao indikator grupe. 

Na tabli (foliji) izdvojene su rečenice iz sastava sa prethodnog časa 

(Prilog 1.). 

Kratka analiza vrsta riječi u rečenicama koje smo učili, kao i vrsta 

imenica posebno - kako bi smo došli do cilja. 

Isticanje cilja časa: Danas rješavamo novi zadatak, a to su vrste pridjeva (što i 

zapisujem). 

Glavni dio: 

a) Grupe dobijaju listiće sa tekstom i zadacima (Prilog br. 2). 

I grupa 

Pridjeve traži uz pomoć pitanja KAKVO JE? 

II i III grupa Zadaci isti kao jid I grupe samo se razlikuje pitanje za traženje vrste 

pridjeva - OD ČEGA JE I ČIJE JE? Zadaci ispod teksta su isti kao u I 

grupi . 

IV grupa Zadatak: 

U tabeli upiši rod pridjeva iz teksta. 

Zadatak: 

U tabeli upiši broj pridjeva iz teksta. 

Zadatak: 

1. Od datih imenica napravi pridjeve: 

• kiša _________________ 

• kamen _______________ 

• drvo _________________ 

2. Od prijedva napravi imenice: 

• vunena _________________ 

• kožna __________________ 

• platnena _________________ 

Nakon isteka predvidjenog vremena, predstavnici grupa saopštavaju 

rezultate svoga rada. Ostale grupe dopunjavaju ostale slučajeve 

primjene istog pridjeva ili vrše eventualne ispravke. Na tabli se 

zapisuje najbitnije (Pitanje i vrsta pridjeva). 

Kad sve grupe završe kazivanje slijedi provjera primjene učenoga.

Provjera se izvrši izbornim diktatom (Prilog br. 3). Na plakatu (foliji) 

4 - 5 mogućih odgovora kako bi učenici prepoznali ″svoje ″ pridjeve i 

upoznali nove 

Završni dio: a) Jezička igra - Učesnici jedne grupe pokažu predmet. Ostale grupe 

ponudjenom predmetu ″daju″pridjeve, odredjuju rod i broj. 

b) Prepisivanje - Dok se odvija igra svakom učeniku se podijeli listić 

sa tekstom na kome sur adjene vrste pridjeva na kojim se vrši 

prepisivanje dopunjavanjem. 

v) Domaći rad na listićima (Prilog br. 4.) 

Prilog br. 1. ... Na zidu visi velika školska tabla. 

Njeno drveno srce je ovičeno metalom... 

Prilog br. 2. U prostranom dvorištu Pavlove kuće živio je pas Žuća. Bio je krupan, 

kudrav i umiljat. Pavle mu je napravio lijepu drvenu Štenaru. 

Komšijska djeca su ga voljela. Često su mu donosila hranu i spuštila 

u metalni čanak ispred kućare. 

Prilog br. 3. Prestala je ________________ kiša. Nijesmo primijetili da je dunuo 

_____________ vjetar. Pojurili smo u ________________ dvorište. 

Drhtali smo od __________________ hladnoće. Na ruke smo navukli 

_______________ rukavice. Glave smo zaštitili _________________ 

kapama. 

Prilog br. 4. Zadatak: 

U tekstu pronadji pridjeve i podvuci crvenom olovkom, a 

imenice na koje se odnose plavom bojom. Svi pridjevi su u jednini. U 

tabeli ih upiši zajedno sa imenicom ali neka budu u množini. 

Na brežuljku se vidi bijela kućica. Do nje vodi široki put. Kraj 

puta je izraslo granato drvo. S druge strane puta crni se uzorana njiva. 

Iza nje je zelena livada. U daljini je veliko brdo. Putem ide mali 

seoski djak. On žuri u školu. O ramenu mu visi školska torba. On je 

uredan djak.

Nastavnik Ljiljana Kečina 

Osnovna škola ″Ristan Pavlović″ Pljevlja 

Predmet: Srpski jezik, III razred 

Nastavna jedinica: Tekst ″Kornjača i zec″ 

Tip časa: utvrdjivanje 

Oblici rada: frontalni, grupni, individualni 

Nastavna sredstva: čitanka, papirne trake sa stihovima djeci poznatih pjesama, 

nastavnik listići za grupe (1. - sa balonima kojima su napisane 

poslovice, 2.- sa radnim zadacima), ilustracija basne na hameru 

Nastavne metode: tekst-metoda, stvaralačka, kooperativna, 

Ciljevi i zadaci časa: osposobljavanje učenika za razumijevanje, doživljavanje i analizu 

književnog djela; isticanje i razmišljanje o ljudskim vrijednostima; 

formiranje stava prema odredjenim ljudskim manama i 

slabostima; razvijanje kulture usmenog i pismenog izražavanja; 

podsticanje i razvijanje stvaralaštva, maštovitosti, originalnosti, 

saradnje, otvorenosti, uvažavanja i poštovanja razlika u gledištima. 

T O K Č A S A 

Podsjećanje na pjesme o životinjama, koje su učene na času muzičke kulture. 

Formiranje grupa: učenici uzimaju po jednu traku (papirnu) na kojoj su napisani stihovi 

poznatih pjesama (″Darvin i majmuni″, ″Miš″, ″Razbole se lisica″, ″Danas jeste subota″). 

ZADATAK: Pronadjite poslovicu u ovim balonima i protumačite je 

dovedite je u vezu sa postupcima i ponašanjima iz 

svakodnevnog života. 

Vodje grupa podnose izvještaj. 

Izvesti zaključak na koju se učenu basnu odnose ove poslovice. 

Kratak razgovor o basnama: 

- Šta je basna? 

- Koje ljudske osobine spadau u vrline, a koje u mane? 

- Ko je napisao basnu ″Kornjača i zec″? 

- Ko je bio Ezop? 

- Znaš li još neku basnu koju je napisao Ezop? 

- Šta misliš o postupcima zeca i kornjače iz ove basne? Obrazloži. 

Nakon toga, grupe dobijaju listiće sa novima zadacima: 

1. grupa: Naučite basnu napamet. Potrudite se da je kažete što ljepše. 

2. grupa: Prepričajte basnu; pokušajte da je proširite. Budite maštoviti. 

3. grupa: Zamislite da ste sportski komentatori, pa podnesite izvještaj sa trke 

korčnjače i zeca.

4. grupa: Budite pjesnici: napišite kratku pjesmu o trci kornjače i zeca. 

Vodje grupe podnose izvještaj. 

Učenici - pjesnici zapisuju sastavljenu pjesmu na hamer na kome je ilustracija basne 

uradjena na prethodnom času srpskog jezika (ostali učenici je zapisuju u sveske). 

ZAJEDNIČKI ZADATAK: Sastavimo melodiju za napisanu pjesmu i zapjevajmo svi.

Škola: OŠ ″Radojica Perović″ 

Nastavni predmet: Srpski jezik, III razred 

Nastavna jedinica: Upravni govor - I varijanta 

Tip časa: Sticanje novih znanja 

Cilj časa: Shvatanje pojma upravnog govora, prepoznavanja situacija kada 

se upotrebljava, usvajanje tehnike njegovog zapisivanja, razvijanje 

vještine pretvaranja upravnog u neupravni govor i obratno... 

Oblici rada: Individualni, frontalni i grupni. 

Nastavna sredstva: Listići u boji sa riječima, plakati sa tkstom, kolaž, papir 

(listići sa znacima interpukcije) nastavni listići. 

Nastavne metode: Rješavanje problema, kooperativno učenje. 

TOK ČASA 

Uvodni dio Grupni rad učenika 

Podijeliti učenike u grupe na osnovu izvučenih listića različitih 

boja. Na listićima suispisane riječi. Grupu čine učenici koji su izvukli listić 

iste boje. Pet je grupa. Zdatak grupe je da od dobijenih riječi naprave 

rečenicu. predstavnici grupa će nakon rada saopštiti rečenicu koju su 

sastavili. Ispravnost dobijenih rečenica zajednički ćemo utvrditi uporedjujući 

ih sa rečenicama zapisanim na plakatu koje su prethodno bile prekrivene. 

Rješenje grupnog rada učenika biće rečenice koje predstavljaju dio teksta 

koji će prethoditi dijalogu koji ćemo zajednički analizirati (prilog 1) 

Glavni dio: Realizacija cilja časa kroz frontalni i grupni rad učenika. Rad stavljamo 

frontalno. Pročitaćemo i kratko sadržajno analizirati nastavni tekst, izdvojen 

na posebnom papiru (prilog 2) Pokušaćemo razgovor Maje i učiteljice 

uobličimo tako kao da sada izgovaraju svoje riječi. Npr. rečenicu: Učiteljica 

je zapitala Maju gdje joj je sveska uobličićemo kao rečenicu: Učiteljica je 

pitala Maju: ″Gdje ti je sveska? ″. Ovako napisane rečenice napisaćemo na 

glavnom plakatu. Uočićemo u rečenicama upravni govor i način njegovog 

zapisivanja. Nakon analiziranja cijelog teksta (prilog 3) istaći plakat sa 

rečenicom iz teksta na kojoj ćemo rezimirati pravila o upravnom govoru. 

(prilog 4) Nastavićemo rad u grupama. Svaka grupa će dobiti rečenicu sa 

upravnim govorom i posebno izdvojene interpunkcijske znake. Rečenice su 

odštampane komjuterski, a znaci interpunkcije su nacrtani na smoljepljivim 

kolaž listićima. (boja listića se poklapa sa bojoj koja karakteriše grupu) Sve 

rečenice su vezane za tekstove učene ove godine, pa je dodatni zadatak grupa 

da prepoznaju tekst iz koga su izdvojene rečenice. 

Veličina papira i slova kojima je rečenica predstavljena omogućiće veću 

pažnju svih učenika prilikom slušanja izvještaja. Zadatak grupa je da 

prepozna u rečenici upravni govor i odabere odgovarajuĆe znake 

interpunkcije koje će zalijepiti na za to predvidjeno mjesto. Time ćemo 

ponoviti upotrebu znaka interpunkcije, pri zapisivanju upravnog govora. 

Predstavnici grupa će izvjestiti o uradjenom. (prilog 5)

Nakon ovoga slijedi aktivnost kojom će učenici na nivou grupa pretvarati 

rečenicu iz neupravnog u uptavni govor i obratno. Grupe će dobiti plakate sa 

rečenicama kojima će se baviti. Rečenice su kompijuterski odštampane na 

velikim papirima na čijem su dnu na naličju zapisani zadaci grupa. Učenici će 

flomasterima ispisivati rečenice na papiru ispod odštampanih rečenica (i boja 

flomastera se poklapa sa bojom koja karakteriše grupu). Nakon uradjenog 

predstavnici grupa izvještavaju, a ostali prate. Veličina papira po kojem će 

pisati omogućiće da svaki učenik vidi i pažljivo prati rezultate rada svake 

grupe. (prilog 6) 

Završni dio: Samostalan rad učenika 

Da bio se provjerio stepen usvojenosti pojma upravnog govora i njegovog 

zapisivanja, svaki učenik će samostalno rješavati nastavni listić sa zadacima 

koji će omogućiti provjeru. (prilog 7) Po završetku samostalnog učeničkog 

rada zajednički ćemo analizirati zadatke koje su dobilii na rješavanje. Radi 

objektivne povratne informacije nastavne listiće ću uzeti, a učenici će u 

školskim sveskama zapisati pravila pisanja upravnog govra. Kasnije će i 

nastavne listiće zamijeniti u svske. 

PRILOG 1 

Učiteljica je zatražila da pregleda zadatke. Učenici su pripremili sveske sa zadacima. U učionici 

se čulo tiho došaptavanje. Na Majinom stolu nije bilo sveske. Učiteljica je došla do Majine klupe. 

PRILOG 2 

Učiteljica je pitala Maju gdje joj je sveska. Maja je tiho odgovorila da ju je strah da je izvadi iz 

torbe. Učiteljica ju je začudjeno upitala čega se plaši. Djevojčica je plačnim glasom rekla da su dječaci 

stavili skakavca u njenu torbu. 

PRILOG 3 

Strah 

Učiteljica je zatražila da pregleda zadatke. Učenici su prirpemili sveske sa zadacima. U učionici 

se čulo tiho došaptavanje. Na Majinom stolu nije bilo sveske. U učionici se čulo došaptavanje. Na 

Majinom stolu nije bilo sveske. Učiteljca je došla do Majine klupe. 

Pitala je Maju: ″Gdje ti je sveska? ″ 

Maja je tiho odgovorila: ″Strah me je da je izvadim iz torbe. ″Učiteljca je začudjeno upitala: 

″Čega se plašiš?″ Djevojčica je plačnim glasom rekla: ″Dječaci su stavili skakavca u moju torbu. ″ 

Učiteljica je znala da je to bila šala učenika zbog Majine plašljivosti. Pomogla joj je da pobijedi 

strah, a djčake je ukorila.

PRILOG 4 

Učiteljica je pitala Maju: ″Gdje je ti je sveska? ″ 

-------------------------------- --------------------------- 

piščeve riječi upravni govor 

PRILOG 5 

Ile je napisao Moja majka radi 

Čiča Triša je upitao Ko je pojeo slaninu 

Vladar je uzviknuo Evo mog poštenog sina 

Carević je rekao Hoću nju ili nijednu 

Klaudio je pomislio Ovaj štap je čaroban 

PRILOG 6 

Pretvoriti iz neupravnog u upravni govor i obratno iz upravnog u neupravni. 

Majka je pitala Lanu zašto je tužna. 

Lana je odgovorila: ″Žao mi je bolesnog psa.″ 

Mišo je pitao Luku voli li fudbal. 

Luka mu je rekao: ″Više volim odbojku″. 

Otac je upitao Balšu hoće li sa njim u ribolov. 

Balša je odgovorio: ″Jedva čekam da krenemo.″ 

Baka je pitala Sanju kako se provela u školi. 

Sanja je radosno uzviknula: ″Dobila sam peticu! ″ 

Ana je upitala Evu kako joj se dopala knjiga. 

Eva je rekla: ″Uživala sam dok sam je čitala. ″ 

PRILOG 7 

Nastavni listić 

1. Odgovarajućim znacima izdvoj upravni govor u datoj šali.

Učiteljica je upitala Mića. Koliko je 10 i 30 

Mićo je odgovorio pola jedanaest 

2. a) Datu rečenicu pretvori iz neupravnog u upravni govor. 

Jelena je pitala Dušana hoće li joj doći na rodjendan 

b) Datu rečenicu iz upravnog pretvori u neupravni govor. 

Dušan joj je kazao: ″Hoću, drago mi je što si me pozvala. ″ 

3. Dopuni započeto! 

Sanja je poklonila cvijet majci i kazala joj: 

Majka se obradovala i kazala: 

DIJANA KUZMANOVIĆ

Škola: ″Olga Golović″ - Nikšić 

Nastavni predmet: Srpski jezik, IV razred 

Nastavna tema: Književnost 

Nastavna jedinica: Slavuj i orao 

Tip časa: Obrada 

Cilj i zadaci: Povezivanje sa prethodnim znanjem i iskustvom učenika, 

uvodjenje učenika u doživljavanje književnih tekstova; upoznavanje 

učenika sa sadržajem basni, poukom u basni, likovima i njihovim 

postupcima i ponašanjima; povezivanje doživljenog u basni sa 

različitim životnim situacijama; razvijanje saradnje i drugarstva medju 

učenicima. 

Oblici rada: Individualni, frontalni i grupni. 

Nastavne metode: Smisleno receptivno verbalno učenje, kooperativno učenje, rešavanje 

problema i divergentno (stvaralačko) učenje. 

Nastavna sredstva: Veće slike sa životinjama, djelovi slika životinja; nastavni listići. 

Korelacija: Poznavanje prirode, muzičko vaspitanje 

Realizacija: 19.04.2001. godine 

Realizator: Vidosava Jaridić 

Tok časa: 

Uvodni dio (10 min.) Klupe su prije časa postavljene tako da sjede o četiri učenika 

(voditi računa da svi vide tablu). Na klupe učenici stavljaju čitanke, 

sveske i olovke. Iz koverte vadim veće slike životinja koje sud jeca 

upoznala iz prethodno obradjivanih basni. Iz druge koverte vadim iste 

slike nalazi se neki znak koji će pomoći grupi da odredi izvjestioca). 

Svaka grupa dobija isti zadatak (pitanja su na listicama, prilog br. 1). 

Izvještavanje može biti usmeno ili pismeno. 

Glavni dio (25 min.) Poslije izvještavanja nastavnik pokazuj rebul (prilog br. 2) napisan na 

većem kartonu, stavlja ga na sredinu table i ističe cilj časa (Danas djeco 

obradjujemo basnu čije se ime krije na ovom rebusu. Vi ste oni koji 

ćete odgonetnuti ime basne). Svi učenici rešavaju rebus i kog a prvi 

riješi ispisuje ime basne na tabli. 

Nastavnik izražajno čita basnu a učenici slušaju (knjige su zatvorene). 

Kada nastavnik završi sa čitanjem i kaže nekolike rečenice o piscu, 

djeca tiho čitaju a poslije kratko komentarišemo o basni. Predstavnik 

grupe izlazi i izvlači zadatak za svoju grupu (pitanja za grupe su 

napisana na listićima, prilog br. 3). Učenici rade na zadacima u okviru 

grupa. Nakon grupnog rada slijedi izvještavanje. Vodja grupe izlaže a 

ostali slušaju i dopunjavaju. Nastavnik na tabli ističe i lijepi liste 

odgovora grupa. 

Završni dio (10 min.) Djeca se prisjećaju poslovica i zagonetki o životinjama i usmeno ih 

kazuju.

Domaći zadatak Sami proširite grupni rad. 

PRILOZI 

Prilog br. 1. PITANJA ZA SVE 

1. Istaći osobine životinja prema do sada učenim - pročitanim basnama. 

2. Napisati koju poslovicu o toj životinju. 

3. Da li znate koju pjesmu o toj životinji? 

Prilog br. 2. REBUS 

C J + ′ O 

Prilog br. 9. PITANJA ZA GRUPNI RAD 

Prva grupa: Opiši šta bi orao mogao da vidi sa visine na kojoj leti. 

Druga grupa: Opiši jedan predio koji slavuj može da vidi. 

Treća grupa: Šta bi se dešavalo da slavuj i orao mogu zamijeniti mjesta. 

Četvrta grupa: Dramatizuj basnu (sami odredite druga i napišite). 

Peta grupa: Pouka basne (ilustrujte je, iskažite preko poslovica ili 

sami smislite pouku). 

PREDMET: Matematika 

RAZRED: I 

NASTAVNA JEDINICA: Broj i cifra 8 

TIP ČASA: Obrada 

OBLICI RADA: Frontalni, grupni, individualni 

NAST. METODE: Metoda razgovora, kooperativna učenik - učenik, 

učenik - nastavnik, 

NAST. SREDSTVA: Plakat sa kružićima, listići sa zadacima.

NAST. CILJEVI I ZADACI: Sticanje znanja o broju 8, pisanju broja 8, sabiranju i oduzimanju do 8, 

razvijanje sposobnosti rješavanja problema, razvijanje samostalnosti i sposobnosti rada u grupi. 

REALIZACIJA: 8.12.2000. godine, OŠ ″Radoje Čizmović″, Ozrinići. 

NASTAVNIK: Vasiljka Caušević 

TOK ČASA 

UVODNI DIO: 

Podjela na grupe je slučajna sa malim izmjenama. 

Ističem na tabli male plakate sa kružićima: 

 

 

8 4+4 6+2 

5+3 7+1 

Pišu u sveskama red broja 8. 

GLAVNI DIO: 

Svaki učenik u grupi dobija zadatke na listiću. Dogovaraju se i pomažu jedni drugima. 

Kad završe, vodje grupa donose sve zadatke i zajedno ispravljamo greške. Najbolju grupu 

nagradjujemo aplauzom. 

1. 7+1= 8+0= 

4+4= 6+2 

5+3= 1+7 

2. 

 

6 + = 

3. ∅ ∅∅∅ ∅∅∅ ∅∅∅∅ 

∅∅ ∅∅ ∅∅∅ ∅∅∅∅ 

8 - = 

4. 2+1+5= 7+1+0= 

3+4+0= 3+2+3= 

ZAVRŠNI DIO: 

Prepisuju u sveske po dva zadatka. 

DOMAĆI ZADATAK: 

Matematika str. 49.

Predmet: Matematika 

Nastavna tema: Brojevi do dvadeset 

Nastavna jedinica: Sabiranje u drugoj desetici 


Nastavna metode: Verbalno smisleno učenje, praktično smisleno učenje, stvaralačko 

učenje. 

Oblici rada: Frontalni, individualni i grupni. 

Cilj i zadaci: Proširiti znanje o sabiranju brojeva u drugoj desetici. To ostvariti na 

osnovu prikaza didaktičkim materijalom i grafički, a zatim 

zapisivanjem odgovarajućom simbolikom. Razvijati pažnju, 

interesovanje, pamćenje, kooperativnost, samostalnost, logično 

mišljenje i zaključivanje, tačnost i preciznost u radu i takmičarski 

duh učenika. 

Nastavna sredstva: Lastika sa prišivenim brojevima od 0 do 20, kartončići sa oznakom 

0 i 1; kartončići za podjelu na grupe (24 kom), kartončići za radne 

grupe (5 kom); plakat sa uradjenim grafikonima za završni dio i 

tehnička pomagala. 

Realizacija: 09.03.2000. godine I6 

Realizator: Stana Tepavčević, nastavnik razredne nastave 

TOK ČASA: 

Uvodni dio (3 min): Emocionalno-psihološka priprema> 

Pričanje anegdote ″Tri plus dva jednkao je šest″ (anegdota u 

prilogu) 

Glavni dio (10+25) Igra brojevima: 

Ističem brojevnu pravu (lastika sa pričvršćenim brojevima) i 

pozivam učenike da zauzmu svoja mjesta od 0 do 20. Slijedi 

predstavljanje osnovnim, pa rednim brojevima, zatim predstavljanje 

prve desetice, pa najvećeg i najmanjeg broja prve desetice. 

Dijalog: 

″Nula i jedinica″ (u prilogu) 

Predstavljanje najvećeg i najmanjeg broja druge desetice. 

Formiranje skupa prve i skupa druge desetice. 

Slijedi pridruživanje članova druge desetice skupu prve desetice i 

računanje. Tok pridruživanje, odnosno sabiranja, zapisuje učenik na

tabli. 

10+1=11 10+3+3+3=19 

10+3=13 10+3+3=+3+1=20 

10+3+3=16 

Ponoviti članove sabiranja (sabirci i zbir) i istaći cilj časa ″Sabiranje 

u drugoj desetici″. 

Formiranje grupa: 

Učenici uzimaju kartice slučajnim izborom, dijele se po grupama i 

pronalaze svoja radna mjesta, koja su obilježena za svaku grupu. 

Članovi svake grupe biraju svog predstavnika, koji uzima zdatke za 

grupni rad (zadaci u prilogu). 

Rješavanje zadataka: 

Učenici samostalno rade zadatke, pri tome jedni drugima pomažu. 

Izvještavanje grupa: 

Kada grupa uradi zadatak, izlazi predstavnik i lijepi zajednički rad 

na tabli. Predstavnici svake grupe čitaju rješavanje zadatka, a ostali 

učenici slušaju i ispravljaju eventualne greške. 

Samostalni rad učenika: 

Uradi sam! Udžbenik str. 69. Pošto svi učenici neće uraditi sve 

zadatke u predvidjenom vremenu, daje se mogućnost da to završe za 

domaći zadatak. 

Završni dio (8 min) Igra ″Ko će prije″ (takmičarski dio). 

Pravila igre: 

Predstavnik svake grupe baca kocku tri puta u prvom krugu i po 

jedan put u sljedećim krugovima. 

Postignuti poeni bilježe se na tabli i sabiraju za svaku grupu 

pojedinačno (neko iz grupe piše). 

Na hamer papiru zalijepljeno je 5 traka sa izgraviranim poljima od 0 

do 20. (Igra se na parketu). Učenik iz grupe baca kocku, ostali 

budno prate, sabiraju poene na tabli, bilježe na svom stupcu 

postignute poene i bojaju svoja osvojena polja i tako redom. 

Pobjednik je ona grupa koja postigne zbir brojeva 20 i oboji čitav 

stubac. 

Proglašavanje pobjedničke grupe i nagrada aplauz svih učenika. 

Prilozi: 

1. Pričanje anegdote 

Vesni je tata dao 3 bombona, a od Milice je dobila 2. Vesna, koliko imaš bombona? Vesna kaže: ″Šest″. 

Kako? - Već sam imala jedan od prije. 

2. Dijalog ″″Nula i jedinica″ 

Hej nulo, dodji da razgovaramo! 

Ti si debela, glupa, ne vrijediš ništa. Samo si nula. 

Vidiš kako sam ja elegantan, lijep, ima svoju vrijednost. Najmanji sam u prvoj desetici i svi me vole.

Prvi sam na početku i na cilju. 

Ha, ha, ha! Koliko si lijep, djaci te ne vole. 

Evo da ih pitamo: - djeco, volite li vi jedinicu? 

Eto vidiš! Samo moje prisustvo s tvoje lijeve strane može ti mnogo pomoći (prilazi). 

Eto vidiš! 

Djeco, volite li desetku? 

Aplauz. 

3. Zadaci: 

Zadaci za svaku grupu su ujednačene težine (sa različitim brojevima). 

Prvi zadatak: Napiši jednakosti koje su prikazane crtežom. 

Drugi zadatak: Crtanjem strelica prikaži sabiranje i dopuni jednakosti. 

Treći zadatak: U kvadratiće upiši potreban broj. 

Rješenja zadataka su prikazana originalnim učeničkim radom. 

1. Napiši jednakosti koje su prikazane crtežom: 

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • 

10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 

11+7=18 17+3=20 

2. Crtanjem strelica prikaži sabiranje i dopuni jednakosti 

• • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • • 

10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 

14+6=20 16+3=19 

3. U kvadratić upići potreban broj: 

12 4 11 3 14 6 

+ + + 

16 14 20 

10a

Škola: OŠ ″Luka Simonović″ 

Realizator: Momčilo Kosović 

Nastavni predmet: Matematika (II razred) 

Nastavna tema: Osobine sabiranja i oduzimanja 

Nastavna jedinica: Nezavisnost zbira od mjesta sabiraka 


Cilj časa: Osposobiti učenike da dodju do zaključka da se zbir ne mijenja 

ukoliko sabirci zamijene mjesta i ako jedan sabirak povećamo za 

odredjeni broj a drugi smanjimo za taj isti broj. Razvijati kod 

učenika interesovanje, logičko mišljenje i zaključivanje, 

kooperativnost, razvijati takmičarski duh. 


Nastavne metode: Dijaloška, kooperativna, tekstualna 

Nastavna sredstva: Nastavni listići sa zadacima, pomoćni papir za pisanje, plakat sa 

izradjenim zadacima koji se koristi pri analizi zadataka, kreda u 

boji. 

Realizacija: 23.X 2000. godine 

Grupni rad 

učenika: 

Struktura časa 

Formiranje grupa 

Učenici izvlače kartončiće (slučajni izbor) dijele se po grupama i 

pronalaze svoja radna mjesta. Svaka grupa ima po 4 - 5 učenika. Pet 

kartona je obilježeno sa brojem 1 i učenici koji izvuku kartone sa 

brojem 1 sačinjavaju jednu grupu. Pet učenika će slučajnim izborom 

izvući kartone sa brojem 2 i oni će sačinjavati grupu broj 2 koja ima 

svoj radni sto. Tako se podijele svi učenici i formiraju se grupe. 

Svaka grupa bira svoga predstavnika koji će da izvlači listu sa 

zadacima. Kada svaka grupa izvuče liste sa zadacima dobijaju 

pomoćne papire na kojima će da rešavaju zadatke. 

Zadaci za prvu grupu: 

Izračunaj zbir: 

38+19= 

26+32= 

48+13= 

Jedan učenik iz grupe piše a svi zajedno rešavaju zadatke. 

Zazadi se rješavaju na pomoćnom papiru: 

38+19=57 

26+32=58 

48+13=61 

Zadaci za drugu grupu: 

Zamijeni mjesta sabircima i izračunaj: 

38+19=19+38=57 

26+32=32+26=58 

48+13=13+48=61

Zadaci za treću grupu: 

Prvi sabirak povećaj do prve desetice, a drugi toliko smanji pa 

izračunaj zbir: 38+19=(38+2)+(19-2)=40+17=57 

26+32=(26+4)+(32-4)=30+28=58 

48+13=(48+2)+(13-2)=50+11=61 

Četvrta grupa dobija zadatke: 

Prvi sabirak umanji do prve desetice, a drugi uvećaj za toliko i 

izračunaj: 

38+19=(38-8)+(19+8)=30+27=57 

26+32=(26-6)+(32+6)=20+38=58 

48+13=(48-8)+(13+8)=40+21=61 

Zadaci za petu grupu: 

Drugi sabirak umanji do prve desetice a prvi povećaj za toliko: 

38+19=(38-1)+(19+1)=37+20=57 

26+32=(26-8)+32+8)=18+40=58 

48+13=(48-7)+(13+7)=41+20=61 

Zadaci za šestu grupu: 

Drugi sabirak umanji do prve desetice a prvi povećaj za toliko: 

38+19=(38+9)+(19-9)=47+10=57 

26+32=(26+2)+(32-2)=28+30=58 

48+13=(48+3)+(13-3)=51+10=61 

Kada grupe završe svoj posao, tj. kada urade sve zadatke počinjemo 

sa analizom zadatka. U analizu uzimamo svaki zadatak, a na plakatu 

imamo samo po prvi primjer od svake grupe uradjen. 

Kada završimo sa grupom koji je imala zadatak da promijeni mjesta 

dodjemo do zaključka da se zbir ne mijenja ukoliko sabirku 

zamijene mjesta. 

Tako grupa po grupa izvještava i učenici treba da sami dodju do 

zaključka: ukoliko se jedan od sabiraka smanji za neki broj, a drugi 

poveća za taj isti broj zbir se ne mijenja. Sve ovo se primjenjuje radi 

lakšeg računanja. 

Završni dio časa: Učenici prepisuju u školskim sveskama po jedan primjer (prvi) od 

svake grupe i dobijaju domaći zadatak.

Predmet: Matematika 

Razred: II 

Nast. jedinica: Dodavanje zbira broju i broja zbiru 

Tip časa: Utvrdjivanje 


Nast. metode: Metoda razgovora, učenje putem otkrića, kooperativna učenik - 

učenik, učenik - nastavnik 

Nast. sredstva: Plakat sa ukrštenicom, listići za formiranje grupa, listići sa 

Nast. ciljevi 

i zadaci 

zadacima, listići sa ukrštenicom. 

Utvrdjivanje stečenih znanja o zamjeni mjesta sabiraka i 

združivanja sabiraka, njihova primjena radi lakšeg izračunavanja 

zbira brojeva, razvijanje sposobnosti rješavanja problema, razvijanje 

samostalnosti u radu, razvijanje medjusobne saradnje. 

Realizacija: 30. oktobar 2000. godina, OŠ ″Radoje Čizmović″ 

Nastavnik: Daković Nevenka 

TOK ČASA 

Uvodni dio 10′ Podjela na grupe na osnovu kartončića sa znacima (+, -, 

=) tri grupe dvije po 4 učenika, 1 - 5 učenika. Svi učenici će dobiti listiće sa ukršenicom koju samostalno 

rješavaju da bi dobili rješenje koje se nalazi u označenim poljima. 

O D U Z I M A NJ E 1. Računska radnja suprotna sabiranju 

S A B I R C I 2. Brojevi koji se sabiraju 

M I N U S 3. Znak za oduzimanje 

R A Z L I K A 4. Broj koji dobijamo oduzimanjem 

Rješenje je ZBIR. 

Predstavnici grupa upisuju rješenja u ukrešenicu na tabli i izvode zaključak. 

Glavni dio: 25′ Učenici dobijaju listiće sa zadacima. Svi učenici imaju različite zadatke (različite težine). 

Na nivou grupe odredjuje se ko će raditi koji zadatak. Daju se instrukcije i vrijeme za rad je 15 minuta. 

1. Zamjeni mjesta sabircima i postupno izražunaj: 

I II III 

23+72= 25+62= 17+61= 

32+60= 18+70= 58+28= 

5+28= 7+51= 4+53= 

2. Izračunaj zbir na tri načina: 

52+26+18=

41+21+9= 

3. Združi sabirke kako bi lakše sabrao: 

53+24+7= 

47+18+22= 

8+45+32= 

4. Postavi pa izračuna združujući sabirke na najpogodniji način: 

a) Zbir brojeva 44 i 32 uvećaj za 6 

b) Broju 28 dodaj zbir brojeva 27 i 12. 

Uradjene zadatke učenici lijepe na papir formata A4. Grupe izmjenjaju uradjene zadatke. Uz pomoć 

tablice rješenja kontrolišu zadatek (3g - 1, 1g - 2, 2g - 3) i ocjenjuju zadatke. 

Završni dio: 10′ Proglašavaju se najbolji a učenici prepisuju zadatke svoje grupe.

Škola: ″Ratko Žarić″ 

Nastavni predmet: Matematika, III razred 

Nastavma tema: Trougao 

Tip časa: Sistematizacija 

Cilj i zadaci: Aktivirati i iskorisititi predznanje i iskustvo učenika. 

Osposobiti učenike za tumačenje nastavnog sadržaja. 

Sistematizacija znanja iz date oblasti (uočavanje trougla na 

modelu i slici; obilježavanje i zapisivanje trougla; stranice i 

uglovi trougla; opisivanje i razvrstavanje trougla prema 

stranicama - jednokraki, jednakostraničan, nejednakostraničan; 

izračuvanvanje obima trougla;). Razvijanje logičkog i kritičkog 

mišljenja, potrebne preciznosti u crtanju i mjerenju, kao i 

takmičarski duh. 

Oblici rada: Frontalni, grupni i indiviudalni 

Nastavne metode: Praktično-smisleno, učenje putem otkrića u užem smislu, 

verbalno-receptivno-smisleno učenje, kooperativno učenje. 

Nastavna sredstva i Plakati, koferte, trouglovi (samoljepljivi papir) , 

pomagala: ukrasna traka (model trougla), kasetofon, kaseta, nastavni listići 

(zadaci), polje-nastavni listić, pioni (7+7+7), sedam kockica, 

pribor za crtanje (lenjiri, šestari) 

Realizacija: 16. maj 2001. godine u 16 h 

Realizator: Aleksandra Daković 

Tok časa: 

Uvodni dio (5 minuta): Tri učenika izvode plesnu tačku uz muziku ″Passo double″ 

(Gipsy dance). Na kraju plesa od ukrasne trake modeluju 

trougao. Nakon toga uslijediće kratak razgovor o trouglu. 

Glavni dio (15+5+5+5 minuta): Metodom slučajnog izbora učenici se dijele na tri grupe po 7 

učenika. Učenici izvlače koferte sa brojevima od 1-7 u tri 

boje (narandžasta, zelena i plava). Brojevi od 1 do 7 iste boje 

čine jednu grupu. U svakoj koferti nalazi se po jedan 

samoljepljivi papir odgovarajuće boje). Zajednički 

zadatak grupe je da od trouglova (1-7) formiraju veliki

trougao i zalijepe ga na plakat svoje grupe. (Narandžasti 

trougao je nejednakostraničan, plavi je jednakokrak, a zeleni 

jednakostraničan). 

Učenici pristupaju individualnom rješavanju zadataka (u 

prilogu). Broj zadataka je isti kao i broj izvučenog trougla. Na 

nivou grupe učenici provjeravaju tačnost uradjenog, prije nego 

što svoje nastavne listi 

će zalijepe na odgovarajuće mjesto na plakatu. 

Uz pjedinačno prezentiranje rada, uslijediće eventualne 

ispravke i dopune, kao i bodovanje (tačan zadatak-zeleni 

trougao, djelimično tačan-žuti trougao i netačan zadatak-crveni 

trougao). 

Završni dio (10 min): Formirati nove grupe (7 grupa po tri učenika), pri čemu se 

zadržavaju isti brojevi prethodnih grupa. 

(1+1+1......7+7+7) 

p. z. n p. z. n. 

Uslijediće društvena igra ″Zaigrajmo, zapjevajmo ″. Za 

igru grupe je potrebno: polje-nastavni listić (u prilogu), tri 

piona (narandžasti, plavi, zeleni) i kockica. Bacanje kockice 

odredjuje broj polja koja prelaze igrači. Kad se zaustave na 

polje ∆, idu dva koraka napirjed, na idu jedno polje nazad,a 

na polje moraju otpjevati dio pjesme učene na času muzičke 

kulture. Pobjednik je onaj koji prvi stigne na cilj. 

Prilozi 

Nastavni listići (zadaci grupa) 

Zeleni trougao 

1. Opiši zeleni trougao. 

To je_______trougao. 

Tjemena su:_________________ 

Stranice su:__________________ 

Uglovi su: __________________ 

Obim ovog trougla je : __________________ 

2. Nacrtaj trougao jednakih stranica ako je 

0=36 cm 

3. Koju ćeš figuru dobiti ako iz tačke O crtaš 

U prilogu pripreme dostavljen je materijal koji će biti korišten 

za realizaciju časa.

duž dužine 10 cm na sjeverozapad i 10cm na 

jugozapad? Koji je obim nacrtane figure? 

4. Koliko ima trouglova na slici? Napiši 

njihove nazive. 

D C 

E 

A B 

5. Nacrtaj duž koja predstavlja grafičko 

nadovezivanje stranica datog trougla. Kolika je 

dužina dobijene duži? C 

A B 

Narandžasti troguao Plavi trougao 

1. Opiši narandžasti trougao 1. Opiši plavi trougao 

To je__________trougao. To je ____________trougao 

Tjemena su:______________ Tjemena su:____________ 

Stranice su:_______________ Stranice su:_____________ 

Uglovi su:_________________ Uglovi su:_______________ 

Obim ovog trougla je:__________________ Obim ovog trougla je:_________ 

2. Nacrtaj nejednakostranični trougao Nacrtaj jednakokraki trougao 

čiji je obim O= 15cm, a stranice a=7cm stranice a=10cm i b=12cm 

i b =3cm 

3. Koju ćeš figuru dobiti ako iz tačke O crtaš 3. Koju ćeš figuru dobiti ako iz tačke 

duž dužine 10cm na zapae, 4cm na 0cm duž dužine 10 cm na sjever, 6cm 

sjeverozapad i 13 cm na jugoistok? jugozapad, a 6cm najugoistok? Koji 

Koji je obim nacrtane figure? obim nacrtane figure? 

4. Koliko ima trouglova na slici? Napiši 4. Koliko ima trouglova na slici ? 

njihove nazive. Napiši njihov nazive.

N G e F e 

A B C D E P A B C

1. OPŠTI PODACI O ČASU 

Naziv škole: OŠ ″Milan Vuković″ Herceg Novi 

Razred: IV 

Datum: V 2001. 

Učitelj: Vesna Rašajski 

2. OPŠTI METODIČKI PODACI 

PRIPREMA ZA ČAS 

Nastavno-vaspitna oblast: Matematika 

Nastavna tema: Godišnje ponavljanje 

Nastavna jedinica: P O V R Š I N A I Z A P R E M I N A 

Tip časa: Utvrdjivanje i ponavljanje gradiva 

Ciljevi časa: 

- obnavljanje nastavnih sadržaja iz oblasti površine i zapremine 

- uvježbavanje računskih operacija 

- primjena stečenih znanja u novim problemskim situacijama 

Nastavna i pomoćna sredstva: 

- nastavni listići sa zadacima 

- nastavni listići sa tabelomza svaku grupu 

- plakat (tabela za objedinjavanje rezultata) 

Oblici rada: frontalni, individualni, grupni, rad u parovima. 

Metode učenja: 

- rješavanje problema datog na tri nivoa težine. 

3. ARTIKULACIJA ČASA 

1. Podjela u grupe 

2. Uvodjenje u problem 

3. Podjela zadataka po nivoima i rješavanje problema 

4. Provjeravanje rezultata na nivou grupe 

5. Objedinjavanje rezultata svih grupa u cilju rješavanja problema datog u uvodu.

4. TOK ÂSA 

Oblik Metode Nastavna 

rada u~enja sredstva 

1. U~enici su podijeljeni u grupe prema svojim 

intelektualnim sposobnostima i stepenu postignu}a Frontalni 

i nastavi matematike. Prva grupa radi zadatke rad 

prvog nivoa (najjednostavnije). Druga i tre}a 

grupa rade zadatke drugog nivoa (srednje teìne). 

êtvrta grupa radi zadatke tre}eg nivoa(najsloèniji 

zadaci). 

Kroz ìvotnu pri~u nastavnik uvodi u~enike u 

problem kojim }e se baviti tokom ~asa 

3. Nastavnik dijeli zadatke po sloènosti prethodno individualni 

formiranim grupama i daje potrebna uputstva za rad nastavni 

rad. Rad u grupi je individualan. Svi ~lanovi jedne listi}I 

grupe rje{avaju iste zadatke. (PRILOG 1) Rje{avanje 

Po{to u~enik rije{i zadatke unosi rezultate u tabelu problema 

koju je nastavnik pripremio na posebnom listi}u datog 

(svaki u~enik pojedina~no). Tako nastavnik dobija na tri 

rezultatima rada svakog pojedinica u grupi. nivoa 

(PRILOG 2) 

4. Kada svi u~enici u grupi rije{e zadatke i upi{u 

svoja rje{enja u tabelar, formiraju se parovi rad u 

prema obilje`jima i na nastavnim listi}ima (unutar parovima 

jedne grupe). Parovi razmijene svoja rje{enja i 

uporedjuju ih. Pronalaze eventualne gre{ke i 

ispravljaju ih. Utvrdjuju ta~no rje{enje za svaki 

zadatak na nivou grupe. 

Dok u~enici rade u parovima nastavni, uvidom u grupni 

individuana rje{enja u~enika preko popunjenog rad 

tabelara, dobija informaciju o efikasnosti rada 

svakog pojedinca i interveni{e prema potrebama. 

5. Nastavnik integri{e rad grupa. Na plakat predstavnici 

iz svake grupe zapisuju ta~na rje{enja svojih zadataka

PRILOG 1 

I NIVO 

1. Koliko dm 2 tepiha treba kupiti da bi se prekrio čitav pod pravougaonog oblik dimenzija 27dm i 

35dm? (Posluži se slikom) 

b 

a 

soba 

pod 

2. Koliko novca treba za tepih, ako 1dm 2 košta 28 feninga? 

3. Treba presaditi cvijeće u veću sakciju. Koliko je cm 3 humusa potrebno da se ispuni saksija oblika 

kocke čija je ivica 20cm? 

a 

a 

humus 

a = 20cm 

4. Koliko novca treba za humus ako znamo da 1dm 3 košta 78 feninga?

II NIVO 

1. Vi ste zaduženi za krečenje. Koliko je grama boje potrebno da se okreči dječija soba 

dimenzija 35dm, 27dm i 24dm, ako se za 1dm 2 potroši 1gram? 

(Površina vrata je 210dm 2 , a površina prozora 290dm 2 ) 

(Posluži se crtežom). 

b 

c 

a 

prozor vrata 

soba 

2. Koliko je novca potrebno za boju ako 1 gram košta 6 feninga? 

3. Bilo bi lijepo da u sobi imamo malo više zelenila. Koliko cvjetova možemo posaditi u saksiju oblika 

kvadra dimenzija 5dm, 2dm, 1dm 5cm, ako je jednom cvijetu potreban prostor od 1dm 3 ? 

1dm 3 c 

a 

4. Pošto jedan cvijet košta 365 feninga za svo cvijeće trebaće _________________ novca. 

III NIVO 

1. Akvarijum sa ribicama bi osvježio ambijent. Vi ste zaduženi za njega. 

Izračunajte koliko je stakla potrebno da bi napravili akvarijum čije će dimenzije biti 5dm, 3dm 5cm i 

2dm 5cm. 

2. Koliko nam novca treba da staklo ako 2dm 2 koštaju 198 feninga? 

3. Ako 4/5 akvarijuma ispunite vodom, koliko će ribica živjeti u njemu ako svakoj treba 1dm 3 prostora? 

4. Pošto jedna ribica košta 236 feninga za sve ribice trebaće ______________ novca. 

PRILOG 2. 

b

I NIVO 

II NIVO 

Tabele za bilježenje rezultata na nivou grupe. 

IME 

IME 

III NIVO 

IME 

PRILOG 3. 

VELIČINA 

TEPIHA 

KOLIČINA 

BOJE 

STAKLO 

Tabela za objedinjavanje rezultata 

CIJENA 

CIJENA 

CIJENA 

KOLIČINA 

HUMUSA 

BROJ 

CVJETOVA 

RIBICE 

Grupa Materijal 

tepih 

Količina Novac 

I 

humus 

boja 

II 

cvijeće 

staklo 

CIJENA 

CIJENA 

CIJENA

III ribice 

PRILOG 4. 

UKUPNO: 

″Donazi ljeto, sunčanje, kupanje, druženje ... Očekujemo naše drage prijatelje iz drugih krajeva 

zemlje i želimo da preuredimo našu sobu. Svaki je posao lakše uraditi zajedno sa nekim. Dakle, svi ćemo 

se angažovati da dječiju sobu uljepšamo. Okrečićemo je, zamijeniti tepih, presaditi staro i posaditi novo 

cvijeće, napraviti akvarijum ... Da bi to sve uradili moramo znati koliko nam je novca potrebno i koliko 

bi smo trebali uštedjeti. Zato se dajmo na posao ...″ 

OŠ ″Blažo J. Orlandić″ Bar 

Učiteljica: Veselinka Golubović 

Predmet: Poznavanje prirode i društva 

Nastavna jedinica: Moje mjesto u prošlosti 

Razred: III 

Tip časa: kombinovani 

Cilj i zadaci časa: 

- koristeći predznanja učenika i njihove sposobnosti zapažanja i logičkog zaključivanja, a na 

osnovu adekvatno pripremljenih nastavnih sredstava, formirati predstave o prošlosti mjesta u kojem 

učenici žive; 

- prošlost mjesta sagledati iz različitih uglova posmatranja: 

a) Izgled gradjevina (stambene zgrade, škole, prodavnice, ulice, trgovi ...); 

b) Život i rad ljudi u takvim uslovima (na nivou informacije); 

c) Kultura ishrane - tradicionalni kulinarski specijaliteti po kojim je mjesto poznato. 

Oblici rada: Frontalni i individualni rad 

Nastavne metode: Razgovor, objašnjenje, demonstativno - ilustrativna i 

heuristička.

Nastavna sredstva: Fotografije, ilustracije, plakat i nastavni listići. 

Struktura i tok časa 

Napomena: 

Na prethodnom času učenici su dobili nastavni listić sa uputstvima kako da se pripreme za rad na 

sljedećem času. Posebno je naglašeno da se postaraju da dodju do odgovarajućih fotografija iz prošlosti, 

koje posjeduju u porodičnim albumima. Nastavni listić je dat prilogu. 

1. Znam li šta je prošlost? 

Kratak razgovor o detaljima sa plakata na kom je prikazano nekoliko situacija, značajnih u životu 

svakog čovjeka (djetinjstvo, školsko doba, tinejdžerski period, zrelo doba ...). 

Zadat je da ih pravilno rasporede u vremenu (prošlost, sadašnjost i budućnost). 

Na ovaj način se rezimiraju iskustva učenika i provjerava stepen razumijevanja pojma 

PROŠLOST. 

2. Moje mjesto u prošlosti 

Suština rada je u tome da se pred učenike stavi problem o kojem oni treba da se izjašnjavaju. 

Problem može da se postavi u obliku pitanja, provokativnog tvrdjenja koje treba dokazati ili u obliku 

dileme. 

a) Jedan dječak je rekao: ″Moj grad Bar sada je puno ljepši nego kad si ti bako bila dijete″. 

Učenici se samostalno izjašnjavaju po ovom pitanju, ali svoje tvrdnje treba da potkrijepe dokazima 

(fotografija koju može da pozajmi i od drugara iz odjeljenja; iskustvo i sjećanja svoje bake i djeda, 

starijih rodjaka i sl.). 

b) Gdje su mame (kada su bile male) kupovale igračke? 

Koliko je tada bilo dragstora u gradu? 

Šta si saznao o izgledu prodavnica u to vrijeme? 

Da li su tate (kad su bili mali) bolje igrali Sony Play Station od vas? 

c) Kako su naše prabake pravile hamburgere? 

Saznali smo! 

U ovom gradu ljudi su nekad najviše koristili u ishrani: 

3. Saznao-li sam iz kuvara moje bake - prabake ... 

Ova pitanja služe samo kao podsticaj za razgovor u odredjenom pravcu. Interesovanja učenika i 

obavještenost o odredjenim segmetnima ove teme odredjuju tok časa. 

Moje mjesto u prošlosti 

Da bi se pripremio/pripremila za razgovor na času treba da razmisliš o ovim pitanjima.

1. Kako je izgledalo naše mjesto u vrijeme kada su tvoji mama i tata bili mali? (Zgrade, ulice, 

prodavnice ...) 

____________________________________________________________________________________ 

____________________________________________________________________________________ 

___________________________ 

2. Pokušaj da pronadješ odgovor i na ovo pitanje: 

Kako je izgledalo mjesto kada su tvoji baka i djed bili mali? 

(Kratko zabilježi nekoliko podataka o tome) 

____________________________________________________________________________________ 

____________________________________________________________________________________ 

___________________________ 

Želiš li da nastaviš ovo putovanje u prošlosti? 

DA NE 

Ako želiš potrudi se da saznaš kako je ovo mjesto izgledalo u davna vremena, mnogo prije nešto što su 

živjeli tvoji baka i djed 

(Šta je tada bilo - postojalo a sad više ne postoji, ili obrnuto). 

____________________________________________________________________________________ 

____________________________________________________________________________________ 

___________________________ 

Ako ti je hrana jača strana, raspitaj se za jelo koje je spremala tvoja baka ili prabaka. Izaberi jelo koje je 

bilo omiljeno u tvojoj prodici, a koje se najviše pripremalo u vremenu kad je ona živjela. 

1. OPŠTI PODACI O ČASU 

Naziv škole: OŠ ″Milan Vuković″ Herceg Novi 

Razred: IV 

Datum: X 2000. 

Učitelj: Vesna Rašajski 

2. OPŠTI METODIČKI PODACI 

Nastavno-vaspitna oblast: Poznavanje prirode 

Nastavna tema: Uslovi života na Zemlji. 

Nastavna jedinica: VAZDUH KAO USLOV ŽIVOTA

Tip časa: Obrada novog gradiva 

Zadaci časa: 

- sticanje osnovnih znanja o vazduhu, kao dijelu prirode od koga zavisi život na zemlji; 

- osposobljavanje učenika za shvatanje materijalnosti vazduha; 

- osposobljavanje učenika za samostalan rad; 

Nastavna i pomoćna sredstva: 

- plakat br. 1 - skrivalica; 

- rekviziti za izvodjenje eksperimenata; 

- grafofolija br. 1; 

- kartice za grupe i oznake na klupama; 

- nastavni listići sa zadacima za svaku grupu. 

Oblici rada: Grupni i frontalni rad 

Nastavne metode: 

- metoda razgovora; 

- eksperimentalna metoda; 

- tekstualna metoda; 

Nastavni objekat: Učionica. 

3. ARTIKULACIJA ČASA 

Uvodni dio časa 

- Otkrivanje skrivalice 

- Najava nastavne jedinice i podjela u grupe. 

Glavni dio časa 

- Ispitivanje osobina vazduha. 

Završni dio časa 

- Analiza izvještaja i izvlačenje zaključaka 

4. TOK ČASA 

I UVODNI DIO ČASA 

* Okrivanje skrivalice: 

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 

O S O B I N E V A Z D U H A 

* Isticanje cilja časa i podjela u grupe 

II GLAVNI DIO ČASA

Svaka grupa se na stanici zadržava oko 10 minuta što je dovoljno da se izvrši eksperiment i 

sastavi kratak izvještaj o zapažanjima. 

1. Stanica 

Često vam se neko obraća: ″Molim, jednu praznu času!″ Ili: ″Molim, jednu praznu bocu!″ Zar su 

čaša i boca zaista prazne? 

AKO SE NE SLAŽETE - DOKAŽITE! 

Ogled 

Uzmi staklenu bocu sa širim grlićem i kroz njen zapušač od plute provuci jednu dužu i jednu 

kraću staklenu cijev. U dužu cijev stavi lijevak i kroz njega nalijevajte vodu u bocu. Kad napunite 

otprilike trećinu boce, zatvorite prstom otvor kraće cijevi i nastavite da nalijevate vodu kroz lijevak. 

Šta će se desiti? Zašto? 

Ogled 

Naduvaj balon. Šta je ispunilo balon? Potopi vrh balona u vodu. Šta se desilo sa vodom? Zašto? 

2. Stanica 

Napišite kratak izvještaj. 

Ogled 

Na terazije zakačite dva izduvana balona, jedan na jednu, drugi na drugu stranu i uporedite 

njihovu masu. Zatim, na jedan kraj terazija zakačite naduvan, a na drugi kraj isduvan balon. Šta 

primjećujete? 

Napišite kratak izvještaj 

3. Stanica 

Ogled 

4. Stanica 

Navuci balon na grlić boce i stavi bocu u sud sa toplom vodom. Šta zapažaš? 

Izvadi bocu iz vode istav je na hladno mjesto. Šta se dogodilo? Objasni. 


Ogled 

Napuni čašu vodom do vrha. Nakvasi ivicu čaše, pa na nju stavi list deblje hartije. Dlan lijeve 

ruke stavi na list hartije, a desnom rukom drži času. Okreni času i oprezno skloni dlan ispod čaše. Ostavi 

tako par sekundi. Šta uočavaš? Pokušaj da objasniš! 

Napišite kratak izvještaj.

5. Stanica 

Ogled 

Stavi svijeću na pod uz sama vrata i zapali je. Šta primjećuješ? Sada tu istu zapaljenu svijeću 

podigni u visinu. U kom pravu se sada savija plamen? 

Zapaljenu svijeću stavi na sto i otvori prozor. Šta se sada dogadja sa palamenom? Zatvori prozor, 

a otvori vrata. U kom pravcu se sada savija plamen? 


III ZAVRŠNI DIO ČASA 

Pošto grupe prodju kroz sve stanice, vrši se izvještavanje grupa i zajedničko izvlačenje 

zaključaka. Učenici zapisuju (grafofolija br. 1): 

zauizma prostor ima masu pritiskuje tijela 

iako ga ne vidimo (vazdušni pritisak) 

VAZDUH 

na toploti se širi, neprestano se kreće 

a na hladnoći skuplja 

OŠ ″Milorad Musa Burzan″ 

Nastavnik: Ljudmila Djuranović 

Nastavni predmet: Priroda i društvo II razred 

Tema: Domaće životinje 


SCENARIO ZA ČAS AKTIVNE NASTAVE 

Cilj časa: Usvajanje konkretnih znanja o domaćim životinjama (pas, goveče - krava, konj, ovca, svinja, 

kokoška) kao i o njihovim osnovnim osobinama (imenovanje životinje i njenog mladunčeta, stanište, 

opis, ishrana, koristi za čovjeka), navikavanje učenika za rad u grupi, razvijanje interesovanja za domaće 

životinje.

Metode: Kooperativno učenje u grupama učenika 

Verbalno smisleno učenje 

Učenje rješavanjem problema 

Materijal: Plakat sa slikom seoskog domaćinstva. 

Kartice za formiranje grupa (šest boja -24). 

Nastavni listići (36). 

Pomoćni plakat sa tabelom za upisivanje rezultata istraživanja. 

Kartice za obilježavanje grupa (klupe) 

Enciklopedije o životinjama. 

Udžbenik prirode i društva za II razred. 

Glavni koraci: 

1. Rješavanje zagonetki i otkrivanje plakata sa slikom. 

2. Formiranje grupa. 

3. Slaganje kartica iste boje - formiranje slike životinje, na nivou grupe. 

4. Podjela zadataka i davanje instrukcije za rad. 

5. Rad u grupama. 

6. Izvještavanje grupa. 

7. Unošenje podataka u tabele. 

8. Pričanje zanimljivosti, kazivanje stihova ... 

1. Nastavnik na tabli izlaže plakat koji je prikriven sa šest polja označenih brojevima od 1 do 6. Učenik 

bira broj i rješava zagonetku. Slijedi otkrivanje polja iza koga se na plakatu nalazi slika životinje koja 

je rješenje zagonetke. Rješavanjem svih šest zagonetki prikazuje se slika seoskog domaćinstva sa 

svim domaćim životinjama i njihovim staništima. 

2. Formiraju se grupe na osnovu boje kartice koju je svaki od učenika izvukao (6 grupa - 6 boja). 

3. Nastavnik daje instrukciju da učenici iz grupe okrenu kartice i da formiraju sliku. Slaganjem dobijaju 

sliku životinje o kojoj će pisati unutar grupe. 

4. Svaka grupa dobija po dva nastavna listića - dva zadatka. 

a) Na jednom se uočava zadata životinja i njeno mladunče, imenuje se, opisuje se, navodi se čime se 

hrani. 

b) Na drugom učenici zaokružuju predmete koji se prave od te životinje. 

5. Zadaci za sve grupe su isti - različite su životinje ali su zahtjevi isti. Grupe rade istovremeno. 

6. Grupe izvještavaju o svom radu. U izvještavanje se mogu uključiti i druge grupe. 

7. Učenici upisuju podatke o svim životinjama redom kako grupe izvještavaju u svoje tabele, a 

nastavnica u plakat-tabelu. 

Ostali dio istraživanja izvještavaju ostali članovi grupa ravnomjerno dio po dio, grupa po grupa, čime se 

obezbjedjuje da se svi učenici angažuju u toku rada. 

Nakon završenog izvještavanja svih grupa učenici vrše podjelu prema izgledu na stoku u živinu. 

8. Učenici prema svom izboru pričaju zanimljivosti iz svijeta životinja, recituju prigodne stihove 

pjesama o životinjama ...

Škola: OŠ ″Stefan Mitrov Ljubiša″ Budva 

Nastavnik: Snežana Lalović, Ljiljana Nikčević 

Nastavni predmet: Poznavanje prirode i društva, III razred 

Nastavna jedinica: Putujemo kopnom, vodom, vazduhom (kopneni, vodeni, 

vazdušni saobraćaj). 

Ciljevi časa: 1. Formiranje intelekutalnih umenja (učenje učenja) 

- formiranje ideje o tome šta je pojam 

- šta znači klasifikacija 

- šta je kriterij 

- kako se testira da li je kriterij dobar 

2. Organizuje se spontano iskustvo djece i podiže se na viši 

nivo tako što se struktuiraju spontana znanja. 

3. Stiču se nova faktička znanja, nove informacije koje imaju 

šanse da ostanu trajne jer su svaćene i uvedene u već 

postojeće sisteme znanja. 

4. Povezuju se nova sa starim znanjima čime se omogućuje 

stvarno razumijevanje novog (jer je razumijevanje upravo 

povezivanje novog sa starim, nepoznatog sa poznatim). 

Uvod: Podjela u grupe 5/5 (vozić) 

Aktivnost 1. 

U drugom razredu smo učili o prevoznim sredstvima. Sada vas molim da se sjetite svih prevoznih 

sredstava kojima ste putovali ili ste čuli da čovjek može da putuje ili da ih koristi. 

Prvo razmislite, svako za sebe, a zatim u grupi zajedno napravite listu svih sredstava kojih ste se 

sjetili, ali tako da na jedan listić ispišete jedno prevozno sredstvo. Dakle, ispisaćete onoliko listića koliko 

ste se sjetili saobraćajnih sredstava. 

Sada vas molim da prestanete sa radom i da pažljivo slušamo jedni druge. 

Ja sam na ovom panou napravila svoju listu saobraćajnih sredstava. Sada da vidimo kojih 

saobraćajnih sredstava ste se vi sjetili. Molim vas recite mi samo ona saobraćajna sredstva kojih ste se vi 

sjetili, a ne i ona koja imamo na panou, a vi ih se niste u ovako kratkom vremenu mogli sjetiti. 

(Neka nam ova grupa pročita saobraćajna sredstva kojih se sjetila. Nastavnik na panou stavlja 

crticu pored tog saobraćajnog sredstva ili upisuje saobraćajno sredstvo kojeg nema na panou). 

Kada sve grupe izlistaju saobraćajna sredstva kojih su se sjetili. Nastavnik postavlja pitanje: Da li 

neko želi da prokomentariše listu saobraćajnih sredstava kojih smo se sjetili? Jeste li imali nekih 

problema u prisjećanju? Da li neko ima ideju o tome zašto smo se nekih lakše sjetili nego drugih? 

Aktivnost 2. 

Sjetite se, kada smo bili u prvom razredu, učili smo da pravimo skupove geometrijskih figura 

prema obliku boji i veličini. Učili smo da se imenice razvrstavaju na vlastite, zajedničke, zbirne i 

gradivne. Drveće smo dijelili na četinarsko i listopadno. 

Vaš sljedeći zadatak je da razvrstate saobraćajna sredstva. Ona se mogu klasifikovati na razne 

načine npr. mogu se klasifikovati prema snazi koja ih pokreće na ona koja koriste snagu čovjeka ili

snagu motora, ili se mogu klasifikovati prema namjeni na ona koja služe za prevoz neke robe i ona koja 

služe za prevoz putnika. 

Vaš zadatak je da smislite što originalniji način klasifikacije prevoznih sredstava. Razvrstate ih po 

nekom smislu, ali tako da ni jedna druga grupa neće imati takvu ideju. Pokušajte da napravite takvu 

klasifikaciju da obuhvatite što veći broj saobraćajnih sredstava. Pazite, moraćete kasnije da nam 

objasnite kako ste napravili svoju podjelu. 

Izvještaji grupa: 

Nastavnik na posebnom papiru bilježi kriterij svake grupe kojim su se rukovodili prilikom 

klasifikovanja. 

Komentar: Koje ste probleme imali prilikom pravljenja klasifikacije? 

Komentar - Naučnici nijesu odmah došli do najboljeg rješenja. Bilo je dosta lutanja dok se nije 

pronašla najbolja klasifikacija, što opet ne znači da je ona najbolja i da u budućnosti neće biti pronadjena 

bolja. Sama činjenica da se svakim danom pronalaze nova saobraćajna sredstva dovodi do toga da 

odredjena klasifikacija postane manjkava i da ne može da obuhvati sva saobraćajna sredstva. 

Da vidimo sada, koja klasifikacija danas važi. 

Naučnici su sva saobraćajna sredstva razvrstali u tri grupe prema tome gdje se kreću: vodom, 

vazduhom ili kopnom, pa prema tome sva sredstva o kojima smo govorili možemo razvrstati u grupe: 

vodeni, vazdušni ili kopneni saobraćaj. 

Nastavnik na tabli lijepi cedulje sa nazivima: vodeni saobraćaj, vazdušni saobraćaj, kopneni 

saobraćaj. 

Sve njih objedinjava jedan pojam SAOBRAĆAJ (iznad se lijepi cedulja ″sapbraćaj″), jer svi oni 

omogućuju veze ili saobraćanje medju ljudima. 

Razvrstaćemo zatim kartice saobraćajnih sredstava u ove tri grupe. Po jedan učenik iz svake 

grupe razvrstava kartice po grupama. 

Komentar: Da li ste imali problema u razvrstavanju? Kakvih? 

Da pogledamo sada smo grupu vodeni saobraćaj. Naučnici su i ovu grupu izdijelili prema vrsti 

voda po kojoj se kreću tj. da li se kreću morem, rijekama ili jezerima, pa tako imamo pomorski, riječni i 

jezerski saobraćaj (nastavnik lijepi kartice). 

Hajde sada da razvrstamo kartice vodenog saobraćaja. 

Da pogledamo grupu kopneni saobraćaj. Kako ćemo podijeliti ovu grupu kartica. Prema tome, da 

li se kreću drumovima ili šinama, pa imamo drumski i šinski saobraćaj (nastavnik lijepi kartice i poziva 

dva učenika da razvrstaju kartice). 

Da li se može dalje dijeliti vazdušni saobraćaj? 

Napomena za voditelja: da vodi računa o teškoćama prilikom klasifikacije kartica LIFT, METRO, 

PODMORNICA i ukazati na nesavršenost klasifikacije i potrebu da se ona mijenja jer se stalno pronalze 

nova saobraćajna sredstva. 

Nastavnik podjeli koverte u kojima se nalaze znaci pojedinih vrsta saobraćaja (svakoj grupi po 

jedan). 

Sada pogledajte šta se nalazi u vašem kovertu i odredite gdje pripada vaša sličica. Zalijepite je na 

našu klasifikaciju.

Aktivnost 3. 

Sada će svaka grupa dobiti novi zadatak. Imate 10-tak minuta da ga uradite, a zatim će te nas 

izvijestiti o tome šta ste uradili. 

G1. Vaš zadatak je da napravite plakat ″Saobraćaj u našem gradu″. Uradite to ovako. Napravite 

male sličice saobraćajnih sredstava koja se koriste u našem gradu i zalijepite ih na papir. Kasnije ćete 

nam reći koje vrste saobraćaja su prisutne u našem gradu. 

Komentar - (nastavnik pokazuje na plakat prisjećanja) najčešće smo se prisjećali onih 

saobraćajnih sredstava koja se koriste u našem gradu. Manje smo se mogli sjetiti onih sredstava koja se 

ne koriste u našem gradu. Razmislite o tome zašto je to tako. 

G2. Vaš zadata je da se sjetite mjesta do kojih ste putovali. Sjetite se čime ste putovali, kuda, 

kako i zašto. dobićete nijemu kartu naše Republike. Vaš zadatak je da napravite sličice koje označavaju 

odredjenu vrstu saobraćaja i da na karti obilježite svoja putovanja. Kasnije ćete nam reći koju vrstu 

saobraćaja ste koristili. 

G3. Vaš zadata je da smislite i napišete jednu kratku priču na temu ″PROBLEMI NA PUTU″ 

(Pazite, problemi na putu ponekad budu zaista problemi, a ponekad izazovu smijeh kod onih kojima 

pričate o njima). 

G4. Da je kojim slučajem Budva planinsko mjesto, npr. da je nadmorska visina Budve iznad 1000 

metara, i da je privredni centar naše Republike, kako bi tada izgledao saobraćaj u njoj. Napišite ili 

nacrtajte. 

G5. Od vas se traži da na kratko budete ″SAOBRAĆAJNI INŽINJERI″. Pokušajte da smislite 

rješenje saobraćajnog problema Budve u ljetnjem periodu kada je turistička sezona.

Srpski

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?