PPUG-BRDOVEC_KNJIGA_II_OBAVEZNI ... - Općina Brdovec
PPUG-BRDOVEC_KNJIGA_II_OBAVEZNI ... - Općina Brdovec PPUG-BRDOVEC_KNJIGA_II_OBAVEZNI ... - Općina Brdovec
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu Kačićeva 26, 10000 Zagreb, tel.: 01/4639-470; fax: 01/4639-284 ZAGREBAČKA ŽUPANIJA OPĆINA BRDOVEC Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE BRDOVEC Knjiga II obavezni prilozi Zagreb, studeni 2010.
- Page 2 and 3: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 4 and 5: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 6 and 7: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 8 and 9: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 10 and 11: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 12 and 13: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 14 and 15: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 16 and 17: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 18 and 19: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 20 and 21: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 22 and 23: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 24 and 25: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 26 and 27: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 28 and 29: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 30 and 31: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 32 and 33: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 34 and 35: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 36 and 37: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 38 and 39: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 40 and 41: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 42 and 43: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 44 and 45: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 46 and 47: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 48 and 49: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
- Page 50 and 51: Zagrebačka županija OPĆINA BRDOV
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu<br />
Kačićeva 26, 10000 Zagreb, tel.: 01/4639-470; fax: 01/4639-284<br />
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA<br />
OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Knjiga <strong>II</strong><br />
obavezni prilozi<br />
Zagreb, studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Elaborat: Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Broj ugovora 36/08-19<br />
Naručitelj: OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Trg dr. Franje Tuđmana 1,<br />
10291 PRIGORJE BRDOVEČKO<br />
Koordinator<br />
od strane Naručitelja: ALEN PRELEC, oec. načelnik općine<br />
Izrađivač: Sveučilište u Zagrebu - ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu<br />
10000 Zagreb, Kačićeva 26, tel.: 01/4639-470, fax: 01/4639-284<br />
MB: 3204952 OIB 42061107444<br />
Odgovorni voditelj: Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh.<br />
Stručni tim u izradi: Koordinator:<br />
Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh.<br />
Suradnici:<br />
MATIJA FEGEŠ, dipl.ing.arh.<br />
MARINA MATAK, aps.arh.<br />
Stručni suradnici:<br />
DEANKA HIRJAN, dipl.iur.<br />
Doc.dr.sc. ANKA MIŠETIĆ, dipl.soc.<br />
Doc.dr.sc. MILJENKO HAIMAN, dipl.ing.građ.<br />
Vanjski suradnici:<br />
Prirodna baština: AMALIJA DENICH, dipl.ing.agr., ovlašteni krajobrazni arhitekt<br />
Kulturna baština: mr.sc. BISERKA BILUŠIĆ-DUMBOVIĆ, dipl.ing.arh.<br />
Ministarstvo kulture, Mesnička 49, 10.000 Zagreb<br />
Predstojnik Zavoda: Prof.dr.sc. JESENKO HORVAT, dipl.ing.arh,<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Županija:<br />
ZAGREBAČKA ŽUPANIJA<br />
Naziv prostornog plana:<br />
<strong>Općina</strong>:<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu<br />
Kačićeva 26, 10000 Zagreb tel.: 01/4639-470, fax: 01/4639-284<br />
Predstojnik zavoda:<br />
Odgovorni voditelj:<br />
Prof.dr.sc. JESENKO HORVAT, d.i.a.<br />
__________________________<br />
Pečat pravne osobe/tijela koje je izradilo plan:<br />
Stručni tim u izradi plana:<br />
Koordinator:<br />
Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, dipl.ing.arh.<br />
Suradnici:<br />
MATIJA FEGEŠ, dipl.ing.arh.<br />
MARINA MATAK, aps.arh.<br />
Stručni suradnici:<br />
DEANKA HIRJAN, dipl.iur.<br />
Doc.dr.sc. ANKA MIŠETIĆ, dipl.soc.<br />
Doc.dr.sc. MILJENKO HAIMAN, dipl.ing.građ.<br />
Odluka predstavničkog tijela o izradi plana (službeno glasilo):<br />
Glasnik Općine <strong>Brdovec</strong> br.: 1/08.<br />
Prof.dr.sc. NENAD LIPOVAC, d.i.a.<br />
__________________________<br />
Pečat odgovorne osobe:<br />
Vanjski suradnici:<br />
Mr.sc. BISERKA BILUŠIĆ-DUMBOVIĆ, dipl.ing.arh.<br />
– graditeljska baština<br />
AMALIJA DENICH, dipl.ing.agr. – prirodna baština<br />
Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana (službeno glasilo):<br />
Glasnik Općine <strong>Brdovec</strong> br.: ______<br />
Prva javna rasprava (datum objave): 11.03.2009.; Večernji list Prvi javni uvid održan: od 19.03.2009. do 03.04.2009.<br />
Druga javna rasprava (datum objave): 05.12.2009.; Večernji list Drugi javni uvid održan: od 14.12.2009. do 30.12.2009.<br />
Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provođenje javne rasprave:<br />
Načelnik:<br />
Alen PRELEC, oec.<br />
Suglasnost na plan prema članku 98 Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br.: 76/07., 38/09.)<br />
Klasa: 350-02/10-01/37 Urbroj: 238/1-03-10-7 Datum: 28.10.2010.<br />
Predsjednik predstavničkog tijela:<br />
Predsjednik općinskog vijeća:<br />
Stjepan ESIH, upr.iur.<br />
________________________<br />
Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:<br />
________________________<br />
Pečat nadležnog tijela: Pečat nadležnog tijela:
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
SADRŽAJ KNJIGE <strong>II</strong><br />
A OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
- UVOD I RAZLOZI ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA<br />
OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
1. Polazišta<br />
2. Ciljevi<br />
3. Plan prostornog uređenja općine <strong>Brdovec</strong><br />
B IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE (Glasnik Zagrebačke županije<br />
br. 3/02, 6/02, 8/05, 8/07, 4/10.)<br />
1. Korištenje i namjena prostora<br />
2. Infrastrukturni sustavi<br />
2.1. Energetika i telekomunikacije<br />
2.2. Vodnogospodarski sustav<br />
3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora<br />
3.1 Uvjeti korištenja i zaštite prostora I.<br />
3.2. Uvjeti korištenja i zaštite prostora <strong>II</strong>.<br />
C. STRUČNE PODLOGE, NA KOJIMA SE TEMELJE PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA<br />
D. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO POŠTIVATI U<br />
IZRADI PLANA<br />
E. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79., MIŠLJENJA I SUGLASNOSTI IZ ČLANKA 94. TE SUGLASNOST<br />
ŽUPANA IZ ČLANKA 98. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09)<br />
F. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ STRUČNOJ, JAVNOJ RASPRAVI I PONOVNOJ JAVNOJ<br />
RASPRAVI<br />
G. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA<br />
H. SAŽETAK ZA JAVNOST<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
3. <strong>OBAVEZNI</strong> PRILOZI PLANU<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
A OBRAZLOŽENJE PLANA<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
UVOD I RAZLOZI ZA IZRADU IZMJENA I DOPUNA<br />
PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izrada Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine <strong>Brdovec</strong> (u naravi su to treće Izmjene i<br />
dopune temeljnog dokumenta uređenja prostora Općine <strong>Brdovec</strong>), u daljnjem tekstu Plan, započeta je<br />
temeljem Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine <strong>Brdovec</strong> objavljene u<br />
službenom glasilu Općine <strong>Brdovec</strong> „Glasnik Općine <strong>Brdovec</strong>“ broj: 1/08.<br />
Razlozi za izradu Plana su navedeni u Odluci o pristupanju izradi izmjena i dopuna Prostornog plana<br />
uređenja Općine <strong>Brdovec</strong> objavljenoj u službenom glasilu Općine <strong>Brdovec</strong> „Glasnik Općine <strong>Brdovec</strong>“ broj:<br />
1/08.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 1. POLAZIŠTA<br />
Ovim Planom mijenja se poglavlje 1. Polazišta, Prostornog plana uređenja Općine <strong>Brdovec</strong> (Glasnik<br />
Zagrebačke županije br. 9/05., 3/07. i 5/08.), i postaje poglavlje 1. Polazišta (pročišćen tekst) dijela<br />
poglavlja 3. Obavezni prilozi Planu, Knjige <strong>II</strong> te sada glasi,<br />
1. POLAZIŠTA<br />
1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru<br />
Današnje upravno-teritorijalno ustrojstvo RH uređeno je Ustavom Republike Hrvatske te Zakonom o<br />
područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 86/06 i 16/07). Zagrebačka županija<br />
konstituirana je 17. siječnja 1997. godine. Sjedište Županije je u Zagrebu. Županija, u kojoj se nalazi općina<br />
<strong>Brdovec</strong>, ima površinu od 3.058,15 km 2 . Prema popisu stanovništva iz 1991. godine Zagrebačka Županija<br />
imala je 282.989, a 2001. godine 309.696 stanovnika. Gustoća naseljenosti 1991. iznosila je 92,54 st/km 2 ,<br />
što je nešto iznad republičkog prosjeka koji je bio 84 st/km 2 , a gustoća 2001. godine iznosila je 101,27<br />
st/km 2 , a što je rezultat događanja početkom devedesetih godina. Područje Županije danas je podijeljeno na<br />
34 jedinice lokalne samouprave i to 9 Gradova i 25 <strong>Općina</strong>, od kojih je jedna <strong>Općina</strong> <strong>Brdovec</strong>.<br />
<strong>Općina</strong> <strong>Brdovec</strong> prostire se na 37,27 km 2 . Prema popisu stanovništva 1991. godine imala je 8.762, a<br />
2001. g. 10.141 stanovnika, koji su živjeli u statistički promatrano 13 naselja: <strong>Brdovec</strong>, Donji Laduč,<br />
Drenje Brdovečko, Gornji Laduč, Harmica, Javorje, Ključ Brdovečki, Prigorje Brdovečko,<br />
Prudnice, Savski Marof, Šenkovec, Vukovo Selo i Zdenci Brdovečki. Međutim, prema podacima<br />
Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Policijske postaje Zaprešić za 2009. godinu<br />
broj stanovnika Općine <strong>Brdovec</strong> iznosio je 12.383 stanovnika.<br />
Iz navedenih podataka proizlazi da je gustoća stanovništva Općine 1991. godine iznosila 235,09<br />
st/km 2 , odnosno 272,10 st/km 2 2001. godine te 332,25 st/km 2 u 2009. godini, što je 41% povećanje u<br />
odnosu na 1991. godinu. Uspoređujući ove podatke sa podacima o Zagrebačkoj županiji proizlazi da <strong>Općina</strong><br />
<strong>Brdovec</strong> u Zagrebačkoj županiji sudjeluje s 1,22% u površini, a 3,27% u broju stanovnika Županije prema<br />
zadnjem službenom popisu. Uspoređujući kretanje broja stanovnika uočavamo da stanovništvo Županije u<br />
razdoblju 01/91 (indeks 109,44) lagano raste. U istom periodu kretanje broja stanovnika Općine <strong>Brdovec</strong>,<br />
pokazuje vrlo veliki porast sa indeksom 115,74 (tablica 1) dok je taj indeks prema posljednjim podacima (u<br />
odnosu na 2001.) skoro 122,11. Tome treba posvetiti pažnju kod utvrđivanja građevinskih područja naselja.<br />
ŽUPANIJA<br />
ZAGREBAČKA<br />
Površina<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
Stanovnici Gustoća stanovništva<br />
Popis 1991. Popis 2001. Gnst 2001<br />
km 2 % broj st. % broj st. % br. st./km 2<br />
ŽUPANIJA UKUPNO 3058,15 100 282.989 100 309.696 100 101,27<br />
<strong>Općina</strong> <strong>BRDOVEC</strong> 37,27 1,22 8.762 3,10 10.141 3,27 272,10<br />
Tablica 1: Odnos ukupne površine, broja stanovnika, te gustoće u Zagrebačkoj županiji i Općini<br />
<strong>Brdovec</strong><br />
<strong>Općina</strong> <strong>Brdovec</strong> nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Zagrebačke županije. Svojom sjeveroistočnom<br />
stranom graniči sa današnjim Gradom Zaprešić. Na jugu graniči s Gradom Samoborom, a na sjeveru sa<br />
<strong>Općina</strong>ma Marija Gorica i Pušća. Svojim zapadnim rubom, <strong>Općina</strong> <strong>Brdovec</strong> podudara se sa državnom<br />
granicom Republike Hrvatske prema Republici Sloveniji. Središnjim dijelom Općine, u smjeru istok-zapad,<br />
prolazi važna državna i međunarodna prometnica, koja omogućuje brzo povezivanje Grada Zagreba i<br />
Zagrebačke županije sa srednjom Europom. Kroz Općinu prolazi državna cesta D225 i glavna magistralna<br />
željeznička pruga MG2 (državna granica-Savski Marof-Zagreb). Takvim položajem, <strong>Općina</strong> <strong>Brdovec</strong> uz Grad<br />
Zaprešić u Zagrebačkoj Županiji i Krapinu, Đurmanec, Sv. Križ Začretje, Zabok, Oroslavje i Veliko Trgovišće u<br />
Krapinsko zagorskoj županiji, ima značajnu ulogu u stvaranju slike ulaza u Hrvatsku i glavni grad Zagreb.<br />
Na temelju Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 90/1992.,<br />
članak 6 te 86/06 i 16/07) ustrojena je nova općina <strong>Brdovec</strong> u kojoj se osim istoimenog središnjeg naselja<br />
1-1
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 1. POLAZIŠTA<br />
nalazi još dvanaest naselja: Donji Laduč, Drenje Brdovečko, Gornji Laduč, Harmica, Javorje, Ključ Brdovečki,<br />
Prigorje Brdovečko, Prudnice, Savski Marof, Šenkovec, Vukovo Selo i Zdenci Brdovečki.<br />
reljefna i geološka obilježja<br />
U odnosu na visinsku rasčlanjenost prostora jasno su određene dvije krajobrazne cjeline područja<br />
Općine i to: sjeverozapadno Marijagoričko prigorje i južno prostrana nizina rijeke Save i dio nizine donjeg<br />
toka rijeke Sutle. Visinske razlike u Marijagoričkom prigorju ne prelaze 300 metara nadmorske visine.<br />
Istaknute kote vrhova u tom dijelu prigorja od zapada prema istoku kreću se od 235 m nmv (Hribarov<br />
brijeg), 240 m nmv. (V. Vrh) pa sve do 255 m nmv (Goljak). Kroz prigorje protiču brojni brdski potoci<br />
razdvajajući i spajajući bregove i brežuljke. Prigorje se spušta sve do nizine rijeke Save, koja zaprema veću<br />
površinu Općine. Visine aluvijalne ravni rijeke Save spuštaju se sa sjevera sa 137 m nmv prema jugu<br />
(zaobalju Save) na 130 m nmv. Geološku građu prigorja čine meki tercijarni jezerski sedimenti na kojima su<br />
se razvila plodna tla pogodna za vinovu lozu i poljodjelske kulture. Aluvijalnu ravan rijeke Save, a djelomično<br />
i Sutle, čine mlađe kvartarne i holocenske naslage nastale u postglacijalno doba kada su ovim područjima<br />
proticale velike količine voda noseći erozioni nanos u vidu šljunka i pijeska različite granulacije. U aluvijalnim<br />
nanosima prisutna je podzemna cirkulacija voda. Debljina aluvijalnog nanosa Save (pijeska, šljunka, gline)<br />
kreće se od 5 do 100 metara debljine.<br />
podneblje<br />
Područje Općine <strong>Brdovec</strong>, kao i cjelokupno područje Zagrebačke županije, prema Koppenovoj<br />
klasifikaciji klime pripada kontinentalnom – toplo umjerenom kišnom tipu klime "Cfwbx". Obilježja ovog tipa<br />
klime su: srednja temperatura najhladnijeg mjeseca kreće se iznad -3°C, ljeta su osrednje svježa sa<br />
srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca ispod 22°C. Oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu.<br />
Prisutan je sporedni oborinski maksimum toplog dijela godine koji se cijepa na maksimum u proljeće<br />
(svibanj) i u ljetu (srpnju ili kolovozu), a između njih je sušnije razdoblje. U zimskom periodu padne<br />
najmanje oborina. Godišnje padne oko 952 mm oborina. Tijekom proljeća, zime, i jeseni češće su pojave<br />
mraza i magle i to naročito u nizini rijeke Save i Sutle.<br />
tlo<br />
Reljefna različitost područja, kao i znatan utjecaj čovjeka, uz ostale prirodne čimbenike utjecali su i<br />
na razvoj tipova tala. Na obroncima prigorja na jezerskim sedimentima razvio se tip obronačnog<br />
pseudogleja. Obronačni pseudoglej razvija se na izraženim obroncima bregova, na povišenim terasama s<br />
manje ili jačim utjecajem atmosferskih voda. U Savskoj nizini, kao i u nizini rijeke Sutle, prirodno su se razvili<br />
tipovi aluvijalnih tala na holocenskim naslagama, a na mjestima gdje sporo otiče voda ili se dulje zadržava<br />
uz stare rukavce javlja se tip močvarnog oglejenog tla. Gusta naseljenost prigorja i podgorja kao i stoljetna<br />
obrada tla za vinograde i ratarske kulture utjecala je i na razvoj antropogenih tala vrtisola, hortisola.<br />
vode<br />
Područje je bogato brojnim brdskim i rječnim vodotocima. Od riječnih vodotoka je izrazit donji tok<br />
rijeke Sutle koja utječe kod Drenja Brdovečkog i iznad Jesenica u Savu. S južne strane Općine protiče Sava<br />
koja je dijelom svoga toka i regulirana. Uz tok Save, kao i u priobalju, prisutni su brojni rukavci stare Save<br />
obrasle šikarom i biljem vlažnih staništa koje pružaju zaklon mnogim ptičjim vrstama. Brdski potoci protiču<br />
smjerom sjever - jug. Pripadaju slivu rijeke Save. S istočne strane Općine i samog mjesta <strong>Brdovec</strong> nalazi se<br />
vodonosno područje Šibice.<br />
vegetacija<br />
Biološku raznolikost prirodnih asocijacija područja, čine šume, brdske i dolinske livade kao i očuvani<br />
prirodni tokovi gorskih i djelomično dolinskih vodotoka s rukavcima. Šumske površine pružaju se na<br />
sjevernim ekspozicijama na strmijim i blažim padinama bregova i brežuljaka i u dubokim jarcima. Šume su<br />
pretežno panjače i u privatnom posjedu. Sa znatno manjom površinom šuma gospodari J.P. Hrvatske šume,<br />
Uprava šuma Zagreb, Šumarija Zagreb.<br />
Od šumskih zajednica zastupljene su na osunčanim padinama bregova klimazonalne zajednice<br />
hrasta kitnjaka i običnoga graba (Querco-Carpinetum croaticum Ht.) i hrasta kitnjaka i običnoga graba s<br />
primjesom bukve (Querco petrae-Carpinetum ilyricum var. Fagus silvatica). Tlo u šumi hrasta kitnjaka i<br />
graba je u proljeće pokriveno najraznolikijim šumskim cvijećem među kojim se najviše ističu: šafran,<br />
biskupska kapica, Salamunov pečat, obična šumarica, pasji zub, jaglac, plučnjak, te procjepak, visibaba i dr.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
1-2
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 1. POLAZIŠTA<br />
Uz riječne doline pojedinačno pridolaze skupine vrba i joha i topola. U rukavcima Stare Save pridolaze<br />
sekundarne zajednice vlažnih staništa trščaci i visoki šaševi. Na zadanom području biološku raznolikost<br />
upotpunjuju i manje površine brdskih livada i znatno zastupljenije dolinske livade. Od livadnih zajednica<br />
najzastupljenije su livade pahovke i livade krestaca u prigorju, a u dolinama rijeka dolinske livadne zajednice<br />
busike i krestaca. Livade se pretežno koriste kao košanice. Danas se smanjuju širenjem izgradnje i potpunim<br />
nestajanjem stoke te postepeno prerastaju u šume ili se prenamjenjuju za oranice ili voćnjake.<br />
1.2. PROSTORNO-RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE<br />
Na razmjerno malenom području Općine uočljive su raznolike prostorno-razvojne i resursne<br />
značajke, od kojih su neke osobito poticajne za daljnji razvoj. Prostor i okoliš smatramo temeljnim<br />
bogatstvom i ograničenim prirodnim izvorom u kojemu se odvijaju sve ljudske djelatnosti. Ovaj dio Hrvatske,<br />
odnosno Zagrebačke županije, ima vrstan i prepoznatljiv prostor i okoliš, ali izostaje bogatstvo strateških<br />
sirovina i energetskih izvora. Zbog toga pristup razvitku zahtijeva da se osobito svrhovito i razborito<br />
gospodari s prostorom i okolišem.<br />
1.2.1. Prostorno-razvojne značajke<br />
Potencijal prostora Općine za ukupni gospodarski, društveni i kulturni razvoj zavisi i ogleda se u<br />
nekoliko povoljnih čimbenika. To su :<br />
- geopolitički položaj, gospodarsko i strateško okruženje,<br />
- gospodarstvo - razmještaj u prostoru proizvodnih i uslužnih sadržaja;<br />
- stanovništvo, broj, struktura, raspodjela, osobine, način života i potrebe;<br />
- prometni položaj: povezanost pojedinih područja Općine međusobno kao i sa širim državnim<br />
prostorom, cestovnim i drugim infrastrukturnim sustavima;<br />
- sustav društvenih službi i građevina - obrazovanje, kultura, zdravstvo, socijalna skrb itd.;<br />
- sustav zajedničkog života stanovništva, mreža naselja i manjih središta u mreži seoskih naselja.<br />
- prostor i okoliš sa svojim resursima i elementima koji se u njemu pojavljuju i koji predstavljaju<br />
prirodni temelj svakog života i razvitka;<br />
Posebnim vrijednostima prostora Općine smatraju se:<br />
- visoko vrijedno poljodjelsko zemljište,<br />
- nezagađena tla,<br />
- prirodne šume,<br />
- očuvani kultivirani krajobraz u sjevernom dijelu Općine,<br />
- zaštićena područja prirode i spomenici graditeljske baštine.<br />
Vrijednost nekog prostora čini i njegova prometna povezanost s važnijim i većim administrativnim,<br />
uslužnim i proizvodnim središtima u Zagrebačkoj i susjednim županijama. U tom smislu dobro su<br />
uspostavljene prometne veze Općine sa susjednim prostorima. Ističe se potreba realizacije građenja već<br />
planiranih cestovnih pravaca u smjeru istok-zapad, te modernizacija građevina kolnog i željezničkog<br />
prometa.<br />
Povoljan zemljopisni položaj bez dvojbe pruža povoljne mogućnosti za razvoj Općine. Blizina državne<br />
granice sa Slovenijom i važan granični prijelaz kod Harmice Općinu <strong>Brdovec</strong> čini prolaznim područjem za<br />
veliki broj vozila koja ulaze u Hrvatsku iz smjera srednje Europe preko prometnice državnoga značaja koja<br />
prolazi Općinom (D-225). Ta obilježja valja i nadalje njegovati u osmišljavanju prostorno-planskoga razvoja.<br />
Postojeće prometnice zadovoljavaju potrebe Općine, ali kako su one ujedno prometnice od vitalnog interesa<br />
za Županiju i Državu, to će biti nužno istražiti mogućnosti za njihova poboljšanja, kako u tehničkom smislu<br />
tako i u zamjenskom – izgradnjom obilaznica ili novih prometnica. Posljednjih godina uloženi su veliki napori<br />
u cilju opremljenosti Općine sa svom potrebnom infrastrukturom. Telefon, plin i voda, uz već raniju<br />
elektrifikaciju, dovedeni su gotovo do svake kuće. Jedino javna odvodnja nije do kraja riješena. Ovakvo<br />
stanje infrastrukturnih sustava je vrlo dobro polazište za daljnji gospodarski razvitak i za visoku razinu<br />
stanovanja.<br />
Sustav društvenih djelatnosti razvijen je sukladno razini razvijenosti Općine. Postojeći sadržaji<br />
društvenih djelatnosti smješteni su u općinskom središtu u Brdovcu. Izvan središta Općine u drugim<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
1-3
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 1. POLAZIŠTA<br />
naseljima smještene su osnovne škole. Postojeće zgrade javnih i društvenih službi zadovoljavaju današnje<br />
potrebe, kako pojedinih naselja tako i Općine.<br />
Bez obzira na trenutno loše stanje gospodarstva u Državi, u Općini postoji određena gospodarska i<br />
obrtnička tradicija. Napušteni ili zapušteni industrijski predjeli morat će doživjeti preobrazbu, ali neko<br />
graditeljsko i infrastrukturno naslijeđe ipak postoji i ono će olakšati daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti.<br />
Najznačajniji gospodarski pogon je zasigurno pogon Plive u Savskom Marofu.<br />
1.2.2. Resursne značajke<br />
<strong>Općina</strong> <strong>Brdovec</strong> posjeduje prirodne izvore kao što su: šume, voda, riječni šljunak, poljodjelsko<br />
zemljište, aluvijalni sedimenti, te prirodnu i krajobraznu baštinu. Ovome valja još pridodati i bogato kulturnopovijesno<br />
naslijeđe, pa sve zajedno predstavlja značajno ishodište za sveopći razvitak gospodarskih i drugih<br />
djelatnosti. Prirodno i krajobrazno naslijeđe osobita je vrijednost Općine, kao i cijele Županije. Suvremeni<br />
pristupi prostornom planiranju i uopće suvremene zamisli o življenju u skladu i sa štovanjem prema prirodi,<br />
vjerojatno će pomoći ispravnijem vrednovanju prirodnoga naslijeđa i njenog stvarnog uključivanja u<br />
gospodarske tokove. Značajno ishodište za daljnji gospodarski i kulturni razvitak treba imati bogato kulturnopovijesno<br />
naslijeđe. Kulturni turizam, usprkos višedesetljetnom iskustvu europskih zemalja, kod nas vrlo<br />
teško kroči put. Ovaj dio Zagrebačke županije ima u tom pogledu velike mogućnosti koje valja promišljeno i<br />
sustavno osmisliti i gospodarski oploditi.<br />
Šume, bilo državne ili privatne, veliko su prirodno bogatstvo. Iako one uzmiču pred izgradnjom i<br />
potrebom za poljodjelskim zemljištem, još uvijek su sačuvane razmjerno velike (ali rascjepkane) površine.<br />
Šumama bi trebalo daleko bolje gospodariti nego što se to čini, osobito u cilju gospodarskoga probitka.<br />
Treba usmjeriti pozornost na sve prateće koristi od šuma i razvijati gospodarske djelatnosti s tim u svezi.<br />
Poljodjelsko zemljište zauzima razmjerno velike površine. Glede kakvoće i pogodnosti tla za<br />
poljodjelske kulture, prevladavaju tri vrste zemljišta: za ratarske kulture, za livade i za vinograde i voćnjake.<br />
Obilježja kakvoće tla, te usitnjenost i rascjepkanost zemljišta povoljni su za vinogradarstvo, voćarstvo i za<br />
proizvodnju tzv. zdrave hrane u manjim količinama.<br />
Šljunčani sedimenti, na području Županije i Općine nalaze se u dolini rijeke Save ispunjene<br />
nevezanim i neuslojenim aluvijalnim nanosima prve savske terase, i to duž čitavog toka rijeke. Debljina<br />
aluvijalnog nanosa iznosi 10-25 m, a mjestimično čak i do 45 m. Šljunak iz ove terase intenzivno se<br />
eksploatira na način da se rjeđe koriste u izvornom prirodnom obliku, a češće se podvrgava daljnjoj obradi<br />
separiranja s obzirom na veličinu šljunčanog zrna ili za izradu betonskih proizvoda.<br />
1.3. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA<br />
PROSTORNOG UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA<br />
POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA<br />
1.3.1. Obveze iz planova šireg područja<br />
Od planova širega područja na izradu ovoga Plana utjecat će sljedeći planovi: Strategija prostornoga<br />
uređenja Republike Hrvatske (1997.), Program prostornoga uređenja Republike Hrvatske (1999.), Prostorni<br />
plan Zagrebačke županije, Glasnik Zagrebačke županije, broj 3/02 i 6/02 (ispravak), 8/05., 8/07. i 4/10.<br />
Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (1997.)<br />
U lipnju 1997. godine na prijedlog Zavoda za prostorno planiranje Ministarstva prostornoga<br />
uređenja, graditeljstva i stanovanja Republike Hrvatske, Hrvatski sabor je objelodanio Strategiju prostornoga<br />
uređenja Republike Hrvatske. Taj pisani, sa zemljovidima popraćeni izradak, ima značenje polaznoga<br />
dokumenta za sve prostorne planove u Hrvatskoj. Primjerice za sjeverozapadni dio Hrvatske kao prvovažni<br />
zadaci ističu se: očuvanje prirodnih zaliha, očuvanje krajobraznih i regionalnih značajki, ekološko<br />
ozdravljenje, razvoj rubnih područja (Hrvatsko zagorje, Žumberak) s osobitim kulturnim i prirodnim<br />
vrijednostima, korištenje neposredne povezanosti sa srednjoeuropskim prostorom i tradicijama itd.<br />
Uzevši u obzir definiciju iz Strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske kako je prostor<br />
temeljno nacionalno dobro, kao polazište izrade ovoga Plana treba se odrediti cjeloviti sustav upravljanja i<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
1-4
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 1. POLAZIŠTA<br />
gospodarenja tim temeljnim i ograničenim dobrom, kojega smo svi dužni štovati i razborito s njim<br />
raspolagati. Iako Strategija načelno usmjerava rješavanje problema prostornog i infrastrukturnog uređenja<br />
cijele Države, od interesa za Općinu <strong>Brdovec</strong> moguće je izdvojiti sljedeće postavke, smjernice ili uvjete:<br />
* Određujući razvojna žarišta u Državi pomoću skupova pokazatelja i kriterija (demografskih,<br />
socioekonomskih, kulturno-povijesnih i prostorno-funkcijskih), Strategija ne spominje posebno Općinu<br />
<strong>Brdovec</strong>.<br />
* Ovaj prostor Zagrebačke županije, zajedno sa susjednim dijelovima Krapinsko zagorske županije<br />
svrstan je u područje posebnih oblika turističke ponude – Hrvatsko Zagorje kao turističko središte<br />
regionalnoga značenja.<br />
* U prometnom sustavu <strong>Općina</strong> <strong>Brdovec</strong> nalazi se na ubuduće vrlo važnom prometnom pravcu (D225).<br />
* U elektroenergetskom sustavu Strategijom su na području Općine zabilježeni postojeći 110 i 400 kV<br />
dalekovodi, a i predložene su trase za ispitivanje za nove dalekovode.<br />
* U vodnogospodarskom sustavu u zaštiti voda od zagađivanja predviđa se na području Općine<br />
izgradnja bioloških uređaja za pročišćavanje zagađenih i otpadnih voda. Traži se zaštita zemljišta od<br />
erozije, u prvom redu primjenom gospodarsko–bioloških mjera, a manje izgradnjom građevina.<br />
Program prostornoga uređenja Republike Hrvatske (1999.; NN 50/1999.)<br />
Program prostornoga uređenja Republike Hrvatske donesen je na temelju Zakona o prostornom<br />
uređenju (NN 30/1994. i 68/1998.). U ovom dokumentu, s kojim moraju biti usklađeni svi prostorni planovi,<br />
ističu se osnovni ciljevi i usmjerenja prostornoga razvoja, a to su:<br />
* Osnaženje prostorno-razvojne strukture Države uvažavanjem oblika i morfoloških cjelina, postojeće<br />
mreže naselja i prometno razvojnih pojaseva te razmještaja resursa. Potrebno je uspostaviti<br />
policentričan model prostornoga razvitka (prednost se daje srednjim i malim gradovima) te poticati<br />
razvoj središnjih naselja. Uvjete života treba unaprijediti vrsnim unutarnjim ustrojem naselja.<br />
* Stalno povećavanje vrijednosti i kakvoće prostora i okoliša, a razvojne ciljeve prilagođavati<br />
značajkama prostora, uz isključenje negativnih utjecaja na prostor i okoliš. Nužan je pažljiv izbor<br />
razvojnih programa i tehnologija koje će očuvati kvalitetu prostora i okoliša, a razvoj planirati u<br />
granicama prihvatljivog opterećenja prostora, neprihvaćanjem zastarjelih i štetnih tehnologija te<br />
dosljednim provođenjem načela održivoga razvitka.<br />
* Racionalno korištenje i zaštita nacionalnog dobra, a svrhovito korištenje i namjenu prostora temeljiti<br />
na stručnim i znanstvenim osnovama i cjelovitom uvidu u značajke prostora (prirodna i stvorena<br />
osnova, pogodnost, ograničenja i osjetljivost prostora za djelatnosti, osobite vrijednosti prostora),<br />
usklađeno s europskim kriterijima-standardima, osobito za zaštitu prirodnih resursa i okoliša.<br />
Potrebno je uspostaviti ravnotežu izgrađenih i pretežito prirodnih područja, te osigurati svrhovito<br />
korištenje izvora (resursa) i to poglavito: 1. Racionalnim korištenjem prostora za izgradnju,<br />
očuvanjem fizičke i funkcionalne cjelovitosti te kakvoće poljodjelskog i šumskog zemljišta (spriječiti<br />
usitnjavanje i osigurati krajobraznu cjelovitost) i 2. Zaštitom vrijednosti prostora, vrijednih prirodnih i<br />
stvorenih izvora, očuvanjem biološke raznolikosti te osobito pozornim korištenjem izvora koji sve<br />
više nedostaju ili su sve više ugroženi (čista tla, pitka voda, šumske zajednice i dr.).<br />
* Uvažavanje zajedničkih obilježja i osobitosti područja, prirodne cjelovitost, ekološku osjetljivost,<br />
razvijenost i ograničenja infrastrukture, turističku atraktivnost kao i drugih značajki pojedinih<br />
područja.<br />
* Razvijanje infrastrukturnih sustava u skladu s razvojnim potrebama i europskim mjerilima.<br />
* Osiguravanje učinkovitost sustava prostornog uređenja, osobito u skladu s novim svjetonazorom u<br />
korištenju prostora.<br />
Prostorni plan Zagrebačke županije Glasnik Zagrebačke županije, broj 3/02 i 6/02 (ispravak)<br />
Prostorni plan Zagrebačke županije donesen je u veljači 2002. godine. U njemu je vrlo detaljno<br />
obrađena problematika cjelokupnog prostora županije. Među ostalim naglašena je važnost usmjeravanja<br />
prostorno-razvojnih prioriteta prvenstveno na poboljšanje učinkovitosti u okvirima već izgrađenog i<br />
korištenog prostora, te na stvaranje uvjeta za nove programe radi pokretanja gospodarskih aktivnosti i<br />
poboljšanja kakvoće života na svim, osobito depopulacijskim područjima. U PP Zagrebačke županije<br />
naglašeno je da se prilikom izrade nove prostorno–planske dokumentacije posebnu pažnju treba obratiti na:<br />
- ispravak granica građevnog područja (usklađivanje granica sa stvarnim mogućnostima i potrebama<br />
prostora te lokalnog stanovništva),<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
1-5
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 1. POLAZIŠTA<br />
- odrediti površine centralnih sadržaja, komunalnih servisa i proizvodno-uslužnog zanatstva s obzirom<br />
na potrebe i zahtjeve novonastalih općina i gradova,<br />
- planom obraditi zaštitu prostora i naslaga podzemne pitke vode te prostore odlaganja i zbrinjavanja<br />
otpada.<br />
Izmjene i dopune prostornog plana Zagrebačke županije Glasnik Zagrebačke županije br. 8/05.<br />
Izmjene i dopune Prostornog plana Zagrebačke županije odnose se na članke 2., 59. i 60. Odluke o<br />
donošenju Prostornog plana Zagrebačke županije, odnosno na točke 54.i 55. tekstualnog dijela elaborata<br />
Prostornog plana - Odredbe za provođenje. Navedenim člancima Odluke (odnosno točkama Odredbi za<br />
provođenje) određeni su uvjeti planiranja izgradnje građevina za uzgoj životinja unutar građevinskih područja<br />
naselja, kao i na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja, koji se primjenjuju kod izrade i<br />
donošenja prostornih planova uređenja gradova i općina na području Zagrebačke županije.<br />
<strong>II</strong>. Izmjene i dopune prostornog plana Zagrebačke županije Glasnik Zagrebačke županije br. 8/07.<br />
Ovim Izmjenama i dopunama Plana mijenjaju se sljedeći dijelovi elaborata "Prostorni plan<br />
Zagrebačke županije" (Županijski zavod za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, 2002. godine): U<br />
tekstualnom dijelu: 1. Glava <strong>II</strong>: Odredbe za provođenje, a u grafičkom dijelu Kartografski prikazi u mjerilu<br />
1:100.000 (Kartografski prikaz 1: Korištenje i namjena prostora), Grafički prilozi - kartogrami u mjerilu<br />
1:300.000 (Kartogram 2: Administrativna sjedišta i razvrstaj državnih i županijskih cesta. Ove Izmjene i<br />
dopune Plana odnose se na dio prometne infrastrukture, smještaj gospodarskih sadržaja u prostoru te<br />
Odredbe za provođenje.<br />
<strong>II</strong>I. Izmjene i dopune prostornog plana Zagrebačke županije Glasnik Zagrebačke županije br. 4/10.<br />
Trećim Izmjenama i dopunama Plana osigurani su prostorno planski preduvjete za gradnju mreže<br />
građevina elektroničke pokretne komunikacije, odnosno daljnji razvoj ove djelatnosti, na području<br />
Zagrebačke županije iz razloga što u vrijeme izrade temeljnog Plana nisu postojali ulazni podaci za<br />
odgovarajuće planiranje mreže građevina elektroničkih pokretnih komunikacija. Kako je u razdoblju nakon<br />
donošenja Plana i njegovih izmjena i dopuna donesen Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN broj<br />
73/08) i izrađen Zajednički plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture za svaku županiju i Grad<br />
Zagreb, to je bilo potrebno uskladiti Plan s navedenom regulativom i tehničkom dokumentacijom. Izmjene i<br />
dopune Plana odnose se na njegov tekstualni i grafički dio.<br />
1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova<br />
Na početku izrade ovoga Plana na snazi je bio Prostorni plan uređenja općine <strong>Brdovec</strong> (Glasnik<br />
Zagrebačke županije br. 9/05., 3/07. i 5/08.). Prostorni plan izrađen je od strane Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta<br />
u Zagrebu, Zavoda za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu. i iz tog plana preuzeta su<br />
građevna područja koja su korištena kao polazište za utvrđivanje stvarnog stanja zauzetosti, odnosno<br />
izgrađenosti prostora Općine, a u odnosu na postavljene zakonske obveze. Prilikom izrade ovog Plana<br />
razmotreni su PPZŽ-om predloženi magistralni i lokalni infrastrukturni pojasevi i uspoređeni sa postojećim<br />
stanjem, usvojena idejna, studijska i projektna rješenja prometne i komunalne infrastrukture te programi<br />
kapitalne izgradnje na području Općine. Svi su ti izradci na primjeren način ugrađeni u ovaj Plan, a time i<br />
prihvaćeni s gledišta izrade nove prostorno-planske dokumentacije. Na kraju, razmotreni su podaci iz<br />
Prostornog plana o utvrđenom građevnom području naselja i evidentiranim prirodnim, kulturološkim i<br />
ostalim vrijednostima i ograničenjima ovog prostora.<br />
1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U<br />
ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE<br />
PROSTORNE POKAZATELJE<br />
1.4.1. Ocjena demografskoga stanja (kartogram 1.6.3.)<br />
U Općini <strong>Brdovec</strong>, prema popisu stanovništva iz 1991. godine živjelo je 8.762 stanovnika, a prema<br />
popisu iz 2001. godine 10.141 stanovnik, što u odnosu na 8.762 stanovnika iz popisa 1991. godine<br />
predstavlja porast sa indeksom od 115,74. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske<br />
uprave Zagrebačke, Policijske postaje Zaprešić, u 2009. godini na području iste Općine živjelo je 12.383<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
1-6
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 1. POLAZIŠTA<br />
stanovnika što predstavlja veći broj stanovnika nego li je PPZŽ planirao za kraj vremenskog razdoblja 2015.<br />
godine. Kako se površina (37.27 km 2 ) i oblik Općine nisu mijenjali od trenutka njenog osnivanja to se može<br />
zaključiti da u vrijeme donošenja ovog Plana prosječna gustoća stanovanja iznosi približno 332<br />
stanovnika/km 2 , što u odnosu na prosječnu gustoću u Zagrebačkoj županiji (101 stanovnik/km 2 ) predstavlja<br />
oko tri puta veću gustoću. <strong>Općina</strong> <strong>Brdovec</strong> ima 13 naselja. Središnje općinsko naselje je <strong>Brdovec</strong>, a prema<br />
popisu iz 1991. g. Ima 1901 stanovnika, a 2001. godine ima 2263 stanovnika. Prema statističkim podatcima<br />
iz popisa stanovništva, vidljivo je da se kod svakog popisa stanovništva povećavao broj stanovnika skoro u<br />
svim naseljima Općine što predstavlja važan podatak kod utvrđivanja novih građevnih područja.<br />
1.4.2. Obilježja i sustav naselja (kartogram 1.6.2.)<br />
Na području Općine <strong>Brdovec</strong>, osim središnjeg općinskog naselja <strong>Brdovec</strong> nalazi se još dvanaest<br />
naselja. Prostor Općine izložen je jakom procesu tzv. sekundarne urbanizacije, čime se mijenjaju običaji i<br />
osobito tradicijska obilježja naseobinskoga, stambenoga i gospodarskoga ustroja. Posljedak toga je<br />
pretvaranje seoskih naselja u naselja prigradskoga izgleda i gradskoga načina života. Ostaci tradicijskih<br />
(čisto seoskih) naselja mogu se naći na izdvojenim i teže pristupačnim predjelima općine. Proces<br />
urbanizacije seoskih naselja, osobito onih u blizini većih gradskih središta, je opća pojava i u Europi.<br />
Posljedak je to promjena u korist smanjivanja razlika u načinu života između sela i grada, smanjivanju<br />
razlika u funkcionalnim fizionomsko-morfološkim i drugim obilježjima, snažnijeg preustrojstva poljodjelskog<br />
stanovništva itd.<br />
1.4.3. Ocjena stanja gospodarskih i društvenih djelatnosti<br />
Od početka devedesetih godina, uslijed političkih i gospodarskih promjena, došlo je do otvaranje<br />
novih, malenih poduzeća. U svakoj od gospodarskih djelatnosti došlo je do povećanja broja novih tvrtki.<br />
Najveći je broj nastao u djelatnosti trgovine, industrije, građevinarstva i novčanih usluga. Stope rasta<br />
najveća povećanja pokazuju u financijskim uslugama, trgovini, ugostiteljstvu, građevinarstvu i komunalnim<br />
djelatnostima. Industrija pokazuje smanjenje učešća u odnosu na ranije stanje. To se ne smatra povoljnim<br />
jer je industrija ipak nositelj zapošljavanja. Budući da je proces preustrojstva gospodarstva u tijeku, očekuje<br />
se razvoj industrije u budućnosti. To bi se trebalo odraziti i u Općini u kojoj je danas jedan od većih pogona<br />
Hrvatske – Pliva.<br />
Obrtništvo se je razvijalo prema potrebama pojedinih gospodarskih grana i stanovništva. Obrtništvo<br />
je dugo bilo na rubu društvenog i gospodarskog interesa. Danas se ono treba nametnuti kao snažan<br />
gospodarski i financijski čimbenik ukupne gospodarske stabilizacije uz upotpunjavanjem tržišta raznovrsnim<br />
proizvodima i uslugama. Obrtništvo treba biti poticaj novom proizvodnom i uslužnom zapošljavanju. Za<br />
potrebe razvoja obrtništva treba na području Općine planirati i urediti građevinsko zemljište<br />
Poljodjelstvo u smislu osnovne gospodarske djelatnosti je razvijeno u granicama mogućnosti.<br />
Obradive površine zauzimaju više od trećine površine Općine. Velik dio obradivih površina je visoko vrijedno<br />
poljodjelsko zemljište, a najveći dio se i obrađuje. Obilježje poljodjelskih gospodarstava je usitnjenost<br />
posjeda. Poljodjelstvo Općine odlikuje ratarska i povrtlarska proizvodnja. U stočarstvu orijentacija je na<br />
uzgoju goveda, svinja i peradi. Većina zaposlenoga stanovništva u industriji i drugim djelatnostima bave se<br />
poljodjelstvom kao dopunskom djelatnošću.<br />
Šumske površine zauzimaju ukupno 14.8% površine Općine, a učinci od gospodarenja šumama su<br />
gotovo zanemarivi. Veći dio šuma je u privatnom vlasništvu, dosta su devastirane i pretvorene su većim<br />
dijelom u šume panjače. Šume u državnom vlasništvu su u razmjerno dobrom stanju. Lovstvo je razmjerno<br />
dobro razvijeno. Postoji zadovoljavajući broj divljači, ali lovni turizam nije razvijen. Iako postoje mogućnosti<br />
za turističko gospodarenje, turizam kao djelatnost je slabo razvijen.<br />
1.4.4. Ocjena stanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti<br />
Prirodne osobitosti i krajobrazna različitost ovog područja očituje se u bogatoj raščlanjenosti<br />
bregova i brežuljka Marijagoričkog prigorja i podgorja i u nizinama rijeke Save i Sutle. Gusta naseljenost kao<br />
i stoljetna obrada utjecala je na formiranje izrazito kultiviranog krajobraza u kojem se izmjenjuju manje<br />
površine šuma na padinama brežuljaka s obradivim oraničnim i vinogradarskim površinama prigorja, te još<br />
razmjerno dobro očuvane izvorne asocijacije dolinskih livada u nizini rijeke Save.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
1-7
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 1. POLAZIŠTA<br />
Na osunčanim padinama bregova nalaze se znatnije površine vinograda i oranica dok su voćnjaci<br />
uglavnom dio okućnice. U voćnjacima su pretežno zastupljene domaće sorte voćaka. Od ratarskih kultura<br />
pretežno se uzgaja kukuruz, pšenica, rijetko ječam, heljda i to uglavnom za individualnu potrošnju, a manje<br />
za prodaju. Poljoprivredne površine bitan su sadržaj u fizionomiji krajobraza i utječu na prepoznatljivost<br />
brdovitog Marijagoričkog prigorja brdovečkog kraja. U urbanom pogledu, ovo je gusto naseljeno područje u<br />
kojem se zbog urbane ekspanzije rijetko sačuvala struktura tipičnih prigorskih sela i zaseoka.<br />
Dominantne elemente koji utječu na prepoznatljivost i raznolikost krajobraznih cjelina treba<br />
njegovati i sprečavati zahvate koji bi ugrozili i obezvrijedili posebnosti krajobraza ili znatno izmijenili sliku<br />
krajobraza. Krajobrazna raznolikost danas zahtijeva drugačiji konceptualni pristup u zaštiti prirode, gdje se<br />
od pojedinih vrsta biljaka i životinja i pojedinih dijelova prirode govori o zaštiti sveukupne biološke i<br />
krajobrazne raznolikosti. Smanjivanjem biološke raznolikosti pojedinog područja, smanjuje se i njegova<br />
ekološka stabilnost i ravnoteža te ono postaje neotpornije i ugroženije na negativne utjecaje. Izvorno je<br />
relativno dobro očuvan krajobraz uz Savu i Sutlu<br />
Prirodne krajobraze treba očuvati u što većoj mjeri, a tamo gdje su narušene prirodne i estetske<br />
vrijednosti sanirati odgovarajućim smišljenim mjerama na temelju preporuka iz krajobraznih osnova<br />
Zagrebačke županije. Na području Općine s biološkog gledišta izuzetno su vrijedne vlažne dolinske livade i<br />
rukavci stare Save i Sutle koje uvjetuju razvoj biljnih zajednica močvara, vodenog bilja i vlažnih staništa koja<br />
su u Europi nestala ili su potisnuta melioracijama.<br />
1.4.5. Ocjena stanja kulturno-povijesnih vrijednosti<br />
Na području općine <strong>Brdovec</strong> od povijesnih naselja dosad nije bila zaštićena ni jedna povijesna jezgra<br />
naselja. Upisom u Registar nepokretnih spomenika kulture zaštićeni su dvorac Januševac, Prigorje Brdovečko<br />
(Z-2251), dvorac Vraniczany Dobrinović, Gornji Laduč (Z-2255) i kapela sv. Leonarda, Gornji Laduč (Z-1830).<br />
Rješenjem o preventivnoj zaštiti spomenika kulture zaštićeni su župna crkva sv. Vida u Javorju, arheološki<br />
lokaliteti antičkih vila (Drenje Brdovečko i Donji Laduč), te spomen obilježja NOB-a u Brdovcu, Donjem<br />
Laduču, Drenju Brdovečkom, Ključu Brdovečkom, Šenkovcu i Zdencima Brdovečkim.<br />
1.5. Obilježja infrastrukturnog sustava<br />
1.5.1. Obilježja postojećeg prometnog sustava<br />
Unutar područja Općine živi oko 12.400 stanovnika. Broj motornih vozila, odnosno stupanj<br />
motorizacije, stalno se povećava uz nedovoljan razvoj javnog gradskog prometa, kao i cjelokupnu<br />
organizaciju prostora. Sve ovo utječe na mobilnost stanovništva, tj. njegovu pokretljivost koja je izražena u<br />
broju putovanja stanovnika tijekom dana. Dio postojećih prometnica i križanja nisu tehnički odgovarajuće<br />
izvedene i opremljene, što uz nedovoljnu regulaciju prometa ugrožava sigurnost sudionika u prometu.<br />
Moguća povezanost i kontinuitet prometnih pravaca te izgradnja novih prometnih trasa u svrhu<br />
omogućavanja što bržeg i nesmetanog kretanja od ishodišta do cilja, nije pratila stupanj motorizacije<br />
stanovništva. Nove prometnice u prvom redu moraju smanjiti prometno opterećenje užeg središta naselja te<br />
osobito isključiti tranzitni putnički i teretni promet iz središnjeg dijela naselja.<br />
Područjem Općine prolazi jedna državna prometnica i to D225 (GP Harmica – <strong>Brdovec</strong> – čvor<br />
Zaprešić (A2)). Ostale prometnice koje sudjeluju u prometnom sustavu Općine su županijske prometnice:<br />
- Ž 3005 Dubravica (Ž 2186) – Vukovo Selo – Harmica (D 225)<br />
- Ž 3030 D. Pušća (Ž 2186) – Marija Gorica – Trstenik Pušćanski – D 225<br />
- Ž 3033 Marija Gorica (Ž3030) – Križ Brdovečki – Šenkovec – D 225<br />
- Ž 3035 Gornji Laduč (D 225) – Prudnice – <strong>Brdovec</strong> (D 225).<br />
Lokalne prometnice na području Općine su slijedeće:<br />
- L 31014 Vukovo Selo (Ž 3005) – Križ Brdovečki (Ž 3033)<br />
- L 31015 D 225 – Ključ Brdovečki<br />
- L 31016 Ž 3033 – Gornji Laduč – D 225<br />
- L 31079 Lužnica – <strong>Brdovec</strong> (D 225)<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
1-8
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 1. POLAZIŠTA<br />
Podaci preuzeti iz - Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste<br />
(NN79/99, NN111/00, NN98/01, NN143/02, NN122/08, NN17/10)<br />
U lokalnom i međumjesnom autobusnom prijevozu preko 70% putovanja ima obilježja radnih i<br />
školskih putovanja te su sukladno toj svrsi usmjerene linije i prilagođeni polasci na njima. Učestalost linija je<br />
zadovoljavajuća samo u vrijeme vršnog opterećenja (jutarnja i popodnevna "špica"). Zbog potrebe za<br />
povezivanjem što većeg broja naselja gotovo sve linije prometuju lokalnim cestama, što uvelike smanjuje<br />
komercijalnu brzinu prometovanja na međumjesnim linijama.<br />
Republika Hrvatska gradi svoju vlastitu prometnu strategiju u kojoj željeznice zauzimaju značajno<br />
mjesto u trans-europskoj i jadranskoj orijentaciji. Komparativne prednosti željeznice pred cestovnim<br />
prometom su: manje zauzimanje prostora, manje ugrožavanje okoliša, veće prijevozne mogućnosti tereta,<br />
veća sigurnost putnika i sl.<br />
Sukladno Zakonu o sigurnosti u željezničkom prometu (NN br.72/92 i 28/93) razvrstavana pruga na<br />
području Općine <strong>Brdovec</strong> je magistralna glavna željeznička pruga MG2 (Savski Marof državna granica -<br />
Zagreb - Sisak - Novska -Vinkovci - Tovarnik državna granica). Pruga je elektrificirana cijelom svojom<br />
dužinom jednofaznim izmjeničnim sustavom 25 kV, 50 Hz. Dozvoljeno opterećenje je 220 kN po osovini<br />
odnosno dopuštena masa po dužnom metru 8 kN/m. Trasa ima lukove radijusa 400 m do 2000 m, uzdužnih<br />
nagiba trase maksimalno 5‰. Magistralna glavna željeznička pruga MG2 dio je X europskog prometnog<br />
koridora mreže magistralnih pruga koja povezuje zemlje srednje Europe preko Republike Hrvatske sa ostalim<br />
zemljama Bliskog istoka (München – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Bucuresti – Athinai - Istanbul). Na<br />
magistralnoj glavnoj željezničkoj pruzi MG2 na području Općine željeznički kolodvor "Savski Marof" nalazi se<br />
u Prigorju Brdovečkom, a stajališta u Ključu Brdovečkom i Brdovcu.<br />
Osim magistralnog željezničkog pravca, prostorom općine, točnije rečeno uz samu granicu sa<br />
Republikom Slovenijom prolazi željeznička pruga <strong>II</strong> reda (<strong>II</strong> 202) Savski Marof – Kumrovec (državna<br />
granica). Sa stajalištima u Donjem Laduču, Ključu, Harmici i Vukovom Selu. U južnom dijelu Općine, od<br />
željezničkog kolodvora "Savski Marof" odvaja se kolosijek za poseban promet – industrijska pruga za potrebe<br />
tvornice lijekova "Pliva" i kolosijek prema bivšoj vojarni Januševec.<br />
1.5.2. Obilježja postojeće komunalne infrastrukture<br />
Na području Općine telekomunikacijske usluge fiksne telefonije obavlja više operatera, od kojih je<br />
svakako najznačajniji HT, a mobilnu telefoniju pokrivaju tri dobavljača preko pozivnih brojeva 091, 092, 095,<br />
098 i 099 sa svojim baznim postajama. Unatoč svemu, fiksna telefonija ima veću prisutnost i korištenje od<br />
mobilne. Udaljeni pretplatnički stupanj (UPS) nalazi se u Brdovcu i Ključu Brdovečkom.<br />
Područjem Općine prolazi lokalni plinovod koji opskrbljuje sva naselja Općine. U Prudnicama nalazi<br />
se jedna redukcijska stanica. Jugozapadnim rubom općine prolaze dva 400 kV i dva 110 kV dalekovoda, koja<br />
su od vrlo velike važnosti za Republiku Hrvatsku. Osim ovih dalekovoda, područjem Općine prolazi veći broj<br />
10(20) kV dalekovoda koji opskrbljuju 42 transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV.<br />
Jedan krak magistralnog vodoopskrbnog cjevovoda ulazi na područje Općine sa sjevera, iz područja<br />
Općine Marija Gorica i spaja se sa "glavnim" vodom koji dolazi sa istoka od strane Grada Zaprešića. U višim<br />
dijelovima općinskih naselja Vukovo Selo, Donji Laduč i Prigorje Brdovečko nalaze se 3 + 1 + 1 prekidna<br />
komora. Središnja vodosprema nalazi se u naselju Donji Laduč, a spomenutim sjevernim krakom<br />
magistralnog vodovoda spojena je sa vodospremom u općini Marija Gorica. Korištenje lokalnih vodovoda je<br />
većinom nekvalitetno riješeno tako da su veliki gubici vode čak i na samom izvorištu. Distribucione mreže su<br />
građene bez poštivanja normativa i standarda iz područja vodosnabdjevanja. Najveći je problem<br />
nekontrolirano povećanje priključaka, bez obzira na stvarne količine vode u pojedinom izvorištu.<br />
Postojeći odvodni kolektor prolazi kroz naselja <strong>Brdovec</strong>, Prigorje Brdovečko, Gornji Laduć, Šenkovec,<br />
Harmicu, Prudnice i Savski Marof djelomično sakupljajući otpadnu vodu iz domaćinstava. Preostala naselja<br />
na području Općine imaju vrlo loše stanje odvodnje sanitarne vode, većinom se radi o kućnim septičkim<br />
jamama, koje su vrlo često loše izvedene tako da je prisutan veliki nekontrolirani ispust u okolni teren i<br />
obližnje vodotoke. Naročito je to prisutno kod odvodnje seoskih domaćinstava sa većim brojem sitne i<br />
krupne stoke. Ispust otpadnih sanitarnih i interno pročišćenih tehnoloških voda Plive i Kvasca izveden je<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
1-9
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 1. POLAZIŠTA<br />
priključkom preko kontrolno-mjernog okna na sustav javne kanalizacije do uređaja za pročišćavanje CUP<br />
Zajarki u Zaprešiću.<br />
1.5.3. Postupanje s otpadom<br />
Temeljna zakonska regulativa uspostavljena je proglašenjem Zakona o otpadu 1995. godine. Zasad<br />
još uvijek nema kvalitetnog rješenja zbrinjavanja krutog otpada na području Općine u skladu sa Zakonom,<br />
pravilnicima i normama. To bi moglo stvarati ekološke probleme u blizini raspoloživih prirodnih resursa za<br />
razvoj poljodjelstva i eventualno seoskog turizma. Ukoliko se ne riješi na kvalitetan način i jedinstveno za<br />
cijelo šire područje, može predstavljati ograničenje u budućem razvoju. Na području Općine je više manjih<br />
neuređenih odlagališta otpada. Otpad iz svih naselja se organizirano odvozi izvan Općine na deponij na<br />
području Grada Zaprešića.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
1-10
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 1. POLAZIŠTA<br />
1.6. KARTOGRAMI<br />
1.6.1. Teritorijalno-politički ustroj<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
1-11
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 1. POLAZIŠTA<br />
1.6.2. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
1-12
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 1. POLAZIŠTA<br />
1.6.3. Demografija<br />
R.BR. NASELJE BROJ STANOVNIKA<br />
1 <strong>Brdovec</strong> 3037<br />
2 Prigorje Brdovečko 1505<br />
3 Donji Laduć 1038<br />
4 Gornji Laduć 805<br />
5 Šenkovec 849<br />
6 Harmica 276<br />
7 Vukovo selo 508<br />
8 Ključ Brdovečki 668<br />
9 Drenje Brdovečko 740<br />
10 Savski Marof 3<br />
11 Prudnice 775<br />
12 Zdenci Brdovečki 1377<br />
13 Javorje 802<br />
UKUPNO 12383<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
1-13
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI<br />
Ovim Planom mijenja se poglavlje 2. Ciljevi prostornog razvoja, Prostornog plana uređenja Općine <strong>Brdovec</strong><br />
(Glasnik Zagrebačke županije br. 9/05., 3/07. i 5/08.), i postaje poglavlje 2. Ciljevi (pročišćen tekst) dijela<br />
poglavlja 3. Obavezni prilozi Planu, Knjige <strong>II</strong> te sada glasi,<br />
2. CILJEVI<br />
2.1. CILJEVI PROSTORNOGA RAZVOJA ŽUPANIJSKOGA ZNAČAJA<br />
Suvremeni problemi u prostoru Republike Hrvatske nastaju uglavnom zbog neodgovarajućeg<br />
korištenja prostora i njegove zaštite. Istovremeno zemljišno-vlasnički odnosi i tržišno gospodarstvo mijenjaju<br />
suštinu i postupak prostornog planiranja. Prostorni plan Zagrebačke županije je donesen i iz njega su vrlo<br />
jasno proizišli ciljevi prostornoga razvoja županijskoga značaja. Na temelju državne i županijske strategije<br />
prostornoga i gospodarskoga razvoja, te na temelju Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN<br />
50/1999.) mogli su se prepoznati najvažnije ciljevi prostornoga razvoja ovog dijela Županije. Najvažniji opći<br />
prostorno-razvojni ciljevi županijskoga značaja jesu:<br />
* Urbanistički skladan i svim potrebnim društvenim sadržajima i infrastrukturnim sustavima opremljena<br />
svaka <strong>Općina</strong>, i Grad, pa tako i <strong>Općina</strong> <strong>Brdovec</strong>;<br />
* Snaženje gospodarstva Grada Zagreba, i ostalih Gradova i <strong>Općina</strong> Zagrebačke županije, kao uvjeta<br />
razvitka cijele Županije;<br />
* Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture, kao preduvjeta gospodarskoga snaženja;<br />
* Racionalno korištenje prirodnih izvora, osobito onih potrošivih, i time omogućiti i budućim naraštajima<br />
njihovo korištenje;<br />
* Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova prirodnoga ili kulturnoga krajolika;<br />
* Povećanje vrijednosti, vrsnoće i izgleda okoliša;<br />
* Stvaranje uvjeta za uključivanje u europske razvojne sustave.<br />
Ostvarivanje navedenih općih prostorno-razvojnih ciljeva županijskoga značaja očituju se u ovom<br />
Planu kroz sljedeće činitelje:<br />
* Planiranje građevnih područja za izgradnju naselja (što pretpostavlja demografski porast);<br />
* Planiranje građevnih područja za raznolike gospodarske i društvene djelatnosti (što će omogućiti<br />
pripremu zemljišta za izgradnju gospodarskih, obrtničkih, poslovnih, trgovačkih, komunalno-servisnih i<br />
drugih zgrada i građevina);<br />
* Osiguranje kvalitetne zaštite prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (poglavito graditeljskih)<br />
vrijednosti (što će omogućiti očuvanje prepoznatljivosti krajolika i vrsnijeg turističkoga razvitka);<br />
* Planiranje cestovnih prometnica i drugih infrastrukturnih sustava u skladu s razvojnim planovima<br />
Županije i Države.<br />
2.1.1. Razvoj gradova i općina te infrastrukturnih sustava<br />
Razvoj Brdovca i ostalih naselja na području istoimene općine, temelji se na smjernicama Programa<br />
prostornoga uređenja Republike Hrvatske i Prostornog plana Zagrebačke županije, a to su:<br />
* U cilju porasta nataliteta i prirodnoga priraštaja poželjno je poticanje naseljavanja u srednje i male<br />
gradove, kao i lokalna središta, gdje valja poboljšati kakvoću življenja.<br />
* Na temelju opredjeljenja za policentrični razvitak Republike Hrvatske potiče se razvitak srednjih i malih<br />
gradova i naselja (toj grupi pripada i <strong>Brdovec</strong>). Razvitak treba ostvariti poticajnom investicijskom<br />
politikom i decentralizacijom gospodarskih činitelja za što treba osigurati prostorne preduvjete i<br />
izgradnju vrsnoga prometnoga, vodoopskrbnog i energetskog sustava.<br />
* Planiranje mreže naselja temeljiti na razvoju lokalnih žarišta razvitka, kao uporišta za policentrični<br />
razvitak.<br />
Usmjeravanje urbanizacije ne smije počivati samo na mreži gradskih naselja, već težište mora biti i<br />
na mreži svih tipova lokalnih središta u ruralnim krajevima, što se u svakom slučaju odnosi i na prostor<br />
Općine <strong>Brdovec</strong>. S tim ciljem treba planirati ravnomjerniji i usklađeniji razvitak i razmještaj stanovništva te<br />
raspršenost stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih namjena. Valja izbjegavati prenaglašeno<br />
usmjeravanje ili specijalizaciju na samo jednu djelatnost. Oživljavanje seoskih krajeva, kakvi su krajevi<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
2-1
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI<br />
Općine, treba provoditi povezivanjem seoskih i gradskih gospodarstava i tako osnažiti pojedina područja. Sve<br />
to se može primijeniti na prostoru Općine <strong>Brdovec</strong>.<br />
Preobrazba naselja treba ostvariti veće razvojne sposobnosti te poboljšati sveukupne uvjete života, uz<br />
istovremeno ostvarivanje programa zaštite krajolika te prirodne i kulturne baštine. Preobrazbu građevinskih<br />
područja naselja potrebno je temeljiti na urbanoj obnovi i politici. Preobrazbu seoskih (ruralnih) područja<br />
valja temeljiti na revitalizaciji zbog ukupnih civilizacijskih ciljeva i zbog demografske i socijalne iscrpljenosti, a<br />
sve to uz povećanja komunalnih i drugih standarda življenja uz nužnu obnovu infrastrukture.<br />
Područna i lokalna središta (općinska središta i ostala razvojna žarišta) treba osposobiti da budu<br />
organizatori razvojnih promjena na lokalnim područjima. Kao osnovica njihove preobrazbe predlaže se<br />
primjena metoda revitalizacije i infrastrukturne rekonstrukcije s ciljem poboljšanja uvjeta života,<br />
osposobljavanja tih naselja za ulogu lokalnih središta. Sela treba dugoročno ciljano i usmjeravano oživljavati.<br />
Treba prepoznati sela za koja postoji nedvosmisleni javni interes, sela gdje je javno zanimanje ograničeno<br />
samo na potporu u izgradnji najvažnije tehničke infrastrukture i sela koja ovise samo o autonomnoj<br />
motivaciji (lokalnim i privatnim sudionicima). Dio malih seoskih naselja, koja bi u budućnosti mogla ostati<br />
bez stalnih stanovnika, treba koristiti za povremeno stanovanje, seoski turizam i rekreaciju.<br />
Prednost treba dati obnovi postojećega naseobinskoga tkiva pri čemu valja očuvati graditeljski<br />
identitet povijesnih središta naselja. Nužno je obnavljati i uređivati povijesna središta naselja, koja su<br />
zadržala interesantne tradicijske urbane predloške. Treba poticati optimalno korištenje postojećih izgrađenih<br />
područja i provoditi samo daljnja planska širenja.<br />
Postojeća prometna infrastruktura od međunarodnoga i državnoga značaja (državna cesta D 225 i<br />
željeznička pruga MG 2) na području Općine, nudi osobite mogućnosti za razvoj Općine i Zagrebačke<br />
županije. Stoga je nužno prometnom mrežom županijske i lokalne razine funkcionalno se i u krajoliku<br />
skladno vezati na međunarodne i državne prometnice. Osim prometne infrastrukture, <strong>Općina</strong> treba biti i s<br />
ostalom infrastrukturom dobro opremljena (izvedba magistralnih infrastrukturnih sustava i mreža: javnih<br />
telekomunikacija, radio i TV sustava veza, plinoopskrbe, elektroopskrbe i odvodnje).<br />
Na temelju Programa prostornoga uređenja Republike Hrvatske važno je istaknuti infrastrukturne<br />
sustave državnoga značaja, koji su ujedno i od osobite važnosti za Zagrebačku županiju.<br />
* Izgradnja cestovnog prometa - poboljšanju postojeće mreže i izgradnja novih prometnih pravaca;<br />
* Program razvoja telekomunikacijske mreže;<br />
* Daljnji razvitak energetskog sustava polazi od postojećeg stanja, predviđenih potreba proizvodnje za<br />
opskrbu stanovništva te težnje da se postigne potrebna sigurnost i europski standardi. U svrhu<br />
štednje energije treba unapređivati i započeti koristiti druge izvore energije, primjerice: sunčanu<br />
energiju, bioenergiju, energiju vjetra i geotermalnu energiju. Valja promicati važnost toplinske<br />
izolacije zgrada.<br />
* Razvoj vodoopskrbe polazi od potreba osiguranja dovoljne količine vrsne vode za stanovništvo i<br />
gospodarstvo. Zaštitnim predjelima izvorišta mora se posvetiti puna pozornost kako bi se očuvala<br />
vrsnoća vode.<br />
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora i zaštita prostora<br />
Cilj ovoga Plana je, između ostaloga, racionalno korištenje prirodnih izvora jer su oni potrošivi, a<br />
naša je dužnost da sačuvamo prirodne izvore i za buduće naraštaje. Za ostvarenje toga prostornoplanerskoga<br />
cilja pomažu suvremena svjetska stremljenja i pooštrena mjerila u zaštiti okoliša, ponajprije<br />
zamisao održivoga razvitka, zamisao sveobuhvatnog planiranja i upravljanja prostorom i okolišem te sve<br />
izraženija svijest o nužnosti očuvanja i zaštite prirodnoga i kulturnoga naslijeđa.<br />
Daljnje planiranje i detaljno utvrđivanje prostora za građevine i trase infrastrukture treba provoditi<br />
koordinirano i usklađeno između korisnika prostora te tako da se što više koriste postojeći koridori,<br />
izbjegavaju šume i vrijedno poljodjelsko zemljište, da se očuva cjelovitost prirodnih i izgrađenih struktura te<br />
omogući zaštita krajobraza. Prostor eksploatacije mineralnih sirovina treba koristiti na način da se u tijeku<br />
eksploatacije i po njenom dovršenju primjene svi elementi zaštite okoliša.<br />
Ciljevi razvoja prometa na području Zagrebačke županije i Općine <strong>Brdovec</strong> su: izgraditi sustav<br />
državnih cesta (brzih cesta) koje će bolje povezati Općinu i Županiju sa prometnim sustavom RH i susjednih<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
2-2
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI<br />
država, izgraditi i modernizirati županijske ceste rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom novih smjerova,<br />
promet voditi rubno u donosu na područja veće gustoće izgradnje (veća naselja), osigurati prometnu<br />
povezanost i mogućnost odabira sustava prijevoza, a posebno javnog prijevoza, omogućiti etapnu realizaciju<br />
planirane modernizacije i izgradnje prometnog sustava i poticati razvoj integralnog prometa.<br />
Smjernice razvoja telekomunikacija trebaju obuhvatiti: sanaciju ili izgradnju novih pretplatničkih<br />
stupnjeva, polaganje svjetlovodnih kabela, širenje pokretne mreže i kontinuiranu modernizaciju<br />
telekomunikacijskog centra. Ostvarenje ovih ciljeva omogućiti će potrebno proširenje svih mjesnih mreža i<br />
pružiti cjelokupni raspoloživi asortiman usluga svim korisnicima.<br />
U prostornom planu općine treba odrediti prostorne i funkcionalne odrednice izgradnje sustava<br />
elektroopskrbe te naročito obratiti pozornost na: određivanje smještaja objekata sustava elektroopskrbe u<br />
donosu na građevinsko područje, koridore ostale infrastrukture, zaštitu područja kvalitetnog poljodjelskog<br />
zemljišta i šuma, dalekovode planirati izvan građevinskih područja objedinjavanjem koridora s drugom<br />
infrastrukturom radi zaštite šumskog i vrijednog poljodjelskog zemljišta, odrediti rješenja gradnje prijenosne<br />
elektroenergetske mreže s ciljem osiguranja sigurnosti napajanja električnom energijom.<br />
Rješenje vodoopskrbe Zagrebačke županije treba temeljiti na uspostavi cjelovitog sustava koji će<br />
distribucijom vode sigurnih izvorišta osigurati potrebne količine kvalitetne vode za sadašnje i buduće<br />
potrebe. Usporedno s problemima vodoopskrbe Županije potrebno je provoditi mjere s ciljem postizanja<br />
učinkovitijeg djelovanja postojećih vodoopskrbnih sustava. Ciljevi razvoja vodoopskrbnih sustava su:<br />
- osigurati viši stupanj pokrivenosti naselja vodoopskrbnom mrežom kao i kvalitete pitke vode,<br />
- usvajanje koncepta razvoja vodoopskrbnog sustava - rješenje na razini županije s prijelaznim<br />
rješenjem zasebnim širenjima lokalnih vodoopskrbnih sustava,<br />
- utvrđivanje potrebnih površina i koridora za potrebe izgradnje vodoopskrbnog sustava, a naročito<br />
određivanje zona zaštite crpilišta,<br />
- utvrđivanje uvjeta vodoopskrbe velikih industrijskih potrošača,<br />
- zaštitu od voda treba provoditi rekonstrukcijom i izgradnjom obaloutvrda, regulacijskih radova i<br />
nasipa uz sve vodotoke.<br />
Sustav odvodnje otpadnih voda Općine <strong>Brdovec</strong> je razdjelni, definiran prema izrađenim i potvrđenim<br />
projektima odvodnje za područje cijele Općine. Sastavni dio koncepcije sustava odvodnje je i uređaj za<br />
pročišćavanje CUP Zajarki u Zaprešiću.<br />
S gledišta održivoga razvitka nameće se nužnost drukčijeg promišljanja i planiranja prostora gdje<br />
neće biti čovjek i njegove često puta nepromišljene i sebične potrebe prvovažni zadatak planiranja. U svijetu<br />
se danas prihvaća predložak sveobuhvatnoga planiranja, tj. sveobuhvatnoga (integralnoga) pristupa razvitku<br />
vezanoga za zaštitu okoliša uz uvažavanje zatečenih vrijednosti krajolika i trajno očuvanje okoliša kao<br />
razvojnoga vrela od neprocjenjive vrijednosti, a sve uz puno sudjelovanje javnosti. U tržnom gospodarstvu<br />
prostor ima svoju uporabnu vrijednost, dok se vrijednost okoliša (pojam okoliša je širi od prostora) još uvijek<br />
teško vrednuje. I prostor i okoliš su ograničeni i zato je neophodno integralno i sustavno planiranje i<br />
gospodarenje prostorom i okolišem.<br />
Bogatstvo prirodnoga i krajobraznoga naslijeđa, kao i kulturno-povijesnoga, te svjetska nastojanja i<br />
spoznaje u zaštiti prirodne baštine zahtijevaju da s osobitom pozornošću pristupi vrednovanju i ponovljenom<br />
vrednovanju svega što je važno za prepoznatljivost i očuvanje izvornih ili naslijeđenih vrijednosti hrvatskoga<br />
krajolika. Očuvanje i skrb za prirodnu i krajobraznu baštinu, kao i ispravno korištenje spomenički vrijednih<br />
građevina i sklopova, važno je ne samo iz razloga očuvanja hrvatskoga kulturnoga identiteta, nego i s<br />
gledišta svekolikoga napretka, poglavito gospodarskoga i turističkoga. Između ostalog, na području Općine<br />
treba provoditi slijedeće mjere zaštite i očuvanja krajobraza:<br />
- u zaobalju krajobraza savske nizine s brojnim mrtvim rukavcima, potezima toka stare Save,<br />
depresijama spriječiti daljnje nekontrolirano vađenje šljunka,<br />
- na višim predjelima savske nizine u kontaktu s podnožjem Marijagoričkog prigorja ne dopustiti veliko<br />
i nekontrolirano širenje izgradnje u dubinu ravnice prema zaobalju i toku rijeke Save,<br />
- očuvati postojeće šumske komplekse Općine <strong>Brdovec</strong>, kojima gospodari Šumarija Zagreb kao i oaze<br />
privatnih većih i manjih pojasa šume na obroncima prigorja,<br />
- očuvati prostore oko nekadašnjih plemičkih posjeda u Laduču i Januševcu od izgradnje.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
2-3
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI<br />
Prirodno i kulturno naslijeđe treba se cijeniti kao temeljno polazište u prostorno-planskom<br />
osmišljavanju, a što je i učinjeno kod izrade ovoga Plana. Kod izrade ovog Plana treba poduzeti sve<br />
prostorno-planske mjere da se vrijedno prirodno, krajobrazno i kulturno-povijesno naslijeđe Općine <strong>Brdovec</strong><br />
prepozna, da se prostorno-planerskim mjerama zaštiti, da se stvore preduvjeti za njegovu obnovu i da se<br />
omogući njihovo uključivanje u svakodnevni gospodarski i društveni život. U prostorno-planerskom smislu<br />
napravljeno je sve što je bilo moguće da se pridonese očuvanju identiteta Brdovca kroz vrednovanje<br />
prirodne, krajobrazne i kulturne baštine.<br />
Jedno od temeljnih načela na kojem danas gradimo principe zaštite kulturne baštine je činjenica da<br />
je arhitektonski spomenik, bilo koje vrste i značenja, nedjeljivo povezan s okolinom, a time i širim<br />
prostorom. Na tim je principima definiran i novi segment zaštite kulturne baštine, a to je prostorna baština.<br />
Pod pojmom prostorne baštine podrazumijevamo "topografski definirana područja u kojima je osobito<br />
izražen kvalitetan suživot kulturne baštine i prirodnih osobitosti sredine, odnosno kao cjelina je iznimnih<br />
povijesnih, arheoloških, umjetničkih, kulturnih, znanstvenih, socijalnih i tehničkih vrijednosti". Uz<br />
tradicionalni pojam zaštite spomenika kulture i prirode, ravnopravno se pojavljuje i zaštita kulturnih i<br />
prirodnih dobara, odnosno valorizacija svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralačke djelatnosti.<br />
Smatrajući da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja harmoničnu cjelinu, čiji su elementi nedjeljivi,<br />
proširena je terminologija zaštite na pojmove zaštite kulturne i prirodne, odnosno prostorne baštine. U tom<br />
kontekstu vrednovani su krajolici i pejzažni predjeli općine <strong>Brdovec</strong>, bilo da su prirodni okvir naselja ili<br />
dvoraca, brežuljci obrađeni vinogradima ili pokriveni šumama, bilo da su ljudskom rukom kultivirani predjeli<br />
u blizini naselja, odnosno povijesnog spomenika. Najveća vrijednost ovog područja, osim vrijednih primjera<br />
graditeljske baštine (dvoraca), je krajolik, koji je spoj prirodnih, pejzažno-reljefnih osobitosti i antropogenih<br />
djelatnosti. Nažalost novijom gradnjom je u velikom dijelu općine došlo do velikog zauzimanja prostora za<br />
građevinska zemljišta, tako da su poremećeni nekadašnji prostorni odnosi naselja i krajolika. Značenje<br />
prostora općine je veliko jer predstavlja jednu od zapadnih pročelja (lica) naše zemlje, kao granično<br />
područje sa Slovenijom. Utoliko se postavlja još veća obveza očuvanja preostalih vrijednosti krajolika.<br />
Iako se zaštita kulturne baštine provodi po posebnim zakonima, Prostorni plan je prilika za<br />
sveobuhvatno sagledavanje i cjelovitu zaštitu. U cilju sustavne brige za zaštitu graditeljske baštine, kako je<br />
određeno u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, osnovna su opredjeljenja sljedeća:<br />
- uspostava cjelovitog i usklađenog sustava zaštite graditeljskih i kulturnih vrijednosti,<br />
- neprekidno istraživanje i vrednovanje graditeljske baštine, te poticanje temeljne stručne i<br />
znanstvene obrade, radi djelotvornije zaštite ali i radi uključivanja u razvojne programe,<br />
- revizija postojećih konzervatorskih studija za zaštićene povijesne cjeline,<br />
- zaštita mogućih arheoloških predjela i mjesta u skladu s načelima arheološke struke i konzervatorske<br />
djelatnosti,<br />
- uspostava uravnoteženih odnosa između osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i<br />
suvremenih graditeljskih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi<br />
očuvanja njihovih povijesnih vrijednosti koje svjedoče o identitetu područja kojem pripadaju,<br />
- u sklopu modela revitalizacije seoskih cjelina primijeniti integralne oblike zaštite, te poticati osnivanje<br />
muzeja na otvorenom i predstavljanja narodnog stvaralaštva radi odgojno obrazovnih, ekoloških i<br />
turističkih učinaka.<br />
Europskom konvencijom o krajoliku, krajolikom se smatra područje izgled kojega je određen<br />
djelovanjem i međudjelovanjem prirodnih i ljudskih činitelja. Krajolik se mora shvatiti kao prostorno<br />
ekološku, gospodarsku i kulturnu cjelinu, u kojoj valja poštivati načelo raznolikosti i posebnosti krajolika. U<br />
svrhu očuvanja i unapređenja krajobrazne raznolikosti propisuje se slijedeće:<br />
- izbjegavati pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i agromelioracijskih zahvata<br />
omogućiti opstanak i mjestimičnu obnovu bujnih vlažnih biotopa i ambijenata,<br />
- duž međa čuvati živice i pojedinačna stabla kao tradicionalni oblik razdiobe prostora,<br />
- spriječiti daljnju neplansku izgradnju kuća i drugih građevina na krajobrazno izloženim mjestima,<br />
- očuvati seoske krajolike i omogućiti razvitak sela uz oživljavanje seoskog gospodarstva,<br />
biopoljodjelstva, obrtništva, rukotvornih vješt<br />
ina, turizma, te poticanje seoskog stanovanja kao mogućnosti izbora. Pri tom je važno očuvati sliku<br />
naselja i kultiviranog krajolika, a građevna područja odrediti na način da se očuvaju oblikovne<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
2-4
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI<br />
(morfološke) i strukturalne značajke graditeljske baštine, prije svega: oblik parcele, smještaj<br />
građevina na parceli i tradicijski obiteljski vrt,<br />
- očuvanje prepoznatljivosti povijesnih cjelina urbanog karaktera treba temeljiti na poštivanju<br />
jedinstvenosti svakog naselja, njegovoj povijesnoj slojevitosti, zakonitostima rasta i preobražaja.<br />
Potrebno je provesti revalorizaciju dosad utvrđenih zona zaštite, na principima najstrože i potpune<br />
zaštite povijesne organizacije i strukture, odnosno odrediti zone u kojima su moguće graditeljske<br />
intervencije, a da se time ne narušavaju vrijednosti najstrožeg povijesnog središta. Osobitu<br />
pozornost posvetiti kontaktnim zonama povijesnog središta i rubnim dijelovima povijesnih naselja,<br />
štiteći mjerilo, zatečene vrijednosti i graditeljsku tradiciju.<br />
Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima, zajedno sa<br />
svojim okolišem, moraju biti na kvalitetan način, sukladno njihovim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i<br />
povijesnim karakteristikama, uključeni u budući razvoj. To prije svega podrazumijeva:<br />
- zadržavanje i očuvanje prostornih odnosa definiranih tijekom povijesti, koji se iskazuju u cjelovitoj<br />
slici prostora kao kulturnog krajolika,<br />
- očuvanje prostorne homogenosti naselja, prije svega njegova volumena, okruženog područjima<br />
kultiviranog krajolika,<br />
- zadržavanje povijesnih oblika komunikacija - starih cesta, pješačkih putova i staza, proštenjarskih<br />
putova često praćenih pokloncima i raspelima,<br />
- očuvanje povijesnog naseobinskog ustroja, parcelacije i tradicijske arhitekture,<br />
- oživljavanje povijesnih oblika naseljenosti – gradova, sela, zaselaka u okviru njihovog prostornog<br />
okruženja, povijesne matrice, parcelacije i tradicijske građevne strukture,<br />
- revitalizaciju napuštenih sela i zaselaka, izuzetne etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti,<br />
- očuvanje i obnovu tradicijske arhitekture, stambene i gospodarske, kao i svih povijesnih<br />
arhitektonskih građevina spomeničkih svojstva, kao nositelja prepoznatljivosti prostora,<br />
- očuvanje povijesne slike prostora i karakterističnih vizura,<br />
- očuvanje i njegovanje izvornih i tradicionalnih funkcija i sadržaja, poljoprivrednih kultura kao što su<br />
vinogradi i tradicionalnog načina obrade zemlje,<br />
- zadržavanje i očuvanje karakterističnih toponima, naziva sela, brežuljaka i potoka, od kojih neki<br />
imaju povijesno (arheološko) i simboličko značenje,<br />
- očuvanje i obnovu svih građevina i sklopova s kulturno povijesnim obilježjima,<br />
- istraživanje i prezentaciju arheoloških nalaza i mjesta.<br />
U cilju očuvanja, zaštite i unapređenja kulturne i prirodne baštine općine <strong>Brdovec</strong>, što znači očuvanje<br />
identiteta, naglašavamo načela zaštite koja bi trebala biti polazna osnova budućeg razvitka:<br />
- kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i dokaz je povijesnog kontinuiteta razvitka<br />
sredine pa ju je potrebno štititi od svake daljnje devastacije i degradacije njenih temeljnih<br />
vrijednosti,<br />
- osim pojedinačnih građevina, kulturnu baštinu čini i prostorna baština, koja je zajedničko djelo<br />
čovjeka i prirode, odnosno rezultat je ljudskog djelovanja kroz povijest,<br />
- osim vrednovanih građevina - reprezentativnih primjera određenog stila, kulturnu baštinu čine i<br />
skromna ostvarenja tradicijske stambene izgradnje, drvene kuće, koje bi kao nositelje identiteta,<br />
trebalo čuvati u izvornim oblicima i po mogućnosti izvornoj namjeni,<br />
- prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevinskih zona u kvalitetne krajobrazne<br />
prostore znači osiromašenje krajolika i gubitak samosvojnosti.<br />
Budući da kulturna baština općine <strong>Brdovec</strong> posjeduje kulturno povijesnu, arhitektonsku,<br />
gradograditeljsku (urbanu), etnološku, arheološku i dokumentarnu vrijednost, potrebno je novelirati<br />
izrađenu konzervatorsku poidlogu, kako bi se provjerili osnovni prostorni i razvojni činitelji očuvanja kulturne<br />
baštine, te dale nove smjernice i uvjeti korištenja prostora, za djelovanje u prostoru i za pojedinačne<br />
graditeljske zahvate. Zaštita graditeljske baštine se provodi prema usvojenim načelima integralne zaštite<br />
prostora, ali i očuvanjem autentičnosti kroz obnovu izvornih obilježja građevine. Modaliteti zaštite određuju<br />
se prema kriteriju zoniranja, (stroga zona zaštite povijesnih struktura i kontaktne zone), te prema<br />
propisanim mjerama zaštite. Dio prostora općine vrednovan je kao područje kultiviranog krajolika, osobito<br />
padine s tradicionalnim selima i brežuljcima obrađenim vinogradima te nizinsko područje uz rijeku Savu.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
2-5
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI<br />
Potrebno je s naročitom pažnjom pristupiti planiranju građevinskih područja, kako ne bi došlo do<br />
narušavanja kvalitetnih prostornih odnosa, uz očuvanje vrijednih vizura na sela.<br />
Za građevine najveće kulturno povijesne vrijednosti (dvorce i crkve) potrebno je provesti<br />
konzervatorsko restauratorska istraživanja prije bilo kakvih zahvata. Za sva naselja s očuvanom povijesnom<br />
građevnom strukturom potrebno je izraditi detaljnu inventarizaciju svih vrijednosti naselja, prostornih i<br />
graditeljskih, temeljem kojih će se odrediti smjernice za potrebne i moguće zahvate unutar prostora naselja i<br />
na pojedinačnim građevinama.<br />
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša<br />
Na području općine od osobite vrijednosti i značenja su prirodni i antropogeni krajolici, koje valja<br />
osobito cijeniti, čuvati i unapređivati s ciljem zaštite čovjekova okoliša i očuvanja prirodnoga bogatstva kako<br />
se ne bi doveo u pitanje opstanak i zdrav život čovjeka u budućnosti. Brojne skupine biljaka i životinja<br />
postupno nestaju ili im prijeti izumiranje.<br />
U cilju očuvanja ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša nužno je uvažavati glavna ekološka<br />
načela, koja se navode u Strategiji prostornoga uređenja Republike Hrvatske. Ona su sljedeća:<br />
* načelo prevencije, što podrazumijeva primjenu ekoloških kriterija u prostornom planiranju;<br />
* načelo cjelovitosti, što podrazumijeva međuutjecaj sa širim prostorom okoliša u cjelini;<br />
* načelo očuvanja i unapređivanja postojećega stanja;<br />
* načelo ravnomjernosti razvoja, što podrazumijeva podjednaku vrsnoću okoliša u svim dijelovima;<br />
* načelo kooperacije/konsenzusa, što podrazumijeva povećanje demokratizacije odlučivanja;<br />
* načelo tržišne regulacije, što znači da prostor ima cijenu koju korisnici moraju platiti u skladu s<br />
ekološkim činiteljima korištenja prostora.<br />
Uvažavajući načela i predložene mjere i planove u očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti na<br />
području općine nužno je očuvati sadašnji prostorni odnos šuma i livada te poljodjelskih površina. Zbog toga<br />
je potrebno učiniti osobito slijedeće:<br />
* spriječiti svaku moguću izgradnju na još neizgrađenim livadama;<br />
* očuvati prirodne livadne zajednice, nizinske i brdske, kao i još neregulirane prirodne potoke s<br />
izvornom florom i faunom.<br />
* travnjaci su nastali najčešće djelovanjem čovjeka i smatraju se djelomično prirodnim staništima, koji<br />
znatno doprinose biološkoj i krajobraznoj raznolikosti kraja, regije pa i Hrvatske u cjelini.<br />
* obnoviti napuštene površine vinograda.<br />
U Izvješću o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj (NN 88/1998.) navodi se da je među ciljevima<br />
zaštite okoliša u ostvarivanju održivog razvitka i trajno očuvanje izvornosti biološke raznolikosti prirodnih<br />
zajednica i očuvanje ekološke stabilnosti. Osobito se ističe značenje in-situ očuvanja biološke raznolikosti što<br />
znači očuvanje svojta i ekoloških sustava u njihovom prirodnom okruženju, a u slučaju udomaćenih ili<br />
kultiviranih vrsta u okruženju u kojemu su razvili svoja specifična svojstva. Prostorni plan uređenja grada ili<br />
općine može biti dobro polazište za daljnja istraživanja u svezi zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.<br />
Izrađivači ovoga Plana postavili su, kao jedan od prvovažnih zadataka, djelotvorno i u najvećoj<br />
mogućoj mjeri ugraditi navedene principe u Prostorni plan i tako pripomoći očuvanju ekološke stabilnosti i<br />
vrijednih dijelova okoliša.<br />
2.2. CILJEVI PROSTORNOGA RAZVOJA OPĆINSKOGA ZNAČAJA<br />
Opći cilj prostornoga razvoja općinskoga značaja je, ostvarivanjem načela održivoga razvitka,<br />
postizanje veće razvijenosti. To ponajprije podrazumijeva: snažnije gospodarstvo, povećanje zaposlenosti,<br />
demografski rast, razvoj naselja sa potrebnim društvenim sadržajima, dobru prometnu povezanost i<br />
infrastrukturnu opremljenost. Taj cilj moguće je ostvariti ako se osigura potrebna prostorno-planerska<br />
dokumentacija prostora, a zatim ako se sustavno radi na oživotvorenju postavljenih ciljeva.<br />
Ovim Planom postavljaju se preduvjeti za prostorni razvoj, koji se ostvaruju očuvanjem i<br />
povećanjem vrijednosti kakvoće prostora, što se postiže zaštitom i unapređenjem svih čimbenika prirodne i<br />
kulturne baštine zbog očuvanja identiteta, privlačnosti kraja i snaženja turističkih i s tim u svezi drugih<br />
gospodarskih djelatnosti. S gledišta korištenja općinskog prostora težište je na:<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
2-6
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI<br />
* Očuvanju fizičke i vizualne cjelovitosti krajolika, što se postiže ponajprije svrhovitim korištenjem<br />
zemljišta za izgradnju;<br />
* Uvažavanju prirodnih značajki područja i spremnosti da se spriječi svako onečišćenje ili uništavanje<br />
prirodnih vrijednosti ;<br />
* Uvažavanju naslijeđenoga krajobraza, kao cjeline djelovanja prirodnih i kulturnih činitelja.<br />
2.2.1. Demografski razvoj<br />
Odrednice ovoga Plana, u smislu dimenzioniranja građevnih područja za naselja i još više za predjele<br />
gospodarenja, treba utvrditi prema stvarnim demografskim pokazateljima. Građevna područja naselja u<br />
određenoj mjeri treba povećati, kako bi se planerskim mjerama stvorili preduvjeti za ostanak mladih ljudi u<br />
naseljima. Predjeli za gospodarske namjene odredit će se prema kriteriju mogućnosti i povoljnosti zemljišta<br />
za možebitnu izgradnju gospodarskih građevina.<br />
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture<br />
Za prostorni i urbanistički razvoj Općine <strong>Brdovec</strong> odabrani su sljedeći činitelji prostorno-razvojne<br />
strukture:<br />
Očuvanje prepoznatljivosti naselja. Ovaj prostor nikad nije imao jedno veliko naselje i nikad sela nisu<br />
bila površinski velika. Naselja su se sastojala iz niza graditeljski zgusnutih zaseoka, utopljenih u krajolik.<br />
Krajobrazno tkivo koje povezuje zaseoke i danas tvore voćnjaci, vrtovi, gajevi, šume, livade i oranice. Te<br />
označnice prepoznatljivosti tradicije naseobinskoga ustroja ovog područja valja sačuvati i uobličiti na<br />
suvremen način. Zbog toga građevno područje naselja djeluje "izmrvljeno".<br />
Očuvanje prirodne, krajobrazne i kulturno-povijesne prepoznatljivosti. Bogato prirodno, krajobrazno i<br />
kulturno-povijesno (poglavito graditeljsko) naslijeđe ne treba shvatiti samo kao iskaz kulturološke skrbi za<br />
baštinu i tradiciju, nego i kao jedno od izvorišta gospodarskoga razvoja. Kulturni, seoski i seljački turizam<br />
imaju u bogatom nasljeđu jako uporište, koje treba promišljeno koristiti.<br />
Raznolike mogućnosti gospodarskoga razvoja. Zbog niza povoljnosti <strong>Brdovec</strong> posjeduje dobre<br />
preduvjete za gospodarski razvitak. Površina gospodarskih predjela odrediti će se prema proračunu<br />
potencijalnih radnih mjesta i iz susjednih naselja i Gradova (prvenstveno Zagreba), kao i prema<br />
mogućnostima prostora. Time se želi najpovoljnije predjele za možebitnu gospodarsku djelatnost u daljoj<br />
budućnosti očuvati od nerazboritoga i nepromišljenoga trošenja i cjepkanja. Ne bi trebalo započeti izgradnju<br />
na različitim mjestima u planiranim predjelima, već treba napraviti plan ritma izgradnje vezano na postojeće<br />
izgrađene gospodarske parcele. Male gospodarske pogone (obrt, malo poduzetništvo, uslužne djelatnosti i<br />
sl.) moguće je smještavati unutar građevnoga područja naselja.<br />
Vrsna komunalna opremljenost. Za gospodarski razvitak nužno je osigurati dobru opremljenost sa<br />
svim vrstama komunalne infrastrukture, te iznad svega dobru prometnu povezanost svih naselja sa<br />
Zagrebom i drugim gradovima. Zagrebačka i susjedna Krapinsko zagorska županija već gotovo cijelo<br />
desetljeće sustavno radi na infrastrukturnoj opremljenosti tako da su neki infrastrukturni sustavi gotovo u<br />
cjelini izvedeni. Za one koji nisu treba prirediti potrebne preduvjete, osobito one prostorno-planerske.<br />
Poljodjelstvo. Poljodjelstvo je po važnosti prva gospodarska grana. Osnovni pravci i ciljevi razvoja<br />
poljodjelstva morali bi se temeljiti na vrednovanju svih uvjeta za razvoj poljodjelstva te na proizvodnji onih<br />
proizvoda za koje već i sada postoji izražena potražnja u okolnom prostoru i široj regiji osobito uzimajući u<br />
obzir blizinu grada Zaprešića i Zagreba. Jedan od prednosti poljodjelske proizvodnje mora biti i “zdrava<br />
hrana” s posebnom ponudom u ugostiteljskim objektima i oživotvorenjem novih oblika turizma u<br />
tradicionalnim seljačkim gospodarstvima, oblika za koje postoje uvjeti, a sada takve ponude uopće nema.<br />
Ove mjere za pokretanje i poticanje poljodjelske proizvodnje najvećim bi se dijelom oslanjale na obiteljska<br />
gospodarstva, koja ne bi trebala postati monokulturna. Obrađene poljodjelske površine značajne za uzgoj<br />
poljodjelskih kultura potrebno je zaštititi od izgradnje i po mogućnosti spajanjem i zamjenom određenih<br />
površina stvarati veće posjede radi lakše obrade i boljih rezultata.<br />
Industrija. Industrija kao sekundarna djelatnost u ovom trenutku je razvijena u okviru mogućnosti.<br />
Ovim Planom treba osigurati prostor i za njen razvoj. Ističe se važnost kako postojeće industrije, tako i novih<br />
manjih gospodarskih jedinica primjerenijih današnjem promatranju gospodarstva na lokalnoj i razini.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
2-7
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI<br />
Planirane gospodarske zone treba infrastrukturno opremiti (obvezno prije početka korištenja) i time<br />
omogućiti građenje raznih servisa i obrta ulaganjem domaćeg i stranog kapitala.<br />
Određene mogućnosti za razvoj turističke djelatnosti u Općini postoje. Pogodan prometni položaj,<br />
pitomi reljef i klimatski uvjeti mogli bi pogodovati razvoju turizma i na ovom području. Podizanjem standarda<br />
infrastrukture i stanovanja u okviru određenih poljodjelskih gospodarstava moguć je razvoj seoskog turizma,<br />
budući <strong>Općina</strong> raspolaže prirodnim uvjetima, a i blizina većih urbanih središta daje ovom vidu turističke<br />
ponude izvjesne perspektive.<br />
Gospodarska struktura uglavnom je temeljena na farmaceutskoj industriji, manje na proizvodnji<br />
hrane, i nešto na drvoprerađivačkoj, tekstilnoj i metaloprerađivačkoj proizvodnji te uslužnim djelatnostima,<br />
pa je naglasak razvoja Općine prvenstveno na razvoju međuovisnosti ovih djelatnosti i podizanju kvalitete<br />
ponude. U okviru uslužnih djelatnosti i obrtništva, razvoj se treba temeljiti na onima koje već djelomično<br />
postoje i imaju tržišnu i profitabilnu mogućnost budućeg razvoja. U tom smislu podržavati treba razvoj<br />
trgovine i servisa u funkciji postojećeg i planiranog korištenja prostora (poljodjelstvo, turizam i sl.)<br />
poticanjem poduzetništva.<br />
U tercijarnom sektoru treba razvijati financijske, intelektualne i poslovne usluge, obrazovanje,<br />
kulturu, zdravstvenu zaštitu i rad u tijelima uprave i lokalne samouprave u okvirima potreba Općine. Razvoj<br />
navedenih djelatnosti podrazumijeva i postojanje visokoobrazovanih stručnjaka. Razvoj djelatnosti<br />
obrazovanja, športa, kulture i zdravstva treba planirati sukladno s ukupnim porastom broja stanovnika,<br />
financijskim mogućnostima i gospodarskim razvitkom Općine.<br />
Zaključak<br />
Analizom postojećeg gospodarskog razvoja, ograničenja i mogućnosti razvoja te planiranog<br />
gospodarskog i ukupnog društvenog razvitka Općine može se zaključiti da je uz poboljšanje korištenja svih<br />
raspoloživih izvora i programiranja održivog razvoja potrebno poduzeti slijedeće mjere:<br />
- razvoj svih djelatnosti i gospodarskih grana usmjeravati prema donesenim programima uz<br />
poduzimanje investicijskih aktivnosti, uz osiguranje odgovarajuće infrastrukture;<br />
- pripremati programe razvoja svih djelatnosti na temelju donesenih kriterija i iste ponuditi<br />
zainteresiranim ulagačima;<br />
- donošenjem i prilagođivanjem prostornih planova osigurati prostorne mogućnosti zacrtanog razvoja<br />
uz primjenu ekoloških normi očuvanja okoline;<br />
- poticati osobito razvoj obiteljskih gospodarstava i mogućnost dvojnih zanimanja;<br />
- stvoriti pretpostavke za demografski razvitak i povećanje broja stanovnika;<br />
- svim mjerama osigurati povećanje broja radno aktivnog stanovništva i zaposlene radne snage;<br />
- sve navedene radnje i aktivnosti poduzimati u cilju povećanja životnog i društvenog standarda<br />
Ovim planom trebaju se osigurati se prostorno-planski elementi, koji u prostornom smislu<br />
osiguravaju mogućnost ostvarenja željenih ciljeva gospodarskog razvoja. Navedena analiza demografskih<br />
kretanja i zaposlenosti, raspoloživih prirodnih izvora i strategije gospodarskog razvoja Županije upućuju na<br />
potrebu izrade plana gospodarskog razvoja Općine.<br />
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture<br />
Smanjivanje lokalnih utjecaja i nadvladavanje prirodnih ograničenja lokalnog prostora, podređivanje<br />
prirode sve većim zahtjevima čovjeka i izjednačavanje društvenih vrijednosti vodi gubitku lokalnih posebnosti<br />
i krizi identiteta prostora. Sprječavanje kontinuirano izgrađenog prostora fizičkim spajanjem elemenata<br />
strukture naselja duž prometnica gdje ne postoje uvjeti niti razlozi za takovo promišljanje i sprječavanje<br />
nastajanja velikih kontinuiranih građevnih površina naselja temeljni je cilj odabira prostorno razvojne<br />
strukture Općine. Cilj se treba ostvariti kroz:<br />
- svrhovito i restriktivno određivanje građevnih područja naselja što će u ovisiti o izgrađenim<br />
prostorima u duhu tradicijske izgrađenosti;<br />
- oblikovanje relativno uočljive strukture izgrađenog - neizgrađenog (prirodnog) prostora u okviru<br />
izgrađenih dijelova građevnih područja;<br />
- čuvanje tradicijskih jezgara naselja;<br />
- izgradnju gospodarskih zona sprječavanjem kontinuirane prostorne izgrađenosti;<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
2-8
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI<br />
- čuvanje elemenata prirodne baštine kao strukturnog elemenata prostora uz zaštitu elemenata<br />
kulturno-prostornih tradicijskih struktura, prepoznatljivih regionalnih svojstvenosti.<br />
Prema Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske stambena i druga izgradnja treba se<br />
provoditi prvovažno na dijelovima građevnih područja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom,<br />
te na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima naselja (ugradnjom, dogradnjom ili nadogradnjom).<br />
Smjernice za izgradnju stambenih građevina u općini <strong>Brdovec</strong>, prilagođene odrednicama Programa<br />
prostornoga uređenja Republike Hrvatske, bile bi sljedeće:<br />
* Izgradnja stambenih zgrada i zgrada društvenog standarda treba biti ishod ustroja prostora, te<br />
programa komunalnog opremanja u skladu s gospodarskim rastom;<br />
* Osiguranje zemljišta za izgradnju obiteljskih kuća mora se temeljiti na racionalnim gustoćama<br />
naseljenosti primjerene regionalnim značajkama;<br />
* Očuvanju i obnovi (rekonstrukciji - građevnom preustrojstvu i sanaciji - popravcima) postojećih<br />
stambenih zgrada treba dati isto značenje kao i novim stambenim gradnjama (osobito u povijesnim<br />
cjelinama) i treba ih razvijati kao neprekidnu i predviđenu djelatnost.<br />
U Planom predviđenim građevinskom području središnjeg općinskog naselja <strong>Brdovec</strong>, kao i u<br />
građevinskim područjima ostalih naselja, moći će se podizati građevine javnih sadržaja, zgrade za odgoj,<br />
obrazovanje, kulturu i znanost, zgrade zdravstvenih djelatnosti.<br />
Za razvoj naselja Planom treba predvidjeti dovoljno proširenja građevnoga područja za izgradnju<br />
novih zgrada, po mogućnosti šireći naselje u dubinu (stvarajući drugi i treći red kuća), a ne isključivo duž<br />
postojećih putova. Lijepe i slikovite krajobrazne ambijente valja očuvati (osobito unutar naselja) jer će oni<br />
preuzeti značenje perivojne arhitekture. Izgradnju naselja valja usmjeriti na uvažavanje tradicijskoga<br />
graditeljstva što podrazumijeva čuvanje i obnovu starih drvenih kuća i gospodarskih zgrada, uklapanje novih<br />
zgrada u postojeći sklop građevina i novu suvremenu izgradnju od koje se očekuje da na prikladan način<br />
održi i pokaže neprekidnost prepoznatljive izgradnje. U svrhu očuvanja, obnove i ponovljenoga vrednovanja<br />
prepoznatljivosti naselja na pobrežjima u Odredbama za provođenje odredit će se detaljni uvjeti izgradnje u<br />
naseljima.<br />
U svrhu međusobnog povezivanja pojedinih naselja sa ostalim centrima Zagrebačke i susjedne<br />
Krapinsko zagorske županije, potrebno je većim dijelom obnoviti (proširiti, rekonstruirati, popraviti,<br />
asfaltirati) postojeće ceste značajne za lokalni promet i za dolazak do državnih i međunarodnih cesta. U<br />
cijelosti nove ceste lokalnoga značaja neće trebati predvidjeti jer postojeće ceste i putovi (neovisno o<br />
tehničkim osobitostima) zadovoljavaju potrebe stanovništva, sa izuzetkom novih građevnih područja.<br />
Osobita pozornost posvećena je povezivanju magistralnih prometnica sa lokalnom mrežom, kako bi naselja<br />
od prolaska magistralnih prometnica imala koristi, a ne samo štetu u krajoliku. Prometnice od državnoga<br />
značaja omogućit će dobro povezivanje svih naselja sa Zagrebom, ostalim dijelovima Hrvatske i sa<br />
susjednim zemljama. Prometnice u pojedinim naseljima valja uređivati i obnavljati s osobitom skrbi za<br />
estetsko oblikovanje prometnice i njenog neposrednog okruženja. Duž svih prometnica trebalo bi saditi<br />
drvorede (drvored ne saditi tamo gdje bi mogao zakloniti pogled na slikoviti krajolik). Uz ceste unutar<br />
naselja treba planirati i izvesti nogostupe, osobito tamo gdje djeca idu u školu, crkvu ili prema autobusnim<br />
stajalištima.<br />
Razvoj komunalne infrastrukture. Naselja valja opremiti svom potrebnom komunalnom<br />
infrastrukturom. Naselja su uglavnom opremljena plinom, strujom i vodom. Kanalizacijski kolektor izgrađen<br />
je od naselja Harmica do naselja <strong>Brdovec</strong>, sa sabirnim kanalima i priključnim kolektorom od Plive. Cilj treba<br />
biti da se u budućnosti izgradi odvodnja i u ostalim naseljima. Treba poboljšati opskrbu električnom<br />
energijom s ciljem da se smanji učestalost pada napona i da se smanji osjetljivost elektroopskrbne mreže<br />
prilikom lošega vremena. Treba planirati mjere poboljšanja telekomunikacijske mreže koja je doprla do svih<br />
naselja. Osobitu pozornost valja posvetiti odlaganju i sakupljanju otpada u cilju smanjenja onečišćenja<br />
okoliša i privikavanja stanovništva na razvrstavanje otpada i odvajanje iskoristivoga biootpada.<br />
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno<br />
povijesnih cjelina<br />
Suvremena europska načela vrednovanja i zaštite kulturne baštine temelje se na saznanju da je<br />
arhitektonski spomenik bilo koje vrste i značenja nedjeljivo povezan s neposrednom okolinom, a samim tim i<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
2-9
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI<br />
širim regionalnim prostorom i krajolikom. Jedno od osnovnih načela zaštite graditeljske baštine je težnja da<br />
se spriječi uništavanje neposrednoga krajolika, kako bi arhitektonski spomenik očuvao svoje izvorno<br />
okruženje, a time i svoje prostorne vrijednosti i cjelovito značenje. Uveden je izričaj kulturni krajolik koji<br />
potiče cjelovit pristup vrednovanju kulturne i prirodne baštine.<br />
Na takvim shvaćanjima izrasta i zamisao prostorne baštine. Pod prostornom baštinom<br />
podrazumijevamo "topografski definirana područja u kojima je osobito izražen kvalitetan suživot kulturne<br />
baštine i prirodnih osobitosti sredine, odnosno kao cjelina je iznimnih povijesnih, arheoloških, umjetničkih,<br />
kulturnih, znanstvenih, socijalnih i tehničkih vrijednosti". Uz tradicijski pojam zaštite spomenika kulture i<br />
prirode, ravnopravno se pojavljuje i zaštita kulturnih i prirodnih dobara ili zaštita kulturnih, prirodnih i<br />
krajobraznih vrijednosti, odnosno vrednovanje svih oblika proizvoda prirode i ljudske stvaralačke djelatnosti.<br />
Smatrajući da kulturno i prirodno naslijeđe predstavlja skladnu cjelinu, čiji su elementi nedjeljivi, proširena je<br />
terminologija zaštite na izričaje zaštite kulturne i prirodne, odnosno prostorne baštine. U takvom ozračju<br />
ocijenjeni su krajolici Općine <strong>Brdovec</strong> - bilo da su prirodni okvir naselja ili brežuljci pokriveni šumama, bilo da<br />
su ljudskim djelovanjem kultivirani predjeli u blizini naselja ili povijesnoga spomenika.<br />
Suvremena zamisao očuvanja prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (graditeljskih) vrijednosti<br />
polazi od pretpostavke sveobuhvatne (cjelovite, integralne) zaštite gdje je nemoguće utvrditi njihovu<br />
međusobnu granicu. Prirodne, krajobrazne i graditeljske vrijednosti međusobno se isprepleću, često i<br />
međusobno uvjetuju. Iako se zaštita provodi po posebnim (različitim) zakonima, prostorni plan je prilika za<br />
sveobuhvatno sagledavanje i cjelovitu zaštitu.<br />
S ciljem sustavne skrbi za zaštitu prirodnih vrijednosti, kako je određeno u Programu prostornog<br />
uređenja Republike Hrvatske, ovim Planom treba uspostaviti cjelovitu zaštitu prirodnih vrijednosti koju treba<br />
provoditi kroz istraživanje i sustavno vrednovanje prostora te kroz određivanje zaštite. U svrhu cjelokupne<br />
zaštite prirode, kako u predjelima zaštite tako i u onim područjima gdje ovim Planom nije određena posebna<br />
zaštita, potrebno je osobito učiniti sljedeće:<br />
* Sprječavati zahvate i djelatnosti posljedice kojih su uništavanje, oštećenje i smanjenje raznovrsnosti<br />
biljnog i životinjskog svijeta.;<br />
* U cilju zaštite bioraznovrsnosti sačuvati i zaštititi što više očuvanih biotopa; u sklopu gospodarenja<br />
šumama očuvati dio starih šuma koje su skloništa šumske faune; prilikom regulacija vodotokova<br />
sačuvati dio postojećih živica, šumaraka, prirodnih potoka i drugih vodenih staništa, a pri gradnji<br />
prometnica izbjegavati presijecanje ključnih staništa, te osigurati prijelaze i prolaze za faunu;<br />
* Umanjiti, odnosno ispraviti štetne posljedice velikih graditeljskih zahvata (autocesta) ili pridobivanja<br />
mineralnih sirovina (površinski kamenolomi) metodom biološke rekultivacije;<br />
* Pri vodnogospodarskim zahvatima voditi računa o činjenici da oni donose značajne promjene za širi<br />
prostor te predvidjeti mjere ublažavanja negativnih posljedica;<br />
U cilju sustavne skrbi za zaštitu graditeljske baštine, kako je određeno u Programu prostornog<br />
uređenja Republike Hrvatske, osnovna opredjeljenja su sljedeća:<br />
* Uspostava cjelovitog i usklađenog sustava zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora;<br />
* Neprekidno istraživanje i vrednovanje graditeljske baštine te poticanje temeljne stručne i znanstvene<br />
obrade radi djelotvornije zaštite, ali i radi uključivanja u razvojne programe;<br />
* Zaštita arheoloških predjela i mjesta u skladu s načelima arheološke struke i konzervatorske<br />
djelatnosti;<br />
* Revizija postojećih konzervatorskih studija za zaštićene povijesne cjeline;<br />
* Uspostava uravnoteženih odnosa između osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske baštine i<br />
suvremenih graditeljskih pojava, osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi<br />
očuvanja njihovih povijesnih vrijednosti koje svjedoče o identitetu područja kojemu pripadaju;<br />
* U sklopu modela revitalizacije seoskih cjelina primijeniti integralne oblike zaštite, te poticati<br />
osnivanje muzeja na otvorenom i predstavljanja narodnoga stvaralaštva radi odgojno-obrazovnih,<br />
ekoloških i turističkih učinaka.<br />
Europskom konvencijom o krajoliku, krajolikom se smatra područje izgled kojega je određen<br />
djelovanjem i međudjelovanjem prirodnih i ljudskih čimbenika. Krajolik se mora shvatiti kao prostornoekološku,<br />
gospodarsku i kulturnu cjelinu u kojoj valja uvažavati načelo raznolikosti i posebnosti krajolika.<br />
Prema smjernicama prostornog uređenja Radne zajednice Alpe Jadran (1997.) ciljevi i opredjeljenja su<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
2-10
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI<br />
osigurati vitalni kvalitetni krajolik uz čuvanje i naglašavanje identiteta pojedinih područja. U sklopu ovoga<br />
Plana osigurana je zaštita i primjereno uređenje sljedećih područja: 1. područja s karakterističnim uzorcima<br />
naselja, 2. područja uz naselja, 3. područja s naglašenim značenjem kulturnih krajolika, 4. područja<br />
izuzetnih, svojstvenih vizualnih oblika s velikom raznolikošću prirodnih i kulturnih elemenata, 5. područja<br />
većeg značenja za zaštitu prirode (prirodni vodotoci, šume i dr.), 6. područja prirodnih biotopa (posebna<br />
staništa, močvare i dr.), 7. područja podvrgnuta spontanim prirodnim procesima (poplavna, erozijska,<br />
potresna, klizišta). Planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajolik kako bi se očuvale<br />
lokalne posebnosti, a pri projektiranju trasa infrastrukturnih mreža treba skrbiti o njihovu uklapanju u<br />
krajolik, i gdje je moguće uspostavljati zajedničke infrastrukturne pojaseve.<br />
U svrhu očuvanja i unapređenja krajobrazne raznolikosti u Programu prostornoga uređenja<br />
Republike Hrvatske propisuje se sljedeće:<br />
* Izbjegavati pravocrtne regulacije vodotoka, a duž postojećih regulacija i agromeliorativnih zahvata<br />
omogućiti opstanak i mjestimičnu obnovu bujnih vlažnih biotopa i ambijenata.<br />
* Duž međa vratiti živicu u svrhu biološke i krajobrazne raznolikosti.<br />
* Otvarati proplanke u šumovitim predjelima, osobito oko mogućih vidikovaca.<br />
* Spriječiti daljnju neplansku izgradnju zgrada za odmor i drugih građevina na krajobrazno izloženim<br />
mjestima.<br />
* Očuvati seoske krajolike i omogućiti razvitak sela uz oživljavanje seoskoga gospodarstva,<br />
biopoljodjelstva, šumarstva, obrtništva, rukotvorskih vještina, turizma, te poticanja seoskoga<br />
stanovanja kao mogućnosti izbora. Pri tom je potrebno očuvati sliku naselja i kultiviranoga krajolika,<br />
a građevna područja odrediti na način da se očuvaju oblikovne (morfološke) i ustrojbene<br />
(strukturne) značajke graditeljske baštine, poglavito oblik parcela, smještaj građevina i tradicijski<br />
obiteljski vrt.<br />
* Očuvanje prepoznatljivosti mjesta treba temeljiti na poštivanju jedinstvenosti svakoga mjesta,<br />
njegovoj povijesnoj slojevitosti te logici njegova rasta i preobražaja. Potrebno je odrediti dijelove<br />
koje je nužno u cijelosti zaštititi, gdje su mogući a gdje nužni zahvati u cilju poboljšanja i koje su<br />
dopustive promjene naseobinskog tkiva, a da to ne šteti trajnim povijesnim vrijednostima. Osobitu<br />
pozornost valja posvetiti dodirnom području povijesnoga središta i suvremenih dijelova naselja te<br />
rubnim predjelima, štiteći mjerilo, zatečene vrijednosti i graditeljsku tradiciju.<br />
Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima, zajedno sa<br />
svojim okolišem moraju biti na vrstan način (tj. u skladu s njihovim prostornim, arhitektonskim, etnološkim i<br />
povijesnim označnicama) uključeni u budući razvitak. To prije svega podrazumijeva sljedeće:<br />
* Zadržavanja povijesnih oblika komunikacija - starih cesta, pješačkih putova i planinarskih staza,<br />
često praćenim pokloncima;<br />
* Očuvanje povijesnoga naseobinskoga ustroja, parcelacije i tradicijske građevne tvorevine;<br />
* Oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava, koji su danas katkada gotovo bez<br />
stanovnika, prometno su odijeljeni i teško pristupačni, a izuzetne su etnološke, arhitektonske i<br />
ambijentalne vrijednosti;<br />
* Očuvanje i obnovu tradicijskih drvenih zgrada (stambenih i gospodarskih), mlinova i svih ostalih<br />
povijesnih građevina spomeničkih svojstava kao nositelja prepoznatljivosti prostora;<br />
* Očuvanje povijesnih slika krajolika i prepoznatljivih vidika;<br />
* Očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih uporaba građevina i sadržaja, poljodjelskih kultura i<br />
tradicijskoga načina obrade zemlje;<br />
* Zadržavanje i očuvanje prepoznatljivih toponima, naziva sela, zaselaka, brjegova i potoka - od kojih<br />
neki imaju simbolično, ali i povijesno značenje.<br />
* Očuvanje i obnovu svih građevina i sklopova sa spomeničkim obilježjima;<br />
* Istraživanje i izlaganje arheoloških nalaza i mjesta.<br />
U cilju očuvanja, zaštite i unapređenja kulturne i prirodne baštine, što znači očuvanje<br />
prepoznatljivosti, navodimo načela zaštite koja bi trebala biti polazna osnova budućega razvitka:<br />
* Kulturna i prirodna baština predstavlja temelj prepoznatljivosti i dokaz je neprekinutoga slijeda<br />
razvitka sredine pa ju je potrebito štititi od svakog daljnjeg oštećenja i uništavanja temeljnih<br />
vrijednosti;<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
2-11
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI<br />
* Osim pojedinačnih građevina, kulturnu baštinu čini i prostorna baština - bilo da je posljedak<br />
ljudskoga djelovanja kroz povijest ili da je djelo prirode;<br />
* Osim vrednovanih građevina, obično prepoznatljivih primjera određenoga stila, kulturnu baštinu čine<br />
i skromna ostvarenja tradicijske stambene izgradnje (drvene kuće) koje bi kao nositelje identiteta<br />
trebalo čuvati u izvornoj namjeni;<br />
* Prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevnih područja u vrijedne krajobrazne<br />
prostore znači osiromašenje krajolika i gubitak samosvojnosti prostora.<br />
* Potrebno je ostvariti edukativne staze kulturne baštine što će potaknuti kulturni turizam.<br />
Zaštita i obnova kulturne i prirodne baštine postavljaju se kao prvovažni zadatak na kojemu ovaj dio<br />
Zagrebačke županije, ali i cijela Hrvatska, treba graditi svoj identitet. Budući da graditeljska spomenička<br />
baština Općine <strong>Brdovec</strong> posjeduje određenu kulturno-povijesnu, arhitektonsku, gradograditeljsku, etnološku<br />
i dokumentarnu vrijednost - za potrebe izrade ovoga Plana izrađena je Studija zaštite kulturne baštine. Cilj te<br />
studije bio je da se utvrde osnovni prostorni i razvojni čimbenici očuvanja kulturne baštine te da se dadu<br />
smjernice i uvjeti za korištenje prostora, za djelovanje u prostoru i za pojedinačne graditeljske zahvate na<br />
spomenicima. Zaštita graditeljske baštine se provodi prema usvojenim načelima cjelovite zaštite prostora, ali<br />
i očuvanjem autentičnosti kroz obnovu izvorne građevine. Zaštita se utvrđuje prema kriteriju zoniranja<br />
(označavanja područja i predjela) te propisana konkretnim načinima (modalitetima) obnove. Ugradba<br />
rezultata studije zaštite kulturne baštine u ovaj Plan, jedan je od načina provođenja zaštite. Na tu bi studiju<br />
valjalo dograditi posebne planove za zaštitu kulturne i prirodne baštine s isticanjem redoslijeda važnosti,<br />
zamisli provedbe i izrade plana novčane potpore. Za pojedine grupe spomenika potrebno je provesti<br />
konzervatorska istraživanja u postupku njihove obnove.<br />
Zaštita kulturnoga nasljeđa, osobito onoga graditeljskoga, ovisi o društvenim prilikama, stvarnim<br />
vlasničkim odnosima, novčanim sredstvima i drugim čimbenicima. Stručne konzervatorske službe i službe<br />
lokalne uprave (županijske i gradske) trebale bi izraditi model pomoći imaocima i korisnicima spomenika<br />
kulture te ustrojiti povjerenstvo za neprekidno praćenje zaštite i obnove kulturne baštine. Istodobno valja<br />
razvijati svijest o važnosti i vrijednosti baštine kroz edukaciju, razvijanjem estetskih kriterija i kritičke misli u<br />
smislu isticanja dobrih primjera te ukazivanja na loše i neprimjerene zahvate.<br />
Glede stupnja očuvanosti prirodnih i krajobraznih vrijednosti, te tradicijskih oblika izgradnje i<br />
naseljavanja područja Općine <strong>Brdovec</strong>, ali i ovoga kraja i Zagrebačke županije u cjelini, potrebito je planirati<br />
razvitak koji će se temeljiti na uvažavanju i svrhovitom iskorišćivanju temeljnih vrijednosti područja. To<br />
znači, prije svega, očuvanje ravnoteže i odnosa izgrađenoga i prirodnoga krajolika, uz razumno planiranje<br />
građevnih područja kako ne bi došlo do narušavanja vrsno ocijenjenih kulturno-povijesnih i prirodnih<br />
vrijednosti. Planiranje gospodarskih građevina prihvatljivo je u predjelima s nižom prostornom i<br />
krajobraznom kakvoćom i u naseljima svrstanim u niže razrede. Važno je osigurati djelotvorne načine za<br />
sprječavanje bespravne gradnje u vinogradima i ostalim kultiviranim krajolicima.<br />
Zaštita cjelokupnosti prostora kulturne i prirodne baštine (krajolika) provodi se na način određivanja<br />
predjela (zona) zaštite, a zaštita pojedinačnih vrijednosti kulturne baštine (zgrada, građevina) provodi se<br />
određivanjem pravila ponašanja prilikom graditeljskih zahvata Pojedine građevine spomeničke vrijednosti<br />
urisane su na kartografskim prilozima Plana, a mogućnosti građevnih zahvata na pojedinim spomenicima<br />
kulture bit će potanko utvrđeni u sklopu prethodnih uvjeta koje je potrebno pribaviti i zadovoljiti prilikom<br />
ishođenja lokacijske i građevne dozvole. Za sve promjene i zahvate unutar granica područja zaštite, kao i na<br />
spomenički vrijednim lokalitetima navedenim u narednom poglavlju Plana nadležna županijska služba trebat<br />
će zatražiti mišljenje i ishoditi dozvolu od nadležnih državnih institucija za zaštitu kulturne baštine te zaštite<br />
prirode i okoliša.<br />
Dosadašnjim vrednovanjem kulturne i prirodne baštine područja Općine, a osobito u sklopu<br />
konzervatorske studije rađene za potrebe ovoga Plana, utvrđeno je postojanje vrijednoga naslijeđa<br />
županijskoga lokalnoga i mjesnog značaja. Zbog toga bi razvojne i gospodarske planove, posebice turističke,<br />
valjalo temeljiti na korištenju i očuvanju kulturne i prirodne baštine. Trebalo bi izraditi programe za zaštitu i<br />
obaviti potanko istraživanje najvrjednijega kulturnoga i prirodnoga naslijeđa te učiniti sljedeće:<br />
* Potanko istražiti i dokumentirati vrijedna tradicijska naselja u svrhu obnove pojedinačnih zgrada i<br />
graditeljskih sklopova kako bi se mogli uključiti u seoski i seljački turizam;<br />
* Izraditi studiju vinogradarstva u svrhu ispitivanja mogućnosti uređenja vinske ceste i prikladne<br />
ugostiteljske ponude;<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
2-12
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI<br />
* Istražiti tradiciju starih obrta te potaknuti njihovu obnovu i obnovu starih zgrada;<br />
* Izraditi studiju njege krajolika kojom će se istražiti mogućnosti krajobraznoga uklapanja pojedinih<br />
prevelikih ili neprikladnih građevina;<br />
* Izraditi studije sanacije pojedinih zapuštenih predjela prirodnog krajolika (napušteni površinski<br />
kopovi, smetlišta i sl.);<br />
* Ustrojiti povjerenstvo koje će stalno brinuti o zaštiti i obnovi kulturne i prirodne baštine;<br />
Razvitak čitave Zagrebačke županije trebao bi se temeljiti na spomenutim vrijednostima kako bi se<br />
stanovnicima omogućio kvalitetniji život, a budućim naraštajima sačuvalo vrijedno i stoljećima stvarano<br />
naslijeđe. Kod provođenja ovoga Plana bilo bi potrebno uspostaviti jači nadzor županijske službe, koja bi<br />
trebala pratiti neprimjerene zahvate u prostoru te zajedno s konzervatorskom službom usko surađivati na<br />
provođenju zaštite kulturne i prirodne baštine.<br />
2.3. CILJEVI PROSTORNOGA UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU<br />
OPĆINE<br />
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora<br />
U svrhu racionalnoga korištenja i zaštite prostora u predjelima predviđenim za uređenje naselja, u<br />
Plan su ugrađena sva pozitivna nastojanja suvremene teorije prostornoga planiranja s osobitim nastojanjem<br />
da se prostor i zemljište koristi krajnje svrsishodno, te da prostorno-planerske odluke budu razborite,<br />
stručno utemeljene i lišene nepotrebnih i neprihvatljivih političkih ili interesnih utjecaja. Prema Programu<br />
prostornoga uređenja Republike Hrvatske racionalno korištenje odnosi se prvovažno na određivanje prostora<br />
za izgradnju na način da se ne smanjuju šumske i vrsne poljodjelske površine, da se omogući uređenje,<br />
korištenje i zaštita voda (podzemnih i nadzemnih) te tako da se poveća zaštita osobitih vrijednosti prostora i<br />
gospodarenje izvorima na održiv (štedljiv) način.<br />
Veliku ulogu u promicanju europskih načela planiranja prostora provodi Hrvatska sekcija ECOVASTa,<br />
Europskoga vijeća za sela i male gradove. Europska udruga ECOVAST utemeljena je 1984. godine s ciljem<br />
unapređenja dobrobiti seoskih sredina i očuvanja ruralnog nasljeđa diljem Europe. Osnovna djelatnost<br />
usmjerena je na očuvanje i unapređenje kulturno-povijesnih, ekoloških, socijalnih i gospodarskih vrednota te<br />
na cjelovit i održiv razvitak sela i malih gradova. ECOVAST ima savjetodavnu ulogu u Vijeću Europe, a<br />
intenzivno surađuje i s Europskom komisijom. Djelovanje ECOVAST-a osobito je značajno uzme li se u obzir<br />
da je 85% ukupne površine europskoga kontinenta seosko područje i da na njemu živi više od polovice<br />
europskoga stanovništva. Upravo je seosko područje izvor najvećega dijela hrane, drva, mineralnih i drugih<br />
sirovina. Ta područja nude ljepotu, mir i odmorišta, a bogat su izvor nedirnute prirode.<br />
Strategija ECOVAST-a za ruralnu Europu temelji se na tri osnovna principa: 1) jednaka briga za<br />
čovjeka i okoliš, 2) cjelovitost akcija i 3) traženje mišljenja i uključivanje lokalnoga stanovništva. ECOVAST<br />
djeluje u različitim vidovima ruralnoga života, među kojima valja istaknuti: oživljavanje seoskoga<br />
gospodarstva; poljodjelstvo - novi naglasak; šumarstvo; proizvodnja, obrtništvo i uslužne djelatnosti; seoski<br />
turizam; telekomunikacije; stanovanje na selu; usluge u seoskim područjima; društvena i kulturna vitalnost;<br />
zaštita baštine, prirodno nasljeđe, kulturno nasljeđe; edukacija; partnerstvo u pristupima i djelovanju.<br />
Polazeći od postavki Strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske, koja upućuju na<br />
racionalno korištenje i zaštitu prostora, kao i od brojnih međunarodnih dokumenata koji promiču načela<br />
svrsishodnosti i razboritosti u planiranju i korištenju prirodnih izvora na Zemlji, u ovaj Plan ugrađena su<br />
nastojanja da se prostor Općine <strong>Brdovec</strong> koristi krajnje racionalno i razborito. Za takav stav stvoreni su<br />
prostorno-planerski preduvjeti, a na Općini i županijskim službama ostaje da planske odrednice što<br />
dosljednije oživotvore.<br />
Razmjerno je velik broj čimbenika koji ograničavaju širenje naselja, odnosno izgradnju stambenih,<br />
ali i drugih građevina. Sva ograničenja, koja je bilo moguće spoznati tijekom izrade ovoga Plana uzeta su u<br />
obzir prilikom planiranja širenja naselja. Zbog nepostojanja i nemogućnosti izrade stručnih studija tijekom<br />
izrade Plana, mnogi od ovih činitelja su uzimani u obzir djelomično - na temelju obilaska terena i podataka<br />
koje je bilo moguće tom prilikom prikupiti. Ako se prilikom provedbe Plana utvrde dodatna precizna i na<br />
terenu uočljiva ograničenja, potrebito je to zabilježiti i onemogućiti možebitnu izgradnju na takvim terenima.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
2-13
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI<br />
Valja istaknuti najznačajnija ograničenja za izgradnju:<br />
* šume (urisani su na temelju mjestopisnih zemljovida i drugih dostupnih karata; moguće je da<br />
postojeće stanje šuma zabilježeno na zemljovidima Plana ponegdje ne odgovara stanju u prirodi);<br />
* vrijedna poljodjelska zemljišta<br />
* predjeli zaštite kulturnoga i prirodnoga naslijeđa (građevine i površine za zaštitu urisani su na<br />
kartografskom dijelu Plana);<br />
* klizišta;<br />
* zemljišta nedovoljne nosivosti tla;<br />
* mjesta tektonskih rasjeda i mogućih potresnih epicentara;<br />
* strma zemljišta nagiba većeg od 30%;<br />
* zemljišta s visokom podzemnom vodom i plavljene livade;<br />
* zaštitni pojasevi tehničke infrastrukture<br />
* zaštitni pojasevi izvorišta pitke vode<br />
* zaštitni pojasevi rijeka, potoka i ostalih vodotoka, osobito onih koji imaju karakter povremenih bujica<br />
* zemljišta povoljna za posebne gospodarske djelatnosti.<br />
2.3.2. Utvrđivanje građevnih područja naselja<br />
Prilikom utvrđivanja granica građevnih područja naselja uzeti su u obzir sljedeći čimbenici:<br />
1. Postojeća izgrađenost, neovisno o tome da li su kuće izgrađene s potrebnom dokumentacijom ili su<br />
bespravno izgrađene. Izrađivač Plana nije imao podatke koje su zgrade bespravno izgrađene, ali ne<br />
mali broj bio je izvan važećih granica građevnoga područja što upućuje na zaključak da su takve<br />
zgrade bespravno izgrađene. Gdje god je to bilo stručno opravdano i prihvatljivo, takve su zgrade u<br />
pravilu bile uključivane unutar granica građevnih područja.<br />
2. Stvarne potrebe i želje Općine, Mjesnih odbora i građana. Tijekom izrade Plana prikupljane su, uz<br />
pomoć Povjerenstva za praćenje izrade Plana, želje i potrebe za proširenjem građevnih područja<br />
naselja. Većina zahtjeva je bila stručno prihvatljiva i većina ih je još tijekom izrade Plana prihvaćena.<br />
Valja istaknuti dobru suradnju s Mjesnim odborima koji su, na radnim sastancima proširenoga<br />
Povjerenstva za praćenje izrade Plana, iznosili mišljenja građana.<br />
3. Tradicijska obilježja naselja. Zamisao "razdrobljenoga" odnosno nejedinstvenoga građevnoga<br />
područja posljedak je želje da se sačuva prepoznatljivost tradicijskoga krajolika s manjim skupinama<br />
stambenih zgrada kako bi se ostvarila slika naselja utopljenih u krajolik (mozaik sela i zaseoka,<br />
voćnjaka, vrtova i gajeva).<br />
4. Ograničenja uslijed prirodnih osobitosti. U predjelima gdje su utvrđena nepovoljna obilježja zemljišta<br />
za izgradnju nije predviđeno građevno područje.<br />
5. Ograničenja uslijed vrijednosti i posebnosti krajobraza, te prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina. U<br />
predjelima prepoznatljivih krajolika te vrijednoga prirodnoga i kulturno-povijesnoga naslijeđa<br />
izgradnja je onemogućena ili je svedena na mjeru koja je primjerena stupnju zaštite. Na planu<br />
građevnih područja urisani su predjeli i granice zaštite kulturnoga i prirodnoga naslijeđa iz razloga da<br />
izdavanje lokacijskih i građevnih dozvola bude djelotvornije i u provedbi jednostavnije. Građevna<br />
područja urisana su na katastarskim kartama umanjenima u mjerilo 1:5.000.<br />
6. Zaštitni pojasevi tehničke infrastrukture. Zaštitni pojasevi tehničke infrastrukture (osobito pojasevi<br />
dalekovoda i cijevnoga transporta plina) u pravilu su izvan granica građevnih područja. Tamo gdje ti<br />
pojasevi prolaze naseljem, na tim mjestima nije moguća izgradnja zgrada, ali se preporuča koristiti<br />
na neki drugi dozvoljeni način, te odgovarajuće krajobrazno oblikovanje u svrhu uređenja i ljepšeg<br />
izgleda naselja.<br />
Povećanje građevnoga područja, u odnosu na prethodni važeći plan napravljeno je tamo gdje je bilo<br />
moguće i stručno opravdano uklopiti postojeću izgradnju izvan važećega građevnoga područja. Poglavito se<br />
to odnosi na bespravnu izgradnju. Povećanje građevnoga područja predviđeno je i tamo gdje se pokazala<br />
potreba za zaokruženjem cjeline postojećega naselja.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
2-14
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 2. CILJEVI<br />
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture<br />
Zamisao ovoga Plana, između ostaloga, je prostorni razvitak naselja na način da se očuva<br />
samosvojnost tradicijskoga krajolika s manjom gustoćom izgrađenosti, s manjim sklopovima stanovanja<br />
isprepletenim sa šumarcima, gajevima, voćnjacima, livadama, oranicama i vinogradima (slika 1). Da bi se to<br />
ostvarilo planirana su "razdrobljena" građevna područja u namjeri da se spriječe površinom veliki i u<br />
neprekinutom nizu predugački predjeli stanovanja. U naseljima se očekuje ekološki odnos prema krajoliku<br />
što zahtijeva prilagodbu prirodnim uvjetima stvarnoga smještaja naselja i širega prostora, te suzdržavanje<br />
od neopravdanih i nepromišljeno glomaznih zgrada. Posebnu pozornost treba posvetiti uređenju parkovnih i<br />
rekreacijskih predjela naselja, uređenju biciklističkih i pješačkih staza odvojenih od kolnika glavnih državnih i<br />
županijskih cesta u naseljima kroz koja prolaze te prometnice. Sva postojeća naselja unutar Općine su<br />
naselja seoskih obilježja.<br />
Da bi se očuvala prepoznatljivost naselja u duhu tradicije i očuvanja slike krajolika potrebno je<br />
posvetiti pozornost uređenju komunalne infrastrukture u naseljima. To se osobito odnosi na estetski izgled,<br />
koji je vrlo često narušen uslijed uporabe uobičajenih i estetski nedovoljno promišljenih građevina i rješenja<br />
komunalne infrastrukture. Najčešće se manje komunalne građevine (trafostanice, plinske podstanice i dr.)<br />
postavljaju estetski neusklađeno sa slikom ulice tako da su vizualno pretjerano uočljive i nepotrebno<br />
nametljive u naselju ili krajoliku.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranj i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
2-15
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Ovim Planom mijenja se poglavlje 3. Plan prostornog uređenja, Prostornog plana uređenja Općine <strong>Brdovec</strong><br />
(Glasnik Zagrebačke županije br. 9/05., 3/07. i 5/08.), i postaje poglavlje 3. Plan (pročišćen tekst) dijela<br />
poglavlja 3. Obavezni prilozi Planu, Knjige <strong>II</strong> te sada glasi,<br />
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Zamisao prostornoga uređenja Općine <strong>Brdovec</strong> temelji se na: polazištima za planiranje (navedenim u<br />
poglavlju 1), na ciljevima prostornoga razvoja i uređenja (navedenim u poglavlju 2) na štovanju prirodnih,<br />
krajobraznih, kulturno-povijesnih i drugih naslijeđenih vrijednosti i na nastavljanju vrijedne i korisne tradicije<br />
gospodarenja i svekolikoga čovjekova djelovanja u ovome kraju. Cijeli Plan je usklađen sa postavkama<br />
Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07., 38/09.). Ovim Planom nisu predviđene i nisu dozvoljene<br />
one djelatnosti čovjeka koje bi mogle ugroziti, oštetiti ili obezvrijediti stoljećima stvaran kulturni krajolik po<br />
kojemu je ovaj kraj postao prepoznatljiv. Nisu dozvoljene niti one djelatnosti i ponašanja pojedinaca ili<br />
zajednice koje ne skrbe za zaštitu okoliša i ne jamče siguran i zdrav život budućim naraštajima. Polazi se od<br />
shvaćanja da želimo i moramo na najbolji mogući način odrediti pravila ponašanja u prostoru Općine<br />
temeljeći ih na principima održivoga razvitka, da moramo koliko je god to moguće udovoljiti potrebama<br />
današnjih stanovnika, ali i da ne smijemo zaboraviti na buduće naraštaje koji imaju puno pravo naslijediti<br />
sve ono što su naraštaji i prije nas stoljećima stvarali misleći i na budućnost.<br />
3.1. PRIKAZ PROSTORNOGA RAZVOJA NA PODRUČJU Općine U<br />
ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU<br />
ŽUPANIJE<br />
<strong>Općina</strong> <strong>Brdovec</strong> svojim prirodnim, kulturnim i drugim osobitostima te obilježjima razvitka<br />
gospodarskih i društvenih djelatnosti vrlo je slična po osobitostima i obilježjima ostalih općina i gradova u<br />
zapadnom dijelu Županije. Ovaj Plan izrađen je u skladu sa smjernicama i planovima razvoja zacrtanim u<br />
Prostornom planu Zagrebačke Županije. Plan je također usklađen sa prostorno-planskom dokumentacijom<br />
susjednih prostornih jedinica (<strong>Općina</strong> i Gradova), osobito glede prometnica i magistralnih pojaseva<br />
infrastrukturnih sustava.<br />
Industrija, kao grana djelatnosti koja je desetljećima bila glavna okosnica zapošljavanja i<br />
cjelokupnoga gospodarskoga i društvenoga razvitka Županije, ostaje i nadalje jedan od glavnih pravaca<br />
razvoja. Međutim, ona će u svojim ustrojbenim obilježjima, gospodarskim pristupima poslovanja, tržišnom<br />
nastupu i tehnologiji rada trebati doživjeti značajne preobrazbe, koje će je bitno razlikovati od dosadašnje<br />
industrije. Iz usporedbe gospodarskih područja u ostalim gradovima i općinama Županije, razvidno je da<br />
ukupno promatrano postojeći i planirani gospodarska područja Općine <strong>Brdovec</strong> idu u red većih područja.<br />
Mogućnosti i strategija razvoja poljodjelstva u Županiji i Općini <strong>Brdovec</strong> su istovjetni. Razmjerno su<br />
velike poljodjelske površine, mogućnosti su znatne, ali tržište nije osigurano iako postoje vrlo dobri uvjeti za<br />
prodaju poljoprivrednih proizvoda – zdrave hrane ne samo na hrvatskom već i europskom tržištu.<br />
Djelatnost šumarstva nije od većega gospodarskoga značaja u smislu razvoja drvne industrije, kao<br />
niti u lovnom i rekreacijskom turizmu.<br />
Istočno od prostora Općine <strong>Brdovec</strong> (smjerom jug – sjever) prolazi autocesta (Zagreb-Krapina-<br />
Macelj – Republika Slovenija), a s kojom je <strong>Općina</strong> <strong>Brdovec</strong> (preko prostora Grada Zaprešića) spojena<br />
prometnim čvorom. Nasuprot cestovnom prometu, željeznički prometni pravac MG 2 (R. Slovenija - Savski<br />
Marof – Zagreb – Tovarnik – Srbija) prolazi samim središtem Općine.<br />
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I<br />
KORIŠTENJE POVRŠINA<br />
Ovim Prostornim planom utvrđena su obilježja gradograditeljskoga ustroja i osnovna namjena i<br />
korištenje zemljišta na području Općine <strong>Brdovec</strong>, što je prikazano na kartografskom prikazu 1.A. (Korištenje i<br />
namjena prostora - Prostori za razvoj i uređenje). Planom predviđen gradograditeljski ustroj Općine <strong>Brdovec</strong>,<br />
posljedak je postojeće izgradnje, postojećega i planiranoga sustava infrastrukture, razmjerno prihvaćenih<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-1
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
visokih kriterija zaštite prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih (graditeljskih) vrijednosti te planerske<br />
zamisli gradograditeljskoga oblikovanja središnjeg općinskog mjesta <strong>Brdovec</strong> i uobličenja kulturnoga<br />
krajolika kojemu osobitu prepoznatljivost daju i ostala naselja Općine.<br />
Središnje općinsko naselje <strong>Brdovec</strong> nalazi se u krajnjem istočnom dijelu prostora Općine, uz granicu<br />
prema Gradu Zaprešiću i veže na sebe glavninu društvenih i gospodarskih djelatnosti. Samim mjestom<br />
<strong>Brdovec</strong> prolazi splet prometnih i ostalih infrastrukturnih pojaseva, koji se istovremeno iskazuju kao<br />
ograničenja za izgradnju i kao usmjeritelji izgradnje. Postojeća građevna područja naselja (GPN) proširena<br />
su tamo gdje je to bilo potrebno, a smanjenje do sada planiranog GPN-a provedeno je tamo gdje je to bilo<br />
nužno zbog usklađenja sa postojećim ograničenjima (šuma, kvalitetno poljodjelsko zemljište, klizišta, ...).<br />
Povećanje GPN-a predviđeno je u svim naseljima, naročito onima koja pokazuju demografski rast. Međutim i<br />
u dva naselja sa negativnim demografskim pokazateljima predviđena su određena širenja građevnog<br />
područja kako bi se i u tim naseljima omogućili temeljni uvjeti za razvoj – mogućnost nove izgradnje.<br />
Rekonstrukcijom postojećih prometnica državnoga, županijskoga i lokalnoga značaja <strong>Općina</strong> <strong>Brdovec</strong> će biti<br />
dobro povezana sa ostalim obližnjim gradovima i <strong>Općina</strong>ma Zagrebačke županije i Zagrebom, a time i sa<br />
ostalim važnim državnim i međunarodnim prometnicama. Sjeverni brežuljkasti predjeli Općine, zbog svojih<br />
osobitih vrijednosti i obilježja namijenjeni su vinogradarskom gospodarstvu i turističkom korištenju. Svi<br />
vrijedni dijelovi Općine ovim Planom se čuvaju od nepotrebne i neprimjerene izgradnje, čime se stvaraju<br />
preduvjeti za društveno-naseobinski skladan, ekološki prihvatljiv i gospodarski samostalan život stanovnika.<br />
3.2.1. Utvrđivanje građevnih područja<br />
Granice građevnih područja pojedinih naselja proizišle su iz analize postojećeg načina zauzimanja<br />
prostora, demografskim podacima za pojedina naselja (usporedbom sa prethodna dva popisa stanovništva i<br />
najnovijim podacima iz MUP-a) te zahtjevima i potrebama stanovništva i same Općine. Pri tome se vodilo<br />
računa o ograničenjima koja su propisana Prostornim planom Zagrebačke županije. Pretpostavlja se da će se<br />
ovakav trend nastaviti i dalje. Kako se postavljeni standardi ne bi prekoračili već prilikom izrade Prijedloga<br />
Plana, građevinska područja naselja planirana su oko postojećih izgrađenih jezgri naselja i to kao kompaktne<br />
zaokružene cjeline. Sukladno citiranim stavovima, nisu prihvaćeni zahtjevi zaprimljeni prije i tijekom javne<br />
rasprave koji su tražili uključivanje pojedinih izdvojenih k.č. zemljišta u građevno područje naselja, kako<br />
poradi činjenice da bi takva rješenja bitno opteretila Općinu u pogledu izgradnje komunalne infrastrukture,<br />
tako i poradi činjenice da bi takva rješenja bila presedani s nesagledivim posljedicama u kontekstu planiranja<br />
građevnih područja naselja i zaštite prostora,<br />
U obzir su uzeta tradicijska obilježja naselja. <strong>Općina</strong> <strong>Brdovec</strong> zauzima poljodjelski prostor prošaran s<br />
nekoliko koncentriranih, ali i linearno formiranih naseobinskih struktura. Za ovaj kraj je tipična veza<br />
stambene i proizvodne jedinice što se moralo uzeti u obzir prilikom određivanja građevnih površina koje su<br />
time postale nešto veće. U načelu, u građevno područje je uvrštavano zemljište do dubine od 50,00 metara<br />
od regulacione linije postojeće ili planirane prometnice. Težilo se očuvanju povijesne matrice svojstvene<br />
tipologije izgradnje (tamo gdje ona još postoji). Da bi se to ostvarilo nužno je bilo planirati manju gustoću<br />
da bi parcele bile veće (dublje) i da bi udio voćnjaka, vrtova i gajeva neposrednog dijela uz stambenu<br />
jedinicu bio unutar obrisa naselja i ponegdje unutar granice građevnoga područja. Prilikom utvrđivanja<br />
građevinskih područja naselja vodilo se računa o slijedećim ograničenjima i preporukama:<br />
za nove gradnje prvenstveno koristiti rezerve neizgrađena prostora unutar naselja (dijeljenjem<br />
velikih parcela, ispunom unutar blokova uz zadržavanje tradicijskih vrtova i voćnjaka između dvaju<br />
stambenih prometnica, izgradnjom praznih i "preskočenih" parcela, zamjenskom gradnjom na<br />
mjestu starih i dotrajalih kuća, itd.);<br />
proširenja građevnih područja moraju se oblikovati tako da podržavaju izvornu matricu naselja;<br />
ograničiti linearno protezanje naselja uz jače prometnice, koje u konačnici može rezultirati<br />
nepoželjnim spajanjem bližih susjednih naselja u nečitljivu aglomeraciju bez identiteta;<br />
sve poznate ili indicirane arheološke zone izuzete su iz građevnog područja,<br />
nastojanje da se izbjegnu velike neprekinute površine građevinskih područja,<br />
nastojanje da odnos izgrađeno-neizgrađeno ne pređe odnos 1:1;<br />
čuvanje vrijednoga poljodjelskog zemljišta;<br />
čuvanje područja zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđa (građevine i površine za zaštitu urisane su<br />
na listovima u grafičkom dijelu plana),<br />
ograničenja odnosno zabranu građenja unutar zaštitnih pojasa infrastrukture.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-2
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Građevno područje za potrebe gospodarstva i servisa određeno je temeljem stvarnih sadašnjih i<br />
budućih potreba. Određena su i područja za šport i rekreaciju.<br />
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA<br />
Red.<br />
broj<br />
Naziv općine: OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong> Oznaka<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
Ukupno<br />
prema<br />
važećem<br />
PPUO<br />
<strong>Brdovec</strong> -<br />
ispravak po<br />
digitaliziranom<br />
katastru (ha)<br />
Povećanje<br />
ili<br />
smanjenje<br />
ovim<br />
Planom<br />
(ha)<br />
Ukupno<br />
prema<br />
ovom<br />
Planu<br />
(ha)<br />
1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA<br />
1.1. Građevinska područja GP 1114,30 22,8096 1137,1096<br />
1.1. Građevinska područja naselja GPN 1016,00 -63,2258 952,7742<br />
1.1.1.1. Mješovita namjena M 935,6041<br />
1.1.1.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I, K 3,6892<br />
1.1.1.3. Športsko-rekreacijske namjene R 13,4809<br />
1.1.2. Izdvojena građevinska područja van naselja IGPVN 98,30 39,6699 137,9699<br />
1.1.2.1. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I, K 109,1489<br />
1.1.2.2. Športsko-rekreacijske namjene R 15,5723<br />
1.2.3. Groblje G 13,2487<br />
1.1.3.<br />
Građevinska područja unutar infrastrukturnih koridora<br />
(gradnja pod posebnim uvjetima)<br />
46,3655 46,3655<br />
1.1.3.1. Mješovite namjene 42,4485<br />
1.1.3.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne 3,917<br />
1.2. Šumske površine Š 551,00 551,00<br />
1.2.1. Šuma gospodarske namjene Š1 551,00 551,00<br />
1.3. Poljoprivredne površine P<br />
1334,0848<br />
1.3.1. Osobito vrijedno obradivo tlo P1 1029,4788<br />
1.3.2. Vrijedno obradivo tlo P2 304,6060<br />
2061,70 -22,8096<br />
1.4. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište PŠ 696,7337<br />
1.4.1. Ostala obradiva tla i ostale površine 696,7337<br />
1.5. Vodene površine V 8,0719<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong> 3727,00 3727,00<br />
2. ZAŠTIĆENE CJELINE<br />
2.1. Prirodna baština 1823,0504 1823,0504<br />
2.1.1. Osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz 1177,7988 1177,7988<br />
2.1.2. Osobito vrijedan predjel - kultivirani krajobraz 645,2516 645,2516<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong> 1823,0504 1823,0504<br />
Sva ograničenja, koja je bilo moguće spoznati tijekom izrade ovoga Plana, uzeta su u obzir prilikom<br />
planiranja širenja naselja. Zbog nepostojanja i nemogućnosti izrade stručnih studija, tijekom izrade ovoga<br />
plana, mnogi od ovih činitelja su uzimani u obzir djelomično - na temelju obilaska terena i podataka koje je<br />
bilo moguće tom prilikom prikupiti. Ako se prilikom provedbe ovoga plana utvrde precizna i na terenu<br />
uočljiva ograničenja, ne samo ovdje navedena nego i druga, potrebno je to zabilježiti i onemogućiti<br />
možebitnu izgradnju na takvim terenima.<br />
3-3
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
U sklopu građevnog područja naselja moguća je izgradnja (obnova):<br />
stambenih zgrada;<br />
stambeno-poslovnih zgrada (stambene zgrade združene s uslužnim, obrtničkim, trgovačkim i drugim<br />
djelatnostima);<br />
gospodarskih zgrada (obrtničke radionice, mali proizvodni pogoni ako zadovoljavaju uvjete zaštite);<br />
zgrada javnih namjena ili s javnim sadržajima;<br />
uslužnih djelatnosti (društvene, trgovačke, turističke samostalne i u kombinaciji sa stanovanjem).<br />
Moguće je graditi ili obnavljati i prilagođivati postojeće gospodarske zgrade za obrtničke radionice i<br />
male proizvodne pogone, ako nije ugrožen život i rad ostalih stanovnika naselja i ako to uvjeti zaštite<br />
kulturne i prirodne baštine dozvoljavaju. Građevna područja za gospodarske zone određuju se za gradnju,<br />
poslovnih, servisnih, skladišnih i komunalnih objekata, građevnih pogona i pogona za preradu raznih sirovina<br />
i drugih sličnih gospodarskih objekata.<br />
Ovim su Planom predviđene sljedeće osnovne grupe namjena:<br />
1. Područja namijenjena za razvoj i uređenje naselja (građevno područje),<br />
2. Područja za izgradnju izvan naselja (građevno područje za različite gospodarske namjene),<br />
3. Pojasevi namijenjeni infrastrukturnim sustavima.<br />
U sklopu svih navedenih namjena, ako je bilo potrebno, prikazana su područja s ograničenjima u<br />
korištenju, koja su svrstana u tri grupe i to: Područja zaštite prirodnih i krajobraznih vrijednosti, Područja<br />
zaštite kulturnoga naslijeđa i Područja primjene planskih mjera zaštite. U područjima namijenjenim za razvoj<br />
i uređenje naselja predviđene su: mješovita namjena (pretežito stambena i pretežito poslovno-uslužna sa<br />
stanovanjem), javni i društveni sadržaji, športsko-rekreacijska namjena, javne zelene površine (parkovi) i<br />
groblje. U sklopu područja stanovanja moguća je u manjoj mjeri gospodarska i poslovna namjena, što je<br />
potanko utvrđeno u Odredbama za provođenje. U nekim dijelovima naselja planirana su područja<br />
gospodarske namjene što je grafički iskazano kao zasebna i konkretna namjena.<br />
U područjima za izgradnju izvan naselja predviđena je gospodarska namjena, za koje će biti<br />
potrebno izraditi Urbanistički plan uređenja kojim bi se utvrdile pravilne etape uređenja te načina<br />
korištenja i izgradnje. Područja izvan građevnih područja namijenjena su za šume i poljodjelsku obradu, a<br />
izgradnja je moguća samo za neke građevine (primjerice: klijeti, vinogradarski podrumi, planinarski i lovački<br />
domovi, vidikovci i sl.) uz zadovoljavanje uvjeta određenih u Odredbama za provođenje ovoga Plana.<br />
U područjima ili pojasevima namijenjenim prometnim i infrastrukturnim sustavima predviđena je<br />
izgradnja i održavanje cesta, cestovnih raskrižja u jednoj ili dvije razine, cestovnih prijelaza, dalekovoda,<br />
plinovoda, drugih infrastrukturnih vodova i infrastrukturnih građevina. Podrobnije obrazloženje<br />
infrastrukturnih sustava navedeno je u poglavlju Razvoj infrastrukturnih sustava (3.5.) i u Odredbama za<br />
provođenje ovoga Plana.<br />
3.2.3. Osnovna namjena i korištenje površina<br />
<strong>Općina</strong> ima razmjerno raznoliku i složenu namjenu prostora. Temeljna podjela prostora Općine je<br />
trojaka: prostor namijenjen za građevna područja naselja te izdvojena građevna područja izvan naselja<br />
(gospodarstvo, groblja, sport i rekreacija), prostor izvan građevnih područja naselja, te prostor prometnih i<br />
infrastrukturnih koridora. Površine izvan građevnih područja su slijedeće: šumske površine, površine<br />
branjevina i šibljaka (privatnih i gospodarskih šuma); poljodjelske površine. Površine prometnih i<br />
komunalno-infrastrukturnih koridora: ceste i željeznica, te pojasevi energetskih i ostalih infrastrukturnih<br />
vodova.<br />
3.2.3.1. Građevna područja naselja<br />
U sklopu ovih prostora predviđaju se građevna područja naselja za PRETEŽITO STAMBENU IZGRADNJU sa<br />
svim pratećim javnim i društvenim sadržajima, prihvatljivim u građevnim područjima naselja. To su<br />
uglavnom postojeće izgrađene površine naselja uz manja proširenja na nove površine. Iako su zauzete neke<br />
nove površine, koje nisu bile u građevnom području dosadašnjega Prostornoga plana, ovim planom su<br />
izvršena određena smanjivanja građevnog područja u skladu sa potrebama zaštite i očuvanja prirodne i<br />
kulturne baštine. U narednim tablicama dat je detaljan pregled površina građevinskog područja pojedinih<br />
naselja na području Općine <strong>Brdovec</strong> sa prikazom do sada izgrađenog područja i područja planiranog za<br />
buduću izgradnju<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-4
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
ODNOS IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA ZA CIJELU<br />
OPĆINU <strong>BRDOVEC</strong><br />
Red.<br />
broj<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong> Oznaka<br />
1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GP<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
Ukupno<br />
prema ovom<br />
Planu<br />
(ha)<br />
Izgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
1.1.1. Građevinska područja naselja GPN 952,7742 694,2821 258,4921<br />
1.1.1.1. Mješovite namjene M 935,6041 682,4884 253,1157<br />
1.1.1.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I, K 3,6892 3,6892 0,0000<br />
1.1.1.3. Športsko-rekreacijske namjene R 13,4809 8,1045 5,3764<br />
1.1.2. Izdvojena građevinska područja van naselja IGPVN 137,9699 45,4528 92,5171<br />
1.1.2.1. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I, K 109,1489 39,9286 69,2203<br />
1.1.2.2. Športsko-rekreacijske namjene R 15,5723 4,0172 11,5551<br />
1.1.2.3.<br />
Groblje G 13,2487 1,5070 11,7417<br />
1.1.3.<br />
Građevinska područja unutar infrastrukturnih koridora<br />
(gradnja pod posebnim uvjetima)<br />
46,3655 46,3655<br />
1.1.3.1. Mješovite namjene 42,4485 42,4485<br />
1.1.3.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne 3,9170 3,9170<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong> 1137,1096 786,1004 351,0092<br />
ODNOS IZGRAĐENOG I NEIZGRAĐENOG DIJELA GRAĐEVINSKOG PODRUČJA PO NASELJIMA<br />
Red.<br />
broj<br />
1. <strong>BRDOVEC</strong> Oznaka<br />
1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GP<br />
Ukupno<br />
prema ovom<br />
Planu<br />
(ha)<br />
Izgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
1.1.1. Građevinska područja naselja GPN 151,4840 117,1295 34,3545<br />
1.1.1.1. Mješovite namjene M 149,6261 115,2716 34,3545<br />
1.1.1.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I, K 0,3055 0,3055<br />
1.1.1.3. Športsko-rekreacijske namjene R 1,5524 1,5524<br />
1.1.2. Izdvojena građevinska područja van naselja IGPVN 17,7116 17,7116<br />
1.1.2.2. Športsko-rekreacijske namjene R 5,9699 5,9699<br />
1.1.2.3.<br />
Groblje G 11,7417 11,7417<br />
1.1.3.<br />
Građevinska područja unutar infrastrukturnih koridora<br />
(gradnja pod posebnim uvjetima)<br />
4,7738 4,7738<br />
1.1.3.1. Mješovite namjene 4,7738 4,7738<br />
<strong>BRDOVEC</strong> 173,9694 121,9033 52,0661<br />
3-5
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Red.<br />
broj<br />
2. PRIGORJE BRDOVEČKO Oznaka<br />
1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GP<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
Ukupno<br />
prema ovom<br />
Planu<br />
(ha)<br />
Izgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
1.1.1. Građevinska područja naselja GPN 138,3566 89,5535 48,8031<br />
1.1.1.1. Mješovite namjene M 135,1923 86,3892 48,8031<br />
1.1.1.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I, K 3,1643 3,1643 0,0000<br />
1.1.2. Izdvojena građevinska područja van naselja IGPVN 4,7633 3,7528 1,0105<br />
1.1.2.2. Športsko-rekreacijske namjene R 4,7633 3,7528 1,0105<br />
1.1.3.<br />
Građevinska područja unutar infrastrukturnih koridora<br />
(gradnja pod posebnim uvjetima)<br />
3,0199 3,0199<br />
1.1.3.1. Mješovite namjene 2,9217 2,9217<br />
1.1.3.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne 0,0982 0,0982<br />
Red.<br />
broj<br />
PRIGORJE BRDOVEČKO 146,1398 96,3262 49,8136<br />
3. LADUĆ DONJI Oznaka<br />
1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GP<br />
Ukupno<br />
prema ovom<br />
Planu<br />
(ha)<br />
Izgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
1.1.1. Građevinska područja naselja GPN 124,3777 86,3564 38,0213<br />
1.1.1.1. Mješovite namjene M 124,1583 86,1370 38,0213<br />
1.1.1.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I, K 0,2194 0,2194<br />
1.1.3.<br />
Građevinska područja unutar infrastrukturnih koridora<br />
(gradnja pod posebnim uvjetima)<br />
0,2707 0,2707<br />
1.1.3.1. Mješovite namjene 0,2707 0,2707<br />
Red.<br />
broj<br />
LADUĆ DONJI 124,6484 86,6271 38,0213<br />
4. LADUĆ GORNJI Oznaka<br />
1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GP<br />
Ukupno<br />
prema ovom<br />
Planu<br />
(ha)<br />
Izgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
1.1.1. Građevinska područja naselja GPN 105,3808 76,1504 29,2304<br />
1.1.1.1. Mješovite namjene M 103,1147 75,2327 27,8820<br />
1.1.1.3. Športsko-rekreacijske namjene R 2,2661 0,9177 1,3484<br />
1.1.2. Izdvojena građevinska područja van naselja IGPVN 0,4298 0,4298<br />
1.1.2.3. Groblje G 0,4298 0,4298<br />
1.1.3.<br />
Građevinska područja unutar infrastrukturnih koridora<br />
(gradnja pod posebnim uvjetima)<br />
0,7610 0,7610<br />
1.1.3.1. Mješovite namjene 0,7610 0,7610<br />
LADUĆ GORNJI 106,5716 77,3412 29,2304<br />
3-6
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Red.<br />
broj<br />
5. ŠENKOVEC Oznaka<br />
1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GP<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
Ukupno<br />
prema ovom<br />
Planu<br />
(ha)<br />
Izgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
1.1.1. Građevinska područja naselja GPN 53,0518 43,1467 9,9051<br />
1.1.1.1. Mješovite namjene M 51,3324 43,1467 8,1857<br />
1.1.1.3. Športsko-rekreacijske namjene R 1,7194 1,7194<br />
1.1.3.<br />
Građevinska područja unutar infrastrukturnih koridora<br />
(gradnja pod posebnim uvjetima)<br />
15,2082 15,2082<br />
1.1.3.1. Mješovite namjene 14,9281 14,9281<br />
1.1.3.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne 0,2801 0,2801<br />
Red.<br />
broj<br />
ŠENKOVEC 68,2600 58,3549 9,9051<br />
6. HARMICA Oznaka<br />
1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GP<br />
Ukupno<br />
prema ovom<br />
Planu<br />
(ha)<br />
Izgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
1.1.1. Građevinska područja naselja GPN 36,0208 29,7065 6,3143<br />
1.1.1.1. Mješovite namjene M 36,0208 29,7065 6,3143<br />
1.1.3.<br />
Građevinska područja unutar infrastrukturnih koridora<br />
(gradnja pod posebnim uvjetima)<br />
2,6276 2,6276<br />
1.1.3.1. Mješovite namjene 2,6276 2,6276<br />
Red.<br />
broj<br />
HARMICA 38,6484 32,3341 6,3143<br />
7. VUKOVO SELO Oznaka<br />
1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GP<br />
Ukupno<br />
prema ovom<br />
Planu<br />
(ha)<br />
Izgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
1.1.1. Građevinska područja naselja GPN 66,3108 55,2645 11,0463<br />
1.1.1.1. Mješovite namjene M 66,3108 55,2645 11,0463<br />
1.1.3.<br />
Građevinska područja unutar infrastrukturnih koridora<br />
(gradnja pod posebnim uvjetima)<br />
3,0093 3,0093<br />
1.1.3.1. Mješovite namjene 3,0093 3,0093<br />
VUKOVO SELO 69,3201 58,2738 11,0463<br />
3-7
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Red.<br />
broj<br />
8. KLJUČ BRDOVEČKI Oznaka<br />
1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GP<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
Ukupno<br />
prema ovom<br />
Planu<br />
(ha)<br />
Izgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
1.1.1. Građevinska područja naselja GPN 27,2656 22,8261 4,4395<br />
1.1.1.1. Mješovite namjene M 27,2656 22,8261 4,4395<br />
1.1.2. Izdvojena građevinska područja van naselja IGPVN 12,2391 1,5005 10,7386<br />
1.1.2.1. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I, K 11,3058 0,5672 10,7386<br />
1.1.2.2. Športsko-rekreacijska namjena R 0,9333 0,9333<br />
1.1.3.<br />
Građevinska područja unutar infrastrukturnih koridora<br />
(gradnja pod posebnim uvjetima)<br />
9,0306 9,0306<br />
1.1.3.1. Mješovite namjene 7,3852 7,3852<br />
1.1.3.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne 1,6454 1,6454<br />
Red.<br />
broj<br />
KLJUČ BRDOVEČKI 48,5353 33,3572 15,1781<br />
9. DRENJE BRDOVEČKO Oznaka<br />
1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GP<br />
Ukupno<br />
prema ovom<br />
Planu<br />
(ha)<br />
Izgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
1.1.1. Građevinska područja naselja GPN 73,1621 41,4947 31,6674<br />
1.1.1.1. Mješovite namjene M 69,0718 38,9026 30,1692<br />
1.1.1.3. Športsko-rekreacijske namjene R 4,0903 2,5921 1,4982<br />
1.1.2. Izdvojena građevinska područja van naselja IGPVN 8,6917 8,6917<br />
1.1.2.1 Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I,K 8,6917 8,6917<br />
1.1.3.<br />
Građevinska područja unutar infrastrukturnih koridora<br />
(gradnja pod posebnim uvjetima)<br />
0,1000 0,1000<br />
1.1.3.1. Mješovite namjene 0,1000 0,1000<br />
Red.<br />
broj<br />
DRENJE BRDOVEČKO 81,9538 41,5947 40,3591<br />
10. SAVSKI MAROF Oznaka<br />
1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GP<br />
Ukupno<br />
prema ovom<br />
Planu<br />
(ha)<br />
Izgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
1.1.1. Građevinska područja naselja GPN 2,3588 1,8266 0,5322<br />
1.1.1.1. Mješovite namjene M 2,3588 1,8266 0,5322<br />
1.1.2. Izdvojena građevinska područja van naselja IGPVN 46,3868 38,4812 7,9056<br />
1.1.2.1. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I, K 46,3868 38,4812 7,9056<br />
SAVSKI MAROF 48,7456 40,3078 8,4378<br />
3-8
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Red.<br />
broj<br />
11. PRUDNICA Oznaka<br />
1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GP<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
Ukupno<br />
prema ovom<br />
Planu<br />
(ha)<br />
Izgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
1.1.1. Građevinska područja naselja GPN 46,8964 34,2469 12,6495<br />
1.1.1.1. Mješovite namjene M 45,0482 32,3987 12,6495<br />
1.1.1.3. Športsko-rekreacijske namjene R 1,8482 1,8482<br />
1.1.2. Izdvojena građevinska područja van naselja IGPVN 19,5686 0,7501 18,8185<br />
1.1.2.1.A Gospodarske namjene - proizvodne I, K 17,0392 17,0392<br />
1.1.2.1.B Gospodarske namjene - poslovne I, K 0,4857 0,4857<br />
1.1.2.2. Športsko-rekreacijske namjene R 2,0437 0,2644 1,7793<br />
1.1.3.<br />
Građevinska područja unutar infrastrukturnih koridora<br />
(gradnja pod posebnim uvjetima)<br />
4,7027 4,7027<br />
1.1.3.1. Mješovite namjene 2,8094 2,8094<br />
1.1.3.2. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne 1,8933 1,8933<br />
Red.<br />
broj<br />
PRUDNICA 71,1677 39,6997 31,4680<br />
12. ZDENCI BRDOVEČKI Oznaka<br />
1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GP<br />
Ukupno<br />
prema ovom<br />
Planu<br />
(ha)<br />
Izgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
1.1.1. Građevinska područja naselja GPN 80,6889 63,6781 17,0108<br />
1.1.1.1. Mješovite namjene M 78,6844 62,4840 16,2004<br />
1.1.1.3. Športsko-rekreacijske namjene R 2,0045 1,1941 0,8104<br />
1.1.2. Izdvojena građevinska područja van naselja IGPVN 16,5910 0,3945 16,1965<br />
1.1.2.1. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I, K 15,5150 0,3945 15,1205<br />
1.1.2.2. Športsko-rekreacijske namjene R 1,0760 1,0760<br />
1.1.3.<br />
Građevinska područja unutar infrastrukturnih koridora<br />
(gradnja pod posebnim uvjetima)<br />
0,9826 0,9826<br />
1.1.3.1. Mješovite namjene 0,9826 0,9826<br />
ZDENCI BRDOVEČKI 98,2625 65,0552 33,2073<br />
3-9
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Red.<br />
broj<br />
13. JAVORJE Oznaka<br />
1.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA GP<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
Ukupno<br />
prema ovom<br />
Planu<br />
(ha)<br />
Izgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
Neizgrađeni<br />
dio prema<br />
ovom Planu<br />
(ha)<br />
1.1.1. Građevinska područja naselja GPN 47,4199 32,9022 14,5177<br />
1.1.1.1. Mješovite namjene M 47,4199 32,9022 14,5177<br />
1.1.2. Izdvojena građevinska područja van naselja IGPVN 10,8019 1,0772 9,7247<br />
1.1.2.1. Gospodarske namjene - proizvodne i/ili poslovne I,K 9,7247 9,7247<br />
1.1.2.3.<br />
Groblje G 1,0772 1,0772<br />
1.1.3.<br />
Građevinska područja unutar infrastrukturnih koridora<br />
(gradnja pod posebnim uvjetima)<br />
1,8791 1,8791<br />
1.1.3.1. Mješovite namjene 1,8791 1,8791<br />
JAVORJE 60,1009 35,8585 24,2424<br />
3.2.3.2. Građevna područja za gospodarsku izgradnju<br />
U sklopu građevnih područja predviđenih za gospodarsku namjenu planira se izgradnja različitih<br />
pogona potrebnih komunalnom servisiranju, te građevine za proizvodne i prerađivačke gospodarske<br />
djelatnosti, koje zbog svoje namjene i veličine ne mogu biti smještene uz obiteljske zgrade i na obiteljskim<br />
građevnim parcelama. Prije izgradnje potrebno ih je opremiti potrebnom komunalnom infrastrukturom. Nisu<br />
moguće djelatnosti koje onečišćuju okoliš.<br />
3.2.3.3. Građevna područja za groblja s mrtvačnicom<br />
Postojeća groblja u Javorju i Laduću se zadržavaju. Za groblje u Laduću izrađen je DPU po kojem se<br />
vrši uređivanje planiranog širenja groblja. Groblje u Javorju nije predviđeno za širenje jer prostorni uvjeti to<br />
nedozvoljavaju. Novo groblje je planirano u sjevero-istočnom dijelu Općine, odmah na granici prema Gradu<br />
Zaprešiću i njihovo postojeće groblje<br />
3.2.3.4. Građevna područja za športsko-rekreacijsku namjenu<br />
Športsko-rekreacijska namjena planirana je u svakom naselju. Uz postojeće površine predviđeni su i<br />
prostori za možebitno širenje, kako za športske terene, tako i za prateće građevine (klubovi, svlačionice,<br />
spremišta opreme i manji ugostiteljski sadržaji). Ugostiteljski, trgovački i uslužni sadržaji unutar građevina za<br />
šport i rekreaciju ne smiju zauzimati više od 20% bruto izgrađene površine zgrade osnovne namjene (športa<br />
i rekreacije). U svim naseljima moguća je izgradnja manjih dječjih igrališta u sklopu građevnih područja<br />
naselja. Moguća je njihova izgradnja i izvan građevnoga područja (u blizini postojećih naselja), ali uz<br />
suglasnost nadležne Uprave za zaštitu kulturne baštine.<br />
3.2.3.5. Šumske površine (privatne i državne gospodarske šume)<br />
Šumske površine i površine šumskoga zemljišta obuhvaćaju 14.8% površine Općine. Velike su<br />
površine u privatnom vlasništvu, ali su slabo korištene. Ostaju i nadalje u svojoj namjeni. Gospodarenje<br />
šumama se vrši jednostavnom i proširenom biološkom reprodukcijom. Šume su važan sastavni dio krajolika.<br />
Izraz su lokalnog vizualnog identiteta i sudjeluju u oblikovanju njegove "slike". Važno ih je čuvati u<br />
područjima gdje su osobito uočljive, stoga i vizualno vrijedne. Podržavanje višestruke uloge i funkcije šuma i<br />
šumskih površina obuhvaća:<br />
- očuvanje svih vrsta šuma i na njima temeljenih dobara, uključujući šumske terene kao i druga<br />
područja iz kojih se crpe blagodati šuma;<br />
- očuvanje šuma od ogoljavanja (pod utjecajem sve većih potreba stanovništva, širenja poljodjelstva),<br />
šumskih požara i neodrživih komercijalnih šumskih radova;<br />
- održanje postojećih šuma putem očuvanja i pravilnog gospodarenja, te povećanje pošumljavanja i<br />
šumskog pokrova u određenim područjima, putem očuvanja prirodnih šuma, njihove zaštite,<br />
3-10
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
rehabilitacije i regeneracije te akcije pošumljivanja novih i već pošumljenih područja, kao i sadnju<br />
drveća u cilju održavanja ili pak vraćanja ekološke ravnoteže;<br />
- provođenje obnavljanja vegetacije u određenim ogoljelim gospodarstvima, radi suzbijanja<br />
opustošenja i sprječavanja erozije, kao i radi drugih zaštitnih funkcija i nacionalnih programa<br />
rehabilitacije šumskih površina;<br />
- ostvarivanje razvoja i jačanja šuma zasađenih u neindustrijske svrhe s ciljem podržavanja ekološko<br />
prihvatljivih područja, odnosno regeneracije na odgovarajućim lokacijama;<br />
- povećanje zaštite šuma od zagađivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih čovjekovih<br />
utjecaja na njih.<br />
Gospodarenje šumama vršiti će se prema šumskogospodarskoj osnovi koja se temelji na načelima<br />
biodiverziteta i obnovljivim resursima. Potrebno je razvijati sve funkcije šume u smislu njihova učinkovitijeg<br />
korištenja. Uništene šumske površine potrebno je obnoviti pošumljivanjem. Ograničenja korištenja prostora<br />
u smislu lociranja određenih sadržaja odnose se na zaštitu šumskih i drugih prirodnih površina. Nema<br />
neplanske izgradnje zgrada sekundarnog stanovanja uz rubna šumska područja. Gospodarske djelatnosti<br />
mogu se locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti i tamo gdje to infrastruktura omogućava, bez<br />
zauzimanja novih površina šuma.<br />
3.2.3.6. Poljodjelske površine<br />
Poljodjelske površine dvojako su razvrstane - kao poljodjelske površine u širim područjima naselja<br />
koje se koriste za intenzivno poljodjelstvo te poljodjelske i šumske površine pretežito sjevernog dijela<br />
općine. Očuvanje vrijednog poljodjelskog zemljišta i osiguranje potrebnih novih površina za razvoj<br />
gospodarstva naglašava potrebu donošenja mjera za poticanje boljeg iskorištenja građevinskog zemljišta. Do<br />
zaživljavanja tih mjera proširenja građevinskih područja za potrebe proizvodnje mogu se odobravati na<br />
temelju konkretnih programa, a ne kao ponudbene opcije.<br />
Lociranje građevina i trasa infrastrukture planirano je koordinirano tako da se što više koriste<br />
postojeći koridori, izbjegavaju šume i vrijedno poljodjelsko zemljište, da se očuva cjelovitost prirodnih i<br />
izgrađenih struktura te omogući zaštita krajobraza.<br />
3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI<br />
3.3.1. Gospodarske djelatnosti<br />
Mogućnosti za razvoj gospodarskih djelatnosti na području Općine <strong>Brdovec</strong> su velike. Ovim Planom<br />
stvoreni su svi potrebni prostorno-planski preduvjeti za razvoj raznolikih gospodarskih djelatnosti,<br />
čime su stvoreni temelji za razvoj. Uvjeti za smještaj i izgradnju zgrada gospodarskih djelatnosti<br />
navedeni su u Odredbama za provođenje ovoga Plana. Pod gospodarskom namjenom smatraju se<br />
sljedeće namjene: proizvodna namjena (industrijska i zanatska), poslovna namjena (uslužna,<br />
trgovačka i komunalno-servisna) i ugostiteljsko-turistička namjena, iskorištavanje mineralnih sirovina<br />
(šljunčare u krajnjem južnom dijelu Općine).<br />
Program obnove gospodarstva usmjerava gospodarstvo na uspostavljanje nove strukture vlasništva i<br />
odnosa privređivanja, uvažavajući komparativne prednosti prostora i gospodarstva Županije.<br />
Osposobljavanje i modernizacija postojećih objekata i kapaciteta jedan je od osnovnih zahvata koji se<br />
moraju poduzeti s ciljem oživljavanja gospodarskih aktivnosti. Posebito značajan segment oživljavanja<br />
gospodarstva je poduzetništvo kojem treba pokloniti posebnu pozornost. Preduvjet uspješnijeg<br />
razvoja gospodarstva je modernizacija prometnog sustava te obnova i izgradnja prateće<br />
infrastrukture. Obnova proizvodnih kapaciteta predviđa rekonstrukciju prijašnjih stanja kao i svođenje<br />
kapaciteta na optimalnu razinu iskorištenja. Buduća struktura gospodarstva na općinskoj razini<br />
temeljiti će se na proizvodima poljodjelske proizvodnje. To znači da bi budući razvoj trebalo usmjeriti<br />
na stavljanju vlastitog poljodjelskog prostora u funkciju industrijske proizvodnje izgrađene u vlastitom<br />
prostoru.<br />
Planom je predviđeno uređenje 4 gospodarska područja (proširenje postojećeg u Zdencima<br />
Brdovečkim, postojeće područje Plive koje se proteže kroz dva naselja: Savski Marof i Prudnice te dva<br />
novoplanirana i to u naseljima Ključ-Drenje i Javorje-Zdenci. Osim ovih većih gospodarskih područja, u<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-11
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
svakom naselju moguće su manje gospodarske površine za razvoj industrije, obrta, malog i srednjeg<br />
poduzetništva u sklopu građevnog područja naselja. U mnogim očuvanim seoskim domaćinstvima, sa<br />
očuvanom tradicijom, postoje dobri uvjeti za razvoj seoskoga i seljačkoga turizma. Osim u gospodarskom<br />
području, u sklopu mješovite namjene pojedinih naselja, moguća je gospodarska poslovna namjena.<br />
Velike su mogućnosti za gospodarski razvoj izvan građevnih područja. Šume omogućuju<br />
gospodarenje šumskim zemljištem u manjem omjeru, ali zato poljodjelsko zemljište omogućuje razvoj<br />
poljodjelstva, vinogradarstva, proizvodnje zdrave hrane i uzgoj peradi. Proizvodnja ekološki čiste hrane,<br />
osobito cijenjene u Europi, uopće nije u ovom dijelu Županije razvijena, a postoje velike mogućnosti.<br />
Vinogradarski predio u općini <strong>Brdovec</strong> je neznatan i to samo u sjevernom dijelu Općine<br />
Potencijali turizma temelje se na prirodnim ljepotama, arheološkim lokalitetima i kulturnim dobrima<br />
te očuvanom ruralnom prostoru. Mogućnosti razvoja lovnog i ribolovnog turizma su velike. Na području<br />
Općine trebalo bi što prije izraditi Studiju o turističkim mogućnostima ovoga kraja koja bi sadržavala<br />
slijedeće: vrednovanje tranzitnog korisnika usluga, vrednovanje prometnih pravaca mogućih turističkih cesta<br />
uz brojne spomenike kulture i osobite vrijednosti krajobraza, komparativne prednosti bogatstva prirodnih<br />
resursa za razvoj turističke djelatnosti - lovnog, ribolovnog turizma i seoskog turizma, oblikovanje turističkog<br />
identiteta općine i prijedlog za jačanje promidžbenih aktivnosti. Sela sa tradicijskim obilježjima pružaju<br />
mogućnost za razvoj ruralnog turizma uz isticanje značaja ekopoljodjelstva i proizvodnje zdrave hrane i<br />
tradicijskog graditeljstva.<br />
Prirodni potencijal Općine karakterizira postojanje povoljnih prirodnih uvjeta za razvoj seoskog<br />
turizma. Posebna turistička zona nije planirana. Položaj na državnoj cesti te dobra povezanost i blizina<br />
gradova Zaprešića i Zagreba je nešto što će itekako pomoći daljnjem razvoju turizma. Posebito je važno sa<br />
turističkim programima istaknuti prednosti tradicionalnog kulinarstva i oživljavanjem tradicionalnih obrta.<br />
3.3.2. Društvene djelatnosti<br />
Zgradama društvenih djelatnosti smatramo zgrade namijenjene školstvu, zdravstvu, socijalnoj skrbi,<br />
kulturi, fizičkoj kulturi, sportu, upravi, vatrogasnoj službi, vjerske građevine i sl. Glavnina zgrada<br />
društvenih djelatnosti danas je smještena u središnjem općinskom naselju, koje će i nadalje biti<br />
stjecište glavnine najvažnijih zgrada društvenih djelatnosti. Planom se potiče razvitak obrazovanja,<br />
znanosti, kulture, zdravstva i športa. Stoga građevine i prostore društvenih djelatnosti treba što<br />
ravnomjernije rasporediti u prostoru kako bi bili dostupni svim korisnicima. Planom nisu predviđena<br />
posebna mjesta, odnosno parcele kao posebne površine za izgradnju novih ili prenamjenu postojećih<br />
zgrada društvenih djelatnosti. Novi sadržaji društvenih djelatnosti smještavati će se unutar<br />
građevinskih područja pojedinih naselja na parcelama koje omogućuju kvalitetno funkcionalno i<br />
oblikovno prostorno i arhitektonsko rješenje. Izgradnja crkvi i ostalih vjerskih građevina je moguća u<br />
pojedinim naseljima u sklopu građevnoga područja.<br />
3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA<br />
3.4.1. Zaštita prirodnih resursa<br />
3.4.1.1. Šume<br />
Šume i šumska zemljišta su prirodno naslijeđe i prirodno bogatstvo te kao dobro od opće vrijednosti<br />
uživaju posebnu zaštitu pa ih valja čuvati, unapređivati i povećavati. Sve postojeće šume treba čuvati.<br />
Značaj šuma nije samo u izravnoj koristi (tehničko i ogrjevno drvo, sporedni šumski proizvodi i dr.), već i u<br />
posrednim koristima u smislu općekorisnih funkcija šume kao što su: stvaranje čistoga i pročišćavanje<br />
onečišćenoga zraka; usklađivanje režima i stanja voda; zaštita od erozije, bujica i poplava; zaštita naselja od<br />
pretjerane buke; djelotvornost u liječenju i oporavku; pogodnost za rekreaciju; usklađivanje plodnosti<br />
zemljišta; zaštita u obrani i dr. Ekološka vrijednost šume danas višestruko premašuje njezinu sirovinsku<br />
vrijednost. Nekad su šume zauzimale 80-90% tla, a danas pokrivaju 30-40%. Šume se besprekidno<br />
uništavaju na različite načine, ponajprije vremenskim nepogodama, kiselim kišama, nesvrsishodnim<br />
krčenjem i sječom. Cilj bi trebao biti sačuvati barem sadašnju površinu šuma, po mogućnosti<br />
pošumljavanjem povećati površinu te degradirane oblike šuma pravilnim gospodarenjem prevesti u stanje<br />
veće kakvoće. Osim o gospodarskom uređenju šuma, valja skrbiti i o estetskom i rekreacijskom uređenju. Ne<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-12
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
treba zaboraviti ni na inženjersku i zaštitnu ulogu šuma, primjerice: vizualna i svekolika zaštita naselja (od<br />
buke, od neugodnog mirisa, od snijega i vjetra itd.), zaštita erozivnih i devastiranih površina.<br />
Gospodarenje šumama mora se obavljati na temelju važećih zakona i drugih dokumenata, među kojima<br />
ponajprije valja istaknuti: Zakon o šumama, Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i<br />
38/09) te Šumskogospodarska osnova za Republiku Hrvatsku, sastavljena u skladu s Helsinškom<br />
konferencijom o zaštiti i uporabi europskih šuma (1993.). U Šumskogospodarskoj osnovi načelo o<br />
trajnosti gospodarenja šumama je utvrđeno kao upravljanje i uporaba šuma i šumskoga zemljišta na<br />
način i u takvoj mjeri da se održava u šumi biološka raznolikost, sposobnost obnavljanja i vitalnost<br />
kako bi šume ispunile bitne gospodarske, ekološke i socijalne svrhe. Osnova gospodarenja predviđa<br />
da se ukupna godišnja sječa temelji na načelu trajnosti i obnovljivosti šumskoga resursa. Treba jačati<br />
ekološke činitelje održivoga gospodarenja šumama i pridržavati se sljedećih naputaka:<br />
Svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem. Istražiti ranije postojanje šuma i<br />
napraviti studiju za pošumljavanje na području Općine iz razloga razmjerno malenih šumskih<br />
površina. Ne treba pošumljivati postojeće livade i oranice u područjima zaštite krajolika,<br />
Neprekidno pratiti stanje šuma te ih kartirati,<br />
Šumama gospodariti na principu održavanja po trajnosti, prirodnosti i neprekidnog povećanja<br />
vrijednosti šuma,<br />
Možebitnu preradu drva razvijati kao čistu industriju,<br />
Prilikom prenamjene šume za potrebe neke druge namjene, naručitelj snosi troškove podizanja nove<br />
šume koja se mora osnivati na zemljištu na kojem nije bilo šume,<br />
S osobitom skrbi i stručnom opravdanošću treba pristupiti možebitnoj promjeni svojta drveća,<br />
(zamjeni listopadnih šuma sa kulturama četinjača). Takva zamjena mora biti iznimna i opravdana,<br />
Poticati razvoj i uređenje mjesnih gajeva i šuma u svrhu rekreacije, šetnje i odmora.<br />
Trebalo bi izraditi studiju o šumama na području Općine s ciljem da se ustanove i kartiraju stvarne<br />
šumske površine, da se napravi vrednovanje postojećih šuma, da se odrede smjernice za unapređenje<br />
šumskih površina u budućnosti, kao i zemljišta povoljna i nužna za pošumljavanje. Prilikom obilaska terena<br />
za potrebe izrade ovoga Plana primijećeno je nepodudaranje stvarnoga stanja i obilježenih šuma na<br />
postojećim/korištenim topografskim kartama. Nerijetko se može zamijetiti povećanje šuma što je često<br />
posljedak zapuštenosti poljodjelskih površina (oranica i livada). Češće su to šikare i početni stupnjevi razvoja<br />
šume nego li stvarne šume. Izgradnja na šumskim zemljištima nije moguća, osim gradnje građevina<br />
tehničke infrastrukture i to u skladu s važećim zakonima i propisima, važećom prostorno-planskom<br />
dokumentacijom i s odredbama ovoga Plana.<br />
3.4.1.2. Poljodjelsko zemljište<br />
Poljodjelsko zemljište je dobro od općega (državnoga) značenja pa je stoga osobito zaštićeno.<br />
Poljodjelskim zemljištem smatra se: 1. obradivo zemljište (oranice, vrtovi, voćnjaci, vinogradi, livade,<br />
pašnjaci); 2. neizgrađeno građevno zemljište; 3. ribnjaci, trstici i močvare koji nisu posebno vrijedni<br />
biotopi i 4. drugo zemljište koje se koristi ili ne koristi, a može se privesti poljodjelskoj proizvodnji.<br />
Prema Programu prostornoga uređenja Republike Hrvatske temeljni je cilj poticanje razvoja<br />
suvremenog, djelotvornog i konkurentnog poljodjelstva, te učinkovitije proizvodnje poljodjelskih<br />
proizvoda, na način koji štiti prirodne potencijale zemlje. Osobito valja koristi prednosti nezagađenoga<br />
tla i mogućnosti proizvodnje ekološki čistih poljodjelskih proizvoda. Poljodjelsko zemljište treba štititi<br />
od onečišćenja bilo koje vrste, poglavito radi proizvodnje zdrave hrane i mogućega turističkoga<br />
razvitka. Korištenje, zaštita i raspolaganje poljodjelskim zemljištem određeno je Zakonom o<br />
poljoprivrednom zemljištu. Trebalo bi djelotvornim poticajima i promidžbom potaknuti veću skrb za<br />
poljodjelstvo, osobito u svrhu razvitka turizma i boljega gospodarskoga napretka kraja. Vrijedilo bi<br />
razvijati: proizvodnju tzv. zdrave hrane za što postoje svi preduvjeti, uzgoj tradicijskih sorta voća,<br />
vinogradarstvo s uzgojem vrsnih sorta grožđa i sl.<br />
Poželjno bi bilo što prije izraditi studiju o poljodjelskom zemljištu na prostoru Općine s namjerom da<br />
se stručno i znanstveno utemeljeno potanko utvrde vrijednosti, obilježja i mogućosti pojedinih tala te da se<br />
ustanove područja koji omogućuju vrstan razvitak poljodjelstva. Vrijedno bi bilo utvrditi i zemljišta povoljna<br />
za određene tipove poljodjelskih djelatnosti i kultura (vinogradarstvo, voćarstvo, povrćarstvo i dr.). Tijekom<br />
izrade ovoga Plana korišteni su stari podatci o tlima (pedološka obilježja) iz Prostornoga plana bivše Općine<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-13
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Zaprešić, PP Zagrebačke županije. Ti su podaci dobrim dijelom zastarjeli i nedovoljno precizni. Potrebno je<br />
uvesti novi princip u utvrđivanju kakvoće (boniteta) tla uz uvažavanje svih čimbenika vezanih uz plodnost i<br />
zaštitu tla i pri tom postojeću pedološku podlogu prilagoditi razini urbanističkoga plana koji će je koristiti.<br />
Zaštitu i očuvanje poljodjelskoga zemljišta treba provoditi dosljedno u sklopu svih sustava,<br />
uvažavajući sljedeće naputke:<br />
* Zbog rastuće potražnje za tlom, moraju se pronaći učinkovitiji načini korištenja i zaštite tla;<br />
* S gledišta zaštite tala cilj je omogućiti korištenje tala na "održiv" način;<br />
* Poljodjelsko zemljište treba koristiti razborito smanjujući korištenje vrsnoga zemljišta za<br />
nepoljodjelske svrhe;<br />
* Pojačati mjere u području šumarstva, vodnoga gospodarstva, energetike i dr., koje posredno utječu<br />
na oštećenje zemljišta;<br />
* Usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane;<br />
* Sprječavati daljnje povećanje izloženosti eroziji i sanirati klizišta na poljodjelskom zemljištu, na<br />
temelju važećega Zakona o poljoprivrednom zemljištu;<br />
* Zaustaviti zapuštanje malih seoskih gospodarstava i poticati povećanje zemljišnoga posjeda;<br />
* Bolje iskorištavati postojeće te privoditi svrsi do sada neobrađena i zapuštena poljodjelska zemljišta.<br />
3.4.1.3. Mineralne sirovine<br />
Prostornim planom Zagrebačke županije zabranjeno je otvaranje novih eksploatacijskih polja<br />
(mineralnih sirovina) do donošenja programa na razini Županije. Eksploatacija šljunka, pijeska i tehničkog<br />
građevnog kamena na postojećim legalnim eksploatacijskim poljima (šljunčarama i kamenolomima) može se<br />
vršiti isključivo u funkciji prostorno-oblikovno-tehničke sanacije i privođenja konačnoj namjeni, a sve u<br />
okvirima ranije odobrenih eksploatacijskih polja. U tom smislu nisu moguća nova povećanja ovih<br />
eksploatacijskih polja, osim u dijelovima nužno potrebnim za sanaciju u funkciji privođenja konačnoj<br />
namjeni, a najviše do 10% površine polja. Ova povećanja mogu se odobriti tek nakon izrade i donošenja<br />
urbanističkih planova uređenja ili detaljnih planova uređenja za područja na kojima se nalaze eksploatacijska<br />
polja.<br />
3.4.2. Zaštita prirodnih i kulturnih vrijednosti<br />
3.4.2.1. Zaštita prirodnog naslijeđa<br />
Atraktivne i prirodno vrijedne krajobrazne cjeline zaštićuju se temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN<br />
70/05, 139/08) odredbama prostornog plana te drugim Zakonima. U prihvaćenom prostornom planu<br />
Zagrebačke županije na temelju izrađene Studije zaštite prirodne baštine Zagrebačke županije izrađene<br />
2000. g. obavljena je ocjena stanja i vrednovanje predloženih dijelova prirode. Na temelju obavljenog<br />
vrednovanja utvrđeni su dijelovi prirode koji se predlažu štititi temeljem Zakona o zaštiti prirode u pojedinim<br />
kategorijama te prostorno planskim mjerama i drugim Zakonima. Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN<br />
70/05, 139/08) predložena je zaštita slijedećih dijelova prirode u kategoriji spomenik parkovne arhitekture:<br />
Park oko dvorca u Januševcu:<br />
Sjeverno od glavne prometnice Zaprešić - Harmica nalazi se obnovljen klasicistički dvorac Januševec.<br />
Ispred južnog pročelja dvorca bio je uređen manji perivoj dok se sjeverozapadno na dvorac naslanjala<br />
prirodna šuma. Dio nekadašnjeg perivoja je djelomično obnovljen. Trebalo bi što prije izraditi povijesnu<br />
studiju perivoja i perivoj djelomično restituirati. Kako je sačuvan povijesni prostor nekadašnjeg perivoja,<br />
postoji realna mogućnost kvalitetne obnove i stoga se treba staviti pod zaštitu.<br />
Park oko dvorca u Laduču<br />
Nalazi se u mjestu Laduč, u podnožju blago brežuljkastog Marijagoričkog krajolika. Dvorac je<br />
sagrađen krajem 19. stoljeća s pročeljem okrenutim prema savskoj ravnici. Posljednji vlasnici dvorca bili su<br />
baruni Vranyczany. Ispred dvorca je ornamentalni dio perivoja sa šišanim oblicima šimšira i tuje. Perivoj nije<br />
očuvan u cijelosti zbog interpolacije raznih sadržaja kao i zbog neprimjerene izgradnje koje su smanjile<br />
nekadašnju površinu perivoja. Danas je u njemu socijalna ustanova za djecu. Pred desetak godina rađen je<br />
projekt obnove perivoja bez prethodne obvezatne povijesne analize te je tom obnovom perivoj potpuno<br />
redizajniran. Vrijedno bi bilo izraditi povijesnu studiju te perivoju vratiti neke od povijesnih značajki i<br />
vrijednosti. Perivoj ima elemenata da se stavi pod zaštitu.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-14
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Pojas uz rijeku Savu i Sutlu - priobalje<br />
Priobalje, to jest pojas uz rijeku Savu i donji tok rijeke Sutle štiti se mjerama prostornog plana, a<br />
temeljem Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07). Granice područja pojasa rijeka ucrtane su u<br />
grafičkom prilogu. Pojas rijeke Save kojeg treba očuvati proteže se duž južne granice općine, obuhvaćajući i<br />
pola donjeg toka rijeke Sutle ispod naselja Ključ Brdovečki do utoka u Savu. U tom pojasu Save nužno je<br />
spriječiti nelegalno i nekontrolirano vađenje šljunka kao i sanirati divlje deponije otpadaka.<br />
Područje šumskog kompleksa <strong>Brdovec</strong><br />
Ovo je gospodarska šuma u kojoj se gospodari na temelju Osnove gospodarenja za period od<br />
10godina. Zaštita njega i način gospodarenja s ciljem očuvanja prirodnih šumskih zajednica i površine šuma<br />
propisan je Zakonom o šumama. Veliki vrh iznad Brdovca predstavlja pojas šume hrasta kitnjaka i bukve<br />
starosti 90 g. svojevremeno je predlagano za zaštitu kao poseban šumski rezervat. Izgubivši svojstva za<br />
zaštitu i ovim se šumskim pojasom gospodari na temelju izrađene šumsko gospodarske osnove.<br />
Prema spomenutoj uredbi pojas uz rijeku Sutlu u zapadnom dijelu Općine nalazi se u obuhvatu<br />
ekološke mreže: HR2001070 , Sutla. To je kopneno područje NEM-a sa ciljevima očuvanja divljih svojti:<br />
bolen „Aspius aspius“, gavčica „Rhodeus amarus“, mali vretenac „Zingel streber“, obična lisanka „Unio<br />
crassus“, paklare, peš „Cottus gobio“, tankorepa krkuša „Gobio uranoscopus“ i vidra „Lutra lutra“. Za ovo<br />
područje ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za mjere zaštite propisane Uredbom. Smjernice za<br />
mjere zaštite označene su brojevima: 5; 10; 102; 105; 106; 107; 109 Ostalo: zabraniti ribolov živim<br />
mamcima; sačuvati reofilna staništa i područja s bržim tokom. Svaki broj označava mjeru ili skup mjera<br />
zaštite (opis pojedinih mjera i njihov opis dan je u narednoj tabeli) koje je potrebno provoditi na ovom<br />
području ekološke mreže, kako bi se postigao ili održao povoljan status zaštite vrsta i stanišnih tipova<br />
(ciljeva očuvanja).<br />
5<br />
Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže<br />
Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka<br />
10 Osigurati pročišćavanje otpadnih voda<br />
30 Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP)<br />
Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova,<br />
karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova<br />
1000 A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa<br />
102<br />
Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih<br />
značajnih bioloških vrsta<br />
105<br />
Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda<br />
(meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr)<br />
106 Očuvati povezanost vodnoga toka<br />
107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme<br />
109<br />
Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za<br />
zaštitu života ljudi i naselja<br />
Pojas uz rijeku Savu u južnom dijelu Općine se nalazi u obuhvatu ekološke mreže: HR2001116 # ,<br />
Sava. To je kopneno područje NEM-a sa ciljevima očuvanja divljih svojti: bjeloperajna krkuša „Gobio<br />
albipinnatus“, blistavac „Leuciscus souffia“, bolen „Aspius aspius“, gavčica „Rhodeus amarus“,<br />
Keslerova krkuša „Gobio kessleri“, mali vretenac „Zingel streber“, nosara „Vimba vimba“, plotica<br />
„Rutilus pigus“, prugasti balavac „Gymnocephalus schraetzer“, riječni rak „Astacus astacus“, sabljarka<br />
„Pelecus cultratus“, tankorepa krkuša „Gobio uranoscopus“, ukrajinska paklara „Eudontomyzon<br />
mariae“, velika pliska „Chalcalburnus chalcoides“, veliki vijun „Cobitis elongata“ i veliki vretenac<br />
„Zingel zingel“, te stanišnih tipova:<br />
NKS šifra NATURA šifra stanišni tip<br />
A.2.7.1.1. Neobrasle šljunčane riječne obale (sprudovi)<br />
3150 Prirodna eutrofna jezera s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion<br />
E.1. 91E0* Priobalne poplavne šume vrba i topola<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-15
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Za ovo područje ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za mjere zaštite propisane<br />
Uredbom. Smjernice za mjere zaštite označene su brojevima: 5; 10; 100 - 107; 109 - 112. Svaki broj<br />
označava mjeru ili skup mjera zaštite (opis pojedinih mjera i njihov opis dan je u narednoj tabeli) koje je<br />
potrebno provoditi na ovom području ekološke mreže, kako bi se postigao ili održao povoljan status zaštite<br />
vrsta i stanišnih tipova (ciljeva očuvanja).<br />
Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže<br />
5 Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka<br />
10 Osigurati pročišćavanje otpadnih voda<br />
Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova,<br />
karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova<br />
1000 A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa<br />
100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizaciju<br />
Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih<br />
101<br />
bioloških vrsta<br />
Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih<br />
102<br />
značajnih bioloških vrsta<br />
103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa<br />
104 Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa<br />
Očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku voda<br />
105<br />
(meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr)<br />
106 Očuvati povezanost vodnoga toka<br />
107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme<br />
Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno za<br />
109<br />
zaštitu života ljudi i naselja<br />
U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za zadržavanje<br />
110<br />
poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju<br />
Vađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području a izbjegavati vađenje šljunka u<br />
111<br />
aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama<br />
112 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova<br />
Pojas uz rijeku Savu u južnom dijelu Općine, sjeverno od rijeke Save, se nalazi u obuhvatu ekološke<br />
mreže: HR2001032 # , Sava - kod Zaprešića. To je kopneno područje NEM-a sa ciljevima<br />
očuvanja stanišnih tipova:<br />
NKS šifra NATURA šifra stanišni tip<br />
6430 Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion<br />
fluviatilis)<br />
I.1.5.4. Zajednice ladoleža uz riječne tokove<br />
Za ovo područje ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za mjere zaštite propisane<br />
Uredbom. Smjernice za mjere zaštite označene su brojevima: 101-103; 107; 112. Svaki broj označava mjeru<br />
ili skup mjera zaštite (opis pojedinih mjera i njihov opis dan je u narednoj tabeli) koje je potrebno provoditi<br />
na ovom području ekološke mreže, kako bi se postigao ili održao povoljan status zaštite vrsta i stanišnih<br />
tipova (ciljeva očuvanja).<br />
1000<br />
Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova,<br />
karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova<br />
A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa<br />
101<br />
Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih značajnih<br />
bioloških vrsta<br />
102<br />
Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i njihovih<br />
značajnih bioloških vrsta<br />
103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa<br />
107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme<br />
112 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-16
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Pojas uz rijeku Savu u južnom dijelu Općine, južno od rijeke Save, se nalazi u obuhvatu ekološke<br />
mreže: HR2001033 # , Savršćak - šljunčare. To je kopneno područje NEM-a sa ciljevima<br />
očuvanja stanišnih tipova:<br />
NKS šifra NATURA šifra stanišni tip<br />
3140 Vode bogate bazama s dnom obraslim parožinama (Characeae)<br />
3130 Amfibijska staništa Isoeto - Nanojuncetea<br />
Za ovo područje ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za mjere zaštite propisane<br />
Uredbom. Smjernice za mjere zaštite označene su brojevima: 101-104; 107. Svaki broj označava mjeru ili<br />
skup mjera zaštite (opis pojedinih mjera i njihov opis dan je u narednoj tabeli) koje je potrebno provoditi na<br />
ovom području ekološke mreže, kako bi se postigao ili održao povoljan status zaštite vrsta i stanišnih tipova<br />
(ciljeva očuvanja).<br />
1000<br />
Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o<br />
vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o<br />
mjerama za očuvanje stanišnih tipova<br />
A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa<br />
101<br />
Osigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak<br />
staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta<br />
102<br />
Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak<br />
staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta<br />
103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa<br />
104 Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništa<br />
107<br />
Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski<br />
modificirane organizme<br />
Cijeli dio Općine (izuzev malog dijela Općine uz savu, prostor oko Savršćak – šljunčare) se nalazi u<br />
obuhvatu ekološke mreže: HR1000007 #, Hrvatsko zagorje. To je međunarodno važno područje za<br />
ptice sa ciljevima očuvanja divljih svojti: rusi svračak „Lanius collurio“ i Zlatovrana „Coracias garrulus“. Za<br />
ovo područje ekološke mreže potrebno je provoditi smjernice za mjere zaštite propisane Uredbom.<br />
Smjernice za mjere zaštite označene su brojevima: 8; 9; 121; 122; 123; 125 i 127. Svaki broj označava<br />
mjeru ili skup mjera zaštite (opis pojedinih mjera i njihov opis dan je u narednoj tabeli) koje je potrebno<br />
provoditi na ovom području ekološke mreže, kako bi se postigao ili održao povoljan status zaštite vrsta i<br />
stanišnih tipova (ciljeva očuvanja).<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-17
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže<br />
8 Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom<br />
9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo<br />
Smjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova,<br />
karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova<br />
4000 E. Šume<br />
121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma<br />
Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene<br />
122 površine<br />
123 U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove<br />
U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine<br />
124 vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice<br />
U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava ('control<br />
125 agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme<br />
127 U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama<br />
3.4.2.2. Zaštita kulturnog naslijeđa<br />
Za potrebe izrade ovog plana izrađena je Konzervatorska podloga kojom su inventarizirana i<br />
vrednovana nepokretna kulturna dobra općine <strong>Brdovec</strong>. Nepokretna kulturna dobra sistematizirana su prema<br />
vrstama i podvrstama. Osnovna podjela prema vrstama nepokretnih kulturnih dobara je sljedeća:<br />
1.0. povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja,<br />
2.0. povijesne građevine i sklopovi,<br />
3.0. područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe,<br />
4.0. elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine niskogradnje s uređajima,<br />
5.0. arheološka nalazišta i lokaliteti,<br />
6.0. krajolik ili njegov dio što svjedoči o čovjekovoj prisutnosti u prostoru<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-18
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Nepokretna kulturna dobra i kulturno povijesne vrijednosti navedeni su u Popisu koji slijedi.<br />
Nepokretna kulturna dobra podliježu pravima i obvezama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, a kulturno<br />
povijesne vrijednosti lokalnog značenja trebaju se štititi Odredbama Prostornog plana. Status zaštite<br />
obuhvaćen je sljedećim kategorijama:<br />
R kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara<br />
P/PR preventivno zaštićeno kulturno dobro/ u tijeku je postupak upisa u Registar<br />
ZPP zaštita mjerama i odredbama Prostornog plana<br />
Povijesne građevine i sklopovi koje su dosad bile upisane u Registar kulturnih dobara, odnosno<br />
zaštićene rješenjem o preventivnoj zaštiti, pripadaju vrsti civilnih i sakralnih građevina, te arheoloških<br />
lokaliteta i memorijalnih obilježja. Evidencijom i vrednovanjem zatečenih kulturno povijesnih vrijednosti u<br />
prostoru, sukladno suvremenim europskim načelima i standardima zaštite, predložene su za zaštitu i sljedeće<br />
vrste: gospodarske i industrijske, tehničke građevine s postrojenjima, te grobne – memorijalne građevine i<br />
obilježja. Pojedinačne građevine i sklopovi vrednovani su kategorijama: 1 (nacionalnog), 2 (regionalnog), 3<br />
(lokalnog) značaja. Na području općine <strong>Brdovec</strong> nema kulturnih dobara koje bi bile vrednovane kao 0<br />
kategorija, internacionalnog značaja. Od povijesnih naselja dosad zakonom nije bila zaštićena niti jedna<br />
povijesna cjelina. Obradom terena ustanovljeno je da je na području obuhvata plana ostao očuvan manji<br />
broj povijesnih naselja seoskih obilježja koja imaju očuvanu povijesnu matricu i u manjem stupnju tradicijsku<br />
arhitekturu. Sukladno njihovim kulturno povijesnim obilježjima, stupnju očuvanosti pripadajućih povijesnih<br />
struktura; prostornih i graditeljskih, ali i kvaliteti neposrednog pejzažnog okruženja, vrednovana su<br />
kategorijom: 2- regionalnog i 3-lokalnog značenja.<br />
Slijedom suvremenih zamisli o zaštiti nepokretnih kulturnih dobara, uveden je i pojam kulturnog<br />
krajolika, (cultural landscape) kojeg čine topografski definirana područja u kojima je naročito izražen<br />
kvalitetan suživot graditeljske baštine i prirodnih osobitosti pripadajućeg okruženja, a kao cjelina je iznimnih<br />
povijesnih, arheoloških, umjetničkih, kulturnih, znanstvenih, socijalnih i tehničkih vrijednosti. Kulturni krajolik<br />
(kao dio sveukupnog kulturnog krajolika) podrazumijeva područja oblikovana ljudskom rukom tijekom<br />
povijesti, očuvana do danas, a svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru. Razlikujemo sljedeće vrste:<br />
- namjerno kreiran krajolik, stvoren čovjekovim djelovanjem, a podrazumijeva parkove, perivoje i<br />
vrtove, stvorene iz estetskih razloga, vezane uz religijske ili druge reprezentativne građevine<br />
- krajolik nastao organskim putem, višestoljetnim djelovanjem društvenog, gospodarskog,<br />
administrativnog ili religijskog poticaja na svoj prirodni okoliš. Unutar ove kategorije razlikujemo<br />
fosilni krajolik, u kojem je evolucijski proces u nekom trenutku prošlosti došao do kraja, i<br />
kontinuirani krajolik koji je zadržao djelatnu društvenu ulogu u suvremenom društvu, usko<br />
povezanu s tradicijskim načinom života, u kojem je evolucijski proces još uvijek u tijeku, a<br />
istovremeno još uvijek pruža materijalne dokaze svoje evolucije kroz vrijeme (poljodjelski krajolik).<br />
TABELARNI PRIKAZ NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong> PO VRSTAMA<br />
1.0. Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja<br />
Dijelovi povijesnih naselja Status zaštite<br />
Prijedlog<br />
kategorije<br />
1.1. <strong>Brdovec</strong>, dio naselja E/ZPP 3<br />
1.2. Gornji Laduč, dio naselja E/ZPP 3<br />
1.3. Harmica, dio naselja E/ZPP 3<br />
1.4 Šenkovec, dio naselja E/ZPP 3<br />
2.0. Povijesne građevine i sklopovi<br />
2.1. Povijesni graditeljsko krajobrazni sklop Status zaštite<br />
Prijedlog<br />
kategorije<br />
2.1.1 Stambeno gospodarski sklop dvorca Vranyczany Dobrinović, Laduč Z-2255 1<br />
2.2. Crkve i kapele Status zaštite<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
Prijedlog<br />
kategorije<br />
2.2.1. Župna crkva sv. Vida, Javorje P/PR 2<br />
2.2.2 Kapela sv. Leonarda, Gornji Laduč Z-1830 3<br />
3-19
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
2.3. Kapele poklonci Status zaštite<br />
Prijedlog<br />
kategorije<br />
2.3.1 Kapela sv. Ivana Krstitelja, <strong>Brdovec</strong> E/ZPP 3<br />
2.3.2 Kapela poklonac, <strong>Brdovec</strong> E/ZPP 3<br />
2.3.3 Kapela Tri Kralja, <strong>Brdovec</strong> E/ZPP 3<br />
2.3.4 Kapela Kraljice mira, Drenje Brdovečko E/ZPP 3<br />
2.3.5 Kapela Blažene Djevice Marije, Harmica E/ZPP 3<br />
2.3.6 Kapela poklonac, Javorje E/ZPP 3<br />
2.3.7 Kapela Srca Isusovog, Ključ Brdovečki E/ZPP 3<br />
2.3.8 Kapela poklonac sv.Antuna Pustinjaka, Prudnice E/ZPP 3<br />
2.3.9 Kapela sv. Barbare, Zdenci Brdovečki E/ZPP 3<br />
2.4 Stambene građevine Status zaštite<br />
Prijedlog<br />
kategorije<br />
2.4.1 Dvorac Vranyczany Dobrinović, Gornji Laduč Z-2255 1<br />
2.4.2 Dvorac Januševec, Prigorje Brdovečko Z-2251 1<br />
2.4.3 Stambena vila Janeković, <strong>Brdovec</strong> PR 3<br />
2.4.4 Kurija, Prigorje Brdovečko ZPP 3<br />
2.4.5 Kurija župnog dvora, Javorje ZPP 3<br />
2.5. Građevine javne namjene Status zaštite<br />
Prijedlog<br />
kategorije<br />
2.5.1 Zgrada stare škole, <strong>Brdovec</strong> P/PR 2<br />
2.5.2 Zgrada stare škole, Prigorje Brdovečko E/ZPP 3<br />
2.6. Gospodarske i industrijske građevine Status zaštite<br />
Prijedlog<br />
kategorije<br />
2.6.1 Stara zgrada nekadašnje Tvornice žeste, Savski Marof E/ZPP 3<br />
2.6.2 Zgrada željezničke čuvarnice, <strong>Brdovec</strong> E/ZPP 3<br />
3.0. Područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe<br />
3.1. Groblja, spomenici i spomen ploče Status zaštite<br />
Prijedlog<br />
kategorije<br />
3.1.1 Mjesno groblje,Javorje E/ZPP 3<br />
3.1.2 Mjesno groblje, Gornji Laduč E/ZPP 3<br />
3.1.3 Spomenik palim borcima, <strong>Brdovec</strong> P 3<br />
3.1.4 Spomenik palim borcim, Gornji Laduč P 3<br />
3.1.5 Spomenik žrtava 1903., groblje Javorje E/ZPP 3<br />
3.1.6 Spomen ploča, Šenkovec P 3<br />
3.1.7 Spomen ploča NOB-a, groblje Gornji Laduč P 3<br />
3.1.8 Spomen ploča, Ključ Brdovečki P 3<br />
3.1.9 Križni put i raspelo, Ključ Brdovečki E/ZPP 3<br />
3.1.10 Spomen ploča, Zdenci Brdovečki P 3<br />
4.0. Elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine niskogradnje s uređajima<br />
4.1. Građevine niskogradnje Status zaštite Prijedlog<br />
4.1.1<br />
Dio sustava 1.željezničke pruge Zidani Most-Zagreb, na području općine, s<br />
građevinama niskogradnje i tehničkom opremom<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
kategorije<br />
E/ZPP 3<br />
5.0. Arheološka nalazišta i lokaliteti<br />
5.1. Arheološki lokaliteti i zone Status zaštite Prijedlog<br />
kategorije<br />
5.1.1 <strong>Brdovec</strong>, antika, rimska cesta E/ZPP 2<br />
5.1.2. <strong>Brdovec</strong>, antika, nalazi metalnog posuđa E/ZPP 2<br />
5.1.3 <strong>Brdovec</strong>, prapovijest-brončano doba E/ZPP 2<br />
5.1.4. Drenje Brdovečko, Gorica, antička villa rustica P 2<br />
5.1.5 Drenje Brdovečko, Lisičina antička villa rustica E/ZPP 2<br />
5.1.6 Drenje Brdovečko, Zadrugarsko, antička villa rustica E/ZPP 2<br />
5.1.7 Gornji Laduč, Starjak, Goljak prapovijesno naselje E/ZPP 2<br />
5.1.8 Donji Laduč, Gračec, prapovijesno i srednjovjekovno naselje E/ZPP 2<br />
5.1.9 Gornji Laduč, antička villa rustica između Drenja i Laduča P 2<br />
5.1.10 Harmica, srednji vijek, skupni nalaz novca E/ZPP 2<br />
5.1.11 Javorje, slučajni nalaz keramičkog lonca, antika 1-2. st. E/ZPP 2<br />
5.1.12 Prudnice, antička villa rustica E/ZPP 2<br />
5.1.13 Savski Marof, lokalitet kurije Vrbina E/ZPP 3<br />
3-20
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
6.0. Predjeli kulturnoga krajolika<br />
6.0 Predjeli kulturnoga krajolika Status zaštite Prijedlog<br />
kategorije<br />
6.1 Perivoj dvorca Vranyczany Dobrinović, Gornji Laduč R 137 2<br />
6.2 Perivoj dvorca Januševec R 02 2<br />
6.3 Padine iznad Januševca, dio podgorja E/ZPP 3<br />
6.4 Padine iznad Gornjeg Laduča, dio podgorja E/ZPP 3<br />
6.5 Zapadne padine podno sv. Križa, dio okruženja kapele E/ZPP 3<br />
6.6 Područje doline Save, dio krajolika Savske doline E/ZPP 3<br />
ZBIRNA TABLICA NEPOKRETNIH KULTURNIH DOBARA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
PRAVNI STATUS ZAŠTITE OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
VRSTA KULTURNOG DOBRA UPISANO U REGISTAR PREVENTIVNO ZAŠTIĆENO<br />
1. Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
EVIDENTIRANO<br />
/ZPP/<br />
Gradska<br />
Malogradska<br />
Seoska 4<br />
UKUPNO 0 0 4<br />
2. Povijesne građevine i sklopovi<br />
Povijesni graditeljsko krajobrazni sklop 1<br />
Crkve i kapele 1 1<br />
Kapele poklonci 9<br />
Stambene građevine 2 3<br />
Građevine javne namjene 1 1<br />
Gospodarske građevine 2<br />
UKUPNO 4 2 15<br />
3. Područje, mjesto, spomenik ili obilježje vezano uz povijesne događaje i osobe<br />
Groblja, spomenici i spomen ploče 0 6 4<br />
UKUPNO 0 6 4<br />
4. Elementi povijesne opreme prostora, tehničke građevine niskogradnje s uređajima<br />
Građevine niskogradnje 1<br />
UKUPNO 0 0 1<br />
5. Arheološka nalazišta i lokaliteti<br />
Arheološki lokaliteti i zone 1<br />
UKUPNO 0 0 1<br />
6. Krajolik ili njegov dio što svjedoči o čovjekovoj prisutnosti u prostoru<br />
Krajolik 2 4<br />
UKUPNO 2 0 4<br />
SVEUKUPNO 6 10 39<br />
Valorizacija kulturnih dobara i kulturno povijesnih vrijednosti<br />
1. Povijesna naselja i dijelovi povijesnih naselja<br />
Na području općine <strong>Brdovec</strong> nalazi se trinaest naselja: <strong>Brdovec</strong>, Donji Laduč, Drenje Brdovečko,<br />
Gornji Laduč, Harmica, Javorje, Ključ Brdovečki, Prigorje Brdovečko, Prudnice, Savski Marof, Šenkovec,<br />
Vukovo Selo, Zdenci Brdovečki, a samo njih pet imaju očuvane elemente povijesne matrice i tradicijske<br />
arhitekture. U povijesna naselja s očuvanim povijesnim ustrojem i u manjim potezima prisutnom tradicijskom<br />
gradnjom možemo ubrojiti: <strong>Brdovec</strong>, Gornji Laduč, Harmicu i Šenkovec, dok se u Drenju Brdovečkom štiti<br />
tradicijski ustroj i arheološko područje.<br />
1.1. <strong>Brdovec</strong><br />
Sjedište istoimene općine, kao naselje se razvilo se u dolini, na nekadašnjem zaprežnom putu, koji je<br />
preko Zaprešića spajao Zagreb sa Štajerskom i Kranjskom. Toponim <strong>Brdovec</strong> koji je nekad označavao daleko<br />
širi prostor ostao je ime današnjeg naselja, iako se ono nalazi u dolini. Crkva sv. Vida u Brdovcu (Javorju)<br />
nalazi se u Popisu župa Zagrebačke biskupije iz 1334.god. a naselje postaje sjedištem brdovečke seoske<br />
3-21
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
općine, kao jedne od najvećih općina na susedgradsko stubičkom vlastelinstvu. <strong>Brdovec</strong> je bio sjedište<br />
sudčije, a pripadala su mu sela: Trstenik, Šenkovec, Ključ, Kraj, Matijaševec, Drenje, Gornji i Donji Laduč,<br />
Prigorje. U brdovečkoj je sudčiji bilo 85 domaćinstava. <strong>Brdovec</strong> je neko vrijeme (15. st.) bio kotar, odnosno<br />
obuhvaćao je teritorij vlastelinstva između Krapine i Sutle. Nakon raspada susedgradskog vlastelinstva<br />
područje brdovečke sudčije podijeljeno je u niz manjih vlastelinstava. Nastali su posjedi i manja<br />
vlastelinstva: Stari dvor u Laduču, Lužnica, Novi Dvori, Vrbina, Mickovo, Januševec, Dolec, Šibice, Kraj,<br />
Hrastina, Gračec, Vukovo Selo, Zaprešić, Šenkovec i drugi. Početkom 18. st. na tom je prostoru živjelo oko<br />
30 plemićkih obitelji u svojim plemićkim kurijama. Sredinom 19. st. (1862. god.) na području katastarske<br />
općine <strong>Brdovec</strong> nalaze se sela: <strong>Brdovec</strong>, Prudnice, Prigorje, Zdenci, Javorje, Šibice, dva dvorca (Januševec i<br />
Lužnica) te dvije plemićke kurije Prigorje i Vrbinu. Godine 1862., Brdovcem prolazi željeznička pruga, koja<br />
dijeli naselje na sjeverni i južni dio. Dolazak željeznice značio je prekretnicu u razvoju naselja. Direktnim<br />
prometnim povezivanjem sa Zagrebom i Ljubljanom otpočinje razdoblje nagle i brze transformacije<br />
brdovečkog kraja. Industrijalizacija omogućena razvojem željeznice dovodi nove gospodarske aktivnosti;<br />
1866. god. Juro Jelačić otvara u Šenkovcu prvu hrvatsku tvornicu sušenog voća i povrća, a u Savskom<br />
Marofu, točnije Vrbini, od 1876.god. počinje proizvodnja žeste i kvasca. Ta je tvornica danas u sklopu Plive<br />
najstarija kemijska industrija na tlu Hrvatske koja je zadržala kontinuitet proizvodnje do danas.<br />
Prema popisu stanovnika iz 1857. <strong>Brdovec</strong> je imao 470 stanovnika, a prema nacrtu prve katastarske<br />
izmjere nalazimo 43 kućna broja. U naselju Javorje nekadašnjem zaselku smještena je župna crkva sv. Vida,<br />
sagrađena 1631. godine. Do nje se nalazi groblje. Željeznička pruga postavljena je kao barijera između<br />
Brdovca i Javorja, koji danas čine posebna naselja. Javorje je u to vrijeme imalo 12 kućnih brojeva.<br />
Prostorna organizacija povijesnog dijela naselja <strong>Brdovec</strong> je linijska. Naselje je organizirano obostrano uz<br />
cestu, a tek je u novijem razdoblju došlo do intenzivnije izgradnje.<br />
Valorizacija: na prostoru uz cestu očuvana je tradicionalna parcelacija i povijesna građevna struktura. Zona zaštite<br />
ucrtana je na kartografskom prikazu. Lokalni značaj.<br />
Smjernice: svi zahvati unutar zone zaštite imaju se odvijati na način očuvanja povijesne matrice i tradicijske arhitekture.<br />
Povijesne građevine treba održavati i obnavljati prema elementima izvornog oblikovanja,zu moguće prilagodbe u<br />
interijeru za suvremene potrebe.<br />
1.2. Gornji Laduč<br />
Linijsko naselje smješteno uz nekadašnju zaprežnu cestu koja je iz Zagreba preko Zaprešića vodila<br />
prema Kranjskoj i Štajerskoj. Prema popisu stanovnika iz 1857.god. naselje je imalo 232 stanovnika. U<br />
naselju se nalaze dvorac Laduč, kapela s grobljem i gospodarska zgrada iz 18. st. (kasnije škola, a danas<br />
društvani dom) na lokaciji "Stara Harmica".<br />
Valorizacija: U dijelu naselja uz cestu očuvana je tradicionalna matrica s nekoliko kuća iz kraja 19. i početka 20.st. Zona<br />
zaštite ucrtana je na kartografskom prikazu. Lokalni značaj.<br />
Smjernice: svi zahvati unutar zone zaštite imaju se odvijati na način očuvanja povijesne matrice i tradicijske arhitekture.<br />
Povijesne građevine treba održavati i obnavljati prema elementima izvornog oblikovanja,zu moguće prilagodbe u<br />
interijeru za suvremene potrebe<br />
1.3. Harmica<br />
Linijsko naselje smješteno na samoj granici sa Slovenijom, a u neposrednoj blizini ceste prolazi<br />
željeznička pruga Zagreb - Zidani most. U Harmici je već u 16. st. bila mitnica. Prema popisu stanovnika iz<br />
1857. god. naselje je imalo 122 stanovnika. U dijelu naselja, uz križanje ceste prema Sloveniji i dolini Sutle,<br />
očuvana je tradicionalna matrica i niz kuća s početka 20. st. U naselju se ističe stambena zgrada, katnica<br />
većih dimenzija pravokutnog tlocrta, dvostrešnog krovišta, sagrađena početkom 20. st. Pročelje bogato<br />
ukrašeno historicističkim i secesijskim ukrasima. U dobrom je stanju.<br />
Valorizacija: U dijelu naselja uz cestu očuvana je tradicionalna matrica s nekoliko kuća s početka 20. st. Lokalni značaj.<br />
Smjernice: svi zahvati unutar zone zaštite imaju se odvijati na način očuvanja povijesne matrice i tradicijske arhitekture.<br />
Povijesne građevine treba održavati i obnavljati prema elementima izvornog oblikovanja,zu moguće prilagodbe u<br />
interijeru za suvremene potrebe.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-22
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
1.4. Šenkovec<br />
Linijsko naselje organizirano uz cestu Zaprešić - Harmica (slovenska granica). Šenkovec je u 16. st.<br />
bio organiziran u dvije prostorne cjeline: Gornji i Donji, koje su se u 18. st. spojile u jedno naselje. Tu je svoj<br />
dvor imala obitelj Krčelića. Prema popisu stanovnika iz 1857. godine naselje je imalo 178 stanovnika. U<br />
naselju se ističe stambena zgrada sagrađena u 19. st. (za Marka Šmita). Prizemnica većih dimenzija<br />
pravokutnog tlocrta, strmog dvostrešnog krovišta s plitkim krovnim otvorima, na dvorišnoj strani nalazi se<br />
drveni trijem na četiri rezbarena drvene stupa. Obnovljena početkom 20. st. zajedno s gospodarskom<br />
zgradom u dvorištu. Danas zapušteno. Potrebna je obnova i revitalizacija.<br />
Valorizacija: U dijelu naselja uz cestu očuvana je tradicionalna matrica s nekoliko kuća iz kraja 19. i početka 20.st. Zona<br />
zaštite ucrtana je na kartografskom prikazu. lokalni značaj.<br />
Smjernice: svi zahvati unutar zone zaštite imaju se odvijati na način očuvanja povijesne matrice i tradicijske arhitekture.<br />
Povijesne građevine treba održavati i obnavljati prema elementima izvornog oblikovanja,zu moguće prilagodbe u<br />
interijeru za suvremene potrebe<br />
1.5. Drenje Brdovečko<br />
Naselje je smješteno u blizini utoka rijeke Sutle u Savu; danas je korito Save udaljeno oko 1 km od<br />
naselja, a u 19. st. Sava je tekla u blizini današnje kapelice. U antičkom razdoblju Drenje je imalo skelu<br />
preko Save. Naselje se nalazilo na važnim prometnicama uz Savu i Sutlu. Arheološkim istraživanjima<br />
potvrđena je teza da se tu nalazilo značajno antičko naselje. Pronađeni su zidovi velike građevine s<br />
mozaičnim podovima i šupljom opekom korištenom za grijanje prostora, te brojni nalazi keramike, metalnih<br />
posuda i novca. Prvi podaci o popisu stanovnika Drenja potječu iz 1446. god kad je u Drenju živjelo 6<br />
obitelji. Godine 1857 naselje je imalo 289 stanovnika. U naselju nema očuvane povijesne građevne strukture<br />
koja bi uvjetovala formiranje zone zaštite povijesnih struktura, izuzev arheološke zone . Nekadašnja<br />
tradicijska drvena arhitektura zamijenjena je novom zidanom, prije svega zbog učestalih poplava, zbog<br />
blizine toka rijeke Save. Naselje ima karakterističnu matricu nizinskog naselja, razgranate ulične mreže.<br />
Preteže prizemna i jednokatna izgradnja na relativno pravilnim parcelama. Zbog vrijednosti nalaza<br />
arheološke zone ubraja se u red lokaliteta regionalnog značaja.<br />
Valorizacija: naselje ima očuvanu tradicionalnu matricu, ali s novom izgradnjom. Tu se nalazi značajna arheološka zona.<br />
Smjernice: zbog vrijednosti i značaja arheološke zone predlažu se daljnja istraživanja i prezentacija nalaza. Ne<br />
dozvoljava se širenje građevnog područja u potencijalnu arheološku zonu. Regionalni značaj.<br />
2. Povijesne građevine i sklopovi<br />
2.1. Povijesni graditeljsko krajobrazni sklop<br />
2.1.1 Povijesni graditeljsko krajobrazni (stambeno gospodarski) sklop dvorca Vraniczany u Gornjem<br />
Laduču nalazi se u istoimenom naselju, uz cestu. Posjed se spominje još od 17. st. kada je postojala i<br />
plemićka kurija. Sadašnji dvorac sagrađen je krajem 19. st. na mjestu starijeg dvorca (nalazi se na<br />
katastarskoj karti iz 1862. g.). U posjedu je obitelji Jelačić, a kasnije je javnom dražbom prešao u vlasništvo<br />
židova. Danas se u njemu nalazi socijalna ustanova za djecu. Dvorcu se prilazi s juga kroz reprezentativni<br />
parterni vrt uz čiji rub su sačuvane gospodarske zgrade, dok je iza dvorca zapušten perivoj s elementima<br />
romantične vrtne arhitekture. Sklop gospodarskih zgrada smješten je istočno od dvorca, uz glavnu cestu.<br />
2.2. Crkve i kapele<br />
2.2.1. Župna crkva sv. Vida, <strong>Brdovec</strong> Južno od glavne ceste naselja i željezničke pruge, u<br />
Javorju, na proširenju raskrižja. Župa se spominje u popisu iz 1334. Nije utvrđeno točno vrijeme gradnje, ali<br />
se po arhitektonskim i strukturnim obilježjima te pronađenim freskama u kripti crkve (ispod pjevališta) može<br />
zaključiti da ima elemente kasnosrednjovjekovne građevine. Istraživanja su pokazala (prof. dr. Sena Sekulić<br />
Gvozdanović) da njezin toranj ima obrambeni karakter, te da ima puškarnice. Čitav donji dio zvonika (tri<br />
kata) je obrambena kula i spada u prvu fazu gradnje srednjovjekovne crkve. Također je zaključeno da je<br />
cijela crkva u čitavoj dužini njezinih bočnih zidova u strukturi i po načinu gradnje iz najstarije<br />
srednjovjekovne faza, izuzev svetišta koje u kasnijoj obnovi prati liniju srednjovjekovnog svetišta. Južna<br />
kapela kružnog tlocrta je do visine zida crkve bila obrambena kula. Patronicij sv. Barbare dokazuje prvotnu<br />
obrambenu funkciju jer je sv. Barbara zaštitinica fortifikacija. I uz sjeverni bočni zid lađe bila je prigrađena<br />
kula, četverokutna oblika, koja se kao kapelica stopila u cjelinu bočnog rizalita crkve sa sakristijom i<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-23
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
oratorijem iz barokne faze. Današnjiim stilskim izgledom građevine crkva se na prvi pogled datira u<br />
kasnobarokno razdoblje. Zbog vanjskog izgleda i unutrašnjeg raskošnog prostornog rješenja, teže se<br />
raspoznaje fortifikacijska građevina. Pravokutnog broda s užim svetištem završenog poligonalnom apsidom i<br />
kapelom kružnog tlocrta s južne strane, velikom sakristijom sa sjeverne strane, te zvonikom na 6 katova<br />
ispred pročelja. Unutrašnjost presvođena. Svodovi ukrašeni štuko ukrasima, te oslikani medaljonima. U crkvi<br />
je sačuvan vrijedan inventar. U graditeljskoj baštini Hrvatske kapela sv. Barbare visoko je vrednovana jer je<br />
to jedinstven primjer rotunde iz razdoblja renesanse (15/16 st.) koja je sastavni dio obrambene utvrđene<br />
crkve. Obnovljena poč.20.st., dok je u novije vrijeme obnovljeno krovište. U dobrom je stanju.<br />
2.2.2. Kapela sv. Leonarda, Donji Laduč Nalazi se u naselju. Sagrađena je 1835. godine u<br />
klasicističkom stilu. Većih je dimenzija, pravokutnog broda s malim zvonikom iznad pročelja. Obnovljena je<br />
oko 1970. godine. U zidovima su zamjetne pukotine - potrebna je statička sanacija.<br />
2.3. Kapele i poklonci<br />
2.3.1. Kapela sv. Ivana Krstitelja, <strong>Brdovec</strong> Nalazi se u naselju, uz cestu. Manjih dimenzija,<br />
pravokutnog broda završenog trostranom apsidom, a s vanjske strane ojačani kontraforima, te zvonikom<br />
iznad pročelja. Historicističkog oblikovanja.<br />
2.3.3. Kapela sv. Tri kralja, <strong>Brdovec</strong> Nalazi se u naselju, uz cestu. Sagrađena je u prvoj polovici<br />
19. st. Pravokutnog je broda sa zaobljenim svetištem i zvonikom iznad pročelja. Oltar je iz početka 20. st.<br />
2.3.4. Kapela Kraljice mira, Drenje Brdovečko Nalazi se u središtu naselja, na maloj parceli.<br />
Pravokutnog je tlocrta s tornjićem. Dimenzije kapele su 7,0x4,8 metara, a unutrašnje visine 3,6 metara, s<br />
ravnim drvenim tabulatom. Toranj je visine 6,5 m. Na bočnim stranama su okrugli prozori, a na tornjiću sa<br />
prednje i stražnje strane po tri visoka prozora. Gradnja je započela 1942. g., ali je prekinuta sve do 1959. g.<br />
Građena je po projektima arhitekta J. Denzlera.<br />
2.3.5. Kapela Blažene djevice Marije, Harmica Nalazi se u naselju, na raskršću. Manjih je<br />
dimenzija, pravokutnog broda s malim zvonikom iznad pročelja. Sagrađena je 1919. g. i u dobrom je stanju.<br />
2.3.7. Kapela srca Isusovog, Ključ Brdovečki Nalazi se u središtu naselja, sagrađena je 1924. g.<br />
To je jednobrodna građevina sa zvonikom iznad glavnog pročelja.<br />
2.4. Stambene građevine<br />
2.4.1. Dvorac Vranyczany Dobrinović, Gornji Laduč Jednokatna građevina pravokutnog<br />
tlocrta, s kasnijim dogradnjama na sjeveru tako da pruža dojam trokrilnosti. Glavno pročelje okrenuto je<br />
prema ravnici na jugu, a obilježava ga velika trolučna altana koja se nalazi po sredini, dijeleći pročelje na<br />
dva dijela s po tri prozorska otvora. U cjelini pročelja su jednostavno oblikovana s rustikom i naglašenim<br />
horizontalnim vijencem između etaža. Središnji prostor unutrašnjosti čini veliki foaje s reprezentativnim<br />
stubištem. Stropovi soba na prvom katu su oslikani, te je sačuvano nekoliko secesijskih peći. Danas se u<br />
njemu nalazi socijalna ustanova za djecu. Dvorac je u novije vrijeme obnovljen, u dobrom stanju.<br />
2.4.2. Dvorac Januševec, Prigorje Brdovečko Nalazi se u naselju, na križanju cesta. Sagrađen<br />
oko 1830. g. za baruna Josipa Vrkljana (Werkleina) bivšeg ministra vojvotkinje Marie Louise, kćeri<br />
austrijskog cara Franje i supruge Napoleona Velikog. Prije gradnje dvorca na toj je lokaciji stajala drvena<br />
kuća (kurija). Projekte za gradnju je vjerojatno radio B. Felbinger (izvedeno stanje je ponešto drugačije).<br />
Izmjenjivali su se mnogi vlasnici i održavali ga u dobrom stanju, sve do 2. svj. rata, kada je dvorac miniran.<br />
Polagana obnova trajala je sve do 1989. g. kada je u njega smješten dio Državnog arhiva. To je<br />
reprezentativni klasicistički dvorac pravokutnog tlocrta, sa sjevernim jednokatnim i južnim dvokatnim<br />
pročeljem. Pročelja su klasicistički smirena, ali bogato plastički obrađena. Na S ulaznom pročelju nalazi se<br />
veliki trijem na četiri stupa, na istoj je osi na J pročelju slično koncipirana velika altana, dok je na Z pročelju<br />
velika lođa. Tlocrtnu koncepciju određuje središnje postavljena velika kružna dvorana, koju nadvisuje kupola<br />
na 8 pilastara, a koju okružuju prostorije uzduž svih pročelja. Gospodarske zgrade koje su se nalazile<br />
nasuprot ulaza srušene su nakon 1945.g. Nekadašnji perivoj je gotovo potpuno prerastao u šumu. Dvorac je<br />
obnovljen, u dobrom stanju.<br />
2.4.4. Kurija, Prigorje Brdovečko Nekad je to bio posjed Blažekovića, a zatim Egersdorfera<br />
(mjernika) koji je godine 1875. bio izabran za saborskog zastupnika. Jednokatna građevina udaljena<br />
stotinjak metara od ceste, nekad okružena perivojem. Danas je u građevinski lošem stanju, prijeti rušenje.<br />
Budući da je jedna od rijetkih očuvanih drvenih kurija na ovom području, treba je prije svega dokumentiratiarhitektonski<br />
snimiti i poduzeti mjere za njenu obnovu.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-24
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
2.4.5. Kurija župnog dvora, Javorje Nalazi se uz crkvu. Sagrađen je 1905. g. po nacrtima arh. J.<br />
Holjca., na mjestu stare građevine. Pravokutnog je tlocrta sa pravokutnim rizalirnim istakom na ulaznom<br />
pročelju, četveroslivnog krovišta. U dobrom je stanju.<br />
2.6. Gospodarske i industrijske građevine<br />
2.6.1. Stara zgrada nekadašnje Tvornice žeste, Savski Marof U sklopu današnje tvornice Pliva<br />
dd, Savski Marof očuvan je dio građevne strukture nekadašnje tvornice kvasca i širita. Tvornicu je utemeljio<br />
barun Dumreicher, kasnije se zvala Žumberak, a od 1967. godine to je Pliva, Savski Marof.<br />
5. Arheološka nalazišta i lokaliteti<br />
5.1. Arheološki lokaliteti i zone<br />
5.1.1. <strong>Brdovec</strong> Antika, rimska cesta, trag ceste vidljiv je na njivi Koprivšek Jože, između ceste i<br />
pruge (Zaprešić – Dobova); n.v. 131 m.<br />
5.1.2. <strong>Brdovec</strong>, Antika, nalazi metalnog posuđa- simpulum, savsko prudište n.v. 133 m.<br />
5.1.4. Gorica, Drenje Brdovečko Antička villa rustica, u središtu naselja (današnje naselje je<br />
okružilo lokalitet); n.v. 140 m, 1-2. st. Zaštitno istraživanje provedeno je tijekom 1980-1. i 1983-4. godine.<br />
5.1.5. Lisičina, Drenje Brdovečko Antička villa rustica, uz istočni rub sela, tristotinjak metara<br />
istočnije od vile u Gorici, 1-2. st.; rekognosciranje.<br />
5.1.6. Zadrugarsko, Drenje Brdovečko Antička villa rustica, 200 m istočno od vile Lisičina, uz<br />
križanje puteva sjeverno od tvornice Pliva, n.v. 135 m, 1-2. st.; rekognosciranje.<br />
5.1.7. Starjak, Goljak, Gornji Laduč Prapovijesno naselje, gradina, na brdu iznad Gornjeg<br />
Laduča, n.v. 250 m - brončano doba.<br />
5.1.8. Gračec, Gornji Laduč Prapovijesno i srednjovjekovno naselje<br />
5.1.9. Gornji Laduč Antička villa rustica. Lokalitet se nalazi između Drenja i Laduča, ali je<br />
katastarski zaveden kao Gornji Laduč, n.v. 135 m. Vrlo veliki objekt, minimalno 100x100 m i za sada<br />
neoštećen gradnjom, najveći dio objekta se nalazi južno od pruge; antika, 1-2. st.; zaštitno iskopavanje<br />
provedeno je 1986. g.<br />
5.1.10. Harmica Skupni nalaz novca iskovanog 1538. g. - srednji vijek<br />
5.1.11. Javorje Slučajni nalaz keramičkog lonaca u dvorištu M. Landrpeta, Savska 4, antika 1-2. st.<br />
5.1.12. Prudnice Antička villa rustica, na zapadnom rubu sela, 1 km istočno od ville u Zadrugarskom,<br />
135 m n.v.; 1-2. st., rekognosciranje.<br />
3.4.3. Područja za koje je obvezna izrada prostornih planova (kartogram 3.8.5.)<br />
Za područje Općine <strong>Brdovec</strong> ovim je Planom predviđena izrada više detaljnijih prostornih planova i to<br />
Urbanističkih planova uređenja i Detaljnih planova uređenja. Na kartogramu 3.8.5., koji je dio ovoga pisanoga<br />
dijela Plana, grafički su obilježeni detaljniji prostorni planovi koje je potrebno izraditi. Na planovima građevnih<br />
područja urisane su granice obuhvata pojedinih planova. Izrada detaljnijih prostornih planova je nužna kako bi<br />
se pojedini prostori svrsishodno, oblikovno i graditeljski na zadovoljavajući način uobličili i tako pridonijeli<br />
trajnoj i prepoznatljivoj slici Općine <strong>Brdovec</strong>. U cilju provođenja ovoga Plana i zaštite prostora neophodna je<br />
izrada slijedećih planova nižeg reda:<br />
1. Detaljni plan uređenja groblja u Brdovcu<br />
2. Detaljni plan uređenja Sportsko-rekreacijske zone u Brdovcu<br />
3. Detaljni plan uređenja Sportsko-rekreacijske zone Prudnica<br />
4. Urbanistički plan uređenja dijela naselja <strong>Brdovec</strong> I<br />
5. Urbanistički plan uređenja dijela naselja <strong>Brdovec</strong> <strong>II</strong><br />
6. Urbanistički plan uređenja dijela naselja <strong>Brdovec</strong> <strong>II</strong>I<br />
7. Urbanistički plan uređenja dijela naselja <strong>Brdovec</strong> IV<br />
8. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prigorje Brdovečko I<br />
9. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prigorje Brdovečko <strong>II</strong><br />
10. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prigorje Brdovečko <strong>II</strong>I<br />
11. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prigorje Brdovečko IV<br />
12. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prigorje Brdovečko V<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-25
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
13. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prigorje Brdovečko VI<br />
14. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Laduč Gornji<br />
15. Urbanistički plan uređenja poslovne zone Ključ<br />
16. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Drenje Brdovečko I<br />
17. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Drenje Brdovečko <strong>II</strong><br />
18. Urbanistički plan uređenja gospodarskog područja Savski Marof<br />
19. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prudnica I<br />
20. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Prudnica <strong>II</strong><br />
21. Urbanistički plan uređenja poslovne zone Zdenci Brdovečki<br />
22. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Zdenci Brdovečki<br />
23. Urbanistički plan uređenja dijela naselja Javorje<br />
24. Urbanistički plan uređenja poslovne zone Javorje<br />
25. Urbanistički plan uređenja eksploatacijskog polja „Savrščak“<br />
U cilju što kvalitetnijega uređenja i uobličenja te svrsishodnijega korištenja prostora i naslijeđenih<br />
vrijednosti na području Općine <strong>Brdovec</strong>, preporučljivo je izraditi nekoliko studija. Prvenstveno se tu misli na<br />
Studije zaštite i obnove perivoja.<br />
Zbog što svrhovitijega korištenja prostora te u cilju zaštite vrsnih tala na području Općine <strong>Brdovec</strong>,<br />
poželjno je izraditi studiju poljodjelskoga i šumskoga korištenja zemljišta. Tom studijom treba utvrditi bonitet<br />
tla. Za izradu ovoga Plana korišteni su dvadesetak godina stari podaci iz Prostornoga plana bivše Općine<br />
Zaprešić. Valjalo bi, također, izraditi studiju unapređenja turizma u koju treba ugraditi sve turističke<br />
mogućnosti ovoga kraja (vinska cesta i vinogradarstvo, kulturni turizam, rekreacijske mogućnosti, seoski<br />
turizam i dr.).<br />
3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA<br />
3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav<br />
Prognozom gospodarskog razvoja Općine i ovog dijela Županije, povećanjem broja stanovnika i<br />
stupnja motorizacije neminovno se dolazi do zaključka da je postojeći prometni sustav na području Općine<br />
nedostatan što se tiče tranzitnog dijela prometa. Lokalni prometni pravci su manje-više zadovoljavajući uz<br />
neke manje ispravke horizontalnog i uzdužnog presjeka trasa pojedinih prometnica (proširenja kolnika,<br />
izravnanje i niveliranje kolne površine i sl.). Širenje građevnih područja u nova stambena i ostala područja,<br />
osobito onih namijenjenih gospodarskim aktivnostima, nužno mora pratiti i izgradnja odgovarajuće prometne<br />
infrastrukture.<br />
3.5.1.1. Cestovni promet (kartogram 3.8.1.)<br />
Planirane korekcije državnih i županijskih cesta<br />
Teškoće odvijanja prometa na području Općine posljedica su činjenice da sav putnički i teretni<br />
promet prema i sa graničnog prijelaza Harmica, te velikog broja osobnih vozila u vrijeme jutarnjeg i<br />
popodnevnog vršnog opterećenja, danas prolazi središnjim dijelom općine i općinskog središta. Planom se<br />
predlaže (i osiguran je potreban cestovni pojas) da se izvede nova dionica državne prometnice sa prometnim<br />
pojasom odmah sjeverno od utvrđenog pojasa željezničke pruge MG2. Današnja državna cesta D225, nakon<br />
izgradnje državne ceste GP Harmica – <strong>Brdovec</strong> – Zaprešić, rekonstruirala bi se i poboljšao njezin uzdužni i<br />
poprečni profil i prekatergorizirala bi se u županijsku cestu. Također se planira današnju županijsku cestu<br />
Ž3033 (prema PPZŽ) prekategorizirati u lokalnu cestu. Planirana je izgradnja (županijske) ceste Prigorje<br />
Brdovečko – Novi Dvori – Jablanovec, kao i (državne) ceste Bobovica – Prigorje Brdovečko. Nadalje, uz<br />
planiranu lokalnu cestu Ključ Brdovečki – Drenje Brdovečko, planira se izgradnja lokalne ceste paralelno sa<br />
magistralnom željezničkom prugom, i to sa južne strane. Planom je također predviđena gradnja produžetka<br />
županijske ceste Ž3030 prema jugu nakon križanja sa današnjom D225. Trasa ove ceste spojena je na njen<br />
planirani nastavak na području Grada Samobora.<br />
Planirani autobusni kolodvor<br />
Središnji općinski autobusni kolodvor nije planiran ovim Planom, već će se duž sadašnje državne<br />
ceste D225 (koja će izgradnjom planirane ceste paralelno sa željezničkom prugom - MG2) vjerojatno<br />
pretvoriti u županijsku, urediti stajališta za autobuse sa pratećim sadržajima.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-26
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Benzinske postaje<br />
Ovim Planom na području Općine nije posebno utvrđena lokacija za gradnju novih benzinskih<br />
postaja. Ukoliko se iskaže potreba za njima, one će se moći planirati u područjima mješovite namjene, ili u<br />
cestovnom pojasu planiranog dijela trase državne ceste D225, uz prethodnu izradu sve zakonom propisane<br />
dokumentacije.<br />
3.5.1.2. Željeznički promet (kartogram 3.8.1.)<br />
Sukladno s globalnom analizom obujma prometa za razdoblje do 2020. godine, a temeljom veličine<br />
prometa, opremljenosti suvremenom opremom signalno-sigurnosnih uređaja na magistralnoj glavnoj<br />
željezničkoj pruzi MG2 treba postojeće kolodvorske kolosijeke produljiti. Postojeća pruga ne zadovoljava<br />
traženu razinu usluge pa ju je u sljedećem razdoblju potrebno rekonstruirati i dograditi nove dionice za<br />
brzinu minimalno 160 km/sat, rekonstruirati ili izgraditi novu kontaktnu mrežu, dopuniti i postaviti nove<br />
signalno sigurnosne i telekomunikacijske uređaje na kolodvorima i na pruzi, uvesti daljinsko upravljanje<br />
prometom tj. telekomande i izgraditi radio dispečerski sustav u periodu do 2010. godine. Tražena brzina od<br />
minimalno 160 km/sat na postojećoj pruzi postigla bi se uvođenjem suvremenih vlakova s tim da se i<br />
prilikom remonta pruge i manjim rekonstrukcijama građevinskih elemenata dobije povoljnija trasa. Prilikom<br />
rekonstrukcije postojećih dionica ili izgradnje novih treba primjenjivati tehničke parametre iz Dodatka <strong>II</strong><br />
Europskog sporazuma o glavnim međunarodnim željezničkim prugama AGC 1995. g. Kompletna dopuna<br />
signalno-sigurnosnih uređaja u kolodvorima i na pruzi te uvođenje daljinskog upravljanja prometom tj.<br />
telekomande predviđena je do 2010. godine.<br />
3.5.1.2. Javne telekomunikacije (kartogram 3.8.2)<br />
Područje Općine već je i prije izrade ovoga Plana bilo vrlo dobro pokriveno telekomunikacijskom<br />
mrežom. Ovim prostornim planom predviđena su širenja i grananja podzemnih korisničkih i spojnih vodova u<br />
suglasju sa širenjem sadržaja prema planiranom građevnom području. Izgradnja stupova pokretne mreže<br />
moguća je isključivo u sufglasju sa odredbama članka 104 <strong>II</strong>I Izmjena i dopuna PPZŽ (Službeni glasnik<br />
Zagrebačke županije br. 4/10). Elektroničke komunikacijske zone za smještaj antenskih stupova urisane su u<br />
kartografskom prilogu 2.B. Pošta i telekomunikacije.<br />
3.5.2. Energetski sustav<br />
3.5.2.1. Cijevni transport plina (kartogram 3.8.3.1.)<br />
Plinofikacija prirodnim plinom predstavlja doprinos u očuvanju zraka, tla i vode. Na području Općine<br />
<strong>Brdovec</strong> distribuira se prirodni plin, a koristi se za grijanje, pripremu potrošne tople vode, kuhanje i hlađenje<br />
te za tehnološke potrebe. Plioopskrbni sustav na području Općine <strong>Brdovec</strong> sastoji se od: visokotlačnog<br />
dijela koji čini visokotlačni plinovod DN300 te na njega priključena regulacijska stanica široke potrošnje PSR<br />
<strong>Brdovec</strong> i industrijska plinska regulacijska stanica PRS Pliva te srednjotlačne plinske mreže s pripadnim<br />
kućnim priključcima.<br />
Visokotlačni plinovod služi za opskrbu prirodnim plinom PRS <strong>Brdovec</strong> i PRS Pliva. Radni tlak plina u<br />
visokotlačnom dijelu plinoopskrbnog sustava je 4-6 bar. PRS Pliva locirana je unutar tvorničkog kruga.<br />
Instalacija PRS <strong>Brdovec</strong> smještena je u limeni kiosk, a oko PRS je izvan zone ugroženosti od eksplozije<br />
postavljena zaštitna ograda.<br />
Srednjotlačna plinska mreža napaja se prirodnim plinom iz PRS <strong>Brdovec</strong> i služi za opskrbu prirodnim<br />
plinom kućanstava, ustanova i industrije. Plinska mreža izgrađena je u potpunosti za postojeću za postojeću<br />
izgrađenost, a ima kapacitet koji osigurava povećanje potrošnje zbog nove izgradnje.<br />
3.5.2.2. Elektroenergetika (kartogram 3.8.3.2.)<br />
Jugozapadnim dijelom Općine prolazi dvostruki 400 kV dalekovod. Prema planovima Elektroprijenosa<br />
ucrtana je planirana trasa dvostrukog 400 kV dalekovoda koji dolazi sa sjevera, iz općine Marija Gorica i<br />
Ključu Brdovečkom nastavlja prema jugoistoku paralelno sa postojećim dalekovodom. Izlaskom izvan<br />
područja Općine <strong>Brdovec</strong> odvaja se od ovog pravca i skreće prema jugu (području Grada Samobora).<br />
Krajnjim zapadnim dijelom Općine također prolazi 2x110 kV dalekovod i to u smjeru sjever-jug (iz<br />
smjera Republike Slovenije preko Harmice i Ključa Brdovečkog ponovo natrag na područje Republike<br />
Slovenije). Drugi, jednostruki, 110 kV dalekovod prolazi krajnjim jugoistočnim dijelom Općine. Ovim Planom<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-27
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
predviđena je dogradnja još jednog (dvostrukog) 2x110 kV dalekovoda i to uz postojeći pojas 2x400 kV<br />
dalekovoda.<br />
NNM je dobro razvijena na području Općine i postojeći kapaciteti su dostatni za možebitne potrebe<br />
za proširenjem ili pojačanjem Možebitne nove trafostanice 10(20)/0,4 kV postavljat će se u skladu sa<br />
stvarnim potrebama uz prethodno izrađenu potrebnu dokumentaciju.<br />
3.5.3. Vodnogospodarski sustav<br />
3.5.3.1. Vodoopskrba (kartogram 3.8.4.1.)<br />
Središnjim prostorom Općine, duž prometnice D225, prolazi glavni magistralni vod iz smjera<br />
zaprežića, koji opskrbljuje vodom sva naselja Općine <strong>Brdovec</strong>. Ovim Planom ucrtane su planirani spojevi<br />
ovog magistralnog voda preko današnje i dodatno planirane vodospreme u Donjem Laduču sa magistralnim<br />
vodovodom na području Općine Marija Gorica i to iz dva smjera (jedan postojeći – zapadni koji bi se<br />
dodatno pojačao te drugi istočni. Zapadni se vezuje na postojeću vodospremu na području Općine marija<br />
Gorica, a istočni se spaja direktno na magistralni vodovod iz iste Općine.<br />
S obzirom na postojeće vodospreme, prekidne komore, uređaj za pročišćavanje te crpne stanice,<br />
prilikom svake izvedbe pojedinih dijelova novoizgrađenih cjevovoda morat će se obaviti dodatna provjera<br />
tlaka u krajnjim točkama i napraviti dodatno podešavanje. Prilikom izrade planova budućih vodoopskrbnih<br />
podsustava i grananja mreže biti će potrebno predvidjeti i proširenje postojećih vodosprema. Ne smije se<br />
zaboraviti da veći dio domaćinstava ima i “privatne” izvore pitke vode - bunare koji se nikako ne smiju<br />
zanemariti.<br />
3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda (kartogram 3.8.4.2.)<br />
Izrađeni i potvrđeni glavni projekti fekalne kanalizacije s već izvedenim dionicama istog<br />
kanalizacijskog sustava čine cjelovito riješen sustav odvodnje (fekalne) razdjelne kanalizacije. Cilj daljnjeg<br />
razvoja odvodnje na području Općine <strong>Brdovec</strong> je sustav oborinske odvodnje.<br />
Odlukom o odvodnji otpadnih voda (Glasnik Zagrebačke županije br.9/06) planirano je da se<br />
otpadne vode sa područja Općine <strong>Brdovec</strong> odvode u Centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda grada<br />
Zaprešića i nastavno u rijeku Savu. Otpadne vode Općine <strong>Brdovec</strong> odvode se razdjelnim sustavom javne<br />
odvodnje.<br />
Na dijelovima područja Općine gdje nije izgrađen sustav javne odvodnje, otpadne vode se moraju<br />
odvoditi u vodonepropusne sabirne jame ili lokalnim odvodnim sustavom na način propisan Odlukom o<br />
odvodnji otpadnih voda, što se dozvoljava kao privremeno rješenje do izgradnje sustava javne odvodnje, a<br />
nakon izgradnje priključiti se na isti, a sabirnu jamu ili lokalni sustav odvodnje isključiti iz funkcije.<br />
Jedino za objekte sagrađene u skladu s tehničkim zahtjevima iz propisa koji su bili na snazi prije<br />
donošenja Odluke o odvodnji otpadnih voda, dozvoljeno je ispuštanje otpadnih voda u septičke jame.<br />
Sam način odvodnje i uvjeti ispuštanja otpadnih voda, kao i potencijalno onečišćenih oborinskih<br />
voda, propisuje se vodopravnim aktima u skladu s pozitivnim propisima, osim za odvodnju otpadnih voda iz<br />
stambenih građevina i sl. u kojima se voda koristi isključivo za piće i sanitarne potrebe, za što vodopravni<br />
uvjeti nisu potrebni.<br />
Kod odvodnje oborinskih voda nema većih problema jer postoji veliki broj manjih prirodnih vodotoka<br />
do kojih se sustavom otvorenih ili poluotvorenih kanala može odvesti sva preostala oborinska voda koja<br />
ostane nakon prirodnog upijanja vode u teren. Poplave su ograničenog karaktera i relativno kratkog trajanja.<br />
Međutim potrebno je redovito održavati propusnost korita vodotoka, kako bi se smanjila opasnost od<br />
poplava od bujičnih voda nastalih prilikom sezonskih pojačanih oborina.<br />
3.5.3.3. Uređenje vodotoka i voda<br />
Zaštita voda, odnosno uređenje vodotoka i voda, provodi se na temelju Zakona o vodama (NN<br />
153/09.) i Državnoga plana za zaštitu voda.). Glavni je cilj zaštite voda očuvanje vrsnoće voda i zdravlja<br />
ljudi. Vodama se upravlja prema sljedećim načelima:<br />
* Načelo jedinstvenog vodnog sustava;<br />
* Načelo održivoga razvitka;<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-28
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
* Načelo sveobuhvatnog planiranja i sveobuhvatnog razvoja i upravljanja okolišem i prostorom;<br />
* Načelo prevencije koje podrazumijeva planiranje i poduzimanje potrebnih mjera u zaštiti voda<br />
(preventivne mjere su mjere sprječavanja i ograničavanja u ispuštanju opasnih i drugih tvari, koje bi<br />
mogle uzrokovati onečišćenje ili zagađenje voda);<br />
* Načelo "uporabe najbolje raspoložive tehnologije", koje podrazumijeva: štednju sirovina i energije,<br />
isključivanje opasnih tvari iz tehnološkog procesa te smanjenje količina i štetnosti svih ispuštenih<br />
tvari;<br />
* Načelo "onečišćivač plaća", što znači da svatko tko onečisti vodu ima obvezu platiti naknadu u<br />
skladu sa stupnjem izazvanoga onečišćenja;<br />
* Načelo osiguranja stalnih informacija o stanju kakvoće voda, što je od osobite važnosti za<br />
upoznavanje javnosti i poduzimanje potrebnih mjera za zaštitu voda.<br />
Sustav javne odvodnje samo je djelomično izveden u Općini, što znači da se otpadne vode i<br />
sanitarne otpadne vode. U budućnosti se očekuje veliko onečišćenje, osobito kada započne jača izgradnja<br />
planiranih gospodarskih i stambenih područja. Svi možebitni onečišćivači morat će poduzeti sve mjere da se<br />
isključi svaka mogućnost onečišćenja ili zagađenja voda.<br />
Da bi kakvoća voda bila zadovoljavajuća potrebno je poduzeti sljedeće mjere:<br />
* Zabraniti ili ograničiti izgradnju na područjima zaštite prirode i krajolika;<br />
* Ograničiti izgradnju i obavljanje djelatnosti na malim vodotocima gdje ispuštanje otpadnih voda<br />
može imati utjecaj na kakvoću voda i pored primjene potrebnih mjera zaštite;<br />
* Zabraniti ispuštanje opasnih tvari iz stavka 2. članka 3 Uredbe o opasnim tvarima u vodama;<br />
* Ograničiti ispuštanje opasnih tvari iz stavka 3. članka 3. Uredbe o opasnim tvarima u vodama.<br />
Da bi se spriječilo ili smanjilo onečišćenje voda potrebno je poduzeti sljedeće mjere:<br />
* Izgraditi cjeloviti sustav javne odvodnje;<br />
* Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iz sustava javne odvodnje;<br />
* Spriječiti odlaganje krupnoga otpada, strvina, industrijskoga otpada i svih drugih vrsta otpada u<br />
vodotoke;<br />
* Smanjiti opterećenje otpadnim vodama iz raznih tehnoloških procesa i prilagoditi sastav otpadnih<br />
voda dopuštenim vrijednostima opasnih i drugih tvari;<br />
* Zamijeniti postojeću tehnologiju s boljim i čišćim tehnologijama u tehnološkim procesima gdje<br />
opasne i druge tvari onečišćuju vode;<br />
* Donijeti program mjera za smanjenje onečišćenja voda od agrotehničkih sredstava;<br />
* Urediti erozijska područja i spriječiti ispiranja gradnjom regulacijskih vodnih građevina,<br />
pošumljavanjem, pravilnom obradom tla, i pravilnom uporabom agrotehničkih sredstava u<br />
proizvodnji bilja.<br />
U cilju ostvarenja mjera zaštite voda potrebno je izraditi Plan provedbenih mjera, koji treba<br />
sadržavati sljedeće: 1. Popis čimbenika onečišćenja voda, ocjenu stanja i određivanje prvovažnih postupaka;<br />
2. Analiza mogućnosti uporabe boljih tehnologija u nekom tehnološkom procesu; 3. Utvrđivanje potrebnih<br />
mjera zaštite voda, kao i potrebnog novca za njihovo provođenje; 4. Vremensku razradu provedbe utvrđenih<br />
mjera i 5. Odgovorne osobe za oživotvorenje plana provedbenih mjera.<br />
3.5.3.4. Zaštita od poplava i bujica<br />
Zaštita od poplava i bujica uređeno je Zakonom o vodama (NN 153/09). Potrebno ih je rješavati<br />
sustavno u sklopu vodnogospodarske djelatnosti, a na temelju vodnogospodarske osnove. Provodit će se<br />
prema dokumentu Dugoročni plan razvoja vodoprivrede Hrvatske od 1986. do 2005. godine kojim je<br />
predviđeno cjelovito uređenje bujičnih slivova i tokova. Zbog postojanja vodotoka različitih veličina sa<br />
zapadnih obronaka Medvednice, obličja terena, obilježja podneblja te nepostojanja sustavne zaštite, postoji<br />
određena opasnost od poplava, erozija i bujica. Do manjih ili većih poplava u potočnim nizinama povremeno<br />
dolazi u proljeće i jesen, a prilikom ljetnih jakih kiša dolazi i do erozije tla na padinama. Da bi se opasnost i<br />
posljedice poplava sveli na što manju mjeru, potrebito je učiniti sljedeće:<br />
* Istražiti i mjeriti režim voda i erozijske pojave na terenu, te voditi katastar bujica u sklopu<br />
vodnogospodarskog katastra i karte bujičnih tokova i erozija. Ovisno o rezultatima istraživanja<br />
poduzeti djelotvorne mjere zaštite;<br />
* Redovito čistiti korita i obale vodotoka od krutog i krupnog otpada;<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-29
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
* Graditeljskim, krajobraznim i tehničkim mjerama uređivati vodotoke tamo gdje je to potrebno, ali na<br />
način da se uklopi u krajolik svojom linijom toka, materijalima i ostalim tehničkim pojedinostima;<br />
* Napraviti studiju ili plan zaštite od voda gdje će se po potrebi predvidjeti sakupljanje voda (retencije)<br />
i drugi tehnički zahvati te djelotvorne mjere za zaštitu od poplava. (u Planu urisane retencije<br />
preuzete su iz dosadašnjega plana.<br />
U cilju zaštite od erozije valjalo bi učiniti sljedeće:<br />
* Popisati i kartirati terene osjetljive na eroziju, odnosno zabilježiti one terene koji su već erozijom<br />
uništeni ili oštećeni;<br />
* Utvrditi čimbenike koji u većoj mjeri pridonose eroziji tla i odrediti djelotvorne mjere s ciljem da se<br />
nepovoljno djelovanje čovjeka svede na što manju mjeru (primjerice, trebalo bi oranične površine<br />
nagiba 15-30 0 prevesti u trajne travnjake);<br />
* Napraviti plan poboljšanja i pošumljavanja onih terena koji su uništeni erozijom ili su možebitni<br />
erozivni tereni (svi tereni s nagibom od 30 0 );<br />
* Djelotvornim zahvatima smanjiti mogućnost nepovoljnoga djelovanja brdskih voda.<br />
3.6. POSTUPANJE S OTPADOM<br />
Odnos prema zbrinjavanju otpada jedno je od mjerila kojim se može prosuđivati o civilizacijskoj<br />
razini i o gospodarskoj razvijenosti nekog društva. Zbrinjavanje komunalnoga otpada postao je posljednjih<br />
godina jedan od prvovažnih zadataka u Hrvatskoj. Smanjenje količina i zbrinjavanje otpada treba postati<br />
jedna od neodgodivih zadaća u zaštiti i unapređenju stanja okoliša i zaštiti zdravlja ljudi. Zbrinjavanje otpada<br />
ima osobitu važnost s gledišta zaštite okoliša i prirodnih izvora.<br />
Zbrinjavanje otpada podrazumijeva skrb o postupanju s komunalnim i posebnim otpadom. Posebnim<br />
otpadom smatra se opasan otpad i nisko i srednje radioaktivan otpad. Na području Općine <strong>Brdovec</strong> za sada<br />
nema opasnog otpada čije se zbrinjavanje ustrojava na razini Države. Postoji neopasan i poluopasan<br />
tehnološki otpad (IZ tvornice "Pliva"), čije zbrinjavanje treba rješavati na razini Županije. U budućnosti, s<br />
razvojem i izgradnjom proizvodnih pogona u gospodarskim područjima, može se očekivati znatnije količine<br />
tehnološkoga otpada (krutog i tekućeg).<br />
Odlaganje otpada na području Općine nije malen problem, kao uostalom i u cijeloj županiji. Na razini<br />
Županije pokušava se sustavno riješiti problem odlaganja komunalnoga otpada. Daleko je veći problem s<br />
tehnološkim otpadom. Dok za komunalni otpad postoje neki podaci, za tehnološki otpad nije moguće doći do<br />
stvarnih podataka. Budući da zbrinjavanje otpada nije dugoročno riješeno ne samo za Općinu <strong>Brdovec</strong>, nego<br />
i za susjedne Općine potrebno je žurno na razini Županije donijeti potrebne odluke i napraviti pripreme za<br />
trajno rješenje odlaganja komunalnoga otpada. Ponajprije je potrebno izraditi studiju kojom će se utvrditi<br />
moguća mjesta za odlagališta. Takva studija nije napravljena za Općinu prije izrade ovoga Plana.<br />
3.6.1. Kruti otpad<br />
Na području Općine trenutno nema odlagališta komunalnoga otpada već se isti odlaže na deponij u<br />
Karlovačkoj županiji koja jedina ima uređenu deponiju. U svrhu poboljšanja stanja s komunalnim i<br />
industrijskim otpadom predlaže se sljedeće:<br />
* Redovito utvrđivanje količina i vrste komunalnoga i tehničkoga otpada;<br />
* Izrada liste najvećih proizvođača otpada;<br />
* S osobitom pozornosti prići evidentiranju opasnog otpada i njegovom zbrinjavanju (NN 32/1998.);<br />
* Obraditi otpad prije njegova trajno odlaganja;<br />
* Poduzeti djelotvorne mjere za smanjenje otpada, njegovo prikupljanje i odvoz;<br />
* Odvojeno prikupljanje iskoristivoga i neiskoristivoga otpada, obrada i iskorištavanje otpada (postaviti<br />
kontejnere za sakupljanje iskoristivoga otpada: staklo, papir, metal, plastika);<br />
* Prilikom izdavanja lokacijskih i građevnih dozvola za proizvodne građevine (zgrade u svrhu obrta,<br />
maloga poduzetništva i čiste prerađivačke industrije) potrebito je odrediti uvjete za postupanje s<br />
otpadom;<br />
* Osiguravati i sanirati divlja odlagališta otpada;<br />
* U sklopu Programa zaštite okoliša potrebno je potanko odrediti mjere postupanja s otpadom (Zakon<br />
o otpadu, NN 34/1995.). Valja osobito obraditi sljedeće:<br />
- Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada;<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-30
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
- Mjere iskorišćivanja vrijednih osobina otpada, odnosno program odvojenoga skupljanja;<br />
- Gradnja građevina namijenjenih skladištenju, obrađivanju ili odlaganju otpada;<br />
- Mjere poboljšanja odlagališta otpada i otpadom onečišćenoga tla;<br />
- Mjere nadzora i praćenja postupanja s otpadom;<br />
- Izvori i visina potrebitoga novca za provođenje pojedinih mjera;<br />
- Rokovi za izvršenje utvrđenih mjera.<br />
3.6.2. Tekući otpad<br />
Za tekući otpad predviđena je izgradnja sustava javne odvodnje (kanalizacije) koji je samo djelomice<br />
izveden. Tekućim otpadom smatraju se: 1. sanitarne otpadne vode, koje se ispuštaju nakon uporabe iz<br />
domaćinstava, ugostiteljstva, ustanova i drugih građevina neproizvodnih djelatnosti i 2. tehnološke otpadne<br />
vode, koje su korištene u proizvodnom procesu (od farmi, industrijskih postrojenja i druge proizvodnje). U<br />
cilju smanjenja onečišćenja od tekućega otpada propisuje se sljedeće:<br />
* Kada se u nekom građevnom području izvede odvodni kanal (javna kanalizacjska mreža), postojeće<br />
stambene i ostale zgrade i građevine moraju se priključiti na sustav javne kanalizacije;<br />
* Ako u građevnom području postoji javni sustav odvodnje, stambena ili druga zgrada ili građevina<br />
koja se planira izgraditi mora se priključiti na javnu kanalizacijsku mrežu;<br />
* Otpadne vode iz domaćinstava moraju se prije ispuštanja u okoliš pročišćavati metodom<br />
samočišćenja u septičkim jamama;<br />
* Otpadne vode iz gospodarskih zgrada u domaćinstvima s izvorom onečišćenja, kao i otpadne vode<br />
gospodarskih proizvodnih građevina (obrt, industrija i dr.) moraju se prije ispuštanja u vodotok<br />
pročistiti tako da se ne poveća stupanj onečišćenja.<br />
3.6.3. Zbrinjavanje biološkoga otpada<br />
Kao prvovažni zadatak nameće se potreba kompostiranja biljnih ostataka u domaćinstvima.<br />
Kompostiranje u vlastitom vrtu ili dvorištu smanjit će količinu krutoga otpada koji se odlaže u odlagalištima,<br />
smanjit će cijenu komunalnoga otpada (zbog smanjene količine otpada), smanjit će osobne troškove za<br />
umjetna gnojiva, pridonijet će zdravijem i ekološki primjerenijem življenju. Kompostiranje u vlastitom vrtu<br />
treba poticati raznim mjerama.<br />
3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ<br />
U Ustavu Republike Hrvatske izričito se navodi da je zaštita okoliša "ustavna kategorija", a dijelovi<br />
ekosustava su proglašeni kao "dobra od državnog interesa i imaju osobitu zaštitu Države". Izjavom o zaštiti<br />
okoliša u Republici Hrvatskoj iz 1992. godine prihvaćena je zamisao uravnoteženoga (održivoga)<br />
gospodarskoga razvitka uz štovanje vrijednosti okoliša. Potpisivanjem sporazuma o biološkoj i krajobraznoj<br />
raznolikosti 1997. godine Hrvatska se pridružila većini zemalja u svijetu koje su to isto učinile. Zakonom o<br />
zaštiti okoliša (NN 110/07.), Zakonom o otpadu (NN 151/03., 178/04., 153/05., 111/06., 60/08. i 87/09.),<br />
Zakonom o zaštiti zraka (NN 48/1995., 178/04. i 60/08.), Zakon o vodama (NN 153/09.), Zakonom o<br />
prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07., i 38/09.) i drugim zakonima, pravilnicima i uredbama stvorene su<br />
pravne pretpostavke za uspostavu cjelovitoga sustava upravljanja okolišem i prostorom.<br />
Prema Zakonu o zaštiti okoliša okoliš je prirodno okruženje (zrak, voda, tlo, biljni i životinjski svijet,<br />
itd.) kao i okruženje koje je stvorio čovjek (gradovi, naselja, prometnice, kultura, itd.). Uređenje, korištenje i<br />
zaštitu okoliša ovaj zakon shvaća kao skup isprepletenih mjera i akcija uključivo planiranje, valoriziranje i<br />
upotrebu svih resursa okoliša, određivanje stupnja njihovog opterećenja, bilanciranje, utvrđivanje učinkovitih<br />
mjera zaštite, itd. Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji prostor je cjelokupna fizička, prirodna i po<br />
čovjeku stvorena osnova koja se u skladu s gospodarskim i drugim potrebama obnavlja, razvija i zaštićuje u<br />
trajnom procesu prostornog uređenja. U Strategiji prostornoga uređenja R.H. iz 1997. godine navedeno je<br />
da prostor Republike Hrvatske treba razvijati uvažavanjem i svrhovitim korištenjem prirodnih izvora, prirode i<br />
kulturnih dobara u planiranju gospodarskoga razvitka i potreba stanovništva.<br />
Ključna područja djelovanja u zaštiti okoliša su područja gospodarstva i korištenja prirodnih izvora.<br />
Prvovažni cilj u industriji treba biti modernizacija i uvođenje suvremenih tehnologija koje će smanjiti i<br />
odstraniti štetne utjecaje, odnosno takva tehnologija koja će osigurati gospodarske učinke u granicama<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-31
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
dopustivih opterećenja okoliša. U području infrastrukture i komunalnim djelatnostima potrebno je provesti<br />
modernizaciju, ponajprije pročišćavanje otpadnih voda, izvedbu sustava odvodnje koji osigurava<br />
nepropusnost, te sustavno zbrinjavanje otpada (odvajanje i prikupljanje korisnoga otpada, posebna skrb za<br />
opasni otpad, štednja vode i energije). Krajobraz treba čuvati provođenjem mjera zaštite prirodne i kulturne<br />
baštine te očuvanjem kulturne i prirodne fizionomije krajolika u cjelini. U poljodjelstvu treba težiti smanjenju<br />
upotrebe štetnih kemijskih sredstava i očuvanju kakvoće poljodjelskoga zemljišta. U vodnom gospodarstvu<br />
potrebno je provoditi mjere zaštite voda i suvremenih načela korištenja voda s namjerom očuvanja<br />
prirodnoga ustroja.<br />
3.7.1. Sustav gospodarenja okolišem<br />
Sustav gospodarenja okolišem uključuje sljedeće:<br />
* Društveni i gospodarski razvitak,<br />
* Razborito korištenje prirodnih izvora i kulturnoga naslijeđa,<br />
* Zaštitu okoliša,<br />
* Provedbu i kontrolu sustava gospodarenja okolišem.<br />
Osim poznatih znanstvenih grana i načina istraživanja u posljednje vrijeme osobito se ističe važnost<br />
ekonomike okoliša. Ta nova znanstvena grana ekonomskih znanosti pokušava dati odgovore na pitanja: koji<br />
su razlozi doveli do oštećenja prostora i okoliša, kakva je isplativost korištenja prostora, koje postupke treba<br />
primijeniti za sprječavanje onečišćenja i uz koju cijenu, kako razborito i štedljivo koristiti prirodna bogatstva,<br />
kako gospodariti otpadom, koja je učinkovitost politike zaštite okoliša, itd. Republika Hrvatska je donesenim<br />
zakonima, pravilnicima i uredbama prihvatila tri temeljna načela prava okoliša, a to su:<br />
* Načelo predusretanja podrazumijeva prethodnu zaštitu i sprječavanje ugrožavanja prirodnih izvora,<br />
odnosno uklanjanje ili svođenje opasnosti na najmanju moguću mjeru;<br />
* Načelo uzročnosti podrazumijeva da svatko tko onečišćuje okoliš i prouzrokuje štete, snosi troškove<br />
oporavka ili naknadu štete;<br />
* Načelo suradnje podrazumijeva zajedničko djelovanje svih zainteresiranih (države, društva,<br />
gospodarstvenika, pojedinaca).<br />
Djelotvornost zaštite okoliša bit će veća ako ne izostane suradnja županija. Gradovi i općine su<br />
maleni i u pravilu s nedostatnim novcem za potrebne djelatnosti u svrhu zaštite okoliša. Kada se novac<br />
općina i gradova pod pokroviteljstvom županije promišljeno usmjeri, učinkovitost će biti zamjetna. Zato<br />
dogovor županijskih, gradskih i općinskih uprava mora biti na samom početku rješavanja poteškoća zaštite<br />
okoliša kako bi se problemi uočili, razmotrili, pratili i najdjelotvornije usklađeno rješavali. Usklađeno<br />
djelovanje u zaštiti okoliša znači međusobnu suradnju susjednih općina, gradova, županija i država. Ekološke<br />
poteškoće su često regionalnih obilježja: nastaju na jednom mjestu, očituju se na drugom mjestu. One<br />
ekološke probleme, koji nastaju na teritoriju općine ili grada morat će riješiti sama općina, odnosno grad.<br />
Probleme koji nastaju u susjednim gradovima (općinama) ili državama morat će se rješavati zajednički na<br />
obostranu korist. Mnoge ekološke probleme, primjerice: poboljšanje kakvoće zraka, vode i tla, zaštita<br />
biološke raznolikosti, kao i najveći dio najvažnijih pitanja zaštite okoliša - moguće je djelotvorno riješiti<br />
mjerama gospodarske politike na području energetike, prometa, industrije, graditeljstva, turizma,<br />
poljodjelstva i šumarstva.<br />
3.7.2. Utvrđivanje stanja okoliša<br />
Skrb o zaštiti i unapređenju mjesnoga okoliša je pravo i obveza lokalne samouprave, dakle općina i<br />
gradova. Zakon o zaštiti okoliša određuje općinama i gradovima obveze glede izrade dokumenata zaštite<br />
okoliša. Ponajprije se to odnosi na Izvješće o stanju okoliša i na Program zaštite okoliša. Da bi se mogao<br />
napraviti program zaštite okoliša potrebito je dobro upoznati okoliš, dakle zabilježiti postojeće stanje. U<br />
sklopu ovoga Plana djelomično je istraženo stanje okoliša i dostupne spoznaje su ugrađene u Plan. Za izradu<br />
izvješća o stanju okoliša u velikoj mjeri će poslužiti ovaj Plan, osobito poglavlje o kulturnome i prirodnome<br />
naslijeđu. Zbog nedostatka novca nije bilo moguće izraditi sveobuhvatnu studiju zaštite okoliša i tako osobito<br />
obraditi teme mogućih onečišćenja pitke vode, vodotokova, tla i zraka. Te su teme u sklopu ovoga Plana<br />
samo načete i očekuje se da će slijedom Zakona o zaštiti okoliša to biti učinjeno u skoroj budućnosti.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-32
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Gradovi i općine nemaju izravnu zakonsku obvezu izrade izvješća o stanju okoliša, ali su obvezni,<br />
primjerice, osigurati uvjete za vođenje očevidnika o stanju okoliša, mjerama zaštite okoliša i načinu<br />
obavješćivanja javnosti, te osigurati javnost podataka važnih za zaštitu okoliša. Gradovi i općine bi morali<br />
voditi cjeloviti pregled izvora podataka i spisa važnih za zaštitu okoliša. Prikupljanje i sređivanje raspoloživih<br />
izradaka i podataka prvi je korak u stjecanju uvida u stanje okoliša. U prvi trenutak izgledat će da ničega<br />
nema ili da su podatci vrlo skromni. Nakon potankoga istraživanja postojećih raznovrsnih izradaka<br />
(elaborata, planova, izvješća i sl.), utvrdit će se obimnost podataka o okolišu, ali oni su raspršeni na raznim<br />
mjestima. Potrebito ih je skupiti na jedno mjesto, svrstati po određenim mjerilima i utvrditi što nedostaje.<br />
Podatci o okolišu mogu se naći u sljedećim izradcima:<br />
* Prostornim planovima,<br />
* Studijama o utjecaju na okoliš,<br />
* Zbirkama isprava o posebno zaštićenim područjima i građevinama,<br />
* Osnovama, planovima i programima s područja vodnoga gospodarstva, gospodarenja šumama,<br />
* Zdravstvenoj dokumentaciji,<br />
* Podatcima i popisima mjesnih onečišćavatelja, tvrtki koje obavljaju poslove zaštite okoliša i dr.,<br />
* Katastru onečišćenja (kojeg treba što prije uspostaviti).<br />
A Izvješće o stanju okoliša općine trebalo bi sadržavati sljedeće podatke:<br />
* Stanje dijelova okoliša,<br />
* Podatci o utjecaju pojedinih zahvata na okoliš i o svim drugim nepovoljnim utjecajima na okoliš,<br />
* Djelatnosti i onečišćivači,<br />
* Ocjena provedenih mjera i njihove učinkovitosti,<br />
* Stanje u zaštiti okoliša - analiza ostvarivanja dosadašnjih Programa zaštite okoliša,<br />
* Ocjena provedenoga nadzora,<br />
* Podatke o izrečenim kaznama i o korištenju novčanih sredstava za zaštitu okoliša,<br />
* Procjenu potrebe izrade novih ili izmjene i dopune postojećih izradaka,<br />
* Popis stručnih ustanova i pojedinaca koji pridonose zaštiti okoliša,<br />
Na temelju raspoloživih podataka i spoznaja u Općini <strong>Brdovec</strong> trenutno nema većih problema iz<br />
djelokruga zaštite okoliša, ako se izuzmu otpadne vode proizvodnih pogona "Plive" u Savskom Marofu i<br />
nedostatak sustava odvodnje otpadnih voda u svim naseljima. Budući da to nije samo problem Brdovca,<br />
nego i nekih drugih susjednih gradova i općina, a time i Županije, to će se taj problem trebati što skorije<br />
riješiti na najprikladniji način. Nepostojanje odvodnje u skoro svim naseljima općine (izuzev dijela Prigorja<br />
Brdovečkog i dijela Brdovca) nadomještava se sa septičkim jamama. Poljodjelstvo je slabo razvijeno tako da<br />
ne postoji opasnost od prekomjerne upotrebe pesticida, što nije isključeno u budućnosti pa treba poduzeti<br />
preventivne mjere. Znatni su problem divlja odlagališta krupnoga otpada, što je postalo opći problem, a<br />
treba ga riješiti <strong>Općina</strong> sa mjerama koje su u nastavku navedene.<br />
3.7.3. Mjere zaštite okoliša<br />
3.7.3.1. Program zaštite okoliša<br />
Prema Zakonu o zaštiti okoliša, gradovi i općine dužni su izraditi program zaštite okoliša za ona<br />
područja koja je potrebno posebno zaštititi radi očuvanja kulturno-povijesnih, estetskih i prirodnih<br />
vrijednosti. Izradi programa zaštite prethodi izrada Izvješća o stanju okoliša. Sastavni dio programa zaštite<br />
okoliša trebaju biti i Mjere postupanja s otpadom (podrobnije o njima pod naslovom: 3.6. Postupanje s<br />
otpadom). Program o zaštiti okoliša treba sadržavati sljedeće podatke:<br />
* Osnovni ciljevi,<br />
* Uvjeti i mjerila zaštite okoliša u cjelini,<br />
* Stanje onečišćenja okoliša i prvovažne mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima i pojedinačnim<br />
prostornim cjelinama,<br />
* Razrada načela i smjernica zaštite okoliša sadržane u Strategiji zaštite okoliša,<br />
* Mjere za predviđanje, sprječavanje i ograničavanje onečišćenja okoliša,<br />
* Provoditelji mjera i ovlaštenja u svezi s provođenjem mjera zaštite okoliša,<br />
* Smjernice i mjere za očuvanje i unapređenje zaštite okoliša,<br />
* Način provođenja žurnih mjera u izvanrednim slučajevima onečišćavanja okoliša,<br />
* Rokovi za poduzimanje pojedinih mjera.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-33
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
3.7.3.2. Zaštita voda<br />
Uz donesene propise, za uspješnu provedbu zaštite voda važna je izrada planova za zaštitu voda na<br />
razini lokalne uprave i samouprave, kao i utvrđivanje onečišćivača i sustavno praćenje kakvoće vode na svim<br />
vodotocima. Radi održavanja prihvatljivog ili postojećeg stanja kakvoće voda, nameće se kao nužno<br />
neprekidno osiguranje nadzora nad djelatnostima, koje bi mogle izazvati povećana ili nepredviđena<br />
onečišćenja površinskih i podzemnih voda. Zaštitu voda potrebno je provoditi na temelju Državnoga plana za<br />
zaštitu voda (NN 8/1999.). Zaštita voda od posebnog je značaja. Zaštita se mora neprekidno provoditi za sve<br />
površinske i podzemne vode, uključujući i vodu za piće i termalnu vodu. Potrebno je osigurati novac za<br />
istražne radove koji bi prethodili izradi vodnogospodarske osnove i vodnogospodarskim planovima za<br />
područje Općine. Osnovni ciljevi zaštite voda trebaju biti sljedeći:<br />
* Sačuvati vode koje su još čiste;<br />
* Poboljšati ili ukloniti onečišćenja zbog kojih dolazi do ugrožavanja ili onečišćavanja vode za piće na<br />
postojećim ili planiranim izvorištima;<br />
* Očuvati kakvoću voda u propisanim kategorijama provođenjem i održavanjem mjera zaštite, te<br />
djelotvornijom kontrolom rada izgrađenih građevina i uređaja za pročišćavanje onečišćenih voda;<br />
* Zaustaviti pogoršanje kakvoće podzemnih i površinskih voda tamo gdje je ona ozbiljnije narušena;<br />
* Poboljšati izgradnju potrebnih uređaja za pročišćavanje onečišćenih voda, bilo da se radi o<br />
središnjim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda Općine ili većih industrijskih građevina;<br />
* Gospodarskim razvojem predviđati "čiste tehnologije", kojima bi se smanjilo ulaganje i izgradnja<br />
uređaja za pročišćivanje otpadnih voda.<br />
3.7.3.3. Zaštita tla<br />
Sve površine tala, sposobne za poljodjelsku proizvodnju, raspoređene su prema plodnosti u osam<br />
bonitetnih klasa i dvije podklase u svakoj klasi, a slijedom obilježja tla, podneblja, obličja terena i drugih<br />
čimbenika (Pravilnik o bonitiraju zemljišta). U prvu (I) skupinu ubrajamo tla najbolje kakvoće. Šumska tla su<br />
u pravilu iznad prosječnog boniteta. Dostupni podatci ukazuju da poljodjelstvo nije do sada bilo ozbiljan<br />
onečišćivač tala. Zakon o poljodjelskom zemljištu sadrži članke o zaštiti tla, zaštiti poljodjelskoga zemljišta od<br />
prenamjene i štetnih tvari. Zaštita tla, kao osnovnog nacionalnog dobra, je nužna kako bi se u što većoj<br />
mjeri sačuvalo tlo za proizvodnju zdrave hrane, danas toliko cijenjene u svijetu. To je od osobitoga značenja<br />
za gospodarski i turistički razvitak Općine i cijele županije. Da bi se tlo, dobre kakvoće i pogodno za<br />
voćnjake, vinograde i ostale poljodjelske kulture, zaštitilo od onečišćenja odnosno da bi se ono smanjilo,<br />
trebalo bi napraviti sljedeće:<br />
* Napraviti pedološku studiju, odnosno studiju o mogućnosti razvitka poljodjelstva kako bi se kod<br />
izrade izmjena i dopuna ovoga Plana mogli koristiti rezultati istraživanja s ciljem da se onemogući<br />
izgradnja na najvrsnijim tlima pogodnima za poljodjelstvo;<br />
* Onemogućiti svaku bespravnu izgradnju, osobito na vrsnom poljodjelskom zemljištu;<br />
* Smanjiti na najmanju moguću mjeru uporabu agrotehničkih pesticida, umjetnog gnojiva i sl.;<br />
* Djelotvornim zahvatima spriječiti eroziju tla;<br />
* Spriječiti divlja odlagališta otpadaka po poljodjelskim zemljištima;<br />
* Podukom i vrsnim planovima i zamislima poticati proizvodnju zdrave hrane na tradicijski način.<br />
3.7.3.4. Zaštita kakvoće zraka i zaštita od buke<br />
Zaštita zraka, odnosno smanjenje lokalnog onečišćenja zraka, jedan je od prvovažnih zadataka u<br />
provođenju zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Hrvatskoj. Zrak se smatra općim dobrom koje ima zaštitu u<br />
Republici Hrvatskoj. Svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka je očuvati zdravlje ljudi, biljni i životinjski<br />
svijet, kulturne i materijalne vrijednosti, postići najbolju moguću kakvoću zraka, spriječiti ili barem smanjivati<br />
onečišćenja koja utječu na promjenu klime te uspostaviti, održavati i unaprjeđivati cjeloviti sustav<br />
upravljanja kakvoćom zraka na teritoriju Hrvatske. Zakon o zaštiti zraka (NN 48/1995.) i Pravilnik o katastru<br />
emisija u okoliš (NN 36/1996.) su osnovni propisi za provedbu politike zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u<br />
Hrvatskoj.<br />
Republika Hrvatska potpisnica je sljedećih međunarodnih ugovora: Bečke konvencije o zaštiti<br />
ozonskog omotača (od 1991.), Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (od 1991.),<br />
Londonske Dopune Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, Kopenhagenske<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-34
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
Izmjene Montrealskog protokola o tvarima koje oštećuju ozonski omotač, Konvencije o dalekosežnom<br />
prekograničnom onečišćenju zraka (od 1991.), Protokola konvencije o dalekosežnom prekograničnom<br />
onečišćenju zraka, o dugoročnom financiranju programa suradnje za praćenje i procjenu dalekosežnog<br />
prekograničnog prijenosa onečiščujućih tvari u zraku u Europi (EMEP Protokol, od 1991.), Okvirne konvencije<br />
Ujedinjenih naroda o promjeni klime (od 1992.).<br />
Današnja kakvoća zraka uglavnom je I. kategorije, što znači da je zrak čist ili neznatno onečišćen ili<br />
<strong>II</strong>. kategorije, što znači da je zrak umjereno onečišćen. Prekomjerno onečišćenje zraka (<strong>II</strong>I. kategorija)<br />
zabilježeno je u industrijskim gradovima (Zagreb, Rijeka, Split, Kutina). U svrhu zaštite zraka treba<br />
ponajprije učiniti sljedeće: 1. rješavati problem onečišćenja česticama i sumpor-dioksidom i 2. smanjenje<br />
onečišćenja iz prometa i specifičnih industrijskih postrojenja. Cilj svih gradova i mjesta u Hrvatskoj treba biti<br />
postizanje I. kategorije glede onečišćenja zraka. Sljedeći važan zadatak je zaštita šumskog ekosustava od<br />
"kiselih plinova" (SO2, NOX i NH3). Taj problem valja rješavati na međunarodnoj razini, ali se može očekivati<br />
da će za pojedine županije biti propisane kvote emisije. Tamo gdje nema velikih izvora onečišćenja<br />
(primjerice u područjima izvan gospodarskih područja s izvorima onečišćenja) očuvanje kakvoće zraka treba<br />
iznalaziti sporazumno s pojedinim izvorima omogućavajući da sami izvori predlože najpovoljnije mjere zaštite<br />
po načelu djelotvornost-trošak.<br />
Utjecaj prometa na okoliš u neprestanom je porastu. Promet je zbog uporabe fosilnih goriva (nafta)<br />
odgovoran za 25% globalnih emisija ugljikova dioksida. Izgaranje fosilnih goriva proizvodi onečiščujuće tvari<br />
(ugljikov monoksid, dušikovi oksidi, benzen, krute čestice, olovo i dr.) koje se prenose na veće udaljenosti i<br />
koje škode ljudskom zdravlju, biljkama, životinjama, usjevima i šumama. Promet se smatra jednim od<br />
najvažnijih uzročnika zdravstvenih tegoba povezanih s otrovnim onečišćujućim tvarima u zraku. Štetne tvari<br />
dospijevaju u vodotoke te tako dalje onečišćuju ekosustav i ugrožavaju ljudsko zdravlje. Od drugih<br />
nepovoljnih utjecaja prometa za život u naseljima najozbiljnija je buka. Na području Općine moguće je u<br />
budućnosti očekivati znatnije izvore onečišćenja zraka i izvore veće buke.<br />
3.7.3.5. Vatrogasna zaštita<br />
U cilju što djelotvornije zaštite od požara na području Općine poželjno je poduzeti sljedeće mjere:<br />
* Izraditi jedinstveni program protupožarne zaštite za područje Općine;<br />
* Unaprijediti protupožarnu preventivu, kao najjeftinijega načina rješavanja problema požara;<br />
* U državnim šumama obvezno provoditi mjere zaštite od požara (izgradnja šumskih prosjeka,<br />
prorjeđivanje šumskih sastojina ugroženih požarom, kresanje grana uz javne prometnice i dr.);<br />
* Vlasnike privatnih šuma (u kojima se ne provode gospodarske mjere i nužne mjere zaštite od<br />
požara) i zapuštenih poljodjelskih površina potrebno je poticajnim mjerama privoliti na privođenje<br />
zemljišta svojoj namjeni, ali i vrlo jasno predvidjeti i kazne zbog neprovođenja zakonskih obveza;<br />
* Poticati osnivanje dobrovoljnih vatrogasnih društava i unapređivati uvjete za rad postojećih<br />
dobrovoljnih vatrogasnih društava.<br />
3.7.3.6. Zaštita okoliša mjerama krajobraznoga i graditeljskoga oblikovanja<br />
Na području Općine ovim je Planom predviđeno nekoliko načina zaštite okoliša mjerama<br />
krajobraznoga i graditeljskoga oblikovanja. To su: zahvati potrebne provedbe procjene utjecaja na okoliš,<br />
oblikovanje zemljišta uz veće infrastrukturne građevine, sanacija oštećenih gradskih cjelina i područja<br />
pojačane kontrole prostornih zahvata.<br />
Prilikom izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju postojećih državnih i županijskih cesta,<br />
koje prolaze područjem Općine, bilo bi dobro da se izradi Studija utjecaja na okoliš, a zatim i Projekt<br />
krajobraznoga oblikovanja cestovnog užeg i šireg pojasa. Projektom krajobraznoga oblikovanja treba<br />
predvidjeti pejsažno uređenje građevnim zahvatima narušenoga krajolika prilikom izgradnje cesta.<br />
Uslijed graditeljskih neprimjerenih zahvata, osobito tijekom druge polovice 20. stoljeća, potrebno je<br />
vrsnim urbanističko-arhitektonsko-perivojnim oblikovanjem pridonijeti zaštiti povijesnih dijelova Općine (oko<br />
dvoraca u Laduču i Januševcu) te uobličenju zapuštenoga i urbanistički nedorečenoga prostora. To se<br />
osobito odnosi na širi prostor perivoja dvoraca. Potanke uvjete o načinu korištenja i o možebitnim<br />
graditeljskim i drugim zahvatima utvrdit će se u Studiji zaštite i obnove perivoja, koje će prethoditi izradi<br />
Urbanističkim (konzervatorskim) planovima uređenja.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-35
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
3.8. KARTOGRAMI<br />
3.8.1. Razvrstaj cestovnog i željezničkog prometa<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-36
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
3.8.2. Pošta i telekomunikacije<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-37
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
3.8.3. Energetski sustavi<br />
3.8.3.1. Plinoopskrba<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-38
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
3.8.3. Energetski sustavi<br />
3.8.3.2.Elektroenergetika<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-39
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
3.8.4. Vodnogospodarski sustavi<br />
3.8.4.1. Vodoopskrba<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-40
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
3.8.4. Vodnogospodarski sustavi<br />
3.8.4.2. Odvodnja otpadnih voda<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-41
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
3.8.5. Područja za koje je obvezna izrada prostornih planova<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu, studeni 2010.<br />
3-42
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
B IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA ZAGREBAČKE<br />
ŽUPANIJE (Glasnik Zagrebačke županije br. 3/02.,<br />
6/02., 8/05., 8/07., 4/10.)<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
C. STRUČNE PODLOGE, NA KOJIMA SE TEMELJE<br />
PROSTORNO PLANSKA RJEŠENJA<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
1. Podaci iz grafičke baze registra prostornih jedinica Državne geodetske uprave (DGU).<br />
2. Digitalne topografske karte (DTK25) u mjerilu 1:25000 Državne geodetske uprave (DGU).<br />
3. Digitalne ortofoto (DOF) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave (DGU).<br />
4. Katastarski planovi u digitalnom rasterskom obliku u mjerilu 1:1000 i/ili 1:2880 Državne geodetske<br />
uprave (DGU).<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
D. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE<br />
BILO POTREBNO POŠTIVATI U IZRADI PLANA<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sektorski dokumenti i propisi koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana su:<br />
- Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09)<br />
- Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 16/07 i 46/10)<br />
- Zakon o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08 i 21/10)<br />
- Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07)<br />
- Zakon o zaštiti zraka (NN 178/04 i 60/08)<br />
- Zakon o vodama (NN 153/09)<br />
- Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05 i 139/08)<br />
- Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09)<br />
- Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97)<br />
- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)<br />
- Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04, 79/07 i 38/09)<br />
- Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN 108/95 56/10)<br />
- Zakon o šumama (NN 140/05, 82/06, 129/08 i 80/10)<br />
- Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10)<br />
- Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09)<br />
- Zakon o javnim cestama (NN 180/04, 138/06, 146/08, 38/09, 124/09, 153/09 i 73/10)<br />
- Zakon o grobljima (NN 19/98)<br />
- Zakon o pošti (NN 172/03, 15/04, 92/05 i 63/08)<br />
- Zakon o telekomunikacijama (NN 122/03, 158/03, 177/03, 60/04 i 70/05)<br />
- Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08)<br />
- Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08 i 87/09)<br />
- Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (NN 73/97)<br />
- Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07 i 88/10)<br />
- Zakon o željeznici (NN 123/03, 194/03, 30/04, 79/07 i 75/09)<br />
- Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu (NN 40/07)<br />
- Zakon o policiji (NN 129/00 41/08)<br />
- Zakon o unutarnjim poslovima (NN 29/91, - pročišćeni tekst, 73/91, 19/92, 33/92,76/94, 161/98,<br />
128/99,29/00, 53/00, 129/00 i 32/02)<br />
- Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obaveznim prostornim pokazateljima i<br />
standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 i 163/04)<br />
- Pravilnik o jednostavnim građevinama (NN 21/09 i 57/10)<br />
- Pravilnik o posebnim uvjetima za izgradnju objekata i uređaja u zaštitnom pojasu željezničke pruge<br />
(Sl. list 19/76, 49/89, 53/83 i 43/85).<br />
- Pravilniku o tehničkim uvjetima i normama za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika<br />
magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (Sl.<br />
list 26/85)<br />
- Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN 15/92)<br />
- Pravilnik o grobljima (NN 99/02)<br />
- Pravilnikom o utvrđivanju zona sanitarne zaštite (NN 55/02)<br />
- Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)<br />
- Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94 i 55/94)<br />
- Pravilnik o zapaljivim tekućinama (NN 54/99)<br />
- Pravilnik o ukapljenom plinu (NN 117/07)<br />
- Pravilnik o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i uređaja (NN<br />
146/05)<br />
- Pravilnik o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa<br />
i drugi objekti za zaštitu (NN 2/91)<br />
- Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i<br />
uređivanju prostora (NN 29/83, 36/85, 42/86, i čl. 60. ZPU 30/94)<br />
- Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08)<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
- Pravilnik o tehničkim normativima za skloništa (Sl.list 55/83) preuzetog Zakonom o standardizaciji<br />
(NN 53/91)<br />
- Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06)<br />
- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)<br />
- Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu (NN 8/08 i 46/08)<br />
- Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju<br />
udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa (NN110/01)<br />
- važeće preuzete Norme za projektiranje čvorova u istoj razini U.C4.050. (1990.g.).<br />
- Uredba o određivanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 6/00 i 68/03)<br />
- Uredba o održavanju građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku (NN 90/95)<br />
- Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08 i 67/09).<br />
- Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07)<br />
- Obvezatna uputa o zoniranju zaštićenih povijesnih cjelina gradova i ostalih naselja (Ministarstvo<br />
kulture – Uprava za zaštitu kulturne baštine, 1995., 1998.).<br />
- Odluka o razvrstaju javnih cesta u autoceste (NN 77/07, 13/09 i 104/09)<br />
- Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN 17/10)<br />
- Odluka o razvrstaju željezničkih pruga (NN 81/06 i 13/07)<br />
- Odluka o razvrstavanju željezničkih pruga I. i <strong>II</strong>. reda (NN 64/93, 92/95 i 49/03)<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
E. ZAHTJEVI IZ ČLANKA 79., MIŠLJENJA I SUGLASNOSTI<br />
IZ ČLANKA 94. TE SUGLASNOST ŽUPANA IZ ČLANKA<br />
98. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07<br />
i 38/09)<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
F. IZVJEŠĆA O PRETHODNOJ STRUČNOJ, JAVNOJ<br />
RASPRAVI I PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
1. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ RASPRAVI<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
2. IZVJEŠĆE O JAVNOJ RASPRAVI<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
3. IZVJEŠĆE O PONOVNOJ JAVNOJ RASPRAVI<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
G. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PLANA<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
PRILOG 1: ODLUKA O IZRADI IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA UREĐENJA<br />
OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
PRILOG 2: OBJAVA PRETHODNE RASPRAVE<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
PRILOG 3: OBAVIJEST O PRETHODNOJ RASPRAVI<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
PRILOG 4: ZAPISNIK S PRETHODNE RASPRAVE<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
PRILOG 5: PRISTIGLA MIŠLJENJA, SMJERNICE I PREPORUKE NA NACRT<br />
PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA PLANA<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
PRILOG 6: ODLUKA O POČETKU JAVNE RASPRAVE<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
PRILOG 7: OBJAVA JAVNE RASPRAVE<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
PRILOG 8: ZAPISNIK S JAVNE RASPRAVE<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
PRILOG 9: ODLUKA O PRIHVAĆANJU NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I DOPUNA<br />
PLANA ZA JAVNI UVID I UPUĆIVANJE NACRTA PRIJEDLOGA IZMJENA I<br />
DOPUNA PLANA NA PONOVNU JAVNU RASPRAVU<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
PRILOG 10: OBJAVA PONOVNE JAVNE RASPRAVE<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
PRILOG 11: ZAPISNIK S PONOVNOG JAVNOG UVIDA<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
H. SAŽETAK ZA JAVNOST<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izrada Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine <strong>Brdovec</strong>, u daljnjem tekstu Plan,<br />
započeta je temeljem Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine <strong>Brdovec</strong><br />
objavljene u službenom glasilu Općine <strong>Brdovec</strong> „Glasnik Općine <strong>Brdovec</strong>“ broj: 1/08.<br />
Razlozi za izradu Plana su navedeni u Odluci o pristupanju izradi izmjena i dopuna Prostornog<br />
plana uređenja Općine <strong>Brdovec</strong> objavljenoj u službenom glasilu Općine <strong>Brdovec</strong> „Glasnik Općine<br />
<strong>Brdovec</strong>“ broj: 1/08.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.
Zagrebačka županija<br />
OPĆINA <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izmjene i dopune PROSTORNOG PLANA UREĐENJA OPĆINE <strong>BRDOVEC</strong><br />
Izrada Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine <strong>Brdovec</strong>, u daljnjem tekstu Plan,<br />
započeta je temeljem Odluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine <strong>Brdovec</strong><br />
objavljene u službenom glasilu Općine <strong>Brdovec</strong> „Glasnik Općine <strong>Brdovec</strong>“ broj: 1/08.<br />
Razlozi za izradu Plana su navedeni u Odluci o pristupanju izradi izmjena i dopuna Prostornog<br />
plana uređenja Općine <strong>Brdovec</strong> objavljenoj u službenom glasilu Općine <strong>Brdovec</strong> „Glasnik Općine<br />
<strong>Brdovec</strong>“ broj: 1/08.<br />
Sveučilište u Zagrebu, ARHITEKTONSKI FAKULTET<br />
Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pejzažnu arhitekturu studeni 2010.